Najčešće Zarazne Virusne Bolesti Mačaka

8/10/2019 Najee Zarazne Virusne Bolesti Maaka

1/18

Najede zarazne virusne bolesti maaka - pregled

MAJE ZARAZNE BOLESTI KALICIVIRUSOM (Feline calicivirus - FCV) I HERPESVIRUSOM (Feline

herpesvirus - FHV)

Maja kalicivirusna infekcija (Feline Calicivirus Infection)

Virusni rinotraheitis maaka (Feline Viral Rhinotracheitis - FVR)

MAJE ZARAZNE BOLESTI RETROVIRUSIMA

Virus maje leukemije (Feline Leukemia Virus - FeLV)

Virus maje imunoeficijencije (Feline Immunoeficiency Virus - FIV)

MAJE ZARAZNE BOLESTI KORONAVIRUSIMA (Feline Coronavirus - FCoV)

Maji koronavirusni enteritis (Feline Coronavirus Enteritis - FCE)

Maji zarazni peritonitis (Feline Infectious Peritonitis - FIP)

MAJA ZARAZNA BOLEST PARVOVIRUSOM

Panleukopenija ili zarazni enteritis maaka (Feline Panleukopenia - FP)

Maja kalicivirusna infekcija

(Feline calicivirus - FCV)

Maja kalicivirusna infekcija je najeda zarazna virusna bolest gornjih inih putova ko maaka.

Blae je naravi o virusnog rinotraheitisa i rijetko izaziva ozbiljne komplikacije. Prenosi se irektnim

kontaktom sa slinom, iscjetkom iz oiju i nosa (poneka i izmetom) zaraene make.

Bolest poinje curenjem iz nosa i suzenjem, gubitkom apetita i povienom temperaturom. Kihanje

nije tako karakteristino kao za rinotraheitis, ali su zato karakteristiniulkusi i otvorene rane u

ustima. Mogu se pojaviti i rane na vrhu nosa koje izgleaju kao ogrebotine. Maka moe epati zbog

bolova u zglobovima i miidima. Simptomi i tijek bolesti slini su gripi ko ljui, pa se esto ova bolestnaziva majom gripom.

Kalicivirus je otporan na mnoge ezificijense i moe preivjeti izvan tijela make 8 o 10 ana, tako

a ga moemo pronadi u majim posuama i stvarima ak i poslije temeljitog idenja.

Mnoge make ostaju zaraene goinama iako ne pokazuju nikakve simptomebolesti i predstavljaju

pritajene nositelji bolesti. Kalicivirus je esto prisutan ko maida, u kudanstvima s vie maaka i u

majim azilima. Vrlo esto olazi u kombinaciji s herpesvirusom.

Preventiva igra vanu ulogu u spreavanju infekcije i kontroli irenja ove bolesti. Maidi se vakciniraju

u dobi od 8-9 tjedana, a potom revakciniraju u dobi od 12 tjedana. Vakcina je kombinirana i osim za


2/18

maju kalicivirusnu infekciju prua zatitu i protiv rinotraheitisa i panleukopenije.

Virusni rinotraheitis maaka

(Feline Viral Rhinotracheitis - FVR)

OPIS BOLESTI

Virusni rinotraheitis maaka (Feline Viral Rhinotracheitis - FVR) je febrilna, vrlo kontagiozna bolest

koja se pojavi iznenaa. Oituje se konjunktivitisom, suzenjem, iscjetkom iz nosa, hunjavicom,

kihanjem i viljivim promjenama na prenjim zranim prohoima. Uzronik je herpesvirus - maji tip

1 (Feline herpesvirus - FHV-1).

Izvor infekcije je bolesna maka. Postoje i kliniki inaparentne infekcije (kliniki neviljive, bezprisutnosti simptoma), koje omoguduju neprimjetno irenje uzronika. Virus se izluuje iscjetkom iz

oiju i nosa te slinom. Mogude ga je izolirati iz tonzila i pluda bolesne ivotinje. U ivotinji koja je u

rekonvalescenciji virus perzistira osta ugo. Obolijevaju samo make i virusse ne prenosi na druge

ivotinje.

TIJEK BOLESTI

Inkubacija traje 2-5 ana. Tijek i teina bolesti mogu biti vrlo razliiti - od inaparentnih oblika pa do

uginuda. Naroito osjetljive su mlae ivotinje, u kojih morbiitet moe biti o 100%. Zbog

dugotrajnog perzistiranja virusa u ivotinja u rekonvalescenciji mogude su iznenane reciive zbog

jelovanja razliitih inilaca, iju genezu je nemogude objasniti.

Bolest se oituje groznicom, slinjenjem, konjuktivitisom, obilnim okulonazalnim iscjetkom koji moe

zaepiti nosnice i slijepiti one kapke, hunjavicom, kihanjem i promjenama na prenjim inim

prohoima, zbog ega make oteano iu, ne jeu i gube na tjelesnoj teini. Dlaka im je

nakostrijeena.

Ova bolest ovoi o poremedaja pulmonarnih obrambenih mehanizama, preisponirajudi make za

sekunarne bakterijske infekcije. Sekunarne infekcije najede su uzrokovane bakterijama

Pasteurella multocida, Bordatella bronchoseptica, Streptococcus sp. i Mycoplasma felis, a mogu

uzrokovati kronini gnojni rinitis i konjuktivitis, upalu porebrice, pa i pneumoniju. Respiratorneposljeice mogu ovesti o lize konhalnih kostiju, to alje moe ovesti o potpunog gubitka konha,

te o permanentnog otedenja olfaktornog epitela. Uz respiratorna otedenja herpes virus takoer

izaziva ulcerativni keratitis, hepatinu nekrozu, u gravinih maaka pobaaj i pojavu mrtvoroenih.

Virus moe biti latentno prisutan i u ganglijima. Vedina maaka koje se oporave o rinotraheitisa

postaju nosioci i izluuju virus, bilo spontano ili nakon stresa. Osjetljive make, osobito maidi s

niskim materinim imunitetom, inficiraju se nakon kontakta s oboljelim makama (virus izluuju

putem iscjetka iz nosa i oiju, te slinom) ili s makama u rekonvalescenciji, a isto tako i u klinikim

inaparentnim infekcijama koje omoguduju neprimjetno irenje virusa.

Bolest moe potrajati 3 tjena ili ulje, a taa maka ugine. Vedina ivotinja ipak ozravi u toku 2tjena o poetka bolesti.


3/18

TERAPIJA

Temelj terapije je oravanje prohonosti inih puteva inhaliranjem mukolitikih tvari, kako bi

maka mogla nesmetano isati. Dehiraciju suzbijamo fiziolokom otopinom intravenoznim putem ili

u lakim sluajevima oralno rehiracijskim otopinama. Sekunarne bakterijske infekcije suzbijaju se

antibioticima irokog spektra. Jedan od njih je amoksicilin + klavulanska kiselina, oksitetraciklin(orasle make). Lokalno se primjenjuju antibiotske masti i kapi za oi, najede su to Tobrex ili

Chloramphenicol. Isto tako je vana potpora imunolokom sustavu vitaminima A,B-kompleksom i

vitaminom C.

PREVENCIJA

Preventiva igra vanu ulogu u spreavanju infekcije i kontroli irenja bolesti. Maidi se vakciniraju u

dobi od 8-9 tjeana, a potom revakciniraju u obi o 12 tjeana. Svake goine make se revakciniraju

kombiniranom vakcinom koja osim za rinotraheitis prua zatitu i protiv panleukopenije i maje

kalicivirusne infekcije (blae respiratorne bolesti maaka o rinotraheitisa). Vakciniraju se iskljuivozrave make, jer u protivnom moe odi o neeljenih efekata.

Virus maje leukemije

(Feline Leukemia Virus - FeLV)

FeLV spaa u poroicu retrovirusa i jean je o najvanijih uzronika zaraznih bolesti maaka. U istu

poroicu spaa i virus maje imunoeficijencije - FIV.

FeLV je kontagiozan, ali izuzetno osjetljiv na vanjske utjecaje (toplina, suenje), pa je za prijenos

bolesti potreban ugotrajan bliski kontakt. Izluuje se slinom i suzama, a vjerojatno i urinom i

fecesom. Najedi nain prijenosa je preko sline i to lizanjem, grizenjem, zajenikim posuem i

koarama. FeLV se prenosi i transfuzijom krvi , pa je neophodno da se svi davatelji testiraju na FeLV.

Uobiajena srestva za idenje virus ubijaju vrlo brzo.

KLINIKI ZNAKOVI

FeLV izaziva vedi broj klinikih simptoma egenerativnih ili zaraznih bolesti, kao tosu anemija,bolesti jetre, bolesti crijeva, bolesti reprouktivnog sistema, te moe izazvati maligne promjene na

pr. limfosarkom i leukemiju. Mnoge make pate o imunoeficijencije, a posljeino tome i rugih

bolesti, ija klinika slika ovisi o zahvadenom organu ili organskom sustavu, to u praksi znai a svaka

ugotrajna kronina bolest izaziva sumnju na FeLV.

Te su ivotinje imunokompromitirane, te su osjetljive i na vedi broj rugih infektivnih bolesti, pa esto

boluju o kroninih respiratornih infekcija, kroninog stomatitisa i gingivitisa, zaraznog peritonitisa i

raznih rugih poremedaja.

etiri su moguda ishoa nakon kontakta sa virusom :


4/18

1) oko 30% maaka razvije imunitet i bolest se povlai. Ove make postaju prirono imune

neoreeni perio vremena.

2) u oko 40% maaka virus bue uspjean i razvije kliniku bolest, a make postaju perzistentno

inficirane, te izluuju virus.

3) u oko 30% sluajeva virus se "sakrije" u kotanu sr o otprilike 30 mjeseci. Ove ivotinje takoer

ne razviju imunitet, ali ne buu omah perzistentno inficirane. S vremenom ove ivotinje ili prebole

bolest ili postanu stalno inficirane.

4) u nekih maaka, u otprilike 5-10%, moe se razviti latentna infekcija, ko kojih se virus vjerojatno

"skriva" u kotanoj sri, no onerijetko postaju zarazne i velika je vjerojatnost a nede razviti bolest.

Make pozitivne na FeLV mogu ivjeti nekoliko goina o nekoliko mjeseci. U puno sluajeva

eutanazija nije jeino rjeenje, jer se uz obru suranju veterinara i vlasnika moe ivotinji omoguditi

potrebna kvaliteta ivota. Vano je a se takva maka ri izoliranom, i to ne samo jer prestavlja

izvor zaraze za ruge make, ved a se onemogudi prijenos rugih zaraznih bolesti na FeLV pozitivnu

maku, s obzirom a je imunoloki status poremeden. Mlae ivotinje, osobito one o 4mj. starosti,

vrlo su osjetljive na FeLV, jer nemaju u potpunosti razvijen imunoloki sustav.

DIJAGNOSTIKA

Za okazivanje FeL virusa, anas postoje va najeda tipa testova : ELISA (enzyme-linked

immunosorbent assay), koji prestavlja screening test (moe se nabaviti u obliku kitova, te je tako

pogodan za brzo testiranje na terenu) i IFA (immunofluorescence assay, tzv. Hardy-test) koji

predstavlja "potvrdni" test i obavlja se u referentnim laboratorijima.

Oba testa detektiraju proteinsku komponentu samog virusa, ili slobodnog u serumu i tjelesnim

izluevinama (ELISA) ili vezanog u bijelim krvnim stanicama (IFA).

IFA pozitivne ivotinje ostaju pozitivne o kraja ivota, jer pozitivan IFA test znai a je virus zahvatio

kotanu sr, ok ELISA pozitivne make ne moraju postati infektivne, jer taj test obuhvada viruse i u

primarnoj viremiji, ok virus jo nije uao u kotanu sr, kaa imunoloki sistem jo ima mogudnost

eliminirati virus iz organizma.

Negativni FeLV testovi ne znae a ivotinja nije nika bila u kontaktu sa virusom, onosno a nije

razvila imunitet, s obzirom da se ovim testovima dokazuje prisutnost samog antigena, a ne antitijela.

Preporuka je a se na FeLV testiraju sve make, jer ovaj virus izaziva bolesti i smrti u maaka vie

nego bilo koja druga bolest ili stanje. Testiranje valja provoditi bez obzira ne cjepljenje. Testiranje

treba izvrtiti IFA metoom, ali obavezno va puta u razmaku o 3mj., s obzirom a je mogude a u

ranim staijima bolesti ivotinja bue IFA negativna. Isto tako, preporua se a se u kudanstvo ne

uvoi maka bez tromjesenog perioa ekanja, u kojem ta ivotinja mora biti va puta IFA

negativna.

TERAPIJA


5/18

Osnova lijeenja je izolacija make o rugih ivotinja, onosno rugih zaraznih bolesti. Od velike

vanosti je i kvalitetna prehrana, reukcija stresa, reovita ehelmintizacija i cijepljenja protiv rugih

zaraznih bolesti, te promptno lijeenje bilo kakvih simptoma im se oni jave.

Od lijekova se mogu primjenjivati antivirusni lijekovi (kao na pr. AZT), no oni izazivaju niz ozbiljnih

nuspojava, pa je tako njihova primjena upitna, no preporuuje se primjena imunostimulansa, kao toje npr. interferon.

Postoje eksperimentalni protokoli koji kombiniraju AZT sa imunostimulansima (Interferon,

Propionbacterium acnes).

Moguda je i primjena kortizona (Prenisolon), jer oni smanjuju broj abnormalnih limfocita u

cirkulaciji, osim toga Prednisolon direktno djeluje na stanice nekih tumora (npr. limfosarkoma). Kod

primjene kortizona o izuzetne je vanosti znati a oni jeluju supresivno na imunoloki sistem, te a

su takve ivotinje osobito osjetljive na ruge infekcije.

Specifini karcinomi vezani uz FeLV imaju svoj protokol lijeenja, no u sluajevima takvih karcinoma

preivljavanje je vrlo slabo.

PREVENCIJA

Danas postoji vedi broj vakcina za FeLV. Proizvoe se kao monovalentna ili polivalentna cjepiva

(kombinacija FeLV sa drugim zaraznim bolestima). U cjepivu se koristi inaktivirani ("mrtav") cijeli virus

ili virusni protein odgovoran za stvaranje imunolokog ogovora.

U prosjeku, cjepivo zatiduje u 80-90% sluajeva. Za sve vakcine preporueno je vokratno avanje u

razmaku od 2-4 tjena. Cjepiti poinjemo u obi o 8-9 tjeana starosti. Preporua se i goinjarevakcinacija, tzv. "booster" vakcinacija.

Virus maje imunoeficijencije

(Feline Immunodeficiency Virus - FIV)

OPIS

FIV spada u retroviruse, porodicu lentivirusa (ili tzv. "sporih virusa"), istu porodicu u koju spadaju

virusi koji izazivaju progresivnu pneumoniju ovaca, infekcioznu anemiju konja, artritis-encefalitis u

koza, te AIDS u ljui. Iako je virus po grai slian virusu HIV-a (Human immunodeficiency virus), on je

visoko specifian na vrstu i zaraza ljui FIV-om nije moguda. U retroviruse spaa i virus maje

leukemije - FeLV.

Izvan ivog organizma virus je vrlo nestabilan i ne preivljava ue o nekoliko sati u vedini okolia, pa

tako ne postoji strah a bi se nova ivotinja mogla zaraziti preko namjetaja, posua za hranjenje,

leajeva, igraaka i sl.


6/18

Make zaraene FIV-om mogu se nadi irom nae planete, ali uestalost je razliita o zemlje o

zemlje i ovisi o broju testiranih maaka. U SAD-u ima priblino 1.5 - 3% zravih maaka zaraenih FIV-

om, te o 15% onih koji pokazuju klinike znakove bolesti.

Najede su zaraene make lutalice, osobito one agresivne, ok one ivotinje koje se re iskljuivo u

kudi imaju malo anse a buu zaraene.

Primarni nain prijenosa su rane. Uobiajen, neagresivni kontakt izmeu maaka, ini se, nije efikasan

nain prijenosa virusa. Vrlo rijetko, virus se moe prenijeti sa make na maide tijekom gestacije, u

porou ili putem mlijeka. Seksualni kontakt, ini se, nije primarni nain prijenosa FIV-a.

RAZVOJ BOLESTI

Nakon poetne infekcije, virus se prenosi o porunih limfnih vorova, gje se moe umnoiti u

bijelim krvnim stanicama, T-limfocitima. Virus se taa prenosi o svih limfnih vorova u tijelu,

uzrokujudi njihovo generalizirano povedanje. Ako limfni vorovi nisu pretjerano povedani, ovo stanje

obino prolazi nezapaeno ostrane vlasnika. Kroz neko vrijeme, vjerojatno tjedana ili mjeseci,

ivotinja moe razviti povienu tjelesnu temperaturu i pa bijelih krvnih stanica. Moe se razviti i

anemija, osobito u kasnijim fazama bolesti.

Stalno zaraene make mogu se initi zravima kroz niz goina. Na kraju, poinju se javljati simptomi

imnodeficijencije, kako se smanjuje sposobnost organizma da se brani od infekcija.

Taa, oni uzronici (bakterije, gljivice, rugi virusi) koji u zravih maaka ne izazivaju nikakve

simptome, mogu u ivotinja sa oslabljenim imunolokim sistemom izazvati vrlo teka oboljenja. Ove

sekunarne infekcije ogovorne su za vedinu klinikih znakova povezanih sa FIV-om i glavni su uzrok

smrti FIV pozitivnih maaka.

SIMPTOMI

esti simptomi koji se javljaju kao posljedica sindroma imunodeficijencije su slaba kvaliteta krzna,

perzistentna poviena tjelesna temperatura i gubitak apetita; u oko 50% maaka zaraenih FIV-om

javlja se gingivitis (upala zubnog mesa) i stomatitis (upala usne upljine), a esto su prisutne kronine

ili rekurentne infekcije koe, mokradnog mjehura, gornjih inih puteva, kronini proljev, upale oka,

te polagan ali progresivan gubitak tjelesne teine. Javlja se i povedan rizik o razvoja oreenih

tipova raka, pobaaji, neuroloki poremedaji. Ko nekih FIV pozitivnih maaka mogu se smjenjivati

periodi bolesti sa periodima relativnog zdravlja.

DIJAGNOZA

Dijagnoza se postavlja na osnovu anamneze, klinikih znakova i rezultata testa na FIV, ko kojeg

dokazujemo antitijela u krvnom serumu. "Pozitivan" test, odnosno prisutnost antitijela na FIV ukazuje

na to a je maka zaraena sa FIV-om, vjerojatno za cijeli ivot, te tako moe prenijeti virus na ruge

make. Ko testa sa neoreenim rezultatom, preporua se test ponoviti kroz 8 o 12 tjeana,jer se

tek u tom vremenskom razoblju, a neka i ue, stvara ovoljan broj antitijela koji se mogu okazati

testiranjem.


7/18

Maidi o 12 onosno 16 tjena starosti, mogu rezultirati pozitivno na FIV zbog pasivnog imuniteta

dobivenog od majke. U rijetkim situacijama neki o ovih maida postanu zaraeni, te se iz tog razloga

preporua ponovno testiranje u obi o 6-8mjeseci a bi se oreio njihov toan infektivni status.

Vlasnici FIV pozitivnih maaka posebnu panju trebali bi posvetiti zatiti o infektivnihagenata koji

mogu izazvati teku bolest i smrt u imunokompromitiranih ivotinja. Zaraene make trebalo bi ratistriktno u kudi i poalje o rugih maaka, ne samo a bi zatitili svoju maku, ved a se sprijei

aljnje irenje FIV-a.

TERAPIJA

Za kontrolu bakterijskih i gljivinih infekcija koristimo antimikrobnu terapiju, koja je ugotrajna te se

mora ponavljati svaki put ka se pojave znakovi bolesti. esto je potrebna potporna terapija koja

ukljuuje infuziju, transfuziju, te visoko kalorine oatke hrani. U nekim sluajevima inicirana je

upotreba kortikosteroida i drugih anti-upalnih lijekova da bi se kontrolirao gingivitis i stomatitis.

Anabolini steroii mogu pomodi u borbi protiv gubitka teine, no sve su ove mjere samo pomodne ine koriste u borbi protiv virusa. Postoje lijekovi koji moificiraju imunoloki sistem i tako pomau u

borbi protiv samog virusa, no ni ti lijekovi ne unitavaju virus u potpunosti, ved ga samo potiskuju.

PREVENTIVNA ZATITA

Prema najnovijim podacima, vakcina za FIV postoji, iako pretpostavljam a ko nas jo nije ostupna.

Stoga, najbolja zatita make o FIV-a, je spreavanje kontakata izmeu bolesne i zrave ivotinje,

osobito kontakata sa agresivnijim makama lutalicama.

PROGNOZA

Jenom kaa je FIV pozitivna makaizolirana, teko je oreiti oekivanu uinu ivota. Ako se jo

nisu pojavili znakovi bolesti kao posljedica infekcije FIV-om , kao to je perzistentna poviena tjelesna

temperatura ili stalan gubitak tjelesne teine, moe se oekivati a de takva maka poivjeti mjesece,

pa ak i goine u obrom zravlju. Kao jean o glavnih pokazatelja imunolokog statusa uzima se

onos CD4+ naprama CD8+ limfocita. to je onos nii, prognoza je loija.

Maji koronavirusni enteritis

(Feline Coronavirus Enteritis - FCE)

Maji koronavirusni enteritis (Feline Coronavirus Enteritis - FCE) je zarazna bolest maaka uzrokovana

virusom iz porodice coronavirusa (Feline Coronavirus - FCoV). Maji koronavirus uzrokuje i izrazito

teku zaraznu bolest maaka maji zarazni peritonitis (Feline Infectious Peritonitis - FIP). Postoje tri

vienja zato ko nekih maaka coronavirus izazove enteritis, a ko rugih FIP. Prvo kae a su u igri

dva soja koronavirusa. Izrazito virulentni i patogeni soj - virus majeg zaraznog peritonitisa (Feline

Infectious Peritonitis Viruse - FIPV) i puno benigniji (nevirulentni ili slabo virulentni) - maji crijevni

koronavirus (Feline Enteric Coronavirus - FECV). Drugo vienje istog problema kae a kooreenog broja zaraenih maaka FECV mutira u FIPV, ali razlog te mutacije nije poznat. Trede


8/18

vienje je a u biti nema posebne razlike izmeu FIPV-a i FECV-a per se, nego samo razlika u nainu

ogovora imunolokog sustava ko pojeine make.

Maji koronavirusni enteritis je crijevna bolest koja rezultira proljevom. Proljev moe biti razliitog

intenziteta i trajanja. Najugroeniji su maidi o 12 tjeana starosti, a bolest se moe ponavljati vie

puta ko iste make. Neke make nakon ozravljenja ostaju nositelji virusa cijeli ivot. Bolest je estau kudanstvima s vie maaka, a naroito u majim azilima. Prognoza je jako obra, a lijeenje se

sastoji od dijetalne prehrane (kako bi se rasteretila upalno promijenjena i osjetljiva sluznica crijeva) i

naoknae izgubljene tekudine i elektrolita (kako bi se izbjegla ehiracija ko jaih proljeva).

Maji zarazni peritonitis

(Feline Infectious Peritonitis - FIP)

OPIS

Maji virusni peritonitis (Feline Infectious Peritonitis - FIP) je zarazna bolest maaka uzrokovana

virusom iz porodice coronavirusa (Feline Coronavirus - FCoV). Postoje tri vienja zato ko nekih

maaka coronavirus izazove prolazno blago oboljenje u viu proljeva, a ko rugih FIP. Prvo kae a

su u igri dva soja koronavirusa. Izrazito virulentni i patogeni soj - virus majeg zaraznog peritonitisa

(Feline Infectious Peritonitis Viruse - FIPV) i puno benigniji (nevirulentni ili slabo virulentni) - maji

crijevni koronavirus (Feline Enteric Coronavirus - FECV). Drugo vienje istog problema kae a ko

oreenog broja zaraenih maaka FECV mutirau FIPV, ali razlog te mutacije nije poznat. Tredevienje je a u biti nema posebne razlike izmeu FIPV-a i FECV-a per se, nego samo razlika u nainu

ogovora imunolokog sustava ko pojeine make.

Ime virusni zarazni peritonitis pomalo navoi na pogrean zakljuak: FIP u biti nije peritonitis tj.

upala potrbunice nego vaskulitis tj. upala i nekroza stijenke krvnih ila, pa bi ispravniji naziv bolesti

bio maji koronavirusni vaskulitis.

KLINIKA SLIKA

Vrijeme o unoenja uzronika u organizam, pa o pojave prvih znakova bolesti (inkubacija) iznosi

oko 120 dana , a razvoj bolesti je veoma spor. Bolest je gotovo uvijek smrtonosna.

Postoje dvije forme bolesti - mokra i suha. Ko mokre forme je karakteristian ascites - nakupljanje

tekudine u trbunoj upljini. Tekudina se moe nakupljati i u prsnoj upljini to ko make uzrokuje

probleme s isanjem. Zbog stvaranja ascitesa olazi o povedanja opsega trbuha. Ko punkcije obije

se karakteristina uta mutna ili flekava viskozna tekudina koja upuduje na ijagnozu FIP-a. Suha

forma bolesti ima nespecifinu simptomatologiju. Ostali simptomi obje forme bolesti su trajna

vrudica, ehiracija, ponestatak apetita, mravljenje, slabokrvnost, bezvoljnost.

Primjedeno je a su mnoge make prije izbijanja bolesti oivjele vedi stres i to 2 o 4 tjena prije

izbijanja mokre forme te do godinu dana prije izbijanja suhe forme FIP-a. FIP se najede pojavljuje


9/18

ko mlaih maaka (o 6 mjeseci o 2 goine) iz zajenica s vie maaka ili majih kolonija iako se

moe pojavitii ko starijih kudnih ljubimaca.

Sama bolest poinje, ba kao i mnoge ruge bolesti, s obijanjem hrane, bezvoljnodu i visokom

temperaturom. Obijanje hrane nije povezano samo s manjkom apetita nego i s potekodama

vakanja i gutanja. Maka nestrpljivo oekuje hranu, ali ka pone vakati poneka poinje sliniti,teko guta i to tek nakon nekoliko pokuaja. Ved nakon nekoliko zalogaja omie se o hrane kao a

joj se gadi. Kod mokre forme bolesti prevladavaju simptomi probavnog trakta. Proljev se smjenjuje s

opstipacijom, s time a u kasnijem tijeku bolesti prevlaava opstipacija. Moe se javiti i povradanje.

Ukoliko postoji nakupljanje voe i u pludima uz to se javljaju i problemi s isanjem. Ko

uznapreovale bolesti maka jako mravi, javljaju se simptomi anemije i ehiracije. Moe se javiti i

utica, kao i simptomi insuficijencije bubrega.

Suha forma je kroninijeg tijeka o akutnije mokre forme, a zbog izostanka ascitesa jo ju je tee

prepoznati. Rjea je o mokre forme. esto se uz suhu formu pojavljuje utica, a mogu se pojaviti i

oreene promjene na oima (arenica mijenja boju, pojavljuje se krvarenje u oku, teki konjuktivitisi sl.). Ko oreenog broja maaka pojavljuju se i problemi s centralnim nervnim sustavom (pareze,

grevi, epileptini napadi...), kao i promjene na pojedinim unutarnjim organima (jetra, bubrezi,

guteraa...) u obliku tumorskih vorova, pa su i simptomi bolesti vezani uz mjesto pojave vora.

NAIN PRENOENJA

Bolesne make izluuju virus mokradom, slinom i izmetom, a make u laktaciji mlijekom to je

znaajan izvor zaraze za mlauna na sisi. Moguda je i tzv. intrauterina infekcija, gje se mlauna

inficira jo u majinoj utrobi. Postoje zaraene make ko kojih FIPV nika ne izazove FIP, ali one

ostaju njegovi stalni nositelji i mogudi prenosnici na ruge make.

Bolest se ne javlja eksplozivno u viu epiemije ak niti u kudnim zajenicama s vie maaka ili

majim kolonijama ko bliskog suivota vie maaka. Oboljevaju uvijek pojeinane ivotinje u uljim

vremenskim razmacima. Izbijanju bolesti doprinosi stres u vidu cijepljenja, kastracije ili neke druge

operacije, kao i promjene mjesta boravka. Istovremena infekcija s virusom maje leukemije (FeLV)

moe takoer pospjeiti izbijanje FIP-a.

DIJAGNOZA

FIP je bolest koju je teko ijagnosticirati, a naroito u poetnom staiju. Posebno je teko

ijagnosticirati suhu formu bolesti jer su simptomi karakteristini za mnoge ruge bolesti i stanja, aizostaje ascites karakteristian za mokru formu bolesti. Na bolest se moe posumnjati ukoliko uz

povienu temperaturu olazi o povedanja obujma trbuha. esto je konanu ijagnozu suhe forme

mogude napraviti tek nakon smrti make.

TERAPIJA I ZATITA

Nije poznat nikakav uinkovit tretman nakon to se jave simptomi. Bolest traje o 2tjedna do 2

mjeseca. Najede ivotinje ugibaju tijekom petog tjena bolesti.

Postoji cjepivo za FIP (Primucell by Pfizer), ali kako patogeneza FIP-a jo nije u potpunosti razjanjena,

efikasnost ovog cjepiva ne moe se oreiti sa sigurnodu. Prema ispitivanjima efikasno je kod 50-


10/18

75% maaka koje prije cijepljenja nisu bile izloene majem koronavirusu (FCoV). Iako se ini a je

cjepivo sigurno, zbog svoje upitne efikasnosti, ne preporua se njegova uporaba.

FCoV moe preivjeti u okolini 3-7 tjedana, no nakon 3 tjedna je broj virusa vjerojatno premalen da

izazove infekciju. Unitava ga vedina ezificijensa koji se koriste u omadinstvu.

Panleukopenija ili zarazni enteritis maaka

(Feline Panleukopenia - FP)

1. LANAK O PANLEUKOPENIJI

Panleukopenija maaka je vrlo ozbiljna, akutna bolest. Glavne znaajke bolesti su visoka tjelesna

temperatura, povradanje, krvavi proljev, ehiracija te vrlo visoka smrtnost. Bolest uzrokuje virus koji

je srodan parvovirusu u pasa.

Bolest se prvenstveno iri meu necijepljenim macama, a prenosi se sa mace na macu direktnim

kontaktom kao i kontaktom sa virusom koji je prisutan u zaraenoj okolini. Velike koliine virusa

bolesna maca izluuje svojim ekskretima, a virus moe ostati infektivan u okolici nekoliko goina -

veoma je otporan. Virus naseljava stanice koje se brzo dijele i to prije svega epitalne stanice

probavnog trakta te bijela krvna zrnca.

Tok bolesti ovisi o tome koliki broj stanica biva uniten virusom. U perakutnom obliku ne stignu se

razviti nikakvi simptomi osim niske tjelesne temperature i nagle smrti unutar 24 sata. Akutni oblik je

najedi. Prvo olazi o poizanja tjelesne temperature o 41oC, epresije, oboljela maca prestaje

jesti. Nakon 24 sata poinje povradanje, a mace povradaju unato tome to ne jeui ne piju. Nakon

toga slijedi profuzni vodeni proljev koji postaje krvav. Bez intervencije u ovoj fazi bolesti smrt je

neizbjena, jer se proljevom i povradanjem gube velike koliine tekudine pa olazi o ehiracije i

posljeinog hipovolemikog oka. Temperatura sada postaje niska, a smrtnost iznosi od 25 do 90%

oboljelih maaka. Ukoliko bolest potraje 5 ana, a a maca ne ugine, obino uslijei brz oporavak.

Bolest ijagnosticiramo na temelju klinike slike te krvne slike - naime tipian nalaz ko ove viroze

jest jako nizak broj leukocita koji su takoer napanuti i razoreni virusom.

Lijeenje panleukopenije mora biti vrlo intenzivno kako bi bilo uspjeno. Neophona je aplikacija

intravenozne infuzije kako bi se maci naoknaila izgubljena tekudina i elektroliti. Uz to dajemoantibiotike kako bi sprijeili pojavu sekunarne infekcije bakterijama. Protiv virusa nema lijeka, akle

na tok bolesti zapravo nemamo utjecaja - terapija je simptomatska. Nerijetko se eava a se maci

pogora stanje nakon to je terapija ved zapoeta, to izazove nepovjerenje vlasnika no treba imati na

umu da na tok virusnih bolesti lijekovi nemaju utjecaja, no bez spomenute simptomatske terapije

maca nema nikakve anse.

Jedina prevencija ove bolesti jest pravovremena vakcinacija maaka. Preporuuje se a se mace

cijepe prvi puta u obi o 10 tjeana, te se revakciniraju u obi o 12 o 14 tjeana. Vano je a su

mace prethono oidenje o glista i o buha. Orasle mace cijepimo jenom goinje.

Autor: Tamara Ferari-Mukulin r.vet.med.


11/18


Virusna zarazna bolest omade make, ali i zvijeri iz poroice maaka, poznata o avnina i opisivana

o raznih autora po najrazliitijim imenima. Danas se ustalio naziv Zarazni enteritis maaka iliPanleukopenija maaka (Panleucopenia felis), a mnogi bolest nazivaju i majom kugom. Ova je zaraza

rairena po cijelom svijetu, a najvie u Sjevernoj Americi. Nemali znaaj ima i u Europi, pa tako i u

nas. Uzronik pripaa skupini parvovirusa, tj. istoj skupini kojoj pripaa i uzronik parvoviroze pasa.

Najede obole mlae ivotinje u obi o nekoliko mjeseci, ali poneka o ove bolesti obole i starije

kudne make. esto su izvor infekcije veda uzgajalita maaka.

Za irenje ove zaraze najvedi znaaj imaju ivotinje koje boluju o blagog ili kliniki neprimjetnog

oblika ove bolesti i koje virus izluuju u svoju okolinu putem svih izluevina (slina, feces, mokrada,

iscjeak iz nosa i oiju, a mogude je a bolest ire buhe i ostali lankonoci koji siu krv). Kliniki znaci

variraju s obzirom na to a bolest moe nastupiti naglo i ubrzo smrtno zavriti, a isto tako est je iveoma blagi tijek. Najznaajniji simptom je povradanje sluzave udkaste tekudine pa ivotinja brzo

ehirira. Zbog boli u trbuhu ivotinja ima zgrbljen stav, edna je, ali zbog slabosti nije u stanju piti,

bolno mijaue, naroito na oir u poruju eluca i zavlai se na skrovita mjesta. Proljev se javlja

vrlo rijetko. Temperatura tijela je u poetku bolesti vrlo visoka (40-41C), da bi kasnije pala ispod

normale. Ponekad bolest prati i upala sluznice usta.

Maka obino ugine za nekoliko ana, a one koje bolest prebole ugo se oporavljaju. este su

komplikacije u smislu pobaaja, upale pluda i ostalih ijelova inog sustava ili poremedaja u rastu i

razvoju ivotinje. Ka preboli ovu bolest ivotinja stjee oivotnu otpornost prema ovoj bolesti.

Lijeenje oboljele ivotinje zahtijeva puno strpljivosti i upornosti, kako veterinara, tako i vlasnikaivotinje, a uglavnom se svoi na suzbijanje simptoma i sekunarnih bakterijskih infekcija. Bolest se

moe sprijeiti pravovremenim cijepljenjem ivotinje. Najbolje je mae cijepiti prvi put u obi o 8

tjeana, revakcinirati u 12. tjenu, a kasnije je ovoljno maku cijepiti jeanput goinje.


Panleukopenija ili zarazni entritis maaka (ZEM) je akutna virusna bolest omade make i zvjerai iz

poroice maaka (Felii). Za virus su jo prirono zanimljivi Mustelii, Procyonii i Viverii. Bolest se

oituje povradanjem i panleukopenijom. Uzronik pripada parvovirusima.

Povijest

Bolest je poznata o avnine, a opisivana je po razliitim imenima. Virusnu etiologiju okazali su

VERGE i CHRISTOFORONI jo 1928. go. Oni su bolest prenijeli filtratom zaraznog materijala na

bolesne make. LAWRENCE i SYVERTON prvi okazuju 1938. goine u maaka s proljevom vrlo jaku

leukopeniju (350 leukocita u mm3) . Na osnovi nalaza u krvi HAMON i ENDERS 1939. goine prelau

da se bolest nazove infekciozna panleukopenija (maligna panleukopenija). Bilo je prijedloga da je se

nazove infekciozna agranulocitoza, infekciozna aleukocitoza, tifus maaka i r.


12/18

JOHANSON je 1964. goine izolirao virus na kulturi stanica majeg bubrega. Ishoni materijal bila je

slezena leopara, koji je uginuo o bolesti to se oitovala znakovima panleukopenije.

Geografska proirenost

Sigurnih poataka o proirenosti i uestalosti ZEM u svijetu nema. Buudi a je bolest u isto vrijemeokazana u razliitim ijelovima svijeta i u vie primljivih ivotinjskih vrsta, s pravom se moe

smatrati da je to svjetska zaraza. Poznato je da u Sjevernoj Americi ima enzootski karakter.

Etiologija

Virus sarava DNK i pripaa parvovirusima. Velik je 35 nm.

Virus se umnaa u kulturi bubrenih stanica make. CPE se oituje stvaranjem intranuklearnih

uklopina ujenom ijelu stanica. ini se a broj stanica s uklopinama ovisi o visini titra virusa.

Afinitet za bojenje tih uklopina je osebujan i razliit je u razliitim staijima infekcije stanica. Takva

zbivanja u stanici nisu poznata za ostale citopatogene viruse izolirane iz make.

Unakrsnom protekcijom in vivo i unakrsnom neutralizacijom in vitro s raznim izolatima je dokazano

a postoji samo jean antigeni tip virusa. Virus panleukopenije maaka i virus enteritisa kanaske

kune zlatice su ako ne ientini a ono antigeno vrlo srodni. Rezistentan je na kloroform, eter, pH

izmeu 3 o 9, grijanje na 50C, tripsin i fenol. U 0,2%-tnom formalinu izgubi infektivnost nakon 24

sata. U osuenoj sreini vrlo je postojan, gnjiljenje izri 6 ana. Izvan organizma na sobnoj

temperaturi brzo propada. Glicerin i niske temperature ga konzerviraju i do 2 mjeseca.

Epizootiologija

Iako mnogi poaci jo neostaju, moe se ipak na osnovi terenskih zapaanja i laboratorijskih okaza

redi a je panleukopenija maaka vrlo rairena i jako kontagiozna zarazna bolest. Supklinika ili

inaparentne infekcije su nesumnjivo uobiajene, a injenica a se manifestna infekcija u iste ivotinje

rijetko javlja va puta govori o trajnoj ili oivotnoj imnunosti. Infekcije u maida vrlo su rijetke, to je

vjerojatno posljeica kolostralne imunosti. Bolest je najeda u maaka 3-4 mjeseca ili u starijih

kudnih ivotinja. Orasle "uline" make gotovo reovito su rezistentne.

Trgovine ivotinjama ili sline ustanove est su izvor infekcije, a u mnogih urbanim sredinama nisu

rijetke epizootije ZEM. Zbog relativno velike rezistencije virusa na fizikalne i kemijske agense

transmisija inirektnim kontaktom gotovo reovno ima ulogu u irenju bolesti. Direktna infekcija

moe uslijeiti oralno. Prirona ulazna vrata virusa mogu biti i nosni prohodi.

Pokusno je uspjelo make inficirati i/nazalno, i/oralno, s/c, i/ermalno, i/p i i/v. Virus je izoliran iz

fecesa, crijevne sluznice, nosnih prohoa, pluda i slezene, jetre i reovito iz urina. Buudi a je

uspjela i/ermalana infekcija, mogude je a bolest ire buhe i ostali artropoi.

Za virus ZEM su prirodno primljivi Felidi - leopard, ris, tigar, ozelot, lav, gepard, serval, pantera, a i

Mustelidi (kunoliki), Procyonidi i Viveridi.

Patogeneza

Virus primarno inficira endotelne i epitelne stanice i koncentrira se u jetri, slezeni, mezenterijalnim

limfnim vorovima i kotanoj sri. Leukopoetski sustav biva naglo oteden, to uzrokuje leukopeniju.


13/18

Ako ne oe o uginuda, brzo se razmnoe mikroorganizmi koji ine normalnu crijevnu floru make.

To jo vie pogorava stanje izazvano virusom.

Klinika slika

Inkubacija traje 4-10 ana. Kliniki zankovi jako su razliiti, o perakutnih o blagih. U perakutnomobliku ivotinja ugine, pa izglea kao a je otrovana. Akutnu infekciju slijei brzi tok bolesti, maka je

esto oveena na pregle in extremis i ugiba u roku o 24 sata. Obino je povradanje tekudine ili

sluzi obojene uju najznaajniji simptom. Povradanje se moe javiti samo 2-3 puta, ali moe se i

ponavljati u razliitim intervalima tijekom ranog stadija bolesti. To dovodi do prljanja usana i brade, a

ah esto ima fetilni zaah.

ivotinja je jako snuena i brzo se razvije ehiracija, uz upale oi i tup pogle oboljele ivotinje.

Maka zauzima pri tomu veoma esto tiptian izguren poloaj (lea kao u arana), pokazuje a je

ena, ali nije kara piti, pa eso sjei ili lei klonula kraj posue za vou. Pri palpaciji, osobito u

poruju tankog crijeva i eluca, ivotinja pokazuje izrazitu bolnost. Pa i spontano oboljele makebolno mijauu i zavlae se u skrivene kutove, esto na halnom mjestu (npr. kupaonica). Apetit se ved

o poetka bolesti gubi. Proljev se u pravilu ko te bolesti ne javlja.

Temperatura se krede oko 40-41C, rjee 41,5C. Temperaturni skok ubrzo prlazi u kolaps,

subnormalnu temperaturu i uginude, ved za 24-4 sati bolesti. Uporedo s dizanjem temperature naglo

pada broj leukocita. Od normalno 12-15 tisuda leukocita taj broj ubrzo pane na 1000-2000 pa i

manje u jenom mm3. to je lukopenija izrazitija, to je prognoza nepovoljnija.

Urin je oskuan, intenzivne boje i veoma proorna zaaha. Pokatka opaamo i stomatitis, isto tako i

erozije epitela na vrku jezika, to ved ukazuje na pojavu sekunarne infekcije. Superponirane

sekundarne virusne ili bakterijske komplikacije mogu rezultirati pneumonijom ili ostalim

respiratornim simptomima.

U subakutnim sluajevima smrt nastupa oko 5. ana bolesti, ok ivotinje koje preive 9-10 dana

bolesti mogu preboljeti. Rekonvalescencija je dosta duga. Mortalitet u pojedinih epizootija iznosi i do

100%.

Infekcija fetusa preko placente moe uzrokovati letalnaili semiletalna (preko 50%) otedenja stanica,

pa olazi o pobaaja ili zastoja i poremetnji u razvoju. Moe npr. odi o atrofije maloga mozga, a

kao posljedica razvije se sindrom ataksije.

Patoloke promjene

U perakutnom sluaju esto je postmortalni nalaz negativan. Najede se nau hiperemina poruja

u pojeinim ijelovima tankih crijeva, obino jejunuma ili ileuma. Punokrvnost varira o blagih

proimanja u itavom segmentu crijeva o lokaliziranih i izoliranih poruja obojenih tamnocrveno.

itavo tanko crijevo moe transvezalno kontrahirano (poput crijeva za polijevanje).

U subakutnim sluajevima nau se hemoragije i erozije po sluznici crijeva. Mezenterijalni limfni

vorovi obino su zaebljali i eematozni. Mogu se nadi takoer promjene nastale uslije sekunarne

infekcije. Tekuda ili polutekuda konzistencija kotane sri vrlo je signifikantna, a esto se smatra i

patognomoninim nalazom. Promjene se pronalaze i na jetri, slezeni i bubrezima.


14/18

Dokaz eozinofilnih intranuklearnih uklopina u epitelnim stanicama crijeva obino se smatra potvrom

panleukopenije. Opdenito su te uklopine aleko najbrojnije u stanicama Lieberkhnovih ljeza.

Mogu se nadi i u germinalnom sloju limfnih vorova i u stanicama kotane sri.

Histoloki je kotana sr aplastina. Promjene u krvi, a pogotovo u broju cirkulirajudih leukocita, nisu

konstantne. Opdenito se smatra a je ijagnostiki signifikantno nae li se 4000 ili jo manje leukocitau jenom mm3. U pojeinim sluajevima broj leukocita naglo pane nakon 6-8 dana, dok je u drugim

sluajevima pa postepen, s najniom vrijenosti oko 6-8. ana bolesti. Vedina maaka na na smrti

ima o 2000 o 200 leukocita u jenom mm3. Make koje prebole imaju nekoliko dana neutropeniju.

Javlja se i prilina anemija zbog pomanjkanja eritropoeze.

Dijagnostika

Kliniki nalaz gastrointestinalnih simptoma, tipini nalaz u krvi (prije svega leukopenija), okaz

uklopina i injenica a obolijevaju mlaeili nevakcinirane ivotinje temeljni su poaci za postavljanje

ijagnoze. Bolest se javlja tokom cijele goine, neznatno je uestalija potkraj zime i poetkomproljeda.

Tok bolesti je perakutan, akutan rjee kronian. Za ijagnozu najtei su sluajevi koji letalno zave

nakon nekoliko sati ili u toku jenoga ana. U takvih sluajeva u pravilu se jo ne pojavi proljev. esto

se u takvim sluajevima pomilja na otrovanje. Kliniki se bolest prepozna po iznenanoj jakoj

epresiji, povradanju, bolnosti ko palpacije trbuha, visokoj vrudini i naglom pau broja leukocita.

Groznica i leukopenija omoguduju a se iskljue trovanja. Akutni tok u naelu traje o 7 ana.

Bolesna ivotinja stoji u poloaju koji optereduje trbune organe ili se isprui i legne na hlanome

mjestu.

Patognomonino znaenje ima leukopenija. Pa leukocita poinje ved u staiju inkubacije i moe

ostidi o 500 ili ak i manje leukocita u 1 mm3. Prognostiki je povoljan porast leukocita uz

istovremeno povienje temperature, ok su pa broja leukocita i temperature prognostiki

nepovoljni.

Diferencijalna dijagnostika

O ZEM treba razluiti gastroenteritise ruge etiologije. Za to su potrebne parazitoloke i

bakterioloke pretrage u fecesu kao i kretanje temperature, osobito prijelaz hipertermije u

hipotermiju.

Kokciioza, koja nije ba rijetka u mlaih maaka, moe izazvati vrlo slinu kliniku sliku. No poetak

bolesti nije tako nenaan, ved ivotinja tijekom nekoliko ana pokazuje apatiju i inapetenciju.

Verminoze, a prije svega askaridoza, mogu uzrokovati slinu kliniku sliku. Proljev je manje profuzan i

slabije zauara, trbuna stijenka nije napeta nego atonina. Parazitoloki nalaz oluujudi je za

ijagnozu, ali u pozitivnom sluaju ne moemo iskljuiti panleukopeniju nego moramo uzeti u obzir

cjelokupnu kliniku sliku i hematoloki nalaz.

Enterotoksemije pradene tekom epresijom, profuznim proljevom i naglom eksikozom uzrokuju

salmonele, E. coli i Clostriium welchii. Povoljan uinak kloramfenikola omoguduje iferenciranje tih

infekcija od panleukopenije.


15/18

U obzir olaze i strana tijela u crijevima. Peroralnom pretragom i palpacijom abomena mogude je

razluiti panleukopeniju o ovoga stanja.

Za akutnu toksoplazmozu govori povedana jetra, velika koliina urobilinogena i ui u mokradi te

poneka i utica.

Akutno trovanje talijem oituje se hemoragijama i anemijom ved u poetku bolesti. Doajmo tome

promjene na koi i na laci u kasnijoj fazi bolesti, a pogotovo okaz talija u urinu, taa iferenciranje

postaje lako mogudim.

U obzir dolazi i maligni limfom. Poetak stvaranja limfoma je pomukao, a rijetko se oituje teim

probavnim smetnjama i naglim uginudem. Poneka je iferencijacija moguda tek kirurki ili

laboratorijskim metodama.

Lijeenje

Ukoliko lijeenje zapone u samome poetku bolesti, tj. u toku poetnog porasta temperature, taase moe ati specifian homologni serum. Terapija je vedinom usmjerena na uklanjanje teih

simptoma i na spreavanje sekunarnih bakterijskih infekcija.

Dehidraciju suzbijamo 5%-tnom glukozom u fiziolokoj otopini, 10-30 ml/kg tjelesne teine s/c i to 2x

nevno. Resorpciju tekudine iz potkodja ubrzat demo ako oamo ferment hijaluroniazu. Takve

hipodermoklizme dajemo nekoliko dana, sve dok se ne izgube simptomi dehidracije. Dobro je dati i

transfuziju 10-30 ml pune krvi i/v.

Antibiotike treba avati o samoga poetka, i to antibiotike irokog spektra. Moe se ati i epo-

penicilin 600.000 o1,200.000 i.j. ili kombinacija penicilina i streptomicina (najvie 0,25 -0,5 g dnevnopo ivotinji, jer je streptomicin toksian za make). Antibiotike treba avati s/c. U teim sluajevima

dobro je dati uz antibiotike i kortizonske preparate, npr. Deltacortyl sol. 1-3 ml. Doza se moe

ponoviti istoga ili sljeedeg ana. Terapiju moemo nastaviti peroralnim avanjem kortikosteroida.

Umjesto antibiotika mogu se avati sulfonamii, a moe ih se i kombinirati s antibioticima.

Protiv povradanja ajemo antimetika (movibon=kombinacija antihistaminika prolongiranog

jelovanja i vitamina B6). Cirkulaciju treba poravati kofeinom, a o opde antiinfekcijske terapije

dajemo vitamine kompleksa B i C.

Profilaksa

Dobri rezultati postiu se formaliniziranom vakcinom, koja se priprema o tkiva inficiranih maaka.

Vakcinirati se mogu ivotinje starije o 5 tjeana. Vakcina se aje s/c,i to vokratno, s razmakom 10-

14 ana. Potpuna zatita postigne se tek oko 7. ana nakon ruge vakcinacije, pa o toga vremena

treba maide uvati o infekcije. Revakcinaciju valja provoiti jenom goinje. Trajanje imunosti

nakon prve vakcinacije nije jo posve oreeno.

Na primarnoj kulturi majinih bubrenih stanica proizveena je inaktivirana vakcina obrih

imunogenih svojstava. Simultanom imunizacijom homolognim serumom ili rekonvalescentnom krvlju

i vakcinom panleukopenije postie se promptna zatita maaka u zaraenoj sreini.


16/18


17/18

Zaraene make su predisponirane razvoju tumoranekoliko mjeseci do nekoliko godina nakon infekcije i to

najee malignih limfoma i limfosarkoma. Kod takvih maaka je est nalaz oteano disanje zbog prisutnosti

tumora u prsnoj upljini.

Maja leukemija je neizljeiva bolest te naalost 85% sluajeva dolazi do uginua u roku od tri godine od

postavljanja dijagnoze. FeLV- pozitivnim makama su potrebni veterinarski pregledi odmah po prvim simptomima

bolesti kako bi ste to prije moglo reagirati. Osim kvalitetne prehrane i vitamina, upotrebe imunogenih p reparata iprotuvirusnih lijekova, makama je potrebno osigurati ivot sa to manje stresa to najee znai da maka ne bi

smjela izlaziti van ve bi bila iskljuivo kuna maka u stanu ili kui.

Pozitivna strana cijele ove prie jest to postoji vakcina protiv maje leukemije. Prije cijepljenja potrebno je

testiranjem potvrditi da je maka FeLV- negativna. Cijepljenje se ponavlja jedanput godinje. Potrebno je

napomenuti da, kao i svako cjepivo, vakcinacija ne predstavlja 100%- tnu zatitu, ali znaajnosmanjuje rizik od

obolijevanja.

Testiranje na maju sidu i leukemiju se rutinski provodi tzv. snap-testom te se

njime istovremeno provjeravaju obje bolesti. Potrebno je nekoliko kapi krvi, a

rezultati su vidljivi za 10 minuta.

FIP (VIRUSNI PERITONITIS MAAKA)

Virusni peritonitis maaka (FIP) je neizljeiva bolest koju uzrokuje maji coronavirus. Postoje dva tipa ovog virusa,

prvi ''crijevni'' (FCoV) ponekad dovodi do blage upale crijeva (enteritis) sa prolaznim proljevom, a drugi (FIPV)

uzrokuje FIP. Laboratorijski ih je teko razlikovati to predstavlja izazov u dijagnosticiranju FIP -a.

Infekcija coronavirusom najee nastaje preko fecesa zaraene make, rjee putem sline i urina. Maka moe

biti nosioc ovog virusa godinama bez ikakvih s imptoma. Prema posljednjim istraivanjima, crijevni coronavirus

(FCoV) mutira u virus (FIPV) koji se umnaa i iri po cijelom tijelu i dovodi do pojave virusnog peritonitisa. FCoV

je vrlo esto prisutan u domainstvima u kojima boravi veliki broj maaka (azili, uzgajivanice,) jer one dijele

posude za pijesak, vodu, hranu, leajeve i sl. Svaka prirodna infekcija sa FCoV moe dovesti klinikog FIP -a.Najosjetljiviji su maii jo nedovoljno razvijenog imuniteta koji su izloeni velikim koliinama virusa. Ia ko se FIP

moe javiti u bilo kojoj dobi, najee obolijevaju make do 2 godine starosti i to od ''mokrog'' oblika bolesti, dok

starije make u pravilu pokazuju simptome ''suhog'' FIP-a.

Pojavi mokrog FIP-a obino prethodi stres (udomljavanje, promjena vlasnika, operativni zahvat,) 4-6 tjedana

prije prvih simptoma. Zbog oteenja stijenke krvnih ila dolazi do nakupljanja tekuine u tjelesnim upljinama to

dovodi do poveanog i napetog abdomena ili oteanog disanja (dispneja). Uz druge nespecifine simpt ome,

maka moe imati smanjen apetit, povienu temperaturu koja ne reagira na antibiotsku terapiju, blijede ili ute

sluznice. Veina maaka koja boluje od vlanog oblika ugiba unutar 2 mjeseca od pojave prvih klinikih simptoma

bolesti.

Make sa suhim oblikom bolesti pokazuju simptome nekoliko mjeseci do nekoliko godina od infekcije.

Nespecifini znakovi bolesti su gruba dlaka kronini gubitak tjelesne teine, poviena temperatura, gubitak apetita


18/18

i letargija. Ponekad dolazi i do promjena na oima, jetri i ivanom sustavu. Veina maaka ugiba unutar nekoliko

mjeseci od pojave simptoma.

Ne postoji specifian test za FIP (kao kod maje side i leukemije) jer nijedan laboratorijski test, kojim se odreuje

titar antitijela, ne moe sa sigurnou razlikovati crijevni coronavirus od mutiranog koji dovodi do FIP-a. Zbog toga

se dijagnoza FIP-a osniva na klinikom nalazu make i njenim krvnim parametrima (hematoloki i biokemijski)

kao i pretragama tekuine koje se nakupljaju u prsnoj i trbunoj upljini. Definitivna dijagnoza se sa sigurnoumoe naalost potvrditi biopsijom tkiva nakon uginua make.

Lijeenje FIP-a se svodi na simptomatsku terapiju uz upotrebu, imunosupresiva, protuupalnih lijekova i majeg

interferona- . Predstavljaju li terapija i esti pregledi make preveliki stres za nju, naalost preporua se

eutanazija.

Budui da su FIV, FeLV i FIP vrlo zarazne i neizljeive bolesti najbolja zatita jest njihova prevencija.

Testirajte svoje make na FIV i FeLV, cijepite protiv leukemije, kastrirajte ih kako biste sprijeili agresivno

ponaanje, ne uvodite nove make u domainstvo bez provjere njihova zdravstvenog stanja, omoguite

im kvalitetnu prehranu i ivot bez stresa.

Documents

Najčešće Zarazne Virusne Bolesti Mačaka