NAJVAŽNIJI RAZVOJNI IZAZOVI U ADOLESCENCIJI I KAKO KAO STRUČNJACI MOŽEMO POMOĆI

Doc. dr. sc. Eva Anđela Delale

Odjel za psihologiju, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu

Vrapče, 29.04. 2016.

ADOLESCENCIJA – OSNOVNA OBILJEŽJA

• Stanley Hall – 1904. knjiga Adolescencija

razdoblje „bure i stresa” - posljedica bioloških promjena

• dominantan pristup do sredine 70.-ih god.

uloga socijalne sredine i kulture

• „Mediji adolescente često portretiraju kao problematične…”

Pristup adolescentima ovisi o socioekonomskim obilježjima:

• ekonomska kriza - nezreli, nestabilni

• ratno razdoblje – zreli, odgovorni, sposobni

ADOLESCENCIJA – OSNOVNA OBILJEŽJA

desetogodišnje razdoblje koje obuhvaća više faza:

• rana adolescencija ~ 11-14 god.

• srednja adolescencija ~ 15-17 god.

• kasna adolescencija ~ 18-21 god.

ADOLESCENCIJA – TEORIJSKI PRISTUPI

Hill (1983) – model za izučavanje adolescencije

1. TEMELJNE PROMJENE U ADOLESCENCIJI – univerzalne:

biološke promjene (početak puberteta, sposobnost reprodukcije)

kognitivne promjene (apstraktno i kritičko mišljenje)

socijalne promjene (nove društvene uloge)

ADOLESCENCIJA – TEORIJSKI PRISTUPI

2. KONTEKST U KOJEM SE ODVIJA RAZDOBLJE ADOLESCENCIJE

svi adolescenti prolaze kroz biološke, kognitivne i socijalne promjene u adolescenciji, ali učinci tih promjena se znatno razlikuju

4 glavna konteksta:

obitelj

vršnjaci

škola

slobodno vrijeme i rad

ADOLESCENCIJA – TEORIJSKI PRISTUPI I NAJVAŽNIJI IZAZOVI

3. PSIHOSOCIJALNI RAZVOJ U ADOLESCENCIJI

uključuje promjene na psihološkom i socijalnom planu

Najvažniji razvojni izazovi u adolescenciji:

• Identitet tko sam

• Nezavisnost u vlastitim i tuđim očima

• Blisko prijateljstvo formiranje uzajamnih odnosa poštovanja

• Spolnost izražavanje seksualnih osjećaja i uživanje u spolnom kontaktu s drugima

• Postignuće biti uspješan i sposoban član društva

• Psihosocijalni problemi zlouporaba droge i alkohola,

depresivnost i poremećaji prehrane, delikvencija

KOGNITIVNI RAZVOJ U ADOLESCENCIJI

obilježja mišljenja adolescenata:

1. HIPOTETSKO RAZMIŠLJANJE – mogućnosti i stvarnost

• planiranje, predviđanje posljedica

• razumijevanje tuđeg pogleda

• ne prihvaćanje stvari po principu “zdravo za gotovo”

• efikasno rješavanje problemskih situacija: od zadataka u prirodnim znanostima do argumenata u debatama

2. APSTRAKTNO MIŠLJENJE

• puno bolje razumiju poslovice, analogije, metafore

• omogućuje formiranje stavova i rasuđivanje o društvenim i moralnim pitanjima: politika, religija, poštenje, ravnopravnost

KOGNITIVNI RAZVOJ U ADOLESCENCIJI

3. METAKOGNICIJA

• adolescenti bolje upravljaju svojim mišljenjem

povećana introspekcija – razmišljanje o vlastitim emocijama

svjesnost o sebi – što drugi misle o nama

intelektualiziranje – razmišljanje o vlastitim mislima

IZRAZITA INTROSPEKTIVNOST:

• tzv. “adolescentski egocentrizam”

“zamišljena publika” (u središtu pažnje)

“osobna bajka” ili “mit o sebi” (jedinstvenost, #YOLO)

KOGNITIVNI RAZVOJ U ADOLESCENCIJI

4. VIŠEDIMENZIONALNO RAZMIŠLJANJE

• djeca: uzimaju u obzir pojedinačne aspekte situacije

• adolescenti: što je rečeno? + kako je rečeno? + u kojem kontekstu?

5. RELATIVIZAM

• djeca: razmišljaju u terminima “crno-bijelo”

• adolescenti: sve je relativno

• nisu skloni prihvaćanju apsolutnih ili tuđih istina

• dovode u pitanje istinitost tuđih tvrdnji: propitivanje društvenih

i roditeljskih sustava vrijednosti

AKO SJEDNEM NA MJESTO ZA OSOBE S

INVALIDITETOM, JEL’ JA KRŠIM ZAKON???

• Izlazak iz obiteljske okoline u širu ljudsku zajednicu

• Društvena okolina kanalizira socijalni razvoj pomoću: • Socijalnih očekivanja (roditelji, nastavnici, vršnjaci)

• Kriterija i standarda (roditelji, škola, vršnjaci)

• Mogućnosti i prilika za razvoj i obrazovanje

• Mehanizmi se mijenjaju se u skladu s dobi djeteta te se prema tome izvode razvojni zadaci i preuzimanje uloga

SOCIJALNI RAZVOJ

• Od rane adolescencije raste usmjerenost na vršnjake:

Sve veće slobodno vrijeme provode s vršnjacima, manje s obitelji.

Vršnjaci imaju sve veći utjecaj na ponašanje i donošenje odluka adolescenta.

• Vršnjaci adolescentima zadovoljavaju dvije važne potrebe:Uspostavljanje identiteta

Uspostavljanje autonomije

Vršnjaci

Razvojni zadaci adolescencije

Socijalni• Uspješni prijelaz u srednju školu• Postizanje školskog uspjeha • Stvaranje vlastitog identiteta• Slaganje s vršnjacima• Stvaranje bliskih prijateljstava

Psihološki• Razvoj nezavisnosti i autonomije• Individuacija• Postizanje intimnosti• Razvoj socijalno-emocionalne regulacije

• Razvojni zadaci: vještine, znanja i stavovi koje osoba treba usvojiti kako bi mogla učinkovito funkcionirati na način koji se smatra zrelim u svakom razvojnom periodu života

• Prihvatiti fizički izgled i brigu o tijelu• Postići nove i zrelije odnose s vršnjacima oba spola, steći nove socijalne

vještine• Usvojiti maskulinu i femininu ulogu, odgovoriti na pitanje što su

muškarci, a što su žene• Postići emocionalnu zrelost od roditelja i drugih odraslih• Pripremati se za profesionalno djelovanje i s tim u vezi postizanje

ekonomske neovisnosti• Pripremiti se za brak i obiteljski život• Željeti i postati socijalno odgovorna osoba, prihvatiti društvene

vrijednosti,• Usvojiti sustav vrijednosti i etičkih načela prema kojima će se ponašati u životu

Glavni razvojni zadaci prema Havinghurst-u

Područja osobnog socijalnog razvoja

• Sociospoznajni razvoj• Razvoj samospoznavanja

• Razvoj identiteta

• Razvoj odnosa s okolinom• Razvoj autonomije

• Sukob s roditeljima

• Usmjerenost na vršnjake

• Sukob s vršnjacima

Sociospoznajni razvoj

• Pojam o sebi: odgovor na pitanje „Tko sam ja?” postaje apstraktniji, opisuju emocije, želje , motivaciju

• Samopercepcija vlastitih osobina diferenciranija je i bolje organizirana, povezuju pojam o sebi sa različitim situacijama, uzimaju u obzir tko ih opisuje

• Razvija se idealni ili zamišljeni pojam o sebi: teškoće se javljaju ako je raskorak velik; u srednjoj adolescenciji je najveća razlika „stvarnog ja” i „idealnog ja”

• Introspektivni: spoznaja o unutarnjim stanjima svijesti• Vlastitima• Tuđima

• Osjećaj „ja” oblikuje se uzimanjem u obzir stavova drugih važnih osoba u životu. Samopoštovanje u kasnoj adolescenciji kada su stavovi i uvjerenja čvršći puno manje ovisi o mišljenju drugih

Utjecaji na sliku o sebi

Negativna slika:

• Usmjerenost na uspješnost

• Usmjerenost na ocjene

• Usmjerenost na uspoređivanje

• Klima natjecanja

Pozitivna slika:

• Usmjerenost na ovladavanje znanja i vještina

• Uvažavanje individualnih posebnosti

• Odsutnost usporedbe s drugima

Odnos roditelja/nastavnika

Negativna slika:

• Kritika usmjerena na opću sliku

• Neprimjereni zadaci

• Previsoka ili preniska očekivanja

• Nametljivost, prezaštićivanje, oduzimanje inicijative

• Netolerancija za pogreške

Identitet

• Identitet: doživljaj vlastitog „ja”, pojam o sebi i kontinuiranom postojanju vlastite ličnosti.

• Samopercepcija pojedinca tijekom vremena (spolna, tjelesna, moralna, profesionalna).

• Najvažniji zadatak odrastanja je definiranje identiteta, odnosno sebe prema osobinama koje će se pokazati u različitim ulogama (školskoj, spolnoj, partnerskoj, u odnosu prema roditeljima).

• Proces izgradnje identiteta sastoji se u usmjerenosti na vlastita unutarnja stanja/ kriza, a pronalaženje cilja i uloge dovodi do postupne predanosti cilju.

• Traženje i uspostavljanje identiteta jedan je od razvojnih zadataka adolescentskog razdoblja.

Stvaranje vlastitog, jedinstvenog osjećaja identiteta

• Uloge-koje uloge uzeti?

• Vrijednosti-koje vrijednosti kod sebe razviti?

• 1. odbacuju se prethodne ili postojeće

identifikacije

• 2. Tko sam ja?

Adolescencija: razdoblje „izbora i odlučivanja“

Postizanje identiteta nasuprot krizi identiteta je moguće ako se ispune neke važne pretpostavke formiranja identiteta (Lacković Grgin, 2006):

• pojedinac sebe doživljava kao istu osobu u različito vrijeme i u različitim situacijama

• drugi pojedinci ga percipiraju kao istu osobu kroz različito vrijeme i različite situacije

• postoji sklad u načinu kako soba sebe percipira i kako je percipiraju drugi• uspješno riješenje seksualnih konflikata i prihvaćenje vlastite seksualne

orijentacije• osoba je relativno uspješno riješila krize prethodnih razdoblja• identifikacija s idolima nije više prejaka• okolina omogućava izražavanje ego-identiteta, a ne sputavanje• ideologija društva jasno oblikovana kako bi mladi ljudi mogli pronaći

odgovore…

Elementi identiteta i glavne krize u adolescenciji

1. Vremenska perspektiva

2. Samosvijest

3. Provjeravanje uloga

4. Izobrazba za rad

5. Seksualna polarizacija

6. Vođenje i slijeđenje

7. Ideološka predanost

• izgradnja identiteta je cjeloživotan proces

• za svaki od ovih elemenata korijeni su u iskustvima iz ranijih stadija razvoja• primjerice osoba će vremensku perspektivu i planove razvijati lakše ako je u

prvom stadiju razvila osjećaj povjerenja, samosvijest imati izraženiju ako je bila poticana kao nezavisna…

Stadij Psihosocijalna kriza

Uspostavljanje:

Važni socijalni

odnosi

Povoljan rezultat razvoja

1. Prva godina

života

temeljnog povjerenja ili

nepovjerenja

majka povjerenje

sigurnost

optimizam, NADA

2. Druga i treća

godina života

autonomije ili

srama/sumnje u sebe

roditelji osjećaj samoutjecajnosti

VOLJA

3. Od četvrte do

šeste godine

inicijative ili krivnje obitelj cilj, usmjerenost,

inicijativnost, SVRHA

4. Od šeste

godine do

puberteta

produktivnosti ili

inferiornosti

škola, susjedstvo KOMPETENCIJA u

intelektualnim, socijalnim

i tjelesnim vještinama

5. Adolescencija

12-18

identiteta ili konfuzije

identiteta

vršnjaci

modeli

cjelovita i jasna

samospoznaja,VJERNOST

6. Rana odraslost

18-25

intimnosti ili izolacije partneri

prijateljstvo,

seks

sposobnost uspostavljanja

trajnih veza, LJUBAV

7. Srednja dob

25-65

plodnosti ili stagnacije podjela dužnosti u

kućanstvu

BRIGA ZA DRUGE, za

obitelj i buduće generacije

8. Starost

>65

integriteta ili očajanja čovječanstvo zadovoljstvo proživljenim,

spremnost za suočavanje

sa smrću, MUDROST

Proces formiranja identiteta Erikson opisuje kao vršenje izbora pomoću isprobavanja/istraživanja alternativa i predavanja ulogama(uspostavljanja predanosti ulozi).

Određivanje identitetnog statusa adolescenta

Marcia (1976)

Istraživanje identiteta u 3 područja:

• profesionalnom

• političkom

• području međuljudskih odnosa

PREDANOST

PRISUTNO ODSUTNO

ISTRAŽIVANJE

PRISUTNOOstvarenje identiteta

Odgoda/moratorij

ODSUTNOZaključeniidentitet

Difuzijaidentiteta

KATEGORIJEIDENTITETNOG STATUSA

Stupanjuključenosti u

potragu zaidentitetom

Stupanjpredanosti

izoru

Ostvareni identitet

• kriza razriješena, postoji predanost životnom izboru

• sposobnost da se može i želi posvetiti i biti lojalan poslu, vrijednostima i osobnim (intimnim) odnosima

• čvrsta obaveza prema poslu, vjeri, moralnim vrijednostima

Zaključeni identitet/ isključenje

• postoji predanost životnom izboru, ali nije doživljena kriza identiteta, osoba nije došla do osjećaja identiteta vlastitim aktivnim traganjem

• prerano zatvaranje identiteta, osoba se identificira s društvom/roditeljima i nikada nije propitivala njihove vrijednosti, prihvaća identifikaciju s roditeljima/društvom kao dovoljnu

• kriza se može doživjeti kasnije u životu

Četiri identitetna stanja (prema prisutnosti ili odsutnosti krize ili predanosti određenom životnom izboru)

Četiri identitetna stanja

Moratorij/ odgoda identiteta

• nema još životnih izbora

• privremena, osoba aktivno traga za identitetom

• osoba je u stanju krize i traži alternative u pokušaju da se nečemu posveti

• vrijeme eksperimentiranja s različitim životnim stilovima, vezama

• ako se predugo odgodi rezultirat će difuzijom

Difuzija identiteta/ rasap

• osoba odustaje od pokušaja ostvarivanja identiteta

• ne postoji kriza niti predanost određenom životnom izboru

• negativni identitetni status, nedostaju odgovornost i identitet

• pojedinac pokazuje malu ili nikakvu posvećenost poslu, vjeri, vrijednostima,...ne pokušava se aktivno posvetiti ili potražiti identitet

• depresija, ravnodušnost

Problemi u razvoju identiteta

javljaju se ako osoba nije uspješno razriješila prethodne krize

ako okolina ne osigurava period moratorija

RASAP IDENTITETA

• nepotpun osjećaj sebe (raspon: blago stanje – psihopatologija)

• konfuzija u području identiteta, autonomije, postignuća, bliskosti

ZAKLJUČENI IDENTITET

• posljedica preskakanja faze eksperimentiranja koja je preduvjet zdravog identiteta

• internalizacija roditeljskih očekivanja

NEGATIVNI IDENTITET

• identitet kao oblik bunta prema roditeljskim/socijalnim normama i/ili sustavu vrijednosti

Razvoj odnosa s okolinom

• Razvoj autonomije

• Odnos prema roditeljima

• Usmjerenost na vršnjake (vršnjački pritisak)

Razvoj nezavisnosti i autonomije

• Zbog tjelesnih, emocionalnih i kognitivnih promjena te konsolidiranja identiteta dolazi do porasta samopouzdanja i osjećaja mogućnosti preuzimanja samostalnog odlučivanja i samostalnog upravljanja životom

• Oblici samostalnosti: nezavisnost i autonomija

Nezavisnost:• mogu podnijeti odvojenost od roditelja, prestaju ih idealizirati,

prihvaćaju roditeljske mane i nedostatke, percipiraju rodtelje kao nezavisna bića

Autonomija u mišljenju: subjektivni osjećaj da mogu sami • upravljati svojim životom• donositi samostalne odluke bez oslanjanja na druge

• Autonomija u ponašanju: • samoregulacija, upravljanje ponašanjem• samostalno donošenje odluka

Uspostavljanje nezavisnosti i autonomije

Nezrelo:

• Traženje uzbuđenja, novih i opasnih oblika ponašanja, odmjeravanje snage: pušenje, alkohol, droge, opasni oblici seksa, adrenalni sportovi, brza vožnja, opasni životni stilovi, markiranje, skitnja, napuštanje škole

• Prekidanje obiteljskih veza, potpuna usmjerenost na vršnjake

Zrelo:

• Zadatak adolescenta je pronaći ravnotežu između nezavisne, samopouzdane akcije i pozitivnih odnosa s drugima u okolini

• Zadatak roditelja/nastavnika je postupno mijenjati svoj odnos: od odnosa jednosmjernog autoriteta na odnose međusobne ovisnosti i dogovaranja

oMnogi roditelji adolescenata nerado prihvaćaju činjenicu da im djeca rastu; vole dijete, ali su u strahu kada ga trebaju prepustiti svijetu, iako znaju da je to neizbježno.

• Mlade ljude brine: škola, prijatelji, roditelji, činjenica da se osjećaju drugačiji, da su Ijuti, da ne ispunjavaju svoja očekivanja kao ni očekivanja svojih roditelja

• Introjektirali su brojne (pogrešne) poruke koje ih pogađaju

• Imaju duboke osjećaje koje ne mogu podijeliti s obitelji

• Potrebna im je pomoć da izraze svoju anksioznost, usamljenost, frustriranost, samopotcjenjivanje, seksualnu konfuziju i strah

• „Ako se osjećam nesigurna, ili ako se osjećam kao da u stvari nemam prijatelja, to ne mogu reći ljudima kojima inače sve govorim, prijateljima, mami, tati. Te stvari ne mogu reći, ne mogu reći šta osjećam. Što je ono sto sam stvarno ja, što je ono što je stvarno u meni. Posebno to ne mogu reći roditeljima. Njima čak ne mogu reći ono što mogu prijateljima.«

• Kako preuzeti odgovornost za vlastiti život koliko god je to moguće?

Što možete učiniti?

Očekivanje

Razvojni stupnjevi kroz koje prolazi roditelj prateći razvojne stupnjeve svog djeteta:

…

• Autoritativna faza predškolska dob, roditelji doživljavaju tranziciju iz njegovanja u postavljanje granica i pravila.

• Interpretativna faza školsko razdoblje, roditelji interpretiraju vanjski svijet djetetu, podučavaju ih vrijednostima i moralu preispitujući pritom svoja vlastita gledišta.

• Međuzavisna faza opisuje odnos roditelja i djeteta tijekom adolescencije, u kojoj dijete razvija kompetencije za dijeljenje kontrole s roditeljem.

• Posljednja faza odlaska je razdoblje refleksije za roditelja. Nakon što se dijete osamostali, roditelj evaluira svoje uspjehe i pogreške u procesu odgajanja djeteta i prihvaća odvojenost, pri čemu mnogi održavaju veze sa svojom odraslom djecom

• Faze obiteljskog ciklusa

• 1. faza mladića ili djevojke

• 2. faza para

• 3. faza obitelji s malim djetetom

• 4. faza obitelji s adolescentom

• 5. faza obitelji s odraslom djecom

• 6. faza obitelji u starosti

Razumjeti kontekst adolescenta (roditelj, obitelj)

Tko je dobar (kompetentan) roditelj? , 13 g Ž

• Siguran u sebe, inače će ga dijete iskorištavati

• Zna postaviti granice

• Pomaže djetetu ako nešto uči, ne ignorira ga nego potiče da nešto napravi

• Treba znati voljeti svoje dijete unatoč svemu što napravi

Promišljati: što je poželjan autoritet (roditelj)

ODNOS

• Odnos s djetetom kad doživi neuspjeh

• Osnovni odnos roditelj – dijete

1) Poticanje djetetove samostalnosti

2) Sudjelovanje u djetetovu životu

3) Briga za strukturu života

• Odnos ravnopravnog dostojanstva

Odnos je najvažnija osnova za rad s adolescentima i u školskom kontekstu

Temeljne psihološke potrebe (Deci i Ryan, 2000)

• POVEZANOST• Potreba za bliskim i sigurnim odnosima s drugim ljudima:

potreba za ljubavi, emocionalnom toplinom, prihvaćanjem, pripadanjem, za „sigurnom bazom”

• KOMPETENTNOST• Potreba da se osjećamo sposobni i učinkoviti (ovladavanje

znanjima i vještinama) i sposobnost utjecaja nad okolinom: intelektualna, emocionalna i socijalna kompetentnost

• AUTONOMIJA• Potreba da svojevoljno i samostalno biramo aktivnosti

i donosimo odluke važne za naš život: osjećaj da upravljamo svojim ponašanjem, imamo inicijativu i slobodu izbora, bez vanjske ili unutarnje prisile i pritiska

Učenje emocionalne regulacije

Razdvojiti osjećaje od ponašanja:

• Osjećaji su važni signali.To može biti informacija o sebi, nešto što netko treba ili želi; ili može biti o potrebama drugih. Ovu informaciju ne bi trebali ignorirati, trebali bi je istražiti.

• Osjećaji su različiti od ponašanja. Svi osjećaji su u redu. Ponašanje (način na koji ih izražavamo) može biti o.k. ili nije o.k.Neki osjećaj može biti jako teško kontrolirati kad se pojavi, ali možemo donijeti odluku o tome kako ćemo se ponašati.

• Smanjiti intenzitet emocije. Teško je misliti dok nisi smiren. Ne želimo se riješiti emocije. Želimo smanjiti intenzitet kako bi mogli jasnije razmišljati o tome kako se osjećamo.

• Postaviti se u perspektivu druge osobe

Učenje emocionalne regulacije

• Fiziologija i disanje• Kada prepoznate što osjećate i prihvatite imate šansu to komunicirati

s drugima, napraviti plan i zaštititi se,• odredite intenzitet osjećaja i kako ti osjećaji utječu na vas,• dajte oduška osjećajima i emocionalnoj nelagodi.

• “U redu je da si ljut/a (vidim da si ljut/a), ali je neprihvatljivo da bacaš stvari (lupaš vratima)...”

• “Možeš li učiniti nešto drugo (što te smiruje)?”

• Paleta konstruktivnih načina izražavanja emocija: brojanje, jastuci, boksačka vreća, trganje papira, glina

• Ključna je odrasla osoba, odgovorna je za kontekst

Postizanje motivacije učenja

1. Povećajte vrijednosti cilja

2. Povećavajte samopouzdanje

3. Povećavajte doživljaj povezanosti uloženog truda i rezultata

1. Povećajte vrijednosti cilja

• Naglašavajte vezu učenja i životnih situacija

• Povežite zadatke s potrebama i interesima učenika

• Potaknite znatiželju

• Koristite privlačnost poznatog i nepoznatog, novog

• Pronađite primjerene nagrade

• Postupno od vanjske na unutarnje nagrade

42

Postizanje motivacije učenja

2. Povećavajte samopouzdanje

• Započnite s onim što učenik već zna od prije• Postavite jasne i dohvatljive ciljeve• Budite primjer dobrog rješavanja problema• Omogućite uživanje u napretku, vidljivom rezultatu, produktu

3. Jačajte doživljaj povezanosti truda i rezultata

• Pokažite da se sposobnost razvija trudom (ne urođeno)• Uspostavite jasnu vezu zalaganja i uspjeh-a• Omogućite izbor, odlučivanje, samostalnu aktivnost• Umanjite vrijednost natjecanja