Namjestaj Po Mjeri

  • View
    336

  • Download
    21

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Napravi sam svoj namjestaj

Text of Namjestaj Po Mjeri

  • MR.|SIOR2NAMJESTAJPO MJERI

    f1ril

    ,tn

  • MAJSTOR'peta knjiga|zDAVAEMaistor press d.o.o.DIREKTORJurai Justini.ianovi6

    GLAVNT UREDtttKTomblav Toth '

    UREDNICALidija OreSkovi6LEKTURA I KOREKTURAJagoda Bojani6-CesarecGRAHdKO OBLIKOVANJEValentina TothLarisa Ore5kovi6

    DOKUMENTACIJA IINFORMATIEKA PODRSKADenis Duvan6i6

    MARKETINGAlan Eckhel

    GRAFICKA PRIPREMA ZA TISAKMaistor press d.o.o.

    CRTE? I FOTOGRAFIJEMajstor press arhivaLIKOVNO OBLIKOVANJE KOR]CATomislav Toth

    TISAKZrinski d.d. eakovec

    rsBN 978-953-7590-04-8Copyright Maistor press d.o.o.

    Vecernii list dd., 2008.wwwvecernii.hr

    MAJSTOR PRESS d.o.o., 2008.Odranska 5Za$ebwww.maistor,[email protected]

    CIP zapis dostupan u radunalnom katalogu Nacionalne i svudilisne knjiZnice u Zagrebu pod brdem 664069.

  • Tomislav Toth

    Namje5taj po mjeri

  • Rijed urednika

    Seriju knjiga koja zapodinje naslovom Stedllivile grijanje pripre-mili smo u kreativnoj suradnji s Vebernjim listom i to je zasigurnonesvakida5nji izdavadki pothvat. Osebujne su po sadrZaju, kom-Doziciji. formi... i nisu nastale u iednom dahu. Za njih smo iz bo-gate Majstorove riznice odabrali ono najvrednije iz razdoblja kojeobuhvaca nekol iko godina jer svoj im znadajem i edukaci jskimpristupom otvara put u svijet praktidnih znanja i novih saznanja.lako je uglavnom rijed o praktidnoj tehnici u raznim podrudjima,bit 6e korisno i razumljivo i onima koji takvo Stivo ne ditaju prede-sto.

    Kako imamo dugo iskustvo ureduju6i tu vrstu strudne publici-st ike - uz osamnaest godina u SAM-u skupil i smo iSesnaest uMajstoru - dobro znamo Sto na5e ditatelje najvi5e zanima iSto ihnudi pri rjeSavanju svakodnevnih praktidnih problema.

    Zaptavo, glavni poticaj za taj pothvat je i do5ao od ditatelja kojis. 'e udestal i je traZe odabrane teme po pojedinim podrudj ima.-: potvrtluje i nasa internet-anketa prema kojoj smo i odabrali:s 'natska podrudja za prvih pet knj iga serj jala MAJSTOR NA(.,ADRAT.

    '.laistor ima trajnu vrijednost pa smo vecinu dosada5njih godi-s:a rasprodali i u obl iku uvezanih kompleta, tako da sad mnogi::alelji traze razne tematske dlanke po pam6enju, a njih jedno-s:a, 'no - vise nema.

    a

  • Prije 6itanjaZelite li udobno, praktidno i relativno jeftino urediti stan, priklo-

    nite se izradi namjeStaja po mjeri - ali u vlastitoj reZiji. Dana5njaopskrbljenost tr2iSta i dostupnost alata otvaraju gotovo svakomupriliku da se iskaZe u kreativnom, privladnom ali ivrlo zahtjevnomposlu - oblikovanju prostora u vlastitom domu.

    Konstrukci je u dvadesetak poglavl ja ove knj ige nisu naprav-l jene s namjerom da ih oponasate u svemu, a ponajmanje udimenzijama. Nekritidki prijenos mjera vratio bi vas upravo tamoodakle smo sa svim t im temama htjel i pobje6i - u konfekci ju iznaSih supermarketa-

    Mnogo je vaZnije promi5ljati o drukdijim mogu6nostima izrade ioblikovanja, pa nekoliko provokativnih tema nudi izazove koji suvrlo daleko od op6eprihva6enog pristupa uredenju stambenogproslora.

    Ma kako uzbudlj iva bi la potraga po izloZbenim salonima, kup-nja gotovog namje5taja svojevrsni je rizik jer tu se zadas rasplinunada izatomljene mastari je. Htjel i mi to priznati i l i ne, ponudatipiziranih predmeta koji se donekle razlikuju po materijalu i kon-strukci j i , al i ne ipo namjeni inamjeri proizvodada, nikomu nemoZe donijeti rje5enje bez gor6ine kompromisa.

    Beskompromisno oblikovani namje5taj koji savr5eno, u milime-tar, odgovara upravo mjestu na kojemu ste ga zamislili - mogucje jedino u samogradnji .

    No, put do uspjeha i u tom podrudju zahtijeva brojne poku5aje,proma5aje i udenje na vlast i t im pogre5kama. Kl jud uspjeha neleZi u totalnom poznavanju svih propisanih sastava i pribora, nitiu bubanju nekakvih pravi la koja, recimo usput, u praksi ionakone postoje, vec u osjeiaju za volumen, konstrukciju i materijal.Uspijete li u tomu, usrecit ce vas sve sto napravite.Jer, vaznije je razumjeti da je namjestaj u stambenom prostoru

    svojevrsna veza izmedu zidova i na5eg t i jela, pri jelazni obl ik i l imost koji tvrdoj, teskoj i neprilagodljivoj konstrukciji zgrade poku-Sava prikopdati ekstenzije prema naSim udovima, odima, uSimai svakodnevnol dinamici. . .

    Pati te l i od potrebe da stolac na kojemu sjedite nosi vidl j ivuoznaku poznatog dizajnera - zaklopite ovu knj igu jer ona jedaleko od pomodnih magazina. No, ako tragate za dobrim rje-Senjem i l i vr i jednom idejom koja ni je samo trenutno m vel ika jevjerojatnost da vas ove stranice navedu na pravi smjer. Pri izradinamje5taja i uredenju stana ne pomaZu zlatne ribice ni darobni5tapi6i. Jedini je pouzdani nadin kritidko gledanje i razmisljanje ostvarnim vlastitim potrebama i spremnost da ponudeni prijedlogodmah snimite isoretno oreokrenete u vlast i t i t i model.. .

    U tom smislu na6i 6ete sigurno pokoji iskoristivi prijedlog koji bii u vasem stanu dobro sjeo na svoje mjesto.

    Tomislav Toth5. jnjeilaj po mjeri

  • DrvneplodeDrvo je najbolji i najzdraviii prirodnimaterijal, a to ima svoju cijenu. Zatose osim masivnog drva pri izradi na-mjeitaja.i uredenju inte,rijera sve iei6ei viSe primienjuju raznorazne drvneploie, odnosno kompozitni materijalis velikim postotkom sitnih drvenihkomadica i drvenih strugotina koji sepreraduju raznim tehnologijama gdjese uz dodatak veziva i sliinih kompo-nenti dobivaju drvne ploie posebnihkarakteri sti ka razliiite kvalitete zarazne namjene.

    Tj novi drvni materijali mogu imati potpunonove karakteristike koje su primjerenije izradi na-mjestaja, gradevinske stolarije i uredenju interi-jera negoli disto prirodno drvo, a sirovina od kojenastaju su drveni otpaci idrvo slabije kvalitete.Zato su iverice, plode vlaknatice islidni proizvodimnogo jeftiniji od punog drva.

    Ponuda ovih materijala je bogata i raznolika, pase plode mogu nabaviti u razliditim debljinama iSirinama, neke su olidene temeljnom bojom, aneke obloZene furnirom ili laminatom.

    Danas 6e vam u robnim ku6ama, malim pogo-nima i prodavaonicama izrezati plode to6no pomjeri, a ako Zelite porubit 6e vam ih posebnimstrojem i nal i jepi t i furnir , melamin i l i prof i l i raniABS. Trake za obradu rubova moiete kupiti nametre, u raznim Sirinama, a moZete ih zalijepitisami, pomo6u obidnog gladala, i ta l l ivog l jepi lananeSenog na poledinu trake,

    No, prije svega plode treba razlikovati, jer nijesvaka ploda za svaku ugradnju. Bilo da kupujeteplode kako biste sami izradili pregradu ili komadnamjeStaja ili ste se odludili za ved gotov na-mjestaj, morate znali njihove karakteristike iStood njih moZete odekivati. O veiini plo6a znamoponesto, no prije nego krenete u kupnju ipak jedobro doznati malo vise te sto koliko kosta.

    OSB-plo6eOSB plo6a (Oriented Strand Board) je noviji

    proizvod na nasem trZiStu, inade tipi6an za sje-vernu Ameriku. To su vrlo grube iverice nastalekr iZnim l i jepl jenjem krupnog drvenog iver ja iblanjevine u najmanje tri sloja. Uz obidnu postojii vodootporna izvedba, a namijenjena je izradimontaZnih zidnih pregrada, uslojenih panela sizolacijskim sendvidem montazne ku6e. Polaiu

    se u medukatne konstrukcije kao slijepi pod, ukrovi5ta kao vanjsko oplodenje ispod hidroizola-cijske tolije... Plode su debljine 12, 15 i 18 mm, adimenzije 2500x1250 mm. Ovisno o vrsti i deblji-ni, cijene su od 53 do 90 kn.Ulaknatice

    l. HOF-plode (High Density Fibreboardl, vla-knatice visoke gustoie, projzvode se od najfinijihvlakana ivezivnih sredstava pod vrlo visokim tla-kom. Savitljive su, a najde66e se prodaju u sirovojverziji ili pak s jednom emajliranom stranicom (bi-jelo ili crno), pa iperforirane. Pod popularnm na-

    zivom lesonit upotrebljavaju se za izradu dijelovanamjeStaja, uglavnom stra2njih stranica ormara(leda) i dna ladica te manjih pregrada. Plode sudebljine 3-4 mm, dimenzije ploda su 2800x1220mm, a cijene su od 10 do 28 kn.

    2, MIE (Medium Density Fibreboardt, vlakna-tica srednje gusto6e, je neoplemenjena vlakna-tica popularno nazvana medijapan. namijenjenaizradi namjeStaja, pregrada i opremanju interijera,a gustoca joj je ve6a od gusto6e prirodnog drva.lma vrlo homogenu strukturu po cijelom presjeku.Debljina ploda je 8-38 mm, dimenzije 2750x1830mm. a ciiene od 25 do 78 kn.

    OS8-ploce

    Medijapan (tulDF)

    Namjeslaj po mjeri

    I

  • 3. LltE (Low Density Fibreboard), vlaknaticaTale gustoce ili popularna iverica. Debljina plodararira od 10 do 28 mm, a cijene plo6e dimenzija2750x2050 mm su od 23 do 50 kn.

    Prodaje se kao sirova ploda bez obloge (ne-'urnirana iver lca), obloZena obostrano furniromlurnirana iverica) ili pak obostrano prekrivena., Sesloinim otoornim melaminom.

    P lode su deb l j i ne 10 -28 mm, d imenz i j a2750x1220 mm, acijene su od 103 do 110 kn.

    Takva iverica obloZena furnirom (0,6 mm) nijerogodna za kupaonski i kuhinjski namjestaj jer iezgra iobloga mogu lako upiti mnogo vlage.lveral je takoder oblo2ena iver ica, al i - me-

    aminskom fol i jom. Fol i je su najrazl id i t i j ih boja,.zoraka i slruktura povrSine, od imitacije drva do.eselih uzoraka za djedje sobe. Plode su najde-Sce dimenzija 2800x2050 mm, a cijene su od 40l0 90 kn.

    Za iztadu namjestaja uglavnom se primjenjuje.,eral debljine 18 ili 19 mm, a toj debljini prilago-:ene su i standardizirane dimenzije ve6ine okovaspojnog pribora. Ponekad u istom povrsinskom

    -zorku mozete nabaviti iiverale u dvije razlidite:ebl j ine.

    lveral danas dominira masovnom industr i jom- amjeStaja jer se podjednako uspjeSno primje-- u1e u kuhinjama, uredima, hotelima, u dnevnom::ravku... Bojama i uzorcima nema kraja, a svim-:e ploaama rubovi mogu prekriti melaminskim ili:3S-trakama odgovaraju6e boje i uzorka.Sperploda

    Ta ploda nastaje kr iznim l i jepl jenjem tankih-. Jjeva furnira razliditih vrsta. Debele Sperplode s-e(oliko uslojenih debelih furnira ili s kombinaci-: T furnira, lima i plastike nazivaju se i mutipleks-: lae.

    Cbidna Sperploda je t roslojna, s meksim fur-- 'om u jezgr i i tvrdim furnirom izvana. CvrSce

    : - es la j po mjer

    ikru6e su peteroslojne Sperplode, a izborom,obradom, impregnaci jom i nadinom l i lepl jenjaoblikuju se i specijalne Sperplode.

    Upotrebljavaju se za izradu namjestaja, pre-grada, stolaca, Obidna Sperploda je dimenzi ja2200x1220 mm. debljine 3-18 mm. a cijena joj jeod 43 do 165 kn.Sperploia od egzota

    Uvoz drvnih ploca iz t ropskih krajeva donionam je i ponudu Serploda od dvije de56e vrstedrva. okume i merant i . s brusenom povrsinomfurnira iz jednog lista. Primjenjuju se za izradunamjestaja, pregrada i op6enilo opremanje inte-rijera. Mozete birati izmedu obidne ivodootpornevarijante koja se primjenjuje i pri gradnji plovila.Ponuda takvih ploda u nas je dobra, a cijene suvrlo razlicite, ovisno o debljini i broju slojeva.Bambus-ploce

    Uslojene plode od pletenog bambusa vrlo sudvrste, a u istodnoj Azi j i upotrebl javaju se izaoplate pr i betoniranju. Kako vlakna bambusaimaju ve6u vla6nu dvrsto6u od 6elika, isprepletenislojevi tih ploia n ude vrlo visoku dvrsto6u. Ru bovisu im ostri, a nude se u debljini od milimetar-dvado nekol iko cent imetara. Od nj ih se izradujenamje5taj, pregrade, zidne ipodne obloge. Plodesu dimenzija 2440x1220 mm. a cijena ovisi odebl j in i .Panelke

    Panelplode ili stolarske plode imaju najde66etr i s lo ja - srednj i od masivnih letv ica, a ikr iznolijepljeni furnir s obje vanjske strane. Plo6e sudimenzija 1220x2440 mm, debljine 16-38 mm, acljene su, ovisno o drvu i debljini, u rasponu od86 do 185 kn.

    Lamelirane ploceVisokovrijedne lamelirane plo6e proizvode se

    duZinskim i Sir inskim sl jepl j ivanjem letv ica ma-sivnog drva razl id i t ih dimenzi ja, a najde5ce seisporuduju s obradenim rubovima, obruSenompovrsinom. Podrudje upotrebe im je vrlo Siroko:od njih se izraduju police, radne plohe, dijelovinamjestaja. Na trZistu se mogu na6i lameliraneplode razliditih debljina, od jele i smreke do hra-stovine iegzota. O vrsti drva ovisi rcijena.Postforning ploce

    Kad naidete na plode bez Savova, glatke ifino obradene povr5ine i bridova - rijed je o po-stforming plodama. Najpopularnije su za izradukuhinjskih radnih ploha i radnih stolova, f ront iza elemente namjestaja, a na trzistu se nude uvelikom izboru razliditih debljina, vrsta iuzoraka.JezTe postforming-ploe a su od iverice ilivlakna-tica, a izraduju se uglavnom strojnim naljepljiva-njem vrlo otporne tacon-folije koja se savija prekojednog ili dva suprotna zaobljena ruba.

    7

    Bambus-ploie

    Panelploee

    Lamelirune plode

    Postfoming

    J

  • Namje5tajlagan k'o peroBez kvalitetnih okova nema kvalitetnog namieitaja. Samokad su dizajn i lunkcionalnost povezani u harmoniEnuinterakciju okovi mogu inspirirati inovativna rjehenja zaizradu namjeitaja s viSe komlora i novom estetikom.lako prosjeEni samograditeli i prosjeini profesionalac nejure za novostima i najsvje2ijim informaciiama, promiene uponudi okova trebali bi itekako pailjivo pratiti jer svaki noviokov nudi nove moguinosti, a mo2da i potpuno drukEiji tipkonstrukciie...

    Spoinica a spaianiesadastih i ostalih ploia

    lagane konstrukcije, bezokvira i bez dodatnih

    napora.To je prva spojiica u

    se jskojproizvodniiapbee debljine od 32 do

    50 mn ili otl40 do 60 nnkoja se moZe postavliati ina gornje sloieve debljine

    4 nm ili vi6e.Tab 20 HC se slobodno

    postavljau se iamaizbuienih ruDa od 3

    ili 5 mm i direnno sep dvri6uje u gornji

    sloi pomocu posebnogHc-odvrtaEa varianta bez

    umetaka,Kot! I dganih konstrukcija

    moZe se primiienitisa i bez okvirc,e koduredskog nanieStaia

    za povezivanie gorniihi doniih ploda te polica.

    Sklapanie je jednostavno.S'oinica ima plastidnokudiite s integ tanim

    elementom za zatezaniete potpornje od slitiie

    cinka s ugladenompowiinom. OdvdaE.

    vafianta HC pruaaDotrebnu stahilnosta plo'e debtjine od40 do 60 mm. Tab 20HC nadoknaltuie bez

    prcblema 1 mm prcnjenepoloZaja izbuaene rupe

    za kudiite (DESNO).

    8

    Zato su u industriji namje5taja proizvodadiokova kljudna karika. U razvoj opreme i suslavaza gradnju namjestaja ulaze se velik novac,a ideje o unapredenju unutrasnjeg uredenjanastaju tijekom istrazivanja trziSta.jer se zna danamjestaj opremljen funkcionalnim okovimadobiva dodatnu vrijednost, nudi bolji komtor iootimalnu f unkcionalnost,

    Moderni okovi i mehanizmi su skr ivena hitech-6,uda koja danas dizajnerima omogu6ujuostvarivanje najsloZenijih rjeSenja na jednostavannadin,6ime se nekad obidan stol, krevet, ormarili kuhinjski kredenc pretvara u viSelunkcionalniuredaj visoke estetike.

    Dobar okov olaksava proizvodnju laganogpoku6stva ipruia niz provjerenih r je5enja zapridvrs6ivanje svih debljina drva i gornjih slojeva.Tu pripadaju inajnovrle linije spojnih dijelova tesustavi okova namijenjeni sastavljanju kuhinjskihelemenata. ormara iDolica konstruiranih od la-ganih plo6a - od kojih se mogu graditi i robusnestrukture koje podnose velik teret - sto olvara novpristup gradnji namjeStaja.

    Inovativne sadaste plode idrugi lagani drvnikompozitni materijali predstavljaju se pod motomNanjeitaj - lagan poput pen.Zamonla:u takvog

    namjestaja tvrtka Hefele je tazvila specijalni vijakvariant i "aznowsne okove poput zglobova, vodi-lica, potpornja za vodilice itd.

    Posebno su atraktivni mehanizmi kojima sepri6vr66uju pokretne lagane plode na gornjimkuhinjskim elementima.

    lz Sirokog izbora ser i je okova za laganiin mot ion namjeStaj izdvoj i l i smo nekol ikoinova t i vn ih p r im je ra spo jn i ca , okova imehanizama, kojise mogu lako nabavitiikod nas.

    V r lo su p rak t i dn i za g radn ju se r i j skognamje6 ta j a , po na rud ib i , a l i i za onekoj i najv iSe vole do- i t -yoursel f var i jantu.

    Namieslaj po mieri

    r

  • 1:

    llk;t

    lI

    LUEVO: Mala, whunska spoinica zasastavljanie ormaru od sadaslih i laganihpbea debliine od 32 do 50 mm, bez okvira,s debliinon gornieg sloja od 4 mm i viie.Povezuje gornje i donje ploEe. a povezniM2o-vijak dircktno se priEZe u sefijama uizbuiene rupe od 5 mm. U spojnicu ratix20 HC ugraalen je Euveni i isprcbani sustavratix 20 s nagnutim komponentama zaprievri6ivanje, iednak kao i u spoinici rafix20. Jednak im je i obnzac bu5enia. Ratix 20HC nije pritegnul u gomii sloj ve6 ga trebagurnuti rukom kozdvije rupe na povriinii spoiiti 4 mm ispott gonjega sloja ploie.Dva mehanizma osiguravaju spoinicu odpomicanja: s iedne stnne plastiino kudiiteimadodatnitipl na uskom kaju gornieg sloia,

    sastavl ianje nan ieitaia.

    s druge plastidni dio ispod ruba rupe drzi ku6iirena krcjevima. Poput ntixa 20 i spoinica rcfix 20HC namijeniena je i za spajanje namieitaja uHC namijeniena je i za spajanje namieitaja usamogradnii, jer Ni grudnji ormarui polica uvelihe olakEava ,J

    'ra, lestai po mjeri

  • Sustavi za mekozatvaranie poveCavaju

    komfor pa postaju standardie sve viSe traZi. Dodatnakoiise sve viae trazi. Dodatnaje prcdnost ito zaiti'uju namjeitaj

    ve pa se ve6 i klizna vrata opremaju,tima za meko zatvaranie itiho

    i okove Da se ve6 i klizna vratamehanizmima za meko zatvaranie i

    povlaienje krila do potpunog zatvaranja. Hebbie razvio novi sustav okova za drvena klizna vratana orma ma, ali i mehanizam za meko zatvaraniepregrcdnih zidova.Zbog samozatvaraiuCeg mehanizma klizna vrataomara i pregndnih zidova viae ne ostaiu pritvorena,Mehanizam se ugraituje bzo i lako, eak i u gotovawata, Mehanizam IeZi na laganom sivom plastienomkudiitu visine 55 mm i duljine 330 nn, ito jepametno leienje bududi da je takav u ormarugotovo neprimjetan. Ovisno o okovu kliznih vratapriEvriCuje se na donju ili gorniu plohu straniceormara. Celiini okovi a ekcentriine lei.aieve spajajuse na klizna vrata. Tu ie i niz okova za ekcentriineleZaieve pa su sustaii za meko zatvaranjekompatibilni s drugim kliznim sustavima na triiStu.Dostupni su posebni okovi za ekcent Ene leiaieverotula 40 i 75 infront, okovi totula 40 i 75 mixlront irjeienja rotula 50 i silent vt-40 vorlront. Silent vt-40vofiront okovi za klizna vrata pomiiu dvoja-troiavrata debliine od 19 do 28 mm.

    LUEVO I DESNO: Variant S+ je instalacijskisustav Wilagoiten tetetima do 70 kg.Proizvodi se od visokokvalitetnog ielika iplastike, a dostupan ie u nekoliko boia. ViseCiokviri boinih vodilica po izbotu dostupni sus modemom predniom strunom. Nudi se iShok izbor dodatne opreme, poput potpornjaeefiEnih prednjih ploia, police za sklapanje.Ttake za oznadavanje ormara s poslovnomdokumentacijom izradene od ielika i plastikeo mogu Cu i u lakie r ukova nje.Variant S+ se moZe dograditi u iiroku ,ladicu s Eelidnim dnom ili postoljen. CeliEnii plas eni viseii sustavi za odlaganjedokumentaciie, teliine pregrade i plastidnekose police mogu se nabaviti kao dodatnaoDrema.Ukratko, variant S+ je lleksibilan i rucionalaninstalacijski sustav za uredski namje'taj- itojedan od najsuvremenijih.

    LIJEVO: Vaiant HC je poseban galvanizirani vijakdostupan u dvije verzije, za rupe prcmjeru od 3 ili 5 mm.

    On ne sluzi samo za priivri6enje spoinice tab 20 HC useriiski izbuiene rupe ve6 i za zatezanie klasiinih spojnih

    elemenata poput ploda za instalaciiu zgloba, vodilica, potporniaokvira i polica. To je univerzalni koncept za jednostavnu primjenuokvira i polica. To je univerzalni koncept za jednostavrspojnica u namieitaju sastavljenom od sadastih ploia.

    10

    *

  • LUEVO I DOLJE: kod urcdskog namieitajaneksibilnost ima vaZnu ulogu. Sustav variantC+konstruiran ie za postavlianie postolia u skladus tim zahtjevima. Bilo da je to postolie ietovskogstola ili, nap mjer, stola u projektnom uredu, va antC+ onoguCuje tleksibilnost pa se svaki stol mozeNdesiti prcma onoi ili onomu tko za njim sjecli i rccli.Zaptavo, variant C+ ie pro'ireni modulami sustavprcgrama va ant koii se moie konfigurinti naGzlieite naEine. ovisno o zahtievima-Kostu namjesiaja ostaje nepiomijenien - proizvodise isti dio namjeitaia samo se razlikuje poun ut//as njoj konf igurac iji,lnstalacijskl sustav sastoji se od tri osnovnekomponente, centralnog zawiueavanja, tihih vodilicaza meko zatvaranje i ladica. To ie Arui kompaktnisustav s vodilicama i ugraitenim mehanizmompredinshliranih funkcionalnih dijelova. Svekomponente dolaze od istog proizvoilaEa imedusobno su usklaitene, ito znaei da instalacijskisuslav sawieno funkcionin i da ie vrlo pouzdan.Tehnieki biser sustava su inovativne iednodiielnevoditice sa i bez mehanhma - ier su htlica i dijelovioma Ca pri'vrideni jedno za drugo.U konstrukciiu se mogu ugraalivati plike ladice isistemske ladice te sustav centralnog zakljuiavanja,nm pouzdanim i brzim nadinom sastavlianja bezalata moZe se pri konstrukciii namjeitaja uitedjetiDuno wemena i novca, Va ant C+ izraduie se izvisokokvaliatnog ielik i pldstike, a dosiupan ieu uobieaienim boiama uredskog instalaciiskogsustava, Nosivost velikih terctd i klizni rad vodilicasa i bez mehanEma potvrlteni su cenitikatima okvaliteti od LCA. Mogu se kombinhati razni moduli,poput ladica za uredske polrep5tine, plastienih iliceliinih plitkih ladica ili sustavi ladica i razliiitihvodilica kako bi se lorminli razni modeli postolia.Uoduli su dostupni u Sirinama od 292 mm do 762mm i dubinama od 360 mm do 730 mm

    DESNO: Novojgeneraciji okovapripadaiu i produinioketni nosaii zamanje i laganije tlat sueenElevaore do mase od 1 2 kg.Spaia se na gomiu ili tlonju plohupolice ormara ili se Ni6vri6uje na bodnustranicu. Sam televizot Dtiivr56uie se nastranicu. Sam televizor priEvr6Cuje se naaluniniisku Sipku i noZe se okretati horizontalnoi veftikalno do 1 80 stupnieva. Tako se LcD-ekran

    GOEE I DESNO: Danasie tegko i zamislitivisokokvali|tnoopremanie trgovinabez elenroniikihDrava nawatima ,--.?'

    !l prostor izamlenlulu

    Rlasidne omare s

    od posrebrcnogaluninija, koji se-

    .poaze na pncvrscenetraenice I abor-vodil ice.Pla'ti'no ku6iite brcvewezuje se u bazu vitrineili otmara tako da jepotpuno skiveno. Drugidio brave, klizno pero,uoraatuie se u klizniDiotil6bot-kuiiSta.Za dvokrilna kliznawata potrcbne su dvijeSDL-brave. Ako nemanapaianja eneryijomkllzna vrata seautomatski zakliuiavaiui ne mogu ostatiotvorena, SDL moZe sepo potrcbi prilagoditii ostalim sustavimakliznih wata infrcnt sDodnim traenicama.

    \110 mm, izradenog

    vitina i omara. Uzlalarnama i wedimaees'D se p nienjujuelekrcniEki sustavizakljuEavanja kakobi se zaititili vrijedniprcdnetiidasesp iedineovlaiteni pristupvainim dokumen ima.Jedinstveni sustavSDL - sleedind doorlock - za elehlroniikozakliuiavanie kliznihwata staklenlh vitrinaje odgguof.na sve ve6upotaznlu pt otman skliznim warima Stede

    vratima sa iarkama.Elenrcnieki sustav SDLposebno jie osmiiljenza okov kliznih vratalabon infrcnt. Labonje prikladan za staklenavrata debliine 6 do 8 mm,mase do 25 kg, s podnimtrainicama s jednomvodilicom montiranimana kugliEn i m leiajevima.Sustav zazaujueavanje izuzetnose lako ugrcltuie:elektromehanieka bnvaugrcltuje se ispodtaEnog prolila duljine

    11

    moze okrcnuti i u horizontalan poloZai- ako ga Zelite spremitiili sakiti u plitku policu, Kad poZelite gledati televiziju sanopotegnele iipku, nakon Eega se zaslon moZe okrctati i naginiati poaelii. Produzni nosae dvrsto stoji u svoioivodilici pa je prikladan zaugndniu ne samo u regale veC i ko nosad tetevhora u spavadoi sobiili kuhinii te za ugndnju u kampere i kamp-kuCice.

    \amjeSla, po mieri

  • t- '-

    DOLJE: Sustavipodizania i spuitaniaza ugodno Zivljeniebez ikakvih Weprckasve su populamiii diomodernog namieitaia.Sve vi6e liudi otkrivaprednosti stolova iradnih povriina koje senogu po volji podizatii spuStati, a time ipri lagoditi individ ua ln i nZeljama, pogotovokad je rijei o starijin iinvalidnim osobama.Pomoiu podiznog ideastupa iz Hefeboveserije vitatlex uz dobruideju moZete klasi6ni

    nanjeStai

    pretvoriti u moderan kojiCe impresionirati stare imlade. Sustav dizania ispuitanja namijenien iekuhiniskim elementimakoiise dosad nisu moglip r i I ag o davati n i s p uitat ina iednaku razinu ispodrudne plohe. ldea stupsad nudi tu pogodnostza ciielu kuhiniu:kompletna radnapowiina, ukljuiujuCisudoper i Stedniak,moze se istodobnopovisiti ili sniziti za 16redova. To se odnosina sve razmieataie ilikutove - ravne kuhinjskedijelove, kuhiniu oblikaslovaLil iUisredisnje

    kuhiniske radnepovrsine,

    :,-;', To otvana t ' - - r ' 4 " - - : -9 mogucnostr

    pr o iekt han i a i u rc den j a,a ptoizvodaii i dizainerikuhinjskog namie'taiatakodet imaju SirckemoguCnostiza novarjeienja dostupnapritiskom na gumbkada se podiiu i police iotvaniu lak pristup svimpov ti i n a ma. Zan i ml j i v aideja je Wostor zadoruikovanje podesiveveliiine na kuhiniskompultu u koji se moZepospremiti sav pottebanpribot koji nakondoruika iednostavno- nestaie! Zanimljivie i stol koii se prcmapotrcbi moZe podiai nastaiaCu visinu.Sustav dizania ispuitanja nije iudosamo zbog kompaktnihinstalacijskih dimenzijai tanke konstrukcije

    - on je iwlo snazan, Spravilnim rasporedomtereta, jedan stupizdrZi do 60 kg. Okvhisu od plastiticiranognehrdaiuCeg eelika, agomji poklopci od cmeplastike. Maksimalnavisina ie 675 mm, nomoae se ograniiiti uskladu sa zahtjevima.Razli6iti poloZajimogu se prcgramitatii resetirati uz pomocmemo jske funkcije.U modularnom sustavumoZe se kombiniruti do16 podiznih stupova.Kutni i zglobni spojeviomoguCuiu i instalacijekoje nisu u istoitiniii.MoguCe su naknadneprcmjene i dodaci. Stupsep ivti6uie ina zid,na postolje ili gornji dionamjeEtaia...

    Maxifix 35 HC ienainoviii dodatakobitelji spoinica zasadaste pbee koja je nalnterzumu'07 osvojilanagradu za visokukvalitetu (DEsNo).Sluzi a spajanje ploiadebliine 50 i60 mm, sgomjin sloiem debliineI mm. Pogodna ie zaspajanie pod kutom od90" s okvirom na jednojstrani, za dvostranopovezivanje na dviiestrane be z okv i ra izm ed urubova kuta, poput onihkod kutnih spajania kodkuta od 135'.Temeljise na vecpoznatoi spoiniciza radne ploie,maxifix 35, a dobila jemnoge pohvale zbogj ed n o stav nog r u kovan i ai ugradbenog sustava zanamjeitanje visine.Sluzi za spajanjesadastih ploia kojeimaiu malu masu, alisu snaZne, ivrste, vrloi zd r 2l j ive i f le ks i b i I ne.Tai inovativni materiialne zamjeniuie ivericu,alikonsttukcije sumnogo lakie negoli odpunih dtvenih ploia.Novi maxifix 35 HCje vrlo cijenien zbogj ed n o stav nog r u ko va n i ai integ rune oryeme zapodeiavanje visine.U usporedbi saspojnicom maxitix35viiak za povezivanielagane varijanteizraduje se od eelikau heksagonalnimploiama.Okov se sastoii oddvije plastiine iaiice,maxifix kuiiita,plastiine iedinice zapodeiavanje visine iviika s predinstaliranimmetalnim segmentom in"arovaSenog ruba.Caiice se postavljajuu standatdnu rupu zabuSenie i u udubineploia koje trebapovezau,Vettikalna tupa ie tolikoduboka da se iaiicadodatno mo^e primiti nagomji sloi na suprotnojstrani.Gornii sloj debliineI mm ie trenutainostandatdna vrijednost zaradne povrSine,Kako saCaste ploieimaju tolerancijudo 1 mn moze seko m pe nzi rcti p ozi c i i s karazlika Rako bi sespriieiili ruZni spoievi.

    tu

    ?IIII

    ..-q%I!FB

    I '

    ttr

    I\.

    LIJEVO: Televizoris ravnim ekranom s LCD iplazma tehnologiiom sve ieiie zamjenjuiu udnevnom boravku klasiine. glomazne. staretelevizore.Hdtele nudi razne podizne sustave zahvaljuju6ikojima se tlat screen-televizori mogu uklopitiuregal i popraviti estetski dojan ambiienta.Na taj naiin stvoren je savrieni sklad uklapanjemtelevizoru u modemi nanjeitaj.Vrlo elegantno rieienie ie elektriini podizni sustavidea+Tv, pomoiu koiega se LCD i plazma televizoris ravnim ekranom (iirine do 1300 mm. visine do82 nn i nase do 65 kg) mogu podizati i spuitati usobnom rcgalu, No tim se uredajen mogu i okrctatipa i nagibati- zaslon se moZe zakrenutido 180stupnjeva i nagnuti do 12 stupnjeva.Maksimalna visina na koiu se televizor mozepodignutije 965 nn, ito omoguduje raznovrsneupotrebe ovog uredaja.Osim utiinice za televizor s automatskimgaieniem nuditakoder dodatnu utiinicu zanapajanie opreme koia se moZe ugraditi unamjeataj.Tv-liltom se upravlja pomoCu daljinskoguprcvljaia ili ruino.

    t z Namjesiaj po mjer

  • g7

    II

    Ir-_

    Okovi i drune ploce za samogradnjuUz standardne vrste drva, funder-iverala, panel-HDFi ostalih drvnih Dbea s velikim izbotom kutova izavrietaka te spojnih elemenata koie moZete nadi udrvnom centru SiZe-Kupres tu je i bogat izbor okovaiz programa Salice. Posebno je zaninljiv noviflap-sustav okova za vertikalno otvaranie jednostrukihvrata na viseiim ormariiima koja se lako podizu,a polako i meko zatvaraiu. S takvim sustavom koiise iednostavno ugraduie ormaric nema okova naboinim strcnicama i laoano se olvan.

    , .Jr le i ta l po mler i

  • Stolic zapodetnikeKad prvi put odluEite uzeti alat u tuke najbolje je daodaberete krajnje jednostavan predmet poput ovogklupskog stolida izrai[enog od debliih letvi koii se lakosastavlia. Pritom 6ete stedi osnovno iskustvo nuino priizradi bilo kakvog komada namjeitaja.

    Kod ku6e se najlak5e izraduju jednostavnikomadi namlestaja. a dovoljno je izazovan zapodetak jedinstveni komad, za koji je osim dobrevolje dovoljno minimalno majstorsko iskuslvo iosnovni alat koji sigurno ima svaki hobist. Jedno-stavan niski stoli6 moZete izraditi za jedan dan iukrasiti ga kako vam drago, naprimjer mozaikomod krhotina keramidkih olo6ica...

    Uz orikazanu strio-izvedbu i vi mozete takavstoli6 napraviti za jedan dan.

    Sve potrebno za izradu potrazite u nekoj robnojkuii s dobrim izborom materijala za opremanjeinter i jera gdje nude iusluge pi l jenja ikrojenja,pa 6e vam odmah sve izrezati na todne mjere.A sastavljanje gotovih komada koji dobro pristajujedan uz drugi najve6e je zadovoljstvo stolara-amatera.

    Najpraktidnije je kupiti strojno obradene letvepravilnih dimenzija kakve se prodaju na metre,kao noge za stolove, oblanjane krovne Ietve...

    Oblanjane su iobru5ene, glatke ipravilne, pa ihjedino morate popredno prerezati na todnu mjerui pod pravim kutom.

    Strojno rezanje ikrojenje sastavnih dijelovaima joS jednu prednost, teze oslvarivu u ku6nimuvjet ima: svi su prerezi pravokutni i ravni dimekonstrukcija u svakom sastavu ima zajamdenupravilnost. A to je posebno vazno u sastavimagdje 6elo jedne lelve mora uredno nalijegati nabodnu stranicu druge. Ako se tu pojave i najmanjenepravilnosti, cijela konstrukcija izgleda poma-knuto i neuredno, a ugrozeni su isastavi. Lelvukoja nije prerezana pravokutno na svoju uzduinuos ne moZete kvalitetno sastavitijer ie uvijek str-Sati nekamo ukoso. Pri sastavllanju konstrukcijekoja ima osam uglova gre5ka od pola milimetramoZe se multiplicirati do mjere da stoli6 ne moZestajati bez klackanja.

    Za takve potrebe treba u ku6noj radionici imatiodgovaraju6u Sablonu ili dobro postavljenu kruZ-nu pilu. Osim toga, sve lewe jednake duljine tre-ba prepiliti odjednom, zajedno stegnute u jedan

    14 Namjestaj po mjeri

    I

  • Dijelovi pripremlieni zasastavlianie osnovnekonstrukciie. Tu je osamkomada 5x5x40 cm iietiri komada 5x5x35cm, OSB-pbea 40x40cn, ljepilo, tipli...

    komad, pa 6e malo odstupanje od zamisl jenemjere biti gotovo neprimjetno, a sastavi uredni.Tu gre5ku znat 6ete samo vi, dok je kritidni pro-matradi ne6e zapazi t i . Najvazni je le da stol i ibude pravokutan L svim ravninama.

    Kad pogledate slike i cdeze primijetit 6ete da sekonstrukciju moZe jednostavno podijeliti u cjeline.Trebaju vam dva pravokutna okvira (35x50 crn)za dvi je nasuprotne boane stranice, koje ceiepovezat i dul j im komadima (40 cm) iobl ikovat ikvadratidnu prizmu.

    Te okvire dine dvije noge duljine 35 cm i dvijeletve od 40 cm, a povezuju ih det i r i preostaleIetve 5x5x40 cm.

    Za naS stoli6 treba nabaviti:.dvije ili tri kvadratidne letve presjeka 5x5 cm.

    Ovisno o trgovadkom centru, prodaju se u dulji-nama od 2, 2,5 i l i 3 m.. . od nj ih t reba otpi l i t i osamjednakih komada dul j ine 40 cm (za stranicegornjeg i donjeg okvira) i cetri komada duljine 35cm (za noge stolica)

    . uz njih vam trebaju i detiri komada od tanjeIetve presjeka 20x28 mm, prieemu su dva koma-da duljine 40 cm, a dva 36 cm. Te se tanje letvepridvrsduju na unutrasnju stranu gornjeg okvira ioblikuju solidan obodni oslonac za plocu stolica

    , za gornju plodu stola najbol je je upotr i jebi t iOsB-plodu izrezanu u format 40x40 cm. Ako nagornjoj plohi ne namjeravate izraditi mozaik oda-berite po Zelji neko drvo atraktivne strukture.

    Tu valja unaprijed znati koliko 6e na kraju bitidebela ploda, jer o tome ovisi i poloiaj tanjih letvi-ca unutar gornjeg okvira stollia.

    lzradujete l i mozaik i l i pak obl ikujete neki de-korativni sendvid od raznih materijala, provjeritedebljinu svakog sloja kako bi unutradnji okvir biodovoljno udaljen (spuSten) od gonjeg ruba stoli-

    .za sastavl janje vam treba buSi l ica, odvrtac,vijci, drveni depovi (tipli), ljepilo za drvo i stezaljkeili zatezna gurtna,

    .dakako, na kraju se drvo lakira - npr. bezboj-nim nitro-temeljem i bezbojnim (prozirnim) nitro-lakom ili nekim lazurom.

    lvozete pr imi jeni t i imater i ja l koj im ste lakiral iparket u sobi, pa 6e'te dobiti sve u jednakom tonuisjaju

    _ ealaj po mlerl I J

  • Pravilne buSotine zauljepljivanje drvenih6epova treba u svim

    sastavima izbuiiti naiednakom razmaku od

    rubova...Ploeica od tvrdog drva

    5x5 cm s dva komadaaperpbee oblikuje

    praktienu aablonu koiaolakiava taj precizan

    posao.

    Prekratki ili pretankiiepovine nude bai

    pouzdan spoL pabuaotina mora biti

    duboka barcm aetiridebliine eepa (tipla).

    Kako biste dobili eisb iravne sliubne povriine

    u sastavu ljepilo kojeizbija uz eepove odmah

    obriSite. Buiotina dubljaod iepa nudi i prostor za

    viiak liepila...

    Pomoiu Sablone najptije trcba na svim letvama5x5x40 cm izraditi buSotine za dt vene eepovedebljine I mm (ili 10 mmL

    U pravilu,ljepilo se uviiek uliieva u buiotinu, dodubine koiu odreduie uskivrh boaice.

    Dva-tri lagana udarca iekiCem nabit ce eepove ubuiotine. Pretjerate li. iz njih 6e izbitiliepilo kojevalia obrisati.

    Poneki udarac plastiinim batom neCete izbjeci.Pritom se moZe dogoditi da iz sastava izbiie ljepilo,

    Odnah ga obriiite kako pri nanoienju lazurc nebiste imaliproblema s neupojnim drvom i svijetlin

    mrliama. Ttidiiela boine stranice stoliCa sastavljenesu Dod Dravim kutom.

    t o

  • Nakon ulijevania naloljepila u buiotine tukomse utiskuiu 'epovi,prieemu Ce im liepiloispuniti uzduine brazdena povrstnt.

    P-r i s a s.tav I i a n i u d rv en i mcepovtma nalvazntleje prcnoaenje oznakaza stedi6te buiotina.Ako su vam iepoviprcdugaiki, izbiegnitenjihovo sudaranje ubuaotinama. Tadaza susjedne straniceletve iztadite Sablonus dva poloZaja otvorakojiosiguravajumimoilaienie iepova uclrvu.

    : - ..tina mara biti malo dublja od polovice drvenog. :. kako bi se na dnu nailo mjesta za viiak ljepila, . -.C utisnutoq tiDla.

    ' .. a su otvori na jednoj letvi napravlieni s istom. .. anom koia ie odredila polozaj aepova na eetu

    ,ie - sve se slaze...

    . .:taju sliiedi ieetvrta stranica... Sve neptavilnosti.uienju mogu se napipatipod prstima, no-aite pokuiavati ispravitiih nasilu. Za to je

    -' asno jer iepovi su tijesno nabjieniu buiotine.

    .1ogu se pomaknuti ni saviti. Sto ie - tu je.. I I e d a jte okvi r i obrii ite ljepilo...

    Stoli6 je okrenut na bok, a dulie letve od40 cm postavliene su po uglovima i nabijene naiepove. Pripremite i drugi boini okvir. Kako susvi diielovi jednakog presieka, boiniokviri imaiuvanisku mieru od 50x35 cm. ito odgovata primjeni. aI oKu Je ugodno,

    17

  • Pri postavljaniu okviratrcba kontrolirati 6etiri

    ugla i osam ieqova.Ako ie iablona u redu,a iepoviu osi letava,sastavljanje ne6e biti

    prevelik problen.

    Kad se ljepilo osuiilo,dobili smo ivrst okvir

    stoli6a. Na rcdu jepostav I i an j e u n utrci n ieg

    okviru od tanjih letava(20x28 mm) s kojim

    cemo oblikovatipouzctan oslonac zaumetanie ploie. Tuimamo dva komadaduljine 36 cm idva

    komada od 40 cn...

    Ako ie konstrukciia pravokutna, sve diiagonalenasupr6tnih ietverokuta moraiu bitijednake. To jeposiiednii trenutak za minimalne korekciie nasilu' Kako bi sve bilo 'vrsto i kruto svie2e zaliiepljene

    dijelove treba na nekoliko sati osiguruti stegama

    Na c eZu se iasno vidi priiwi6enie unutrainiegokvira od taniih letvica, Ako vam iznad tih letvica

    treba viie prostora do gornieg ruba, moZeteupotriiebitii letvice presjeka 2x2 cm. Optimalne

    razmake moZete odrediti i podizaniem letvica.

    Cim vam pri sastavlianiu treba viae od pet-Eest vijaka ptimiena akuodvrtaiamo2e va; poitedieti zamora.zulieva iwemena. Sve ide brzo' a nalijeplienuletvicu vijci 6e dobto...

    18

    ,,, priteqnuti na okvi. Kako ie stolic na postoliu imozetiga premetati po 2elii sastavlianie je krainieiednostavno.

    Namjealaj po mjeri

  • iltFitL

    r l

    Iako mnogi vieruju kakose s obiljem strojevai elektriinog alatarjeEavaiu svi problemi,bez dobrog izbonstega i stezaliki neaetepost i6 i

    -trcj n o st.sastav anttr nuznu cvrstocukonsttukciie. Ma kakoskupe bile, dugaeke sestege sigurno isplaCuju.

    t9

    i . .

    Kako jekonstrukciia izradena .fl

    Taiokvir moaete priivrstiti 6avlima iliviicima, nonaibolia ie kombinaciia ljepila i vijaka koji Ce sliubnepovriine s ljepilom stegnutikoliko treba. Akouvrcete vijke, dobro ie taniim svrdlom naptavitiprcdbuienja, pa 6e vijci lako pro'ikroz letvice.

    Jnetanje ploie. To je dodatna provierarravokutnosti ciiele konstrukcije. PIoCa mora.alijegati bez zapinjanja i krivljenia.

    : r esta l po mler i

    od letava presjeka 5x5 cm,mjere se lako izraeunavaiua brojke su uglavnom- oKrugre.

    Na prcsjeku se iasno vidi jednostavnost izrade stipskim elementima. Ploia ieupuitena za debliinu mozaik i stakla.

    bIr*tr23

    19

  • Ploia se tankim vijcimapriivricuie za unutrainii

    okvir. Kako ie stolicnapravlien kao Podloga

    za izradu mozaika, Pbeaje po obodu osiguranailiepilom. Time sve

    postaie kruce, a sqoi.nepropusn Dolu,,,

    Cela vertikalnih letava (ietiri nogeod 35 cm) trcbalo ie nalo pobrusiti kako bi se tuboviuiednaiili s letvama okvira. Brusi se lagano. saaio manie pritiska. Ostale manie neravnine bolie ieobrusiti ruino.

    Jednostavnakonsttukcija za brzuizradu mami ina novepothvate. Treba li vamu dnevnom boravkuispred.kauia vecapovrsrna za ootaganle,dimenziie moieteprilagoditi it?kvimpotrebama. Stoviie,'napravite

    Ii 6etirii ed n aka.stol iC a

    -dob i tcete vecu povlstnukoju oblikuiete po Zelii.Dodate listoliCimakot a 6i 6 e, r azm jeatat Ceteih bez muke, pa svakidost mo'e imatisvoiu-povriinu

    za Salicu, taiu,taniuri. - ilibocu...

    Na kraiu - zawini radovi, Konstrukciiu moiete oboiitizaStitiim lazurom. no nama je prirodna boja bilasasvim prihvatliiva. Premaz je nuzan ier nezaSticenodrvo m6ie posivjetiod praEine iiestih dodira ruku

    20 Namjestaj po mjer

  • I KRPICA JE ALATPri ndu s liepilina a drvo rteba iuvati sve vidliive powiineu blizini sastava. Gotovo i nema liepila Roje na povrSinidrva ne ostavlja nekakav trag. Akrilna su ljepila posebnoneugodna jet se brzo osu5e, a miesla na kojina ih je drvoupilo gotovo su neprimietna, Bezbojna masa zapuni pore,a postaje vk jiva eim ih pokuiate prck ti lazurom. Tada jeprckasno za bilo kakvu intetvenciiu. Neuredne nrlje i kapljiceliepila pokva t ce doiam na svak6m tamnom kon6au arvit.Stoga bez 6iste i suhe Rrpice ne apoeinjite s liieplienjen!

    BAIINI STO1 ZAST|TITE. POSTO1JEMZa izradu kompannih komada koie pri obradi treba iestopreokretati, zaoketati i naginjati - a pritom se rudi viicima,buailicom, ljepilon,lakom i lazurcm - mudrc je zaitititi stoljednostavnim postoliem od komada iveala kojemu se s donjesttane p ewste dviie iednako debele letve. Dakako, glaveviiak treba upustiti u drvo.Osim praktidnih malih pomaka postolie vam omoguCuie isiguran priienos svjeZe sliiepliene konstrukcije, bezopterecenia sastava s vlainim liepilom.

    Kad se sastavlja s valikstim drvenin Eepovima, vaZno je da onina obie strane sastava udu podiednako duboko u drvo,Praktidno rjeienie nudi obiaan pluteni iep koji se natisne nasvtdlo. Pri buienju u mekom drvu ostavlja i manje tragova od.recimo, plastike. Kombinaciia iednostavne Eablone i Eepa daieuiednaEeno duboke buiotine na pravim mjestima.

    SASTAU1JANJC KEKSTMANajsiguniie, najbrie i naiuredniiesastavlianje omoguduju elektridne rueneglodalice. Na njima se lako odrcClujedubina, Sirina i smiet bugotine, a pritomsu svi zahvati ili apsolutno pravokutni ilipak usmjereni pod precizno odrcitenimkutom,J ed nom postav ljen i pa rametosigurcvaiu bean priienos na sve ostaledijelove, pa pri sastavljanju teba samoutisnuti keks i ljepilo...Keifs,i se danas proizvode u raznimoblicima i obiEno su ptikrojeni benoodrealenom modelu glodalice. Odabhuse prema vrsti sastava, moguaemoptere6enju i vrsti drua. Napravlieni suod usloienih i preianih lisfiea drvnihvlakana, wlo zu kruti i ivrsti.lako je ta tehnika skuplia od obiEnihEepova, brcine prcdnosti to obilnonadoknattuju.

    .E

    ',amjestaj po mjer

    t7

    21

  • Stol spostoliemod letavaNiski stoli ispred kauia nezamjenjiv jedio dnevnog boravka, a najoriginalnijeoblike nudi samogradnja. Naprimjer,od slijepljenih letava moiete izraditipostolje za stolif od uslojenih ploEakoje prolaze jedna kroz drugu, a pritomim lako mijenjate kut.Unato, jednostavnom izgledu, izradate intrigantne konstrukcije zahtijevadosta painje i strpljenja. Na tooriginalno postolje moZete poloZitigotovu uslojenu ploiu od mekog drva,porubljeni komad iverala ili staklo.

    Za izradu postolja treba nabaviti letve ukupneduljine od 20 do 30 metara, Sto ovisi o njihovojdebljini. Najjeftnije i najprikladnije su oblanjanekrovne letve presleka 2x4 cm ili 3x6 cm, nona tr : istu moZete na6i iobradene letve odhrastovine, bukve i sl. lpak, kako tu nije rijed onekoj skupoj konstrukciji ekskluzivnog izgleda,sasvim su dobre i letve od smrekovine.

    Dvije dijagonale postolja ne moraju biti duljeod 100 cm, no ukupna vlsina stoli6a (zajednos plodom) ne bi smjela prema5iti 55 cm. Visinuodreduje debljina letava, sto zna6i da vam zaprosje6no visoki stoli6 u svakoj plodi treba uslojitinpr. 13 lelava debljine 3,5 cm, ili 24 letve debljine2 cm. Sto god odabrali, visina stoli6a odredit 6e

    broj slojeva iukupnu duljinu kupljenih letava.Na gornjoj je slici stolic s letvama 4x5 cm, a

    postolje visine 52 cm pokriva ploda debljlne 28mm. Kako vam za izradu postolja prikazanog nanasim skicama islikamatreba barem l4jednakihletavadebljine 4cm iduljine 90 ili 100 cm, najboljeje da vam ih pri kupnji precizno nareiu strojem.Pri krojenju kra6ih komada gre6ke ne utjeduzna6ajnije na izgled i funkcionalnost. Uslojavanjeletava kriinim provladenjem svojevrstan jekonstrukcijski trik, no potpuni uspjeh jamdi vrlotodno busenje rupa na sredini dugadkih letava.Uspijete li s postoljem stoli6a, razmislite i o nekimdrugim projektima. Plode koje prividno prolazejedna kroz drugu zanimljivo su rjesenje.

    Dvije ploie povezuje.iedino.clrueni Etap ili

    mev)tna cqev pfovucenakoz sredinu. Plode

    se slobodno zakrc6uoko osovine. Da se

    postolje I ako prilagbduiekvadratiEnoi ili iztluZenoj

    stolnoj ploai. Naimanj ikut izmedu ploEa ovisio najmaniem razmaku

    izmeitu najdoniihstuaCenih letava.

    22 Namje6taj po mjeri

  • \ako biste dviie usloiene ploce od letava prividno provukli jednu krcz drugu,.!ve se niZu naizmieniino. Dok iedna ploia u naidonjem i naigornjem tedu ima.: rne letve (duljine barcm 90 cm), dt uga u najgornjem redu ima najkruce letve: ema dolie letvu koja je 4 cn dulia. U naidonjem redu treba ostaviti raznak koji' ie manji od 10 cm. kako bi naein sastavljania s naizmjeniCnim otvotima bioJljiv u svim slojevima. Za letve debliine oko 2 cm naiptikladniji su tanii iavli

    .:.tliine do 3.5 cm. Pritom ih ne valja zabijati po simetrali letve veC cik-cak. kako

    .. drva ne bi raskolilo. lstodobno, iavli se i u susjednim slojevima zabiiaju s: rakom od nekoliko centimetata.

    )d svega je najvaznije precizno busenje rup" r" o"o,r'rr. totno,po sreainitetara.

    Bupe izbuiene toino na srediniletava malo su veCe od drvenoaletava malo su vece od drvenogStapa, metalne aipke ili cijevi (O

    10 nn)koja spaia dvije usloienekoja spaja dvije usloieneploce. Osovinu ne trcba

    Naj brZe i n aj jed nosta vn i je sa sta vlj a n je d i jagon al n i hploea sbla nudi lijepljenje i pribijanje Cavlima. U tomstueaju ne trebaju vam dugaake stezalike s otvoromod barcm 70 cm. a sli jepljenisaslav osigutaniavlima ne zahlijeva mirovanje i sastavljanje je bEe.Ljepilo za drvo nanosi se u tankom sloju, podaljeod vanjskih rubova. Jer. pri zabijaniu eavala debljibinanos pod udarcima aekica mogaa izbitinapovriinu. a mrlje ljepila na drvu teako ie prikritilazurom ili bezbojnim lakom. lmate li dovoljno velikurcdnu plohu, istodobno mozete sastavljati objeploie, naizmjeniinim prievrecenjem duliih i krccihletava na niihovim fuaievima.

    Za letve debljine oko 2 cn najprikladniji su tanjiaavliduljine do 3,5 cm. Pritom ih ne valia zabiiatipo simettaliletve veC cik-cak, kako se drvo ne biraskolilo. Istodobno, iavli se i u susjednim slojevimazabijaiu s izmakom od nekoliko centimetara.

    Kako ta osovina ptolazi kroz trinaestletava. ova razlika u prcmjetimaolakiat ae vam provlaienje i

    P izradiokretnekonstrukciie naiprijetreba potpuno sastavitijednu usloienu pbeu,sliepljivaniem svihletava. Ako raditesa stezaljkama,nakon Iijepljenjapriiekajte da se ljepilopotpuno stvrdne.Potom kroz otvore

    sastavljene plocepostupno provlaaitedulie letve drugeploie i sljepljujeteih umetanjem kraiihkomada na iednomkaiu, Posao vammoZe olakiatiosovinaprovueena krozsve rupe u sredinikonstrukciie, no to nijenuZno. Slijeplieni krcjutvrstite stezaljkom, apotom na otvorcnomkraju uliiepite kracekomade. Kad se svinadu na svom miestuitajktajp tegnitedugaekom stezaljkom.Ako niste viini slaga-lacama. radite udvoie.Cetii ruke mogu viae...

    u sluiaiu da ste pri bLtAenju is,astavl j anj u mal o progri jeail i.S i r i p r o w t i n e c e b i t n o , . . " /utiecati na.stabilnost 1,".-;--- 'konstrukcije.

    23

  • Prakti6andodatakormaruU svakom stanu postoji neki ruiankut ili komad namjeitaja bez kojegane moiete a ne izgleda privlaino.Baciti ga, kupiti novi, ili sve preurediti.No, kad soba nije velika, a svaki jepeclali prostora dragocjen, najholjaje samogradnja. I bai tu poiinjunevolje. Svi znaju da se mnogidijelovi namjeitaja mogu napravitisastavljanjem izrezanih i porubljenihkomada iverala, no kako to izvesti?Odakle mjeriti, kako mjeriti i kakonaruditi? Iskusnim je samovcima toteiko shvatliivo, no moramo priznati davedina nikad nije isprobala svojeumijede na projektu s puno zadanihvelidina. Stoga smo napravili plitkupolicu koja mjerama odgovarapostoieeim komadima, a pritom imtemeliito miienja izgled. Stovi5e, sobedobivaju novi ugodaj,mnogo pruktiinih povriina pojavljujese gotovo niotkuda, a sve ie gotovotijekom jednog poslijepodneva i veieri.

    Jedna od ve6ih prednosti strojno skrojenih ive-rala jest potpuna pravokutnost SVIH elemenata,pa su i uski prerezi pravokutni u odnosu na Sirokeplohesbojom iuzorkom.

    Stoga pri sastavljanju gotovo i nema provjera. asvi dijelovi savrseno nalijezu jedni na druge. Pra-vokutni sastavi na bridovima korpusnih komadaimaju bespr i jekorno dosjedanje, bez zradnihotvora inepravilnih reski, Sve Sto vam preostajejest odabir odgovaraju6ih dijelova - dakako, pre-ma mjerama u nacrtu ili skici - injihovo pridvrsce-nje u pravilan polozaj. Kutne stezaljke su odlianopomagalo kojim se sve odvija bez greske.

    Konlirmat-svrdla su posebna prida. Nisu jefiina,no pravilna upotreba omogu6uje buSenje neko-liko tisu6a busotina u iveralu. Konfirmat svrdla ivijci omoguCuju izradu namjestaja od iverala bezdodatnih okova, kompliciranog mjerenja i slo2e-nih sastava. Plode se spajaju jednim buienjemi potom tijesnim i dvrstim urezivanjem dugadkogvijka.

    Na kraju, glavu vijka treba pokriti utisnutomkapicom u oboji iverala.

    Svrdlo promjenjivog promjera odgovara vijcimas vrlo izraZenim navojem idobrim urezivanjem urveral.

    24 Namjesraj po mjeri

    -

  • iKako nismo naili bojui nijansu ivercla koia

    bipotpuno odgovaralatonovima boenice

    ormara, odfueilisnopo stav iti kon strukcij u

    bez leda.Tako su uske stranice

    novog mate jalami nimal n a pov rS i na ko i aodudara od op6egtona,

    Kroz otvorcnukonstrukciju nazirc se

    izvorna boja, pa sveizgleda kao da su ormar ip o I i ca od uvijek zajed no.S re d nja polic a pove zu je

    uske vettikale ispredava izvijanie.

    Postolje svemu daje idodatnu krutost,

    I eeliina nie*a (dulja od visine police)2 netalni kutnik (tidesetak centimetara)3 kontirnat-vijci (6 mn)I inbus-kljuiii (4 mn) a konfirnate5 konfimat-svtdlo s dodatnin zaatitnin

    prstenon za boliu kontrolu dubine(prcten ne sniie dodirnuti iveral!)6 tezervno konfirmal.svtdlo blu ne trebalo)

    , rueka n iznieniive bit-nastavke8 ponoini odvrlad - a svaki sluiaig elektriina ili bateriiska buiilica s

    finon rcgulaciiom bEine vrtnje(klasidna ptihv atna glav a)

    10 kutne stealike -.nainanie.4 komada,no za vecr t mastvnut namlesnl nuznoie p nijenitiS stezaliki po kotpusu.

    Za piljenie i potubljivanje iverala u stanu, na balkonuili dvoriitu treba alat, strplienje. znanie ivriieme.Stecom, u mnogim naaim gadovima danas 6e vamsktojiti i porubiti iveral s tuenoi6u od 0,5 mm, pa sveovisi o nacrtu i dobro smiEljenim mjerama koje steprcdali s narudibom. Na kraiu, dijelove vam mogusDoruEiti i Dred vrata stana.

    Jedan potez olovkom dui metalnog kutnikaoznaEuje identidne razmake na obje unutraSnjeplohe vertikala. Na doniem kraiu oznaiena je i cftapolice na postoliu visine 10 cm. Sve ide brzo, toeno ijednostavno,'.3mle6iaj po mjeri

    -

    .g-

    -q

    E

    aE

    e

    Dvije boenice Sirine 17 cn, duljine 265 cm spojilismo na poleatini ljepliivom trakom tako da sepo I ubljen i (p rcd nj i ) bri d ovi dod i ru i u. U zdu Zn i mmjereniem i oznaeavanjem razmaka odredili sno...

    Iako je iverallaman, grafitni trag olovke dovoljnoie vidljiv za poravnavanje gomjeg ruvnog rubapJastiinog 6epa na koii 6e se kasniie oslaniati police.Cavliii iepova zabijaju se na 3 cm od uzduanihtuDova,

    ...visine polica. Tiruzmaci nisu jednakive. se razlikuju premauobiiajenim visinamaknjiga, od 25 cn do 35cm, tako da se iznadknjige, monografijeiliregistratora mo2eslobodno uvuCiprste.

    Zabiianjem nizova od6etiri plasti.na 6epa snazublienim iavli6imadobili smo odmahoslonce za police nalijevoj i desnoj vertikali.lznimka je jedna odpolica koja se nalazi na1/3 od donieg kraja. Tupolicu,,,

    fi?n'n0213

    25

  • ... trcba Driivrstitikonf imat-viicima,kao i gorniu i doniuzavr'nu policu, Naime,uske vertikle iveralanisu baS krute, pa bise pod teretom knjigamogle saviti, a takvim biSi ren je m pol ice izg ubileostonac,

    ... veeeri imalinaraspolaganiu dovoljnoruku daD skodepri preokretaniu, ipodizaniu. Kako nijebilo nogan, okvir jepostavljen na dvastabilna stolca.

    Najdonja polica ie odignuta od poda za10 cn, pa toj nieritreba dodati i onih I mm abuienje posred police. Zato od donieg ruba trcbaodmieritil09 mm...

    Kad su na unutnanjim stanama vertikalaodmiercne sve visine polica i pribiieni plastiinieepovi, na ravnoj podlozi treba sklopiti osnovnukonstrukciiu- KaRo se straZnia strana police necevidieti, slrainii rubovi elemenala nisu porubljeni.Medutim. izloZeni prednii rubovi ovdie su zaiticenivrl o otDorn i m ABs-trakama.

    Bez kutnih stezaljki gotovo je nezamisliva izradanamjeitaja. Ako nemate pomagate, stealikenadonieiCuiu mnogo ruku, pa ivelike koryusneelemente mo2ete sastaviti sani. Odludite li se nanajjednostavnii na6in sastavlianja - kontimat-vijcima . bez lijeplienja, stezalike su obvezni priborku6ne rudionice i preduviet uspjeha.

    Po toj popreenoi ctti odmah oznaiujemo i udaljenostod 30 mm od svakog ruba verTikale. Kako je policadubok 170 nn (17 cm) razmak rupa ie 170 - 60 = 110mm,

    Tiiekom buienja svrdlo moZete nakrctko izvaditi,a pniinu povremeno otpuhivati, Naivainiie jepiipremiti se za zawSn6 Sirenje otv6ra zubiha nasvrdlu.

    Ako ste buiili s minimalnim p tiskaniem buiilice,liievkasti otvor za glavu vijka neCe biti predubok.Pri ptvim buienjima naibolie je uzeti neki otpadnikomad iverala,

    26 Namjeslaj po mjeri

    -

  • Okv sastavlienstezaljkama jeptavokutan, a ravanpod osigutava i ravninuprednie Dlohe Dolice.iako ia iivrEienie

    -

    okvha obiino tr;ba Istezaliki. mi smo te...

    U oznaeenim toikamabuSimo konfirmat-svrdlom. BuEilicu netreba pritiskati - dovoljnaje teZina ruke, Rezervnabaterija neka bude upunlacu,Konlirmat svrdla i vijkes kpicama nabavilismo u lvetDanu.

    Kako je najdonia polica uzdignuta iznad poda, aobvezno se prievriiuie vijcima. pri odredivaniunjera dobro ie postaviti itaj umetak visine (iirine)10 cm, kako bi se donjirub Ronstrukcije preciznoporavnao. Kad ie sve na svom mjestu, stegniEnajpriie stezaljku a policu, a potom i za vertikalu.PrcvjeriE prstom da ne strii.

    Nakon mierenja po jednom rubu, dobrc iekutnikom provieriti miere od drugog ruba. Ma kakoiednostavno izgledalo, glupe se greike dogadajubaS na takvim miestima.

    Pri izradi nacrta i odredivanju miera zarezanje dijelova iz velikih ploia iverala,naivainije je razumjetidva osnovna sastavapri izradi tako jednostavne konstrukcije.Kako je polica monla todno ptekritibok ormara, iirina ie odmah odrealenamiercniem:52,4 cm. Da smotu naigornjup6ticu odabrati kao zaseban komilc! i onabi inala tu duljinu, a na veftikale bismo iepr i Ev rstil i vijcima odozgo.

    ' ,amjesla jpo mje

    No, zbog jednostavnosti i 6to ujednaienijihmjera, naigorniu smo policu ugrcdili IZMEOUvertikala, ko i sve oslale police.Time sno dobili jedinstvenu mjeru njihoveduliine od 48,8 cn.Kako je standardna debljina veaine ivenla18 nn, debljine vertikala treba oduzeti odvanjske mjere. Ta niunica vrijedi za svekonstrukcije, pa p izradi nacrta treba stalnooduzimati 18 ili dodavati 36 (2x18 nm)....

    U sastavima gdie se dva elementa iveralatupo sastaju, treba precizno poravnativaniske plohe i porub- Kontirmat-svrdlomtreba naDraviti buiotinu toino u sredini delaivercla. Kako je delotog elementa Eircko18 mm, za bu5enie rupa teba oznaiiti crtuudalienu 9 mm od vaniskog brida.

  • Ko nf i rm at-vi jak mozeteprstima uwnuti samodva-tri okreta. Potom jenuZan inbus-kljui ili pakneki automehaniia6kialat s inbus-bitom. Naiih16 viiak bilo je ovaj putpremalo napota za prave2ulieve.

    Tijekom buaeniasvrdlo mora

    biti okomito napodlogu. A takvapnmlena rucnog

    alala zahtiievaipak malo snagei dosta iskustva.Jer, skrene li vthPreviae ustranu,

    na kruju Ce negdjeproviriti iz police

    koia na obie straneod osinudi samo

    par milimetara.

    Prednju stranicu postolia priivrstili smo samo s dvaviika. Kad optereCena polica nalegne na nien brid,nece trebati pojaeania. E. tu smo buaili na I mm odprednieg ruba, a30 mm od donjeg kraja verlikalnestranice.

    Sa svakim uwnutim vijkom konstrukcija je stabilnija.Glave viiaka utisnute su u proEhenie na otvorubuiotine, no na niih 6e se na kraju nalijepiti plastiinekapice u boji ivenla. Kupite ih unap ied, s iveralom.

    Popreina cfta, pod prcvim kutom u odnosu nauzduZne rubove, mora bitibeno na sredini iveralaumetnute police. Otpuitanjem i zatezaniem stezaljkimoguce su fine prilagodbe,

    Tijekom buienja svrdlo mon biti okomito napodlogu. A takva primjena ruenog alata zahtijevaipak malo snage i dosta iskustva. Jer, skrcne li vrhpreviSe ustranu, na ktaiu Ce negdie proviriti iz policekoia na obje strune od osi nudi samo par milimetaru.

    Srednja polica priivrSCena viicima spriietit 6esavijanie uskih vertikala pod teretom knjiga. Stogaje i.postavljena na doniojtre6ini visine, gdje su silenalneugoonue.

    LIJEVO: Osnovni ie okvir napokon na svome mjestu.Tonovi ivercla sleni su koliko ie to bilo moguceprema zagrcbaekoi ponudi uzoraka,

    GORE: Masivni ormat koji zamalo seZe do stropadobar ie oslonac police bez leda. Vezu s omarcmosigurcvaju na vrhu dva plosnata ie ena okova,svaki priivrScen sa iest vijaka za ormaL a dva ihdeblia ukrasna vijka povezuju s policom. Ako policutreba preseliti, odvrnu se samo dva vidljiva viik.

    28 Namleitaj po mlefi

    -

  • Sad treba umetnulionu Policukoig settajno..

    .pncvrscule vldma,a namuenlena lestabilinciii uskih -stranica,

    Uzdignuta najdonia polica nije samo odmicanjeod praiine s poda. Kutiia koja nastaie umetanjemdviju poprcenih stranica daje cijeloj konstrukcijidodatnu krutost.

    Unetanie polica ne traie du2e odminute. Kako su razmaciiepovajednaki, police su paralelne.'.:'njealajpo mjeri

    lako konstrukciia nena leda, vijci jesasvim solidno drZe, bez znaEajnijegliuljania. Sad se naibolie vidi kolikoznaEe unaprijed pribijeni iepovi zapokretne police.

    Slijedi ptiiwi6enje police za omaL sdva jednostavna plosnala okova kojise odozgo pti'wste na kov omara inajgorniu policu-

    Ptiivrs6ena u naigornjojtoiki za ormar, uska iplitka polica ne moZe se prevrnutinitip manjemDoaresu.,,

    ---

    29

  • Police sduSomNema elementa namjeitaja koji s takomalo materijala postiie toliki uiinakkao police. Prava pol.ica udahnut 6eduiu i najskromnije opremlienomprostoru. Ako knjige, starine,dekorativne ili upotrebne predmeterazmjestite pailjivo i domiSljato,polica iskaEe u prvi plan i postajenaiatraktivniji dio ambijenta.To podjednako vrijedi za sobu,kuhinju, kupaonicu i predsoblje,a i uredskom prostoru polica dajeposeban ugodaj.

    DESNO: Jedan odnovijihtrcndova utalijanskom dizajnunam ieitaja s n aglaie n i mhorizontal n i m otvo r i ma.Begali izgledaju kaopolice, ponekdumetnute izmeilu dvijuvitrina, ili pak kutije odtvrdog drvagumute u ve6i volumenobtubljene toniranimiverclom.U konstrukciji seponekad tuiiusotistici runa ojaianj a, anaioptercCeniie policemogu se i neovisnoprievrstiti na zid.

    Mogli bismo re6i daje soba bez polica kao knji-ga bez korica. Njihov sadrzaj otkriva nam na6inZivota, sklonosti. ukus iZivotne interese doma6i-na. Kao na retrospektivnoj izloZbi ni:u se pailjivoodabrani predmeti, uspomene, vrijedni ili skupidetalji koji svjedode o ukusu ilita5tini. Police krca-te knjigama, umjetnidkim i ukrasnim predmetimaotkrivaju ponekad najskrivenije tajne. Dovoljno jejednim pogledom preletjeti njihov sadr:aj da sa-znate o vlasniku viSe negoli kroz razgovor. Knjigeu kompletima, kupovane na metre, besprijekorneskupe korice u nizovima de56e potvrduju tek am-biciozno nastojanje negoli iskreno zanimanje zasadr:aj njihovih stranica, Naslovi na prvi pogledkaoticno nabacanih knjiga izlizanog hrpta, raznihoblika i sadrZaja zadas 6e vam otkriti dime se bavii demu godinama tezi njihov vlasnik

    I predmeti na policama rjeditiji su od rijedi. lz-dvojeni ipostavljeni na uodljivo mjesto pokazujukako iza njih stoji mozda mala, ali vazna Zivotnae0tzoda.

    Sve ukazuje na to da je sadrzaj police znadajnijiod konstrukcije. Zato najbolje izgledaju one gdjese vidi samo prednji rub. Konstrukcija je svedanana vidljive crte razdvajanja pojedinih sadrZaja,predmeta ili grupa knjiga.

    Na velikoj zidnoj plohi police zamjenjuju slike,dobro odabrana konstrukcija moie zid izduljiti ilipovisiti, razdijeliti veliku sobu na prostore razlidi-tog sadriaja ili zaokruziti neku sadrZajnu cjelinu- grupu naslonjada, prostor za jelo, radni kut. Or-mari se sve de56e uokviruju policama kako bi segole stranice ogrnule Sarmom razigranih pioha.

    Naialost, police su na nasem trZiStu prilidno

    30 Namleitai po mjeri

    -

  • qE

    se na zid pridvrs6uju jedva vidljivim konzolama.Takve konstrukcije odlikuje disto6a horizontalnihlin ija.

    Napravite li ih od dvostrukih ploda koje s gornjei donje strane pokrivaju okvir od letava vidljivi cerub izgledati bogatije, a smanjit 6e se iopasnostv u J d v r l a , l a P { J U L r J | t - l u , , , .

    To posebno vrijedr za konstrukcije od ivericai tanj ih ploda medi japana koje se s vremenomrzvlese.

    Post ignete l i debl j inu od 5 i l i 6 cent imetarana pol icama od najmanje jednog i l i dva metradul j ine, dobi t cete elegantnu konstrukci ju kojaizgleda mnogo skuplje nego Sto vas ko5ta.

    Takve se police pridvrdiuju posebnim drZadimau obl iku del idnih Sipki nabi jenih u rupe na ziduili uvrnutih u tiple posebne konstrukcije (Hiifele,Fisher, Schachermayer). Primjenom vlaknaticauStedjet 6ete i slo2enu zavrsnu obradu. l\4o2eteih obojiti jednakorn bojom kao i zidove, a podnijetie ipovremena osvjeienja u skladu s uredenjemsobe.

    DOLJE: Bijela polica kaosobna pregrada, Takvepolice obieno teba uprtiu sttop i pod kako seniezna konstrukcija ne bidetormi rala pod teretom,ilipak prevrnula priiaaem udaru ramena,.,Slika odliino prikazujeito zna6e lijepoaranZirane police u sobi,gdje sav ostali namjeStajmoZe biti u dtugomplanu,

    -

    : iko cvi je6e. Razlog bi rnogao bi t i n j ihova.r'ostavnost, sto ne ostavlja prostor formiranju:1e zanimljive proizvodadima I trgovcima. Zato

    . :c ica tradicionalno predmet samograditeljskih.--vata. Pritom se obidno ponavlja dobro poznati: 'eot ip nastao masovnom ugradnjom gloma-

    r - regaia - dugacke vertikale izmedu kojih se- :cu oasKe.' ako takve konstrukcije moraju stajati na podu,r:'oSi se znatan dio tlocrta. To je prihvatljivo ako:ostavljene usred sobe iusput iskoriStene kao

    -

  • Najpouzdani je su plo6e od punog, uzduZnolameliranog drva koje je tako ukoceno da mozeponijeti i ozbiljna optere6enja na velikom rasponuizmedu nosada. Dugadke police uvijek izgledajubolje kad su im prednji rubovi deblji od 18 ili 20mm. Na plo6ama od masiva to se lako postizedol jepl j ivanjem letve s donje strane (barem)prednjeg ruba.

    Pri planiranju i odredivanju mjera treba izbjega-vati i prevelike vertikalne razmake. Ako radite povlastitom projektu, izmjerile visinu iSirinu knjigapa 6ete razmake po visini lako odrediti premastvarnim potrebama. Visine moZete i l{ombinirati(npt.22i 32 cm), ovisno o grupama knjiga ili de-korativnih predmela. lpak, nastojte da su dubokebarem 22 cm kako hrptovi knjiga ne bi virili izvan

    Kako napravitipolicuAko i niste vi6ni izradinanjeitaja, ponudaDribora i okova uvelikevam olakiava samostal-ne pothvate. lzraduieteli jednostavne regale sveftikalnim nosadima iho zontalnim Dolicama,nailakie ie naprcvitinacrt, ispisati mierei narueiti piljenje pozadanim dimenziiama.Ako ie je' o ive;atima,sve dijelove moZetedobiti s urednim itrajnim porubom.za priEvr66enje policaunutar konstrukciiezaista imate velik izborpribora, a ioi je bogatiiaponuda razn ih konzoln ihnosaca za Eravnopriivrs6enie polica nazid. Samo bez staha!

    JZ

    Police se nogu poloiitii na letvice NiEvriCeneviicima ili Eavlima nau:nutrainju stranuve,tikalne stranice.Prednji tub letvice iezakoien kako bi bilamanie uoeqiva.

    MontaZa ie najbtza splastiinin ili dtvenimEepovima. Ako vambuienje rupa za drveneEepove ide na iivce,primijenite maleplastiine 6epi6e sEavfieima.

    Okovi za prcnjenljivuvisinu polica osjetnoposkupljuiu izradu.Uglavnom se primienju-ju u industriiski proizve-denom namieStaiu.

    Sustavi vettiklnihnosaea i ieliinihkonzola za prilagodbuvisine polica poielii. Nosaii se nogunastavljati od poda dostopa,

    Drveni trokuti neodgovaraiu svakomambijentu, no uviiekih moaete napraviti i uku6noi radionici. Nudese i idlidne sklopivekonzole velikih mo-guenosti...

    evrste ^eliEne konzolezahtijevaju preciznobuienje rupa u zidu.lma ih ruznih veliiinai boja.

    Namjestaj po mjeri

    -

  • -"bova. Na ovim stranicama prikazujemo vam-ekol iko pot icajnih pr imjera koj i n isu t ip idni za: rnudu u nasim salonima namjestaja. Dapade,-apravljeni su po mjeri, uglavnom u samogradnji.' ,apravi te l i ih iv i sasvim sami i l i uz struenu po--ci stolara, promijenit 6ete izgled sobe, posti6i:rlii ugodaj i poboljsati iskorislivost prostora - uz-alo novca.

    a U kudana ctebelih zidova iesto se zatvarajuI nepotrebna vrata, a niia se prctvara u policu od

    lamelircnih pbea punog drva debljine barem 28 mm.Horizontalne plote mogu biti i od masiva, ili sastav-ljene od okvira i oplate, no nikako ne smiiu biti tankei poviiene. Ravni prcdnji rubovivaZniji su za opcido j a m ne gol i pretpostav I jate.

    ^Dudaike oolice su dobto eienie na trokutastimZ zaiatnim zidovima tavana. Cetiii su ooticeprievraCene na zid dok je najdonia, s najteZinpredmetima. dodatno poduprla sjekomiinimdaiiicama. Raznolikost i zanimliivost predmeta napolicama ovisi i o prcglednom rcsporcdu. Tu je iasnovidljiv tematski izbor na poiedinim Hzinama.., Kombiniranjem zidanog okvira i glatkih drvenihJ polica postiZe se dobar doiam u vedini ambije-nata. Prednji ie rub izrczan u blagom luku i polomzaoblien bruieniem. Sliinu policu moi.ete i sazidatiylongom na bilo koiem miestu u stanu. Pti izborudtva priklonite se uviiek debljin pbeana jer oneizgledaiu bolie i lakie podnose optercienje na ve6imtasoontma,

    n Police od porcbetona zagladene Zbukom ili+ gipsom umijeianim s nekom akrilnom emulziiom(allcat) oboiene su zaiedno sa zidom. Takve sekonstrukciie odfieno uklapaju u rustikalne ambijente.

    \amleslat po mjeri

    LIJEVO: Jednostavnoi efektno. Tri dugaikepolice osloniene nacrvene trokutastenosaee ispiljene odmanje wiiednih ploda.

    DOLJE: Dugaike policeod ukoeenog dtva ukombinaciji s rcdnimstolom jednake duliinepoloZenim na oma ce sladicama,Tanke Sipke dodatnoosi g uravai u policu,. n o usvemu su nalvaznue rndugaEke horizontale kojese odfieno dopuniuiu shorizontalnomlampe iom na zidu.

    GORE i LIJEVO:Za dugaeke i debljepolice uzmite tanjepbee i naliiepite ih naokvit od letava. Prcdnjirub prckiite ravnom iliptofiliranom letvom.Sve obojite boiom zazidove ili emajlom.Priivtstite ih u ziddubokin tiplina iieli6nin Sipkana ili pakposebnim nosaeimazatakvu vtst polica (Hefeb).U takv i m konstrukci i am amoZete kom b i n i rati r azn emateriiale, Uz okvire oddruenih letava plohemoZete izraditi od iverala,iperylote, tankog medi-japana, lesonita, pa i odgipskaftonskih ploEa.Kad prednje bridoveprekriie ravna letvaili neki drveni protil,nevaZno ie od iega iesama polica,,,

    33

  • Polica sdva licaPostoje stvari koje nedostaju u svakomstanu - praktiini komadi namjeitajakoj i potp u n o i sp u nj uju f u n kcion al nei estetske zahtjeve, iednostavnekonstrukcije, a mogu se lakopremjeitati prema potrebi.Zato je naiem suradniku. dizajneruDarku Severu ideja vodilja priosmiSljavanju ove police bila jednajedina - napraviti neito krajnjejednostavno, ito ce poslu2itifunkcionalno, skladno se uklopitiuz postojedi namjeitaj i ujedno bitinenametljiv ukras u praznom kutu.

    (CI{

    -* -- ls - -

    !I

    *

    *;',

    Osmisliti takvu star nije bas lako jer vrhunskidizajn zaht i jeva harmoni ju koju treba post i6 iskladnom kompozici jom odabranog mater i ja la,oblika i konstrukcije.

    Polica a/lce izgledom podsje6a na Stafelaj, noujedno asocira na dovratnik, izlog, prolaz, vrata,paje na neki nadin iulazu Alicinu zemlju iudesa.U toj jednostavnoj konstrukci j i prevladavajukrajnje potpuno diste iostre linije.

    Sve lezi na tr i noge koje potenciraju dojarnjednostavnosti, a odita je i usteda na materijalu.Pol ica ima trokutast t locrt , no prostorno jedetvrtastog obl ika, jer su umetnute staklenedetverokutne pol ice. Zato je pogodna kaosamostalni element koji mo:ete smjestiti u kuti l i uza slobodan zid. Tr i noge postavl jene pododredenim kutom daju jo j potrebnu stabi lnost.Nema boiazni da ce se oona5ati kao klackalica

    34 Namjeira jpo mjer

  • .er je t rokut na vrhu manj i odonoganadnu. Zatosu i staklene police razliditih dimenzija.

    Na toj jednostavnoj drvenoj pol ic i nemaT ikakvih metalnih dijelova, a spajana je klasidnomstolarskom tehnikom pomo6u keksai tipli. PrednjeJrvene stranice blago su nagnute prema natragSto vizualno smanjuje dubinu, a staklo daje cijelojrolici prozradnost i dini je laganom jer je samolstar drvenl okvir lakiran bezbolnim mat-lakom

    '.anjeslajpo mje

    reo x 7ox 53.5 /6F{-' s

    dvrsto drzi na zemlji da ne poleti. Umetnute policesu napravljene od bruSenog desetmilimetarskogstakla, tako da mogu s lako6om podnijeti leretknjiga, no ako Zelite u prosloru zadriati dojamprozradnosti moZele je ukrasiti dragim i vrijednimpredmetima koji 6e joj udahnuti plemenitu dusu.Sav upolrijebljeni materijai je Sperploda debljine3 cm, drveni keksi idrveni tipli, staklo debljine10 mm i filcani podlosci za noge.

    Ma kako jednostavnabila konstrukciia.nosivost, krut6si istabilnost su neu p itn i.A sve to je postignutos minimalnim broiemdijelova ibesp iekomimrasDoledom mase.Dakako, staklo za poticene smije biti prctankoier mora podnijeti masuuobiaajenih predmeta,ukrasa i knjiga.

  • Svidrveni sastaviosiguranisu elipfienim

    ie p ov i m a (keks i m a) ko j ipouzdano uivriCujudrvenu konstrukciju,lako staklo ne trcbaprievri6ivati nekimposebnim okovom,

    pti sastavlianju se ustaklenim plodama nesmiiu pojavitinikakva

    naprezanja. Da bi ttiureza police bila u istoj

    ravnini-adviiesuptednje noge nagnute,

    pti izradi ureza trebaprecizno odrediti kut.

    5. Na okrctnom kruZnompo sto I j u izr ez ane daskeimaiu pouzdan oslonac,pa se istodobno mogulako prepiliti i dva-trikomada. Naivainije je daprerez bude toino podkutom od 45' u odnosuna uzduinu os daske.

    1l, .., u utor izglodan nasuprotnoj strani spojau koji ste prcthodnotakodet ulili malo liepila.Na kraiu, nieZan dodhieki6a...

    36

    6, Pri poprc;nom rezaniu turnira napanelploii teiko je izbieci sitno iverje. panakon piljenia obvezno obrusite rubove,

    12, Da biste osigurali spoitijekom suienja ljepila,umetnite u kut gladak i pravokutan hrastov komad istegnite ga najp je...

    |, Na ploiismo najp je ruzmie lisve dijelove.lakosu to uglavnom trake iirine 10 cm, pbeu ftiku 70 kgnajpraktiinije je ugrubo raspiliti na manie komade.lpak. pripazite da otpaci budu ito manji.

    7, Specijalnom glodalicom (keksarom) na kosimsljubnim prerezima trcba urezati eliptieni utot zau lj e pl j i v an j e tzv. ke ks a.

    13, ,,, jednom, a potom i drugon stezalikom. Timepostizete tiiesno sljubliivanie, bez opasnosti odkliznog pomaka.

    Namjeslaj po mjeri

  • 2, Pri pitjenju rulnom kruinom iitom obveznopostavite plosnatu vodilicu i p ewsfite je s dvijestezaljke. Na potrebnu Sitinu ttake od 10 cn dodaite3,5.cm - za razmak izmeilu ruba postolja pile i listaKOI reze.

    3. Ovako velike komade koji moaju bitibesp jekomo pravilni naibolie ie skojiti na

    slacionarnom stroiu. Po potrebi, osnovno koienjedijelova naru'ite kod stolara jet vam to jamii

    uiednaiene mjere i oitar rub-

    4. Kako su svi sastavinaprcvlieni pod kutomod 45' njihajudakruZna pila s preciznimoznakama kutova nudinaitodniie reanje.Dakako, za to ima idrugih alata, no mi smobai htiel i bespri iekoranrc2,

    lO, Diielove koiesastav lj ate poloZite nadistu i potpuno ravnupodlogu, a atim ihspojite tako da ulijeplienikeks utisnete...

    14. Dok se ljepilo ne osuii ne ponie e dijelovepolice s nvne podloge. Potom sve spoieve laganoprcbrusite,

    Namje6taj po mjeri

    15, Sve ctijelove police lakkali smo bezbojnim matlakom, i to u dva navrata.na osuieni prvi sloi. lzmeitu dva nanosa laka povriinu slvrdnutog prvog sloialagano smo obrusili brusnim papirom gradacije 800. PaZljiviie smo brusili nabridovima jer tu se vide slojevi pbea.

    8, U izglodani utor treba uliti vodootpomo ljepilo za g. Potom u prorez umetnite pero (keks) i laganodrvo. cinite to stedtiivo, da ne zapunite Euptiinu.

    flf:i;:::,.:i:f"E:#:"m visak tiepita odmah obtisite

    37

  • Regal sporubomU salonima pokucstva rijetko cetenadi regal s debelim porubom. Uzroktomu je moida i Einjenica da naokojed n o stavn a kon strut{a i i a pru Zaneizmjerne mogudnosti dizajna iprilagodbe pa se proizvodaEi plaiezagristi u studioznu proizvodnjumodularnih elemenata za oblikovanjepo ielji i potrebi. Police su prepuiteneizradi po mjeri i samograditeljskimzahvatima. Zato vam na ove dvijestru n i c e pokazuj e mo kakoobidna gola polica moie dobiti nov,d o stoj a n stve n i j i i zgled.

    Tanke rubove polica odiverala ili panelpbeemoZete ptividnopodebliati ravnimletvama ili Drofilima odn asiva, bdjcati, laki rcti...Debl ii bridovi ve ftikalad aj u cijeloj konstukci jiuvjerl iivij i, sol i d ni i iizdled.

    Dobro oblikovana ipaZljivo araniirana policaudahnjuje sobi poseban ugodaj i desto je odrazsklonosti iukusa stanara. Poslagani predmeti iknjige otkrivaju zanimanje i uspomene, skrivenetajne, neispunjene 2elje... regal sa zanimljivimsadrZajem uvelike oboga6uje prostor.

    Gotove police nude se u najrazliditijim oblicimai materijalima, no tek predmeti u njima pokazujududesne moguCnosti koje ti komadi namjeStajanude pri uredenju stana ili ureda,

    Sve pol ice-regal i relal ivno su jednostavne- nekoliko uskih vertikalnih ploda i mnogo hori-zontalnih koje ih povezuju. Obidno se svi dijeloviizraduju od ploda jednake debljine (najde56e je topanelploea debljine od 18 do 22 mm s rubovimaorekrivenim trakama f urnira).

    Panelplode, uslojeno drvo ili lamelirane ploaeod punog drva daju pritom najbolji rezultat jer sudovoljno krute idvrste pa bez progiba isavijanjanose teret knjiga idekorativnih predmeta.

    lveralje znatno jeftiniji, omogu6uje izbor raznihuzoraka oplemenjene povriine, no horizontalneplode treba obidno oja6ati dodatnim letvama iliprofilima kako bi se na ve6em rasponu sprijediloprogibanje optere6enih pol ica. No, iveral nevalja ugradivati na ve6e raspone od 30 cm jer6e s vremenom sigurno popustiti, a progib odnekoliko milimetara kvari uredan izgled vidljivogpravokutnog rastera.

    Najve6i se problemi pojavljuju pri sastavljanju iudvr56enju konstrukcije koja mora biti pravokutna,bez opasnosti od rusenja na bilo koju stranu.Najsigurnije udvr66enje nude leda u obliku velikihplo6a koja se pribijaju ili udvr56uju vijcima nastrainie bridove konstrukciie.

    Stedt i iv i le r jeSenje omogu6uje pr idv156enjecijele police za zld tako da se vertikalni nosadipomo6u kutnih profila ivijaka s tiplima pritegnuizravno na ku6nu konstrukciju. Pridvr56uje seobidno gornji dio visoke police jer nakon togabi t rebala neusporedivo jada si la da se pol icuprevali na pod.

    U praksi se pojavljuju dva osnovna tipa visokihregala - s neovisnim podnoijem na koje se po-stavljaju vertikale ili pak konstrukcija s vertikal-nim nosadima koji sezu od poda do stropa.

    U oba sludaja najdonja polica ne smije biti napodu ve6 je valja uzdi6i barem 5 cm kako bi seizbjegao dojam da je utonula u tepih.

    Uzdignulo podnoZje daje uvijek bolji izgled, anajni:i se pretinac manje prasi.

    ViSe podnoZje (od 10 do 15 cm) omogu6ujeugradnju skrivenrh svjetiljki Sto u priguSenoj ra-svjeti sobe mo:e dati poseban ugodaj. Dvije-trifluorescentne svjetiljke ili pak gotove svjetiljkes cijevnim :aruljama, kakve se postavljaju u ku-paonici ili pod kuhinjske viseie elemente, lako jesakriti iza zaslona pridvr56enog ispod najdonje,istaknute police.

    Dva, tri ili detiri vertikalna nosada obi6no sepovezuju na dnu i na vrhu konstrukcije, no kodpol ica od ploda debl j ine 18 i l i 20 mm dobro jepovezati vertikale i horizontalno, otprilike na polavisine, kako se duga6ke plode ne bi svinule. No,ako im ugradujete puna leda taj 6e problem bitimanie izraZen.

    Cvi'sto napravljenu kutiju s bo6nim stranicama,ledima i vertikalnim pregradnim nosa6ima uvijekmoiete nesmetano premjestali Jer konstrukcijastoji samostalno, bilo gdje u prostoru.

    3B Namjestaj po mjeri

    a

  • a

    F

    DOLJE: Rub rcgalamoiete podebljati narazne naiine, a nosivostikrutost horizontalnepolice postiZe sedoliepljivaniem iWibijanjem raznihptolila.No, tanku vettikalnuploiu moZete prekritiiircm letvom koiudvostrano Ijepljivomtrukom samo nalijepitena prednji brid.To 6e vam olakiati imoguce rastavljanjepolice u buducnosti,

    GORE: Ako se ispodletve koja porubljujenaidonju policu navisokom postolju ugrcdisvietiljka postiZe sezanimljivo difuznoosvjetlienje poda idoiam da polica lebdi uztaku,Kako crteZ pokazuje,polica se vertikalnimelementima oslanja napod, a naidonja policana uvuieno postolje odiverala ili panelploie. Topostolje noZe slobodnobitivisoko od 10 do15 cm, pa Ce i izmjenaprcgorjelih cijevnihzarulia biti lakSa.

    Vertikala (1) ipolice od ivercla (1) podebliavaju se'etvama (2), a masivan stup oblikuie iiroka ukrasna'etva(3). Police mogu biti od tanniieg porubljenogverala ilipunog dtva s tamnom lazurom (4).Tako iobitna polica moZe potpuno promiienitizgled. Fino oblanianih letvi prcsjeka 2x4 cm danasTtoiete naii posvuda. Kad im zaoblite ili zakositedva vanjsk b da, priivrstite ih na prcdnie bridove.

    Police se obicno polazu na plastidne ili metalne-osade u obliku valjkastih depova.

    Taj se pribor pojavljuje u najrazli6itijim oblicima,:a i zbo r ov i s i o ponud i i l i j ednos tavnos t i:r' dvr56enja. Za dvrstu i krutu okvirnu konstrukcijus ed ima i dob ro p r i dv rS6en im ve r t i ka ln im-osacima sasvim su dovol jn i obidni plast idnirepovi koj i se nazubl jenim cavl ima pr ibi ja ju na-.dmjerenoj v is ini , po det i r i komada za svaku:01 cu.

    Ako horizontalne police moraju dodatno udvr-, . t i t i povezat i vert ikalne nosade, neizbjeinai pr imjena spojnog okova koj i se pr i spajanjuiontrol i rano pr i te ie. U nas se, nazalost, ne-'rogu nabaviti gotovi vertikalni elementi polica: lzbu5enim nizovima rupa na razmaku 32 mm-roji omogu6uju proizvoljno premje6tanJe polica i-azne kombinacije visina.

    Takve izvedbe mozete dobiti samo u kompleti-'ra vecih regala, no i to je rijetkost.

    Pri razradi projekta valja pripaziti na velidinu i, rsinu knjiga te predmeta koje 6ete smjestiti na:0 rce.

    Jednako razmaknute police nisu uvijek najbolje'egenje. Bol je je knj ige grupirat i prema vis i l i- iako biste s osam i l i deset pol ica raznih vis ina:ost ig l i najekonomidni je popunjenje. Dobro od-

    . r r le6taj po mler i

    tui samogradnji namjeEtaja smijete imNovizirati,noto se ne smiie vidjeti, a ne smije niugrozitinosivost konstrukcije. Na crteiu su Nikazane debelevertikale (1) izrezane od ostataka iverala ili ivericekoje obostrano drZi lesonit (2), a rub prekriva punaletva (3). Police od ivenla (4) oiadane su rubnimletvicama (5). Samo vidljive donje police (6) napostolju (7) nogu biti u punom drvu ilifurnirane.

    mjereni, a razliditi razmaci, mogu prednjoj stranidati zanimljiv ritam horizontalnih bridova.

    A spominlanjem vidljivih bridova stigli smo i donaSe glavne teme.

    lzrada pol ice od relat ivno tankih plo6a uvi jekostavlja dojam jeftinog rjeSenja kojemu 1e jedinic i l j funkcionalnost.

    Zaniml j iv i je ie legantni je su konstrukci je s de-bljim bridovima ili s bridovima raznih debljina gdjese gubi dojam da je rijec o jed4ostavnoj. nuznoj ikrajnje jeftinoj samogradnji. Srecom, jednostavnupolicu moiete inaknadno preurediti u atraktivniji inaizgled skuplji komad.

    Fubovi su problem. Na konstrukcijama od ive-rala prekriveni su samoljepljivim trakama. dok suna panelplodama furnirani furnirom kao i povr5inaplode. Prekrilete li rubove drvenim letvama iveral. a n . ^ r ^ c t ^ n 6 c l r t i

    Kol iko je porubl j ivanje Ietv icama i letvamaskupl je, to l ika je uSteda na izradi osnovne kon-strukcije od jeftinijeg iverala. Letve na bridovimaznatno ojadavaju cijelu konstrukciju koja istodob-no s njima dobiva uvjerljiv izgled masivne police.

    Takvo dotjerivanje nudi Sjroke mogudnosti zakreat ivna r jesenja, a zavrSna obrada vidl j ivogdrva omogu6uje f inu pr i lagodbu ambi jentu iostalom namiestaiu.

    39

  • Ormarbez vrataKad vam u stanu uzmanjka prostora ili vam ne odgovarajednoznaina namjena pojedinih komada namjeitaja, uvijekje dobro posegnuti za pomicnim elementima.Tako se moie lako gomijeniti izgled i cijele prostorije beztrainog zauzimanja veiih podnih ili zidnih povriina. TrebaIi vam veca ili pak otvorena polica i zatvoren plitki ormar, anemate dovoljno slobodnog zida, pogledajte nai prijedlog.

    Popreani presiek krozoba d i i e I a konstru kci je -Ptednja polica jedvokolica, s kotaeina utraEnici. Taj je oslonacmalo izmaknut Dtemavaniskom rubu'kako bise ieZiite prednjeg dijelaprebacilo bliZe zidu.Kako dva diiela ne bislrugala i zapinjala, navrhu konstrukciie supo dvije kopie koje sezakvaee za vodilicu nanepoketnoj polovici.lzraduiete li policu sdva prcdnja elementa,svaki morc dobiti Do dvakota'a i dvije kop.6e navrnu.Tako nastaju ormari bezvrata, a police se po voljiiire i skupljaju...

    Pol icu nismo izmisl i l i - pronasl i smo le u Spa-njolskoj ponudi praktidnog namjeStaja namijenje-nog manjim i originalno namjestenim stanovima.Kako se kod nas ne nude nikakve gotove police,pa nema ni polica u kitu niti modularnih elemena-ta za police - obidite slobodno salone namjestajai vidjet 6ete da ne pretjerujemo - predla2emo vamsamogradnju ove duhovite konstrukcije, Sve 5lovam treba na6i 6ele na doma6em trzistu - ali ne iDraktidne dosietke natu lemu.

    - , Konstrukciju mozete napraviti od bilo kojeg--materijala, pod uvjetom da izbor podredite nekim

    osnovnim pravilima.Unatod jednostavnosti, polica za knjige mora

    podni jet i znatna optere6enja pa nefurniraneiver ice imedi japan (MDF-plode) ne mogu bi t ihorizontalni nosivi elementi. Tu su se najboljimpokazale panelplode s uzdu2no postavl jenimletvicama jezgre (ne pilite ih poprijekol), viSesloj-ne Sperplode i lamel i rane plode od punog drva0ela/smreka, hrast, bukva, jasen).

    Pr i izvedbi su dopuStene ikombinaci je ovihmaterijala, no onda ih valja tako ugraditl da drvorazliditih tonova naglasi pojedine karakteristidnedijelove konstrukcije.

    Plode ne bi smjele biti tanje od 18 mm, no pravidojam pru:aju tek bridovi od debljih plo6,a - 24mm ili deblje.

    Osnovnu policu koju 6ete postaviti uza zid na-pravite od okvira koji sa straznje strane mozetezatvoritr plodom emajliranog lesonita ili Sper-plo-dom. Polealina daje konstrukciji nu:nu krutost istabilnost, 5to je vazno zbog tereta knjiga.

    Standardna velidina Daneloloda od 122x244cm omoguduje izradu relativno visoke, ali idostaSiroke konstrukcije. Siroka konstrukcija zahtijevaugradnju srednje vertikale jer pojedine police sknjigama ne bi smjele biti dulje od 80 cm, osimako ih izradite od debljih lameliranih ploda tvrdogdrva kojem se pod teretom ne progiba.

    Sir ina prednje pokretne pol ice moZe iznosi t ipolovicu ili samo tre6inu Sirine osnovne police, a

    visinu valja prilagoditi kotadima. Na donju ploduprednje police ugradeni su kotadi za radionidkakol ica. Kotadi imaju kugl idne leiajeve i tvrdugumu, a vi l ica od 6el i6nog l ima pr idvr56uje sevi jc ima na donju plodu bi lo koje konstrukci je.Nosivost i izdriljivost glavne su odlike tih kotada.

    Ugraduju se po uzduinoj osi najdonje police,ili malo bliZe prednjem rubu kako bi se teiistepomaklo prema zidu - Sto smanjuje opasnost odprevrtanja. Na vrhu straznje police treba ugraditiprolilirani ilijeb u koji 6e se zakvaditi iklizili kutnidrZadi prednjeg elementa s kotacicem od plastikeili teflona (crteZ). Kao Zlijeb mozele ugraditi nekiod tipidnih plastidnih profila za klizna vrata ili paknajpr ik ladni j i a lumini jski prof i l koj i se odozgovijcima pridvrsti na gornju plo6u.

    Umjesto postolja ili nogu straZnjoj se polici nadonjem kraju ugradi Siroka dvoslojna ploda kojaprednjim rubom doseZe prednju ravninu pomia-ne police. Na nju se vijcima pri6vrsti metalni iliplastidni profil u koji se bez nasilnog uliskivanjamogu uloiiti kotadi, Taj profil valja prikriti u pro-rezu napravljenom na osnovnoj plodi. Na krajeve:lijeba za kotade ugradite granidnike ili gumene6epove koji spredavaju policu da izleti iz tradni-ce.

    lza pomidne pol ice moze bi l i spremiste zapredmete manje atraktivne od knjiga, no tu semoie na6i i rublje, a velidina spremi5ta ovisi odubini polica.

    Police u dva reda mogu prihvatiti mnogo knjiga i40 Namjestaj po mjeri

    -

  • " r , - n l h ^ r o . l m o r - a t a . . a / i d m ^ ) a n . o L . r i crva lednaka komp eta koj i se promakom prednjeroLlce mogu preobl kovat i po Zel j i .

    P 'ed r .a po l rua moze o I i z l a tno p ca od:traZnje pa ce ci je la konstrukci ja manje zadirat i. r prostor sobe i nece smetat komunikac j i l lrstalom namjestaju.

    Ormari bez urataOcito je, komforn boravak u malom stanu

    raht i jeva dosjet l j ivost, a namjei taj mora bi t ir u l t i f unkc ona an . p rak t i dan i - i nova t i van .' . " reze.e sore" ' ' r r nJ11e a leJgled-e stvar ' ko e-e stanu u klasicni ormar. no to se moze r jesi t i u

    ' r 0eo0 .L SpdVaCO. S00 - a l n * O ' rd 'O IT I Zd..2rag z da.Svak ormar ma vrata. pa makar k l izna. Sto

    :raci da spred njega morate ostavi t s obodan: r ' os to r . No , i t omu lma l i j eka . P reds tav l j amo. am sk r ven i o rmar ko jemu s p redn je s t ranero2ete postavi t l naslonjac, stol c. pa stol za:r agovanje. Nas se ormar krje za gipskartonske

    ' r r a . r r . p ) a i F l a - t t o t p 7 . - r a l a h O l a C m aizv labi se ustranu. Ovisno o slobodnom prostoru,orrnar mozete lzvladi t l i jevo desno. na objesamo na jedno stranu. Ako pokraj pregrade imadovo . ro b o0oorog p ros ro ra . ezg 'L no ie tenaprav i t u j ednom komadu . Kad i e p r0s t0 rpreuzak, prakticnjje su dvije odvojene po ice kojese . , /v lace s obje sl 'are p 'egraoe. P'egradL celenajlakse napraviti od rgips-ploda priavrscenih najednostavni okvir od letava koji treba prldvrstitl upod i strop - v jc ima i t ip l ima.

    Vid livu plohu pregrade obojite istom bojom kaoI z id. Ako le z d Sirok. takvu konstrukci ju mozetesmjest i t i i iza trosjeda. no tada po lce ne smi ju b tu2e od 100 cm

    Dvi je uske po ice ne moraju bi t i Sire od 50 cma dub nu lm odredj te po vo j ! . Takva konstrukci japodnos idub nu pol ica od 35 cm - Sto je dovol jn0o roo .o /d m-ogo S Iva d o l ; ce Je od ob c -ogormaTa.

    LUEvo: Gornia vodilicai donja taenica zakotaie mogu biti odistog ptofila. Donju iebolje upustitiizmedudvije ploce, a gornjamo2e bitiotk vena ier jeionako izvan vidokruga,tik ispod stropa.Danas ima kotaCa raznihoblika i konstrukciia,no pri kupnji trebaodabrati jaie i ve6e kojidebljinom odgovaraiuprofilu taenice. Gumeniili plastiini eepovi nakrajevima nisu problem,no za kotaii' na gornjojkopei ivodilicitrebaviie srece u potrazipo ducanima. Umjestopravog kotaca moZeteprimijeniti iaep odtvrde plastike (najbolieteflona) ili pak metalni- od istog metala kao ivodilica.

    lspod donie policepriivrstite kotaae spostol jem (v i I ico m ) koj is-e ne moraiu pomicati.Stoviie. kotaaikojisene zakreCu lijevo-desnoolakaavaju izvheeniepolica ismanjuiuopasnost od grebanjazida iliptegrude. Prikupnii odaberite kotaaes gumom, a promler tmne mora biti ve.i od 10cm.

    \yw

    41

  • NanizanepoliceP rel i stav a n jem strun i h ca sopisastjecete doiam kako se u bijelomesvijetu svaka dobra zamisao pretvara udopadljiv proizvod.No, priznajmo, najbolje stvari proizvodese za mnogo ve6e trZiite od domacega,a kupuju ih oni s mnogo ve6omkupovnom modi od naie.Siromaitvo i bljedilo domaie ponudesasv i m odgovara ponuden i m c ijen a m a,no neki komadi namjeitaja naprostose ne uklapaju u takvu logiku. Polices u tol i ko jednostav n a kon stru kci jada ni najsmioniji trgovac ne moZena njima dovoljno zataditi. Zato,Zelite li originalnu policu po mjeri,samogradnja je jedini logican potez.

    iliffHI,...*fl

    nIH

    uilIr,*1 llvhfi

    S a stav I i e n u kon strukc i i umoZete postaviti naplitko postolje u oblikuokvirc ili pak na dodatnuploiu iverala poloZenuna poo.ViSe postolje jepogodniie, iet kniigeudaljuie od poda iprcstne.Dojam je boliiako iepostolie malo pli6e odsamih polica, no kodtako v iso ke kon stt ukc i ieta razlika ne bi smjelaprcnaSiti 3-4 cm.

    42

    Svi znamo kako se izraduje polica. Uzmete ne-koliko uskih dasaka ili izrezanih ploda iverala paih najprije sastavite s dvije{ri horizontalne police,a potom ostale horizontalne umetke postavite naplastidne tiple ili limene drzade. Zvuai jednostav-no, no upraksi seproblemi ni :u jedan za drugim.Na samome podetku naj teze je odredi t i mjere.Koliko visoko. koliko duboko, koliko Siroko?

    No, podnimo od najvaZnijeg. Cime 6ete ispunitipolicu? Trebaju lj vam veci ili manji otvori? Ako jenamijenjena knjigama, dubinu i visinske razmaketreba pr i lagodit i n j ihovim mjerama. Kako sveknjige nisu jednake, najbolje je usporediti nekenj ihove najde56e dimenzi je ipo nj ima ih razvr-stati. Tako 6ete pribli2no ustanoviti koliko trebatevisokih, a koliko niskih otvora u konstrukciji.

    Zel i te l i obl ikovat i tematske grupe i l i pak knj i -ge rasporediti po sadr2aju tako da vam svakopodrudje dobije odgovaraju6i prostor, najbolje jeda se odmah okanite takvog posla. Praktidnije jesmisliti raster vertikalnih i horizontalnih linija kojinajbolje odgovara predvidenom mjestu.

    Pr i lom val ja pr ipazi t i na neka ogranidenja.lzraduiete l i ool icu od iverala - Sto vam nudinajbr