NASLJEDNO_PRAVO

Embed Size (px)

Citation preview

NASLJEDNO PRAVOUVOD Nasljedno pravo u objektivnom smislu je skup pravnih pravila kojima se ureuje sudbina subjektivnih prava i obveza poslije smrti njihova dosadanjeg nositelja. Nasljedno pravo u subjektivnom smislu je ovatenje odreene osobe ili odreenog kruga osoba da stupe u graansko pravne odnose umrlog. Naslj.pravo u subj.smislu naziva se i PRAVOM NASLJEIVANJA, za razliku od nasljednog prava pod kojim se razumijeva pravo u obj.smislu. Nasljedno pravo u objektivnom smislu je graansko pravo, a u subjektivnom smislu je apsolutno pravo. Objekt ovog pravnog odnosa je imovina ostavina. Teorije o pravnoj prirodi nasljeivanja: 1. uenje da je nasljeivanje nastavljanje ostaviteljeve osobnosti; 2. uenje da je nasljeivanje stjecanje ostavine; 3. uenje da je nasljeivanje sredstvo za prevladavanje krize u pravnim odnosima koja nastaje smru DRUTVENO-GOSPODARSKA FUNKCIJA NASLJEDNOGA PRAVA Nasljeivanje je nastalo razvitkom privatnoga vlasnitva, dakle jo u robovlasnikoj drutveno-ekonomskoj formaciji. itavo je nasljedno pravo posveeno vlasnitvu odnosno reproduciranju vlasnikih odnosa izmeu drugih subjekata koji su s ostaviteljem u pravilu povezani znaajnim socijalnim vezama (krvno srodstvo, brana veza, usvojenje ili jednostavno bliskost s ostaviteljem kod npr. oporunoga nasljeivanja). Postojali su pokuaji da se nasljeivanje ukine (zahtjev za time je istaknut u Komunistikom manifestu iz 1848.) jer je ono reproduciralo nepravedne odnose u drutvenoj razmjeni u kapitalizmu. Nasljedno pravo, meutim, nije ukinuto ni u socijalizmu (osim u SSSR-u od 1918. do 1922.). U suvremenim nasljednopravnim sustavima s jedne strane postoji tendencija ogranienja kruga osoba koje mogu biti zakonski nasljednici pa ako tih osoba nema nasljeuje drava, a s druge strane oporezivanjem se smanjuje nasljedni dio (u pravilu je porez vei to je stupanj srodstva s ostaviteljem vii). OBILJEJA NASLJEDNOG PRAVA Apsolutnost djeluje prema svima, erga omnes pa su sve osobe dune potovati nasljednikovo pravo, suzdravajui se od akata kojima bi ga povrijedile Jedinstvenost sadraj nasljednog prava ne moe se dijeliti Neprometnost povezano je uz nasljednikovu osobu, nije prometno i njime se u pravilu ne moe raspolagati pravnim poslovima inter vivos Nasljedivost nasljedno pravo nije u prometu, no nasljedivo je.

1

IZVORI NASLJEDNOGA PRAVA Ustav RH (l. 48. st. 2.) jami se pravo nasljeivanja Zakon o nasljeivanju (2003.) primjenjuje se od 12. rujna 2003. Zakon o proglaenju nestalih osoba umrlima i o dokazivanju smrti (1974.) Zakon o rjeavanju sukoba zakona i nadlenosti u statusnim, porodinim i nasljednim odnosima (1979; preuzet 1991.) Zakon o rjeavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u odreenim odnosima (1982.) Zakon o parninom postupku (1991., 2003.) Zakon o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima (1996.) Zakon o obveznim odnosima (2005.) OSNOVNA NAELA NASLJEDNOG PRAVA Osnovna naela nasljednog prava su: 1. Naelo ravnopravnosti svih fizikih osoba u nasljeivanju 2. Naelo ravnopravnosti brane i izvanbrane djece te izvanbranog i branog druga 3. Naelo zatvorenog broja pravnih osnova nasljeivanja 4. Naelo slobode oporunog raspolaganja 5. Naelo kumulacije pravnih osnova 6. Naelo kaduciteta u korist dravnog vlasnitva - oasna ili kaduktna imovina - sud oglasom poziva potencijalne nasljednike - ako se nitko ne javi nakon proteka godinu dana ostavina pripada nadlenoj jedinici lokalne samouprave 7. Naelo ex lege nasljeivanja i dobrovoljnosti nasljeivanja

1. Naelo ravnopravnosti svih fizikih osoba u nasljeivanju. Naelo podrazumjeva u prvom redu ravnopravnost mukarca i ene u nasljeivanju, ali se odnosi i na ravnopravnost stranaca s dravljanima RH pod uvjetom uzajamnosti. Uzajamnost se predmnijeva, no na zahtjev osobe koja u tome ima pravni interes utvruje se postoji li doista uzajamnost ili ne. 2. Naelo ravnopravnosti brane i izvanbrane djece te izvanbranog i branog druga. Ovo naelo dosljedno provodi ZN. 3. Naelo zatvorenog broja pravnih osnova nasljeivanja. Naslijediti se moe po dvije osnove: Po zakonu (zakonsko nasljeivanje) i Po oporuci (oporuno nasljeivanje). Zakonsko nasljeivanje je pravilo, a oporuno iznimka. Oporuno nasljeivanje ima prednost pred zakonskim. Do zakonskog nasljeivanja dolazi onda kad nema oporuke. 4. Naelo slobode oporunog raspolaganja. Prema ovom naelu svatko je ovlaten da za sluaj svoje smrti oporukom odredi sebi nasljednika, kao i da pravo svojega nasljednika ogranii optereti. 5. Naelo kumulacije pravnih osnova nasljeivanja. Naslijediti se moe istodobno i po oporuci i po zakonu. Ovo naelo omoguuje pravilno rjeavanje u onim sluajevima kad ostavitelj nije oporuno razredio cijelu svoju imovinu, nego samo njezin dio. Po ZN se nad ostalim dijelom ostavine otvara zakonsko nasljedno pravo. Ako je oporuni nasljednik istodobno i zakonski nasljednik dobit e ono to mu pripada po oporuci i ono to mu pripada po zakonu.

2

6. Naelo kaduciteta Kaducitet ili oasnost znai u nasljednom pravu injenicu da ostavitelj poslije smrti nema nasljednika. Kod kadukne imovine, sud e oglasom i na drugi prikladan nain pozvati osobe koje polau pravo na nasljedstvo da se prijave sudu. Ako se nakon 6 mj. ne javi nijedan nasljednik, utvrdit e se da je ostavina prela u vlasnitvo opine, odnosno grada, ali se time nasljednik koji bi se pojavio kasnije ne liava nasljednog prava. Ako se ostavina nalazi u posjedu potenog posjednika, nasljednik mora u roku od godine dana zatraiti ostavinu. Rok poinje tei od dana kad je nasljednik saznao za svoje pravo subjektivni rok. No, bez obzira na saznanje, nasljednikovo pravo zastarijeva za 10 god. objektivni rok. Prema nepotenom posjedniku ostavine, nasljedno pravo zastarijeva za 20 god. Nekretnine i s njima izjednaena prava predaju se opini odnosno gradu na ijem podruju se nalaze, a pokretnine i s njima izjednaena prava opini odnosno gradu na ijem podruju je ostavitelj imao prebivalite u sluaj smrti. Tuba kojom se titi subj.naslj.pravo naziva se NASLJEDNIKOM TUBOM (hereditatis petitio). Podie se protiv onog koji dri ostavinu, a tuitelju osporava svojstvo nasljednika. 7. Naelo ex lege nasljeivanja i dobrovoljnosti nasljeivanja. Dobrovoljnost nasljeivanja je zajamena pravom na odricanje od nasljedstva. Onaj koji se odrekne prava na nasljedstva uzima se kao da ga nikad i nije stekao.

PRETPOSTAVKE NASLJEIVANJA Pretpostavke nasljeivanja su: Smrt ostavitelja ili proglaenje umrlim ostavitelja, Ostavina, nasljednik, temelj ili osnova nasljeivanja. 1. SMRT OSTAVITELJA ILI NJEGOVO PROGLEENJE UMRLIM Ostavitelj je osoba koja se nasljeuje. Moe biti samo fizika osoba bez obzira na spol, dob, nacionalnost, rasu, religiju i sl. . Dan i trenutak smrti su vani zbog tzv.otvaranja nasljedstva. Otvaranje nasljedstva je nastup takvih okolnosti koje uzrokuju postanak nasljednog prava u subjektivnom smislu. Te okolnosti su: 1. smrt ostavitelja ili 2. njegovo proglaenje umrlim. Trenutak otvaranja nasljedstva je vaan jer se u tom trenutku odreuje obujam ostavine, krug nasljednika, sposobnost nasljednika. Najvanije je da se u tom trenutku stjee naslj.pravo i da ostavina prelazi na nasljednika, ime postaje njegovim nasljedstvom. Smrt neke osobe dokazuje se u prvom redu maticom umrlih ili ispravama koje se izdaju na osnovi te matice (Zakon o dravnim maticama). Ako to nije mogue, smrt se dokazuje pravomonim rjeenjem suda nakon provedenog postupka za dokazivanje smrti. Tree sredstvo dokazivanja injenice smrti je pravomono rjeenje suda o proglaenju nestale osobe umrlom (2. i 3. ureuje Zakon o proglaenju nestalih osoba umrlima i o dokazivanju smrti 1974.). Radi se o oborivoj presumpciji. Ako u rjeenju nije naznaeno vrijeme smrti, uzima se da je to dan kad je rjeenje postalo pravomono. Ovdje je doputeno dokazivati suprotno, tj. da je osoba proglaena umrlom iva. Takvim dokazom rjeenje o proglaenju umrlim se ukida, a uinci zasnovani na predmnijevanoj injenici smrti prestaju i uspostavlja se prijanje stanje.

3

Smrt se utvruje i upisuje po slubenoj dunosti u maticu umrlih na temelju potvrde o smrti koju izdaje zdravstvena ustanova ili mrtvozornik Postupak za dokazivanje smrti izvanparnini (pokree ga osoba koja ima pravni interes; minimum dokaza; oglas; donosi se rjeenje) Postupak za proglaenje nestale osobe umrlom izvanparnini Opa nestalost (od roenja nestale osobe proteklo je 60 godina; vjerojatno je da nije iva; od nestanka proteklo vie od 5 godina) Posebna nestalost (dogaaj koji je izazvao smrtnu opasnost; od nestanka je proteklo vie od 6 mjeseci, odnosno godina dana ako je nestanak u ratu) Objavljuje se javni oglas; nakon 3 mjeseca donosi se rjeenje; odreuje se dan smrti; Presumpcija smrti je oboriva Vanost utvrivanja tonog datuma i trenutka smrti: U trenutku smrti dolazi do otvaranja nasljedstva Otvaranje nasljedstva je nastup takvih okolnosti koje uzrokuju postanak nasljednoga prava u subjektivnom smislu Prema trenutku smrti utvruje se sastav ostavine Utvruje se krug osoba koje mogu postati nasljednici Procjenjuje se sposobnost i dostojnost za nasljeivanje Poinju tei rokovi zastare

2. OSTAVINA Ostavina je ukupnost prava i obveza koji se objekt nasljeivanja Ostavina je ui pojam od imovine jer u nju ulaze samo otuiva, nasljediva prava, za razliku od imovine u koju ulaze i strogo osobna prava. Istovremeno ostavina je iri pojam od imovine jer u nju mogu ui i subj. neimovinska prava (npr.autorsko, moralna prava), a u imovinu ulaze samo imovinska prava. Razlika u odnosu na imovinu je to ostavina obuhvaa i obveze Ostavinska aktiva zbroj vrijednosti svih imovinskih prava Ostavinska pasiva zbroj vrijednosti svih imovinskih obveza ista vrijednost ostavine razlika izmeu aktive i pasive Ostavinska masa je skup dobara koja s ostavitelja prelaze na nasljednika to je ekonomski pojam ostavine Leea ostavina Budui da su delacija i akvizicija vremenski odvojene, to se ostavina u tom vremenskom razmaku naziva LEEA OSTAVINA (hereditas jacens). Leea ostavina (hereditas jacens) ima svojstvo pravne osobe, a postoji u onim pravnim sustavima koji razlikuju delaciju i akviziciju. Imovina mora imati svoga nositelja, a kako je dosadanji nositelj mrtav, a novi nositelj jo nije stekao ostavinu na koju ima pravo, jedini je izlaz proglasiti ostavinu pravnom osobom. Kod nas to ne postoji no moe se osnovati zaklada koja predstavlja pravnu osobu. MOGUI SASTAV OSTAVINE Da bi neka stvar, pravo, obveza ili drugi pravni entitet bio u sastavu imovine mora: 1. pripadati ostavitelju u trenutku njegove smrti 2. biti nasljediv 3. biti slobodan za nasljeivanje SASTAV OSTAVINE 1. skupina dobra koja su u trenutku ostaviteljeve smrti bila njegova pravna dobra ostaviteljeva imovinska dobra (stvari, subjektivna imovinska prava, pravima slini entiteti) i ostaviteljeva neimovinska dobra (autorska prava i sl.) 2. skupina ostaviteljeva dogovanja obveze i obvezama slini pravni entiteti

4

OSIGURANJE OSTAVINE Redovito se kroz neko vrijeme nakon ostaviteljeve smrti jo ne zna kome ostavina pripada zato ju je potrebno osigurati (popis onoga to je preostalo u ostavini, uvanje, peaenje, privremene mjere osiguranja stvari i prava, postavljanje skrbnika ostavini) Izdvajanje Izdvajanje zahvaa u pravilu pojedine predmete iz ostavine, dok odvajanje zahvaa cijelu ostavinu. Kod izdvajanja treba paziti na zajedniku imovinu branih drugova; javlja se jo i u izdvajanju u korist potomaka koji su privreivali s ostaviteljem, kao i u sluaju izdvajanja kuanskih predmeta. Neovisno o svome nasljednom pravu ostaviteljev potomak koji je s ostaviteljem ivio u zajednici te je svojim radom ili davanjima pridonio da se njegova imovina povea, asom njegove smrti stjee pravo na onoliki dio ostavine koji odgovara vrijednosti za koju se njegovim doprinosom imovina poveala dok su ivjeli u zajednici. Tako izdvojeni dio ne spada u ostavinu te se ne uzima u raun pri izraunavanju nunog dijela, niti se uraunava nasljedniku u njegov nasljedni dio. Izdvajanje kuanskih predmeta Nadivjelom branom drugu i ostaviteljevim potomcima koji su ivjeli s ostaviteljem u istom kuanstvu u asu smrti, pripadaju kuanski predmeti koji slue za zadovoljavanje njihovih svakodnevnih potreba, kao to su pokustvo, kuanski aparati, posteljina i slino, ali ne ako su ti predmeti znatnije vrijednosti. Tako izdvojeni predmeti ne uzimaju se u raun pri izraunavanju nunog dijela niti se uraunavaju nasljedniku u njegov nasljedni dio. Oni stjeu izdvojene predmete u suvlasnitvo, na jednake dijelove.

3. NASLJEDNIK Nasljednik je osoba na koju u trenutku otvaranja nasljedstva prelazi cijela ostavina ili njen razmjerni (alikvotni) dio. Takoer to je osoba kojoj su oporukom ostavljeni jedna ili vie odreenih pojedinanih stvari ili prava, ako se utvrdi da je oporuiteljeva volja bila da mu ta osoba bude nasljednikom, a ne npr. zapisovnikom. Kao nasljednik moe se pojaviti i fizika i pravna osoba. Ali fizika osoba moe biti oporuni i zakonski nasljednik, dok pravna osoba moe biti samo nasljednik po oporuci. Mora nadivjeti ostavitelja te biti sposoban i dostojan za nasljeivanje Nasljednik je univerzalni sukcesor prava i obveze prelaze na njega jednim aktom i u jednom trenutku Trenutak u kojem ostavina prelazi na nasljednika naziva se trenutak OTVARANJA NASLJEDSTVA otvara se u trenutku smrti ostavitelja ili njegovim proglaenjem umrlim. Komorijenti (npr. ostavitelj i potencijalni nasljednik) - smatra da ni jedna nije bila iva u trenutku otvaranja nasljedstva druge DELACIJA ili pripad nasljedstva je pozivanje odreenih subjekata na nasljedstvo. nema je u naem pravu. Pravni sustavi koji poznaju delaciju trae jo poseban akt za stjecanje nasljedstva, a to je prihvat ili akvizicija. Izjava o prihvatu nasljedstva i izjava o odricanju od nasljedstva jednom dana ne moe se opozvati, ali se moe pobijati zbog mana volje. Nasljednik mora biti iv u trenutku smrti ostavitelja.

5

Dogodi li se da dvije ili vie osoba izgube ivot u istom dogaaju, prema ZN se predmnijeva da nijedna od njih nije bila iva u trenutku otvaranja nasljedstva druge. To je oboriva predmnijeva pa se moe dokazivati i suprotno. Za dijete ve zaeto u trenutku otvaranja nasljedstva uzet e se da je roeno ako se rodi ivo. Svatko je ovlaten, ali nitko nije duan dati nasljedniku izjavu.Za osobu koja nije dala izjavu o odricanju od nasljedstva smatra se da eli biti nasljednikom. Osoba koja je valjano dala izjavu da prihvaa nasljedstvo, ne moe ga se vie odrei. Nasljedniku izjavu potpisuju, odnosno stavljaju rukoznak nasljednik ili njegov zastupnik. Ako nasljednik ili njegov zastupnik nije u stanju potpisati nasljedniku izjavu, navest e razlog ovlatenoj osobi, koja e to zabiljeiti u zapisniku. Potpis na ispravi o nasljednikoj izjavi, kao i potpis na punomoi za davanje nasljednike izjave mora biti javno ovjerovljen. Ako nasljednik u nasljednikoj izjavi ne izjavi odnosi li se njegova izjava na ono to mu pripada na temelju zakona, ili na temelju oporuke, ili kao nuni dio, smatra se da se izjava odnosi na nasljedstvo na bilo kojem temelju. Sud nee zahtijevati nasljedniku izjavu ni od koga, ali nasljednik koji ju eli dati moe to uiniti usmeno pred ostavinskim sudom ili pred svakim drugim opinskim sudom, odnosno predajom ostavinskom sudu ovjerovljene isprave o tome. Prilikom davanja izjave o odricanju od nasljedstva sud e nasljednika upozoriti da se moe odrei nasljedstva samo u svoje ime, ili i u ime svojih potomaka. NEDOSTOJNOST znai nesposobnost da odreena osoba naslijedi odreenog ostavitelja. Na zakon ne poznaje apsolutnu nesposobnost, ve samo nedostojnost. Apsolutna nedostojnost bi znaila da nema takvih osoba koje nika ni u kom sluaju ne bi mogle naslijediti. Nedostojnost ne smeta potomcima nedostojnoga Oprost nedostojnosti od strane ostavitelja u oporuci Na nedostojnost sud pazi po slubenoj dunosti Nedostojni nasljednik smatra se umrlim prije ostavitelja i nema nikakva nasljedna prava ni po zakonu ni po oporuci Razlozi nedostojnosti mogu se svrstati u nekoliko grupa: Razlozi koji se uvaavaju po slubenoj dunosti: 1. razlozi koji se sastoje u tome to je nasljednik uinio kaz. djelo prema ostavitelju namjerno ga usmrtio ili je to pokuao; 2. razlozi koji znae povredu zakonom zajamene slobode oporunog raspolaganja a) ako je nasljednik silom ili prijetnjom natjerao ili prijevarom naveo ostavitelja da napravi ili opozove oporuku, odnosno neku oporunu odredbu, ili ga je sprijeio da to uini b) krivotvorio oporuku c) unito je ili sakrio oporuku u namjeri sprjeavanja ostvarenja oporuiteljeve posljednje volje Razlozi koji se uvaavaju na prigovor: razlozi koji se sastoje u tome to se nasljednik tee ogrijeio o zakonsku obvezu uzdravanja prema ostavitelju prema kome je imao zakonsku obvezu uzdravanja, ili mu nije pruio nunu pomo koju mu je mogao pruiti ne ugroavajui vlastiti ivot ili ga je ostavio u prilikama koje su opasne za ivot ili zdravlje (sud na ovaj razlog ne pazi po slubenoj dunosti). S nedostojnim nasljednikom postupa se kao da je umro prije ostavitelja. U sluaju zakonskog nasljeivanja njega predstavljaju njegovi ivi potomci (naelo reprezentacije). Ako se kao nasljednik javlja pravna osoba, mora postojati u trenutku ostaviteljeve smrti ili u tom trenutku mora biti pravna osoba u osnivanju.

6

ODGOVORNOST NASLJEDNIKA ZA DUGOVE OSTAVITELJA Za ostaviteljeve dugove odgovara nasljednik do visine vrijednosti naslijeene imovine. Meutim, do te visine odgovara i svojom i naslijeenom imovinom. Ako je vie nasljednika, odgovaraju za dugove solidarno, svaki do visine svog nasljeenog dijela. Ako je nasljednik prezaduen, vjerovnici ostavitelja mogu zatraiti ODVAJANJE OSTAVINE od imovine nasljednika (separatio bonorum). Taj zahtjev se mora podnijeti u roku od 3 mjeseca od otvaranja nasljedstva. Na zahtjev i troak vjerovnika sud moe odrediti i uvanje odvojene ostavine. ZAPISOVNIK (legatar) je singularni sukcesor (nasuprot nasljedniku koji je univerzalni sukcesor). To je osoba koja iz ostavine dobiva samo pojedino tono odreeno pravo, odnosno iz ostavinske mase dobiva pojedinu tono odreenu stvar. ZAPIS je oporuna odredba kojom se ovlauje zapisovnika da od nasljednika ili dr.osobe u iju korist je oporuitelj oporuno raspolagao zahtijeva neko davanje, injenje, trpljenje ili proputanje njemu ili nekoj drugoj osobi. Pr. zapisa: Svu svoju imovinu ostavljam svom sinu, a svom neaku ostavljam svoj zlatni sat. Zapisovnik stjee pravo na zapis u trenutku ostaviteljeve smrti. Ali vlasnitvo stvari dobiva tek onda kad mu nasljednik preda stvar. Zapis moe biti optereen uvjetom, rokom ili nalogom, kao i podzapisom. ONERAT (nasljednik optereen legatom) odgovara za ispunjenje zapisa. Ako je onerat nuni nasljednik, tada nije duan ispuniti zapis u mjeri koja bi umanjila njegovo nuno nasljedno pravo. Tko je duan ispuniti zapis ako oporuitelj nije odredio onerata ili je odredio vie onerata? Ako je oporuitelj propustio odrediti onerata, zapis su duni ispuniti svi oporuni i zakonski nasljednici, razmjerno njihovim nasljednim dijelovima. Ispunjenje se moe zahtijevati i kada je onerat umro prije oporuitelja ili se odrekao nasljedstva ili je nedostojan da ga naslijedi. Odredi li oporuitelj vie onerata, svaki odgovara razmjerno svom nasljednom dijelu, osim ako se iz oporuke vidi da je oporuitelj htio da oni odgovaraju na drugi nain. U sluaju oasnosti zapis je duna ispuniti opina kojoj je pripala ostavina. Zapisovnik moe zahtijevati ispunjenje zapisa u zastarnom roku od 3 godine poevi od dana od dana kada je saznao za svoje pravo i bio ovlaten na njegovo ispunjenje, a najkasnije u roku od 5 godina od dana kada je mogao zahtijevati ispunjenje. Pravo zapisovnika utrnjuje, odn zapis pada: - ako zapisovnik umre prije oporuitelja - ako se odrekne zapisa - ako je nedostojan - ako je oporuitelj otuio ili potroio predmet zapisa - ako je zapis prestao postojati jo za oporuiteljevog ivota - ako je zapis propao sluajno nakon oporuiteljeve smrti Zapisovnik, za razliku od nasljednika, ne odgovara za dugove ostavitelja, osim ako bi mu to ostavitelj oporukom naredio. To je DAMNACIJSKI ZAPIS ILI LEGAT. VINDIKACIJSKI ZAPIS ILI LEGAT daje zapisovniku stvarnopravno ovlatenje na objektu zapisa. Na ZN ga ne poznaje.

7

4. PRAVNA OSNOVA NASLJEIVANJA Osnove nasljeivanja su zakon i oporuka, prema tome postoji ZAKONSKO ILI INTESTATNO I OPORUNO ILI TESTAMENTARNO nasljeivanje. Zakonsko nasljeivanje je pravilo, a oporuno iznimka. Budui da je iznimka jaa od pravila, do zakonskog nasljeivanja dolazi samo ako iza ostavitelja nije ostala valjana oporuka, ili su se oporuni nasljednici odrekli nasljedstva.

ZAKONSKO NASLJEDNO PRAVOZakonsko nasljedno pravo je nasljeivanje na temelju zakonom predvienih injenica kao osnove kad iz odreenih razloga nije moglo doi do oporunog ili testamentarnog nasljeivanja. Zakonsko je nasljeivanje pravilo, a oporuno izuzetak Mogua je kumulacija pravnih osnova nasljeivanja Nuno nasljedno pravo je oblik ograniavanja slobode oporunoga raspolaganja i predstavlja iznimku od pravila da oporuno nasljeivanje ima prvenstvo u odnosu na zakonsko Do zakonskog nasljeivanja dolazi: a) kad iza ostavitelja nije ostala nikakva oporuka, b) ili je oporuka nitetna, c) ili kad ostavitelj postojeom oporukom nije rasporedio itavu svoju imovinu; d) kad je oporuni nasljednik umro prije ostavitelja, e) ili se odrekao nasljedstva, f) ili je u trenutku otvaranja nasljedstva bio nedostojan. Kao bitne pretpostavke, dakle kao osnove nasljeivanja po zakonu, dolaze u obzir ove injenice: a) krvno srodstvo b) brana veza c) izvanbrana veza d) posvojenje. A) KRVNO SRODSTVO Srodstvo je odnos izmeu dvije ili vie osoba zasnovan na meusobnoj vezi bioloke, pravne ili socijalne naravi. Vrste srodstva: 1. krvno srodstvo (cognatio), 2. srodstvo po tazbini ili tazbinsko srodstvo (affinitas), pr. svekar i snaha 3. graansko srodstvo ili srodstvo po posvojenju (adoptivno srodstvo), 4. duhovno srodstvo ili srodstvo po krtenju (kumstvo), 5. srodstvo po mlijeku izmeu dojilje i dojenog djeteta i njegovih potomaka. Krvno srodstvo je odnos dviju ili vie osoba povezanih podrijetlom, bilo da potjeu jedna od druge ili od zajednikog pretka. Moe biti brano ili izvanbrano. Izvanbrana djeca kao nasljednici oinstvo mora biti utvreno bilo dobrovoljno bilo sudskim putem

8

Raunanje (computatio) krvnog srodstva je razvrstavanje krvnih srodnika po linijama (lozama) i stupnjevima. 2 su linije: 1. uspravna (linea recta) i 2. pobona (linea transversa). Uspravnu liniju ine osobe koje potjeu jedna od druge: preci (ascedenti) i potomci (descedenti), npr. roditelji dijete unuk. Unutar te linije razlikujemo USHODNU liniju (pretci ascendenti: otac, majka; djed, baka; pradjed, prabaka; ukundjed, ukunbaka itd.) , ako se srodniki niz postavi od potomaka prema precima i NISHODNU (potomci descendenti: sin, kerka; unuk, unuka; praunuk, praunuka; ukununuk, ukununuka itd.) ako se srodniki niz postavi od predaka prema potomcima. Pobonu liniju ine osobe koje potjeu od tree osobe kao zajedn.pretka a ne jedna od druge, npr.braa, stric i sinovac,...Naziva se jo i KOLATERALNOM, a poboni srodnici KOLATERALIMA. Poboni srodnici su punokrvni ako su im oba roditelja zajednika (GERMANI), a polukrvni ako potjeu od istog oca (CONSANGUINE) ili samo od iste majke (UTERINI). Isto znaenje imaju i nazivi punorodno i polurodno pobono srodstvo. Potomci se u tom sluaju nazivaju polubraom i polusestrama. Unutar linije (loze) srodnici se razvrstavaju po stupnjevima ili koljenima prema pravilu: koliko poroda toliko stupnjeva (quot generationes tot gradus). Prema tom pravilu rauna se i srodstvo u pob.liniji s tim da se uzima u obzir broj poroda u obje linije, osim roenja zajednikog pretka. Tako su brat i sestra u 2.stupnju srodstva, stric i strinovac u 3. stupnju. Takav sustav raunanja naziva se COMPUTATIO CIVILIS.

B) BRANA VEZA Brana veza postoji izmeu osoba koje su sklopile brak. Brani drugovi imaju meusobno pravo nasljeivanja po osnovi zakona samo ako se u trenutku smrti ostavitelja nalazio u valjanom braku status se dokazuje izvodom iz matice vjenanih oboriva predmjeva. Do nasljeivanja nee doi ako je ostavitelj jo za ivota podnio tubu za razvod, ponitaj ili sporazumni zahtjev za razvod braka za koje se nakon njegove smrti utvrdi da su osnovani; ako je brak bio proglaen nepostojeim ili je poniten nakon ostaviteljeve smrti iz uzroka za ije postojanje je znao ili je morao znati nadivjeli brani drug; ako je zajednica ivota branog druga i ostavitelja trajno prestala krivnjom nadivojelog branog druga ili u sporazumu s ostaviteljem.

C) IZVANBRANA VEZA Izvanbrana veza izvanbrani drug je izjednaen s branim. Pretpostavke: a) izvanbrana zajednica s ostaviteljem je bila zajednica neudane ene i neoenjenog mukarca b) trajala je dulje vrijeme . Prema Obiteljskom zakonu imovinskopravni uinci izvanbr. zajednice priznaju se ako je zajednica trajala najmanje 3 god. Iznimno se mogu ti uinci priznati i za onu zajednicu koja je krae trajala akoje u njoj roeno zajedniko dijete. c) u pogledu te zajednice bile su ispunjene sve pretpostavke koje bi trebale biti ispunjene i da bi brak tih osoba bio valjan

9

4. POSVOJENJE Posvojenje graansko srodstvo Posvojenjem prestaju meusobna prava i dunosti posvojenika i njegovih krvnih srodnika jer su posvojenik i njegovi srodnici izali iz obitelji kojoj su do tada pripadali, a uli su u posvojiteljevu obitelj u kojoj su dobili status kao da je posvojenik posvojiteljevo dijete Posvojenje je odnos koji se temelji da aktu posvojenja (adopcije) tueg maloljetnog djeteta. SRODNIKIM POSVOJENJEM nastaje izmeu posvojitelja i njegovih srodnika s jedne strane i posvojenika i njegovih potomaka s druge strane neraskidiv odnos srodstva i sva prava i dunosti koja iz toga proizlaze. Istodobno prestaju meusobna prava i dunosti posvojenika i njegovih krvnih srodnika. RODITELJSKIM POSVOJENJEM ne nastaje izmeu posvojenika i srodnika posvojitelja odnos srodstva, nego se izmeu posvojitelja s jedne strane i posvojenika i njegovih potomaka s druge strane zasnivaju prava i dunosti koja po zakonu postoje izmeu roditelja i djece. Na Obz zakon predvia samo srodniko posvojenje. Akt posvojenja je odluka o posvojenju koju donosi Centar za socijalnu skrb.

ZAKONSKI NASLJEDNICI: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Potomci Brani dug Posvojenici i njihovi potomci Roditelji (posvojitelji) Braa i sestre i njihovi potomci Djedovi i bake i njihovi potomci Ostali pretci u ravnoj lozi (pradjedovi i prebake, ukundjedovi i ukunbake itd.) Izvanbrani drug (prema pretpostavkama iz obiteljskog zakona)

NAELA ZAKONSKOG NASLJEIVANJA 1. 2. 3. 4. 5. naelo naelo naelo naelo naelo grupiranja srodnika po parantelama iskljuivosti predstavljanja (reprezentacije) prirataja prijenosa (transmisije)

1) Naelo grupiranja srodnika po parentelama. Nasljedni su redovi zasnovani na tzv. PARENTERALNOM SUSTAVU temelji se iskljuivo na krvnom srodstvu. Ipak injenica krvnog srodstva nije jedina osnova nasljeivanja. Parentela je skup krvnih srodnika koji ini rodonaelnik sa svojim potomcima. Temelji se iskljuivo na krvnom srodstvu Parentelarno-linearni sustav i parentelarno-graduelni sustav I. parentela ostaviteljevi potomci rodonaelnik: ostavitelj

10

II. parentela ostaviteljevi roditelji i njihovi potomci rodonaelnici: ostaviteljevi roditelji III. parentela djedovi i bake po oevoj i majinoj liniji i njihovi potomci rodonaelnici: djedovi i bake IV. parentela pradjedovi i prabake ostavitelja i njihovi potomci rodonaelnici: pradjedovi i prabake V. parentela ukunbake i ukundjedovi i njihovi potomci rodonaelnici: ukunbake i ukundjedovi U II. parenteli postoji majina i oeva loza, a u III. i daljnjima loze se dijele na grane (npr. bakina i djedova grana) 1. parentela sastavljena je iskljuivo od ostaviteljevih potomaka, sam ostavitelj je tu rodonaelnik dakle prvi zajedniki predak svih potomaka. Npr.ako je otac ostavitelj, tada 1.p. ine njegova djeca ako su iva. No, ako je koji od sinova i keri ostavitelja mrtav, a sam ima djece, tada u 1.p.ulaze i njegova djeca. 2. parentela sastoji se od ostaviteljevih roditelja i njihovih potomaka (brae i sestara ostavitelja i njihovih potomaka brati, sestrina, itd.). 3. parentelu ine djedovi i bake ostavitelja po oevoj i majinoj strani te njihovi potomci (strievi i ujaci itd.ostaviteljevi). 4.parentelu ine pradjedovi i prabake ostavitelja i njihovi potomci. Ako jedna parentela ima najmanje 2 rodonaelnika, tada se dijele na LOZE, a ako susreemo vie rodonaelnika, loze dijelimo na GRANE. Ako jedna parentela ima najmanje dva rodonaelnika, tada se parentele dijele na loze (npr. majina i oeva loza), a ako ima jo vie rodonaelnika tada loze dijelimo na grane. Npr. u treoj parenteli postoji loza djeda i bake po majinoj strani i lozu djeda i bake po oevoj strani. Lozu djeda i bake opet dijelimo na djedovu i bakinu granu.

2) Naelo iskljuivosti. Pozivanje na nasljedstvo po nasljednim redovima znai da nasljednici blieg nasljednog reda iskljuuju iz nasljedstva osobe daljnjeg nasljednog reda. Iznimka: ako u I. Nasljednom redu ostane brani drug ostavitelja kao jedini nasljednik, jer nije bilo potomaka, nee mu pripasti cijela ostavina, nego ulazi u II. nasljedni red u kojem nasljeuje zajedno s roditeljima ostavitelja. Ali, ako je u I. nasljednom redu bilo potomaka, brani drug e naslijediti kao jedini nasljednik u sluaju da se svi potomci odreknu nasljedstva. 3) Naelo predstavjanja (reprezentacije). Ono znai da pretka koji je umro prije ostavitelja predstavlja njegov ivi potomak. Po tom naelu nasljeuju iskljuivo potomci. Naelo je usvojeno unutar pojedinog nasljednog reda. Stoga to naelo nalazi primjenu u prva tri nasljedna reda, ali ne i u 4.u kojem potomci uope ne nasljeuju.

11

4) Naelo prirataja (akrescencije). To je naelo prema kojem sunasljedniku prirasta dio drugog sunasljednika ako taj sunasljednik otpadne, a istog je stupnja srodstva i iste kvalitete sa sunasljednikom kojem njegov dio prirauje. Po tom naelu ureuju se odnosi meu sunasljednicima istog stupnja srodstva i iste kvalitete. Ali, to naelo dolazi u obzir samo onda ako se u sluaju ispadanja sunasljednik ne moe primijeniti naelo reprezentacije. 5) Naelo prijenosa (transmisije). Ono znai da potomak koji je umro poslije ostavitelja sam postaje nasljednikom i svoje pravo prenosi na svoje nasljednike. Po ovom naelu nasljeuju nasljednici.

POJEDINI NASLJEDNI REDOVI Prvi nasljedni red U njega ulaze ostaviteljevi potomci, posvojenici i njegovi potomci, te brani drug ostavitelja. Ako ostavitelj u trenutku svoje smrti nije bio u braku nego u izvanbranoj zajednici, u 1.nasljedni red ulazi izvanbrani drug. Nasljednici prvoga nasljednoga reda dijele ostavinu na jednake dijelove (djeca i brani drug). U 1.nasljedni red moe doi do nasljeivanja i po naelu reprezentacije i po naelu transmisije, a ima sluajeva i akrescencije. Drugi nasljedni red ine ga ostaviteljevi roditelji i brani drug (1/2 roditeljima, branom drugu); braa i sestre i njihovi potomci nasljeuju samo iznimno u sluaju kada nema branoga druga kao nasljednika. Do naslj.u 2.nasljednom redu nee doi ako je iza ostavitelja bilo potomaka, ali su se svi odrekli naslj. U tom sluaju brani drug ostaje u 1.nasljednom redu i nasljeuje ostavinu kao jedini nasljednik. Nasljednici 2.nasljednog reda dijele ostavinu tako da jednu polovicu dobivaju roditelji, a drugu polovicu brani drug ostavitelja. I u ovom nasljednom redu mogu doi do primjene naela iz 1.nasljednog reda, osobito naela reprezentacije i prirataja. No, kako kod nas prevladava tip male obitelji koju ine brani drug i djeca te se kao nepravda doivljava sluaj kad brani drug mora dijeliti ostavinu s ostaviteljevom braom i sestrama, zakonodavac je iskljuio primjenu naela reprez. u sluaju kad su oba roditelja umrla prije ostavitelja. U tom sluaju brani drug nasljeuje cijelu ostavinu. Ako su roditelji nadivjeli ostavitelja koji nije imao branog odnosno izvanbranog druga, tada oni nasljeuju cijelu ostavinu na jednake dijelove. Ako je, pak, samo jedan ostaviteljev roditelj umro prije ostavitelja, njegov dio koji bi mu pripao da je nadivio ostavitelja nasljeuje drugi roditelj (prirataj). Meutim, ako je taj roditelj imao potomke, tada bi umjesto prirataja dolo do primjene naela reprez. pa bi njegov dio ostavine naslijedili njegovi potomci.

12

Trei nasljedni red U njega ulaze ostaviteljevi djedovi i bake i njihovi potomci. Pritom jednu polovicu nasljeuje djed i baka s oeve strane, a drugu polovicu djed i baka s majine strane. Budui da nasljeuju unutar loze na jednake dijelove, svaki od njih dobiva . Do nasljeivanja u 3.nasljednom redu dolazi ako ostavitelj nije ostavio ni potomke ni branog odnosno izvanbranog druga, ni roditelje, niti su roditelji ostavili nekog potomka. esta je akrescencija, a mogua je i reprez. Do akr.e npr.doi ako su djed i baka jedne loze umrli prije osavitelja, a nisu ostavili nijednog potomka. Dio ostavine koji bi im pripao prirasta djedu i baki druge loze i njihovim potomcima. Do reprez.e doi ako djed i baka jedne loze umru prije ostavitelja jer tada dio ostavine koji bi mu pripao da je nadivio ostavitelja (1/4) nasljeuju njegovi potomci. Naravno, ako je iza ostavitelja ostao brani drug i npr.djed, tada brani drug dobiva ve jer on iskljuuje sve nasljednike 3.nasljednog reda. etvrti nasljedni red ine ga pradjedovi i prabake (1/8 svakom pradjedu i prabaki). Pola dobivaju pradjedovi i prabake s oeve strane, a pola pradjedovi i prabake s majine strane. Pretpostavke nasljeivanja u ovom naslj.redu su da ostavitelj nije ostavio ni potomke, ni roditelje, niti su ovi ostavili nekog potomka, ni branog odnosno izvanbranog druga, ni djeda ni baku, niti su ovi ostavili nekog potomka. Ovdje nema reprezentacije, a akrescencija je mogua. Npr. ako nema jednog para unutar loze, dio koji bi mu pripao da su ivi, prirasta drugom paru iste loze; isto tako, ako nema pradjedova i prabaka jedne loze, dio koji bi im pripao da su ivi prirasta pradjedovima i prabakama druge loze. Peti nasljedni red ine ga ukundjedovi i ukunbake (1/16 svakom ukundjedu i ukunbaki) Ostali nasljedni redovi Poslije pradjedova i prabaka nasljeuju ostali pretci u ravnoj lozi (ukundjedovi i ukunbake). Izmeu pojedinih nasljednih redova vrijedi pravilo da blii nasljedni red iskljuuje dalji (izuzetak - brani drug)

ODNOS IZMEU SVAKOG POJEDINOG NASLJEDNOG REDA Postoje posebna naela zakonskog nasljeivanja koja rjeavaju konkurenciju unutar svakog pojedinog nasljednog reda: 1. naelo iskljuivosti prednost pri nasljeivanju 2. naelo reprezentacije predstavljanja 3. naelo akrescencije prirataja 4. naelo jednakosti nasljednikih dijelova NAELO ISKLJUIVOSTI (PREDNOSTI PRI NASLJEIVANJU) Norme objektivnog nasljednog prava odreuju koji od potencijalnih nasljendika u svakom pojedinom od nasljednih redova imaju pri nasljeivanju prednost pred ostalima iz tog reda; takoer i koliki im je nasljedni dio namijenjen Nasljednici blieg nasljednog reda iskljuuju iz nasljedstva osobe daljnjeg nasljednog reda.

13

NAELO REPREZENTACIJE (PREDSTAVLJANJA) Naelo reprezentacije znai da pretka koji je umro prije ostavitelja predstavlja njegov ivi potomak. Po ovom naelu nasljeuju iskljuivo potomci odreenih nasljednika. Razlozi zbog kojih nasljednik nee naslijediti: - smrt prije ostavitelja, - nedostojnost, nesposobnost, - odricanje od nasljedstva samo u svoje ime. Ovo naelo nije ogranieno u prva tri nasljedna reda, dok je u etvrtom i daljnjim nasljednim redovima iskljueno. Potomci mogu naslijediti samo ako predak ne postane nasljednik. Nasljednici koji naslijede po naelu reprezentacije nasljeuju po vlastitom pravu (iure proprio), a ne po pravu svoga pretka (alieno iure). Naelo reprezentacije ima prednost u odnosu na naelo prirataja (akrescencije) NAELO AKRESCENCIJE (PRIRATAJA) Primjenjuje se samo kada nije mogue primijeniti naelo reprezentacije. Zasniva se na jednakosti kvalitete srodstva. Kada jedan nasljednik ne eli ili ne moe naslijediti njegov dio prirasta razmjerno (u jednakim dijelovima) nasljednim dijelovima ostalih nasljednika istoga stupnja i iste kvalitete srodstva. Primjenjuje se u svim nasljednim redovima NAELO PRIJENOSA (TRANSMISIJE) Naelo prijenosa znai da potomak koji je umro poslije ostavitelja sam postaje nasljednikom i svoje pravo prenosi na svoje nasljednike. Dolazi do izraaja kada nasljedstvo ostane ouvano i u cijelosti se prenosi na nasljednikove nasljednike (npr. nedugo poslije ostavitelja umre i nasljednik pa naslijeeni dio ostane ouvan) JEDNAKOST NASLJEDNIKIH DIJELOVA Ako nije to posebno odreeno djeluje naelo jednakosti dijelova svim onim zakonskim nasljednicima istog ostavitelja koji ga nasljeuju na temelju jednakih injenica, pripadaju jednaki dijelovi nasljednog prava. Dakle, sva ostaviteljeva djeca nasljeuju jednake dijelove ostavine, takoer i svi njegovi unuci od istog umrlog djeteta itd. NASLJEIVANJE U PRVOM NASLJEDNOM REDU U ovom nasljednom redu nasljeuju ostaviteljevi potomci, posvojenici, brani / izvanbrani drug. Dijele ostavinu na jednake dijelove. Ako je brani / izvanbrani drug jedini nasljednik u prvom nasljednom redu, nee sam naslijediti cijelu ostavinu nego nasljeuje s nasljednicima drugog nasljednog reda. Sam e naslijediti jedino ako postoje ostali nasljednici prvog nasljednog reda, no oni su se odrekli svog nasljednog prava (npr. potomci se odreknu sve nasljeuje majka) NASLJEIVANJE U DRUGOM NASLJEDNOM REDU U ovom nasljednom redu nasljeuju ostaviteljevi roditelji / posvojitelji, braa i sestre te njihovi potomci. Ponekada i brani / izvanbrani drug. Ako u ovom nasljednom redu nasljeuje brani / izvanbrani drug dio roditelja koji nee ili ne mogu naslijediti prirasta branom / izvanbranom drugu koji iskljuuje ostaviteljevu brau i sestre. Nae pravo, dakle, favorizira branog / izvanbranog druga u ovakvoj situaciji. Ako ostavitelj nije imao branog / izvanbranog druga dio roditelja koji nee ili ne mogu naslijediti primjenom naela reprezentacije prelazi na brau i sestre ostavitelja

14

NASLJEIVANJE U TREEM NASLJEDNOM REDU U ovom nasljednom redu nasljeuju ostaviteljeve bake i djedovi (iz majine i oeve loze) i njihovi potomci. nasljeuju baka i djed oeve loze, a drugu baka i djed majine loze (svatko od njih nasljeuje ostavine). Dolazi do primjene naela reprezentacije (npr. djeda koji je umro nasljeuju njegovi potomci, ako ih nema nasljeuje baka. Ako nema ni nje, taj dio ostavine nasljeuju baka i djed iz druge loze...) NASLJEIVANJE U ETVRTOM I DALJNJIM NASLJEDNIM REDOVIMA U ovim nasljednim redovima nasljeuju samo preci rodonaelnici parentela ostaviteljevih srodnika, no ne i njihovi potomci kao to je to sluaj u prethodnim nasljednim redovima. Npr. u etvrtom nasljednom redu nasljeuju prabake i pradjedovi iz oeve, drugu prabake i predjedovi iz majine loze. Ako svi od njih nasljeuju, svatko nasljeuje 1/8 ostavine... Ako nema nikoga ni u etvrtom ili nekom daljnjem nasljednom redu, ostavina je oasna i sveopi sljednik ostavitelja postaje jednica lokalne samouprave (opina, grad).

POSEBNE ODREDBE ZA NEKE NASLJEDNIKE Nasljedno pravo branog druga. Kod branog druga kao nasljednika treba razlikovati 2 mogua sluaja: 1. Prvi je sluaj kad brani drug redovito nasljeuje. U tom sluaju brani drug u 1.naslj.redu dijeli ostavinu na jednake dijelove s potomcima i posvojetom, a u 2.naslj.redu dobiva ostavine, dok drugu dobivaju ostaviteljevi roditelji. Nasljednike 2.naslj.reda iskljuuje u sluaju kad su oba roditelja umrla prije ostaviteljeve smrti, a nasljednike 3,4. i ostalih naslj.redova brani drug uvijek iskljuuje. Novi ZN ne poznaje tzv. varijabilni nasljedni bio branog druga (to je kad je brani drug nasljeivao s nasljednicima 2.naslj.reda, a nije imao nunih sredstava za ivot, sud je mogao odluiti da dobije povrh svoje polovice i jedan dio ostavine drugih nasljednika iz 2. nasljednog reda ili ak i cijelu ostavinu). 2. Drugi sluaj nasljednog prava branog druga za njega je nepovoljan jer se radi o gubitku prava nasljeivanja iz odreenih razloga koji su karakteristini samo za branog druga, a kod ostalih nasljednika uope ne mogu doi u obzir. Brani drug gubi pravo na nasljedstvo: a) ako je ostavitelj za ivota podnio tubu za rastavu ili ponitaj braka, odnosno sporazumni zahtjev za rastavu braka, a poslije smrti ostaviteljeve utvrdi se da su tuba /sporazum bili osnovani; b) ako je njegov brak proglaen nepostojeim ili je bio poniten poslije ostaviteljeve smrti; c) ako je njegova zajednica ivota s ostaviteljem bila trajno prestala njegovom krivnjom ili po sporazumu s ostaviteljem. Nasljedno pravo izvanbranog druga. Pravo nasljeivanja izvanbranog druga uvjetovano je sljedeim pretpostavkama: a) da je izmeu njega i ostavitelja postojala izvanbrana zajednica kao ivotna zajednica neudane ene i neoenjenog mukarca; b) da je izvanbrana zajednica trajala dulje vrijeme te da je prestala ostaviteljevom smru (3.g najmanje); c) da su bile ispunjene pretpostavke koje se zahtijevaju za valjanost braka.

15

Nasljedno pravo izvanbranog djeteta. Djetetovom majkom smatra se ena koja ga je rodila mater semper certa est majka je uvijek sigurna. Ako je dijete roeno u braku, vrijedi pravno pravilo: pater est quem nuptiae demonstrant otac je onaj koji je po zakonu brani drug majke. Zahtijeva se da je dijete roeno za vrijeme trajanja braka ili tijekom 300 dana od prestanka braka. Izvanbrano dijete nasljeuje izvanbranog oca samo onda ako je oinstvo utvreno. Nasljedno pravo posvojenika. Kod srodnikog posvojenja pravni se poloaj posvojenika i njegovih potomaka potpuno izjednauje s pravnim poloajem posvojiteljevih potomaka. Posvoje gubu pravo nasljeivanja prema svojim krvnim srodnicima i oni prema njemu. Kad dijete posvoji ouh ili maeha meusobno pravo nasljeivanja posvojenika i roditelja koji je u braku s posvojiteljem i roditeljevih krvnih srodnika ne prestaje. Srodniko posvojenje mogu zasnovati samo brani drugovi zajedniki, a samo jedan brani drug ako je drugi brani drug roditelj djeteta koje se posvaja.

RASPOLAGANJE NASLJEDNIM PRAVOM Odricanje od nasljedstva Nasljednik se moe odrei nasljedstva od trenutka otvaranja nasljedstva pa sve do donoenja prvostupanjske odluke. Ako se dogodi da se nasljedstva odreknu svi nasljednici najblieg nasljednog reda u trenutku ostaviteljeve smrti, na nasljeivanje se pozivaju nasljednici sljedeeg nasljednog reda. Brani drug ostaje u prvom nasljednom redu i njemu e pripasti nasljedstvo u cijelosti, ako se ostali nasljednici prvog nasljednog reda odreknu nasljedstva. To je iznimka od pravila da brani drug koji nije imao potomaka ulazi u drugi nasljedni red i ostavinu dijeli s roditeljima ostavitelja. Nasljednik stjee nasljedno pravo ipso iure u asu ostaviteljeve smrti, no nitko nije duan biti nasljednikom protiv svoje volje pa takva osoba ima pravo na odricanje od nasljedstva. Nasljednik se moe odrei nasljedstva u svoje ime, odnosno u svoje ime i ujedno u ime svojih potomaka U pravilu, odricanje od nasljedstva koje nije otvoreno (anticipirano odricanje) u pravilu nema pravnog uinka (postoje iznimke od tog pravila). Odricanje od nasljedstva ne moe biti djelomino ni pod uvjetom. Odricanje od nasljedstva ne odnosi se na naknadno pronaenu imovinu. Odricanje u korist odreenog nasljednika ne smatra se odricanjem od nasljedstva, nego izjavom o ustupu svoga nasljednog dijela. Odricanje od nasljedstva koje nije otvoreno Odricanje od nasljedstva koje nije otvoreno nema pravnog uinka. Iznimno, potomak koji moe samostalno raspolagati svojim pravima moe se ugovorom s pretkom odrei nasljedstva koje bi mu pripalo nakon smrti pretka. Isto vrijedi i za sluaj kad se brani drug odrie nasljedstva koje bi mu kao branom drugu pripalo nakon smrti njegova branog druga.

16

Ugovor o odricanju od nasljedstva valjan je samo ako je sastavljen u pisanom obliku i: - ovjeren od suca nadlenog suda, ili - sastavljen u obliku javnobiljenikog akta, ili - potvren (solemniziran) po javnom biljeniku. Biljenici i suci duni su proitati ugovor i upozoriti ugovornike na posljedice ugovora. Ovo odricanje vrijedi i za potomke onoga koji se odrekao, ako ugovorom o odricanju ili naknadnim sporazumom nije to drugo odreeno. ZATITA NASLJEDNOG PRAVA a) utvrenjem nasljednog prava u ostavinskom ili parninom postupku (rjeenjem o nasljeivanju donesenom u ostavinskom postupku ili presudom kojom se nadomjeta nepostojee ili se ispravlja neistinito utvrenje u postojeem rjeenju o nasljeivanju), b) nasljednikim zahtjevom (zahtjev kojim nasljednik na temelju svog nasljednog prava trai izruenje nasljedstva od osobe koja bespravno igra ulogu ostaviteljevog nasljednika) PRESTANAK NASLJEDNOG PRAVA Nasljedno pravo je trajno pravo i traje dok god postoji ita to ini pravni poloaj nasljednika ono ne prestaje protekom vremena niti ne zastarijeva. Apsolutni prestanak valjano odreknue od nasljedstva. Ako je nasljedno pravo ogranieno raskidnim uvjetom ili zavrnim rokom prestaje nastupom roka ili ispunjenjem uvjeta. Relativan prestanak smrt dotadanjeg nositelja nasljednog prava nakon ega e ono prijei dalje na njegove nasljednike

17

OPORUNO NASLJEDNO PRAVOOporuka je razradba posljednje volje kojom ostavitelj raspolae svojom imovinom za sluaj smrti. Oporuka (testament, lat. testamentum) je oitovanje ostaviteljeve posljednje volje kojom raspolae svojom imovinom za sluaj smrti Kodicil je razredba posljednje volje koja moe sadrati sve mogue i doputene odredbe, osim imenovanja nasljednika. (u naem pravu nema vie razlike izmeu oporuke i kodicila). Kodicil sadri sve mogua i doputena oitovanja ostaviteljeve posljednje volje osim imenovanja nasljednika Sposobnost za pravljenje oporuke (testamenti factio active) Oporuku moe sastaviti svaka fizika osoba ako je navrila 16 god. (objektivni element) i ako je sposobna za rasuivanje (subjektivni element) praesumptio iuris. Sposobnost za pravljenje oporuke trai se i za opoziv ili izmjenu oporuke. Oporuni nasljednici mogu biti fizike osobe bez obzira na srodstvo s ostaviteljem i pravne osobe. Praksa pokazuje da najvei broj ljudi umire bez oporuke, a oporuni su nasljednici najee ostaviteljevi srodnici.

SLOBODA OPORUIVANJA Jedno od osnovnih naela graanskog prava naelo dispozitivnosti izraava se u slobodi oporunog raspolaganja. Svaka fizika osoba je slobodna svojom voljom oitovanom u obliku oporuke odrediti tko e je nakon njezine smrti naslijediti te odrediti modalitete toga nasljeivanja. Da bi oporuka bila pravni temelj nasljeivanja mora postojati u trenutku otvaranja nasljedstva (smrt ostavitelja) i ne smije biti nevaljana. Oporuka ima sljedee karakteristike: a) Oporuka je jednostrani pravni posao - za njezin nastanak ne treba niiji pristanak; - jednostrana izjava volje izjavljena slobodno, jasno i odreeno b) Oporuka je strogo osobni pravni posao - oporuitelj je mora osobno napraviti - ne moe se napraviti preko punomonika c) Oporuka je strogo formalan pravni posao - valjani su samo oblici predvieni ZON-om d) Oporuka je opoziv pravni posao. Onaj koji svoju oporuku opoziva mora imati navrenih 16 god. i mora biti sposoban za rasuivanje. - oporuitelj se ne moe odrei prava na opoziv, a ako to i uini ne uzima se u obzir - oporuka postaje neopoziva ako oporuitelj izgubi sposobnost za rasuivanje - za opoziv se trae jednake pretpostavke kao i za pravljenje oporuke

18

VALJANOST OPORUKE Da bi oporuka proizvodila svoje uinke nije dovoljno da postoji i ima odreene karakteristike, ve mora biti i valjana. Valjana je: 1. ako ju je uinio oporuitelj koji je sposoban za oporuivanje, 2. ako je on oporukom oitovao svoju volju bez mana volje, 3. ako je oitovanje volje uinjeno u nekom od oblika predvienih za oporuno raspolaganje 4. ako je sadraj oporuke mogu i doputen.

NEVALJANOST OPORUKE Oporuka e se ponititi zbog sljedeih razloga: 1. nesposobnost oporuitelja (16. g. i sposobnost za rasuivanje) 2. mane volje kod oporuitelja (prijetnja, sila, zabluda, prijevara) - ponitenje moe zahtijevati samo osoba koja ima pravni interes - subjektivni rok: godinu dana od saznanja za uzrok nevaljanosti - objektivni rokovi: 10 g. od proglaenja oporuke, a 20 g. od proglaenja oporuke u odnosu na osobu koja je prouzroila mane volje oporuitelja ili je za njih znala (nepotena osoba) 3. nedostatak propisanoga oblika - ponitenje moe zahtijevati osoba koja ima pravni interes i to u roku od godinu dana od saznanja za oporuku, a najdulje za 10 godina od proglaenja oporuke 4. nemogunost i nedopustivost sadraja oporuke (ostavljanje bilo ega osobi koja je napravila oporuku, oporunim svjedocima kao i pretcima, potomcima, pobonim srodnicima do zakljuno etvrtoga stupnja srodstva i branim drugovima svih ovih osoba. Razlozi nevaljanosti mogu se odnositi na cijelu oporuku ili na pojedine njezine odredbe (potpuna i djelomina nitetnost ili pobojnost). O nitetnosti se radi jedino u sluaju nemogunosti i nedopustivosti sadraja oporuke, nepostojanja oporune sposobnosti i sile, dok se kod ostalih razloga nevaljanosti radi o pobojnosti. Ponitenje moe traiti jedino osoba koja ima pravni interes, a to su najee zakonski nasljednici ili oporuni po nekoj drugoj oporuci istoga oporuitelja. Na nevaljanost oporuke moe se ukazivati tijekom ostavinskoga postupka. Ako ostavinski sud ne utvrdi nevaljanost oporuke, a naroito ako o tome postoji spor izmeu zainteresiranih strana, ostavinski sud e uputiti na parnicu onu stranku ije pravo smatra manje vjerojatnim (u pravilu to e biti osoba koja ukazuje na nevaljanost oporuke)

OPORUNA SPOSOBNOST Svojstvo fizike osoba da oitovanjima svoje volje moe valjano oporuiti. Da bi osoba imala oporunu sposobnost, mora zadovoljavati kriterije postavljene u pogledu uzrasta (objektivni kriterij) i u pogledu mentalne sposobnosti (subjektivni kriterij) Objektivni kriterij navrenih 16 godina Subjektivni kriterij - sposobnost za rasuivanje (predmnijeva se, oboriva predmnjeva)

19

OBLIK OPORUKE 1. Privatna oporuka je ona koju oporuitelj pravi bez sudjelovanja javnih tijela ili tijela koja u danom sluaju nastupaju kao javna tijela. (vlastoruna; pisana oporuka pred svjedocima; usmena oporuka) Privatna oporuka moe biti: a) vlastoruna (holografksa) b) pisana oporuka pred svjedocima (alografska) ili c) usmena oporuka pred svjedocima. 2. Javna oporuka je nainjena uz sudjelovanje javnih tijela (javna oporuka, meunarodna oporuka) Ovlateni su je sastaviti: sudac opinskog suda, sudski savjetnik u opinskom sudu, javni biljenik, diplomatsko ili konzularno predstavnitvo RH u inozemstvu Meunarodna oporuka je podvrsta javne oporuke. 3. Redovita oporuka je oporuka koja se moe napraviti u svakoj prigodi (normalnim okolnostima). Oblik joj je strog, a rok valjanosti neogranien; vlastoruna, pisana oporuka pred svjedocima, javna, meunarodna Redovite su oporuke: a) privatne pisane oporuke, b) javna opopruka i c) meunarodna oporuka 4. Izvanredna oporuka je ona koja se pravi u izvanrednim okolnostima zbog kojih nije mogue oporuiti ni u jednom drugom valjanom obliku (usmena oporuka). Njen je oblik blai, a rok valjanosti organien. Te izvanredne okolnosti mogu biti objektivne (rat, poar, poplava itd.) i subjektivne (bolest, velika udaljenost od naseljenih mjesta). Samo jedna izvanredna oporuka postoji: usmena oporuka pred svjedocima. 5. Pisana oporuka ima pisani oblik (vlastoruna, pisana oporuka pred svjedocima, javna, meunarodna) 6. Usmena oporuka ima usmeni oblik (usmena oporuka) Osnovni je obilk oporuke pisana oporuka. Redovita pisana privatna oporuka moe biti ili halografska ili alografska. Vlastoruna ili holografska oporuka je ona koju je oporuitelj sam vlastoruno napisao i potpisao. Za njenu valjanost nije nuno da se u njoj naznae mjesto i datum sastavljanja. Osim da bude vlastoruno napisana i potpisana ne trae se nikakve druge formalnosti (npr. ovjera potpisa i slino). Pod vlastorunim pisanjem podrazumijeva se rukopis ili eventualno stenografsko pismo, a ne radi se o vlastorunoj oporuci ako je napisana npr. pisaim strojem, kompjutorom ili tehnikim pismom i nakon toga samo potpisana. Vlastorunu oporuku moe praviti samo onaj tko zna itati i pisati. Ne smije biti napisana mehanikim pomagalom (kompjutor i sl.) Treba biti potpisana punim imenom i prezimenom, no naa je sudska praksa tolerirala i drukiji oblik potpisivanja pri emu je bila vana izvornost potpisa. Moe biti napisana na bilo kojem materijalu i pomou bilo kojega sredstva. U pravilu e biti napisana na papiru i pomou olovke. Relativno nepouzdana oporuka mogunost krivotvorenja.

Pisana oporuka pred svjedocima (alografska oporuka) je oporuka koju moe nainiti samo oporuitelj koji zna itati i pisati i u danom trenutku moe itati i moe pisati.

20

Sastavlja se tako da je netko drugi napie po kazivanju oporuitelja, koji je mora potpisati pred dva svjedoka izjavljujui da je isprava koju potpisuje njegova oporuka. Nakon te izjave i potpisa oporuitelja stavljaju svjedoci svoje potpise. Za oporuku pisanu na stroju ili raunalu, pa makar je pisao i sam oporuitelj, potrebne su sve one formalnosti koje se zahtijevaju za pisanu oporuku pred svjedocima. Pisana oporuka pred svjedocima (alografska) postoji ako je oporuiteljeva volja oitovana u vidu isprave, bez obzira tko ju je sastavio, za koju je oporuitelj pred svjedocima izjavio da sadri njegovu oporuku i potpisao je. Smatra se da je najea u praksi. Mora biti napisana na papiru (isprava) bilo rukopisom ili to je jo ee mehanikim pismom. Oporuitelj mora biti sposoban itati i pisati. Potrebna su dva svjedoka radi nunkupacije, a to je oporuiteljeva izjava da je to njegova oporuka. Svjedoci moraju biti istodobno nazoni i potpisati oporuku, ali tek nakon to ju je potpisao oporuitelj prethodno izjavivi da je to njegova oporuka. Svjedoci mogu, ali i ne moraju znati sadraj oporuke. Svjedoci ne moraju znati jezik na kojem je sastavljena oporuka, ali moraju znati jezik na kojem je oporuitelj izjavio da je to njegova oporuka Javna oporuka ovlatena osoba sastavlja oporuku na osnovi kazivanja oporuitelja i to tako da oporuitelj izjavi svoju posljednju volju, a ovlatena osoba unese tu izjavu u ispravu to je vjernije mogue. Nakon toga ovlatena osoba e proitati oporuku oporuitelju, objasniti mu pravne posljedice oporunog raspolaganja i dati mu da pred njim oporuku potpie. Ovlatena osoba e tada sastaviti zapisnik. Ako oporuitelj nije u stanju potpisati sastavljenu oporuku / zapisnik, priopit e razlog ovlatenoj osobi koja e ga zabiljeiti na oporuci / zapisniku. Oporuitelj moe traiti od neke druge osobe da ga potpie. U sluaju da oporuitelj nije u stanju proitati sastavljenu mu oporuku, proitat e mu je ovlatena osoba pred dva svjedoka koji razumiju jezik na kojem je napisana, a on e ju u njihovoj nazonosti potpisati poto izjavi da je to njegova oporuka, potpisuju je i svjedoci i ovlatena osoba. Svaki graanin moe praviti javnu oporuku, ali onaj koji ne zna itati i pisati ili ne moe itati i pisati MORA praviti javnu o. Ako na to ne pazi, oporuka je nevaljana. Redovita, javna i pisana oporuka. Ovlatene osobe za sastavljanje javne oporuke: sudac i sudski savjetnik u opinskom sudu, javni biljenik, diplomatsko-konzularni predstavnik RH. Ovlatena osoba utvruje istovjetnost (identitet) oporuitelja (osobno ga poznaje, pomou osobne iskaznice, putovnice ili dva svjedoka istovjetnosti). Ovlatena osoba duna je sasluati oporuiteljevo izlaganje, upozoriti ga na propise, savjetovati ga, ali ne smije vriti nikakav pritisak. Ovlatena osoba smije preformulirati oporuku radi jasnoe, ali ne smije mijenjati sadraj pa mora unijeti i odredbe na kojima oporuitelj inzistira. Oporuitelj potpisuje zapisnik nakon to je upoznat s njegovim sadrajem, a potpisuje ga i ovlatena osoba.

Meunarodna oporuka mora biti sastavljena u pisanom obliku. Oporuitelj ne mora vlastoruno napisati oporuku, moe mu je napisati netko drugi. Bitno je da pred ovlatenom osobom i u nazonosti dvaju svjedoka izjavi da je podnesena isprava njegova

21

oporuka i da je upoznat s njenim sadrajem. Ovlatena osoba stavlja na kraju oporuke datum njena potpisivanja bez kojega oporuka ne bi bila valjana. Ovlatena osoba je duna oporuitelju izdati potvrdu o sastavljanju meunarodne oporuke iako njeno nepostojanje ili neispravnost ne utjee na valjanost oporuke u smislu oblika. Redovit, javan i pisani oblik oporuke. Konvencija o jednoobraznom zakonu o obliku meunarodnoga testamenta (Washington, 1973.) potpisana i ratificirana od strane RH te unijeta u tekst ZON-a. Oporuitelj izjavljuje pred ovlatenom osobom u nazonosti dvaju svjedoka da je isprava koju je on ili netko drugi napisao njegova oporuka i da je upoznat s njenim sadrajem. Koriste je stranci, ali mogu i nai dravljani. Ovlatena osoba ne zna sadraj oporuke, ali oporuitelj je moe s njime upoznati. Najprije se utvruje identitet oporuitelja, a zatim izvornost sadraja i potpisa; obavezan je datum i svjedoci. Oporuitelju se izdaje potvrda da je pred ovlatenom osobom propisno nainio meunarodnu oporuku. Potvrda stvara oborivu predmnjevu da oporuka ima valjani oblik meunarodne oporuke, ali nije bitan uvjet za valjanost oporuke Usmena oporuka se moe praviti samo u izvanrednim prilikama (objektivne naravi poar, poplava, potres, rat, nesrea i sl.; subjektivne naravi neposredna smrtna opasnost npr. usljed bolesti) zbog kojih oporuitelju nije mogue oporuiti u bilo kojem drugom obliku. Ta se oporuka pravi tako da oporuitelj pred dva istodobno nazona svjedoka usmeno izjavi svoju posljednju volju. Oporuka vrijedi samo jo 30 dana od prestanka izvanrednih okolnosti u kojima je sainjena. Svjedoci usmene oporuke duni su to prije napisati ono to im je oporuitej izjavio i to predati sudu ili javnom biljeniku, ili to usmeno ponoviti pred sudom ili javnim biljenikom te opisati kad, gdje i pod kakvim je okolnostima oporuitelj oitovao svoju posljednju volju. Svjedoci mogu biti samo osobe koje mogu biti i svjedoci javne oporuke, ali ne moraju znati itati i pisati bitno je da razumiju jezik na kojem je oporuitelj oitovao svoju posljednju volju. Ako svjedoci tu dunost ne izvre, oporuka je ipak valjana, samo e kasnije u ostavinskom postupku mnogo tee biti ponoviti sadraj oporuiteljeve izjave. Izvanredan, privatan i usmeni oblik oporuke. Proputanje ove dunosti od strane svjedoka nee dovesti do nevaljanosti oporuke jer e se ona utvrditi u ostavinskom postupku. Usmena oporuka je najmanje pouzdani oblik oporuke i samo iznimno se smije koristiti, odnosno samo ako se nije mogla napraviti oporuka u nekom od ostalih oblika

SVJEDOCI OPORUKE

22

Ne mogu biti svjedoci pisane oporuke pred svjedocima, niti kod sastavljanja javne oporuke niti mogu u svojstvu ovlatne osobe sastavljati oporuku po kazivanju oporuitelja: potomci oporuitelja, njegovi posvojenici i njihovi potomci, njegovi preci i posvojitelji, njegovi srodnici u pobonoj lozi do 4. stupnja, brani drugovi svih navedenih osoba te oporuiteljev brani drug (dakle, niti jedan nasljednik 1. nasljednog reda). Svjedok oporuke, da bi se sauvala puna objektivnost, ne smije imati nikakve koristi iz oporuke. SVJEDOCI OPORUKE APSOLUTNA NEPODOBNOST Nedostatak poslovne sposobnosti. Kod pisane oporuke pred svjedocima i javne oporuke svjedoci moraju znati itati i pisati. Kod usmene oporuke svjedoci moraju razumjeti jezik kojim je izjavljena oporuka, ali ne moraju znati itati i pisati SVJEDOCI OPORUKE RELATIVNA NEPODOBNOST Potomci oporuitelja bez obzira na stupanj srodstva i bez obzira da li su brani ili izvanbrani. Pretci oporuitelja bez obzira na stupanj srodstva. Posvojenici oporuitelja i njihovi potomci. Posvojitelj oporuitelja. Poboni srodnici oporuitelja zakljuno do etvrtoga stupnja srodstva. Brani drugovi svih ovih osoba. Brani drug ostavitelja. Ako netko od navedenih osoba bude svjedok to je razlog nevaljanosti oporuke.

SADRAJ OPORUKE

23

Sadraj oporuke bili bi: 1. Odreivanje nasljednika i nasljednih dijelova (u obliku alikvotnoga dijela i ex re certa) 2. Iznasljeenje, iskljuenje i lienje nunoga dijela 3. Odreivanje zapisa (legata) 4. Odreivanje zamjenika (supstituta) nasljedniku i zapisovniku - obina zamjena ili vulgarna supstitucija - institut je nasljednik koji je prvenstveno odreen za nasljednika, a supstitut je njegov zamjenik - supstitut e naslijediti ili e mu pripasti zapis ako: a) institut umre prije ostavitelja, b) ako se institut odrekne nasljedstva ili zapisa, c) ako institut postane nedostojan - fideikomisarna supstitucija (povjerbena zamjena) znai imenovanje nasljednika nasljedniku ili zapisovnika zapisovniku to je u nas zabranjeno 5. Uvjeti, rokovi, nalozi - uvjeti moraju biti objektivno mogui i pravno doputeni - nemogui, nedoputeni, nemoralni, nerazumljivi i protuslovni uvjeti smatra se kao da ne postoje - ako je nasljedno pravo ogranieno rokom, a u nekim sluajevima i uvjetom i nalogom dolazi do sukcesivnoga nasljeivanja pri emu dolazi do prethodnoga i potonjega vlasnitva - ako nasljednik optereen nalogom ne ispuni nalog gubi ono to je trebao dobiti jer se nalog smatra raskidnim uvjetom - za nedoputene i nemoralne uvjete uzima se kao da ne postoje; ako se nalog nikako ne moe ispuniti nasljednik zadrava dobiveno 6. Osnivanje zaklade 7. Odreivanje izvritelja oporuke 8. Oprost nedostojnosti 9. Odreivanje odnosa meu sunasljednicima (dioba, dugovi) 10. Opoziv ranije oporuke 11. Storniranje opoziva oporuke 12. Priznanje oinstva izvanbranoga djeteta 13. Priznanje duga, odreivanje mjesta i naina sahrane itd.

Imenovanje nasljednika iako to po naem pravu nije vie bitno. Po oporuci, nasljednik je onaj koji nasljeuje cijelu ostavinu ili njen razmjerni (alikvotni) dio. Meutim, ako je nekoj osobi ostavljena samo pojedina stvar iz ostav.mase ili pojedino pravo iz ostavine tada se takva osoba naziva zapisovnik (legatar), a ono to joj je ostavljeno naziva se zapis (legat). Kod oporuke se u prvom redu mora utvrditi prava volja oporuitelja. Kad ostavlja samo dio imovine nasljedniku, oporuitelj to moe uiniti bilo odreenjem tog dijela putem razlomka, bilo naznakom stvari ili prava iz imovine (ex re certa). Upravo za taj posljednji nain odreivanja nasljednikova dijela po ZN se predmnijeva da je doista zapis, osim ako se ustanovi da je oporuiteljeva volja bila da mu osoba kojoj ostavlja pojedinu stvar ili pravo bude nasljednik. Osim preutno (imenovanjem oporunog nasljednika), oporuitelj moe iznaslijediti jednog ili vie zakonskog zastupnika izrijekom. Oporuna odredba o iznasljeenju moe se pobijati ako je njome povrijeen novani dio zakonskog nasljednika.

Zamjene (supstitucije) moe biti obina ili vulgarna i povjerbena ili fideikomisarna.

24

Obina zamjena (vulgarna supstitucija) znai imenovanje zamjenika nasljedniku. Supstitut e doi do nasljeivanja ako nasljednik (institut) umre prije ostavitelja, se odrekne nasljedstva ili postane nedostojan. (npr.: Odreujem da me naslijedi A, ako me iz bilo kojih razloga nee moi naslijediti, neka me naslijedi B). Povjerbena zamjena (fideikomisarna supstitucija) znai imenovanje nasljednika nasljedniku odnosno zapisovniku. Zabranjena je po naem zakonu. Zapisi (legati) osoba zapisovnika mora biti odreena ili bar odrediva. Oporuitelj je ovlaten odrediti oporukom jedan ili vie zapisa ili legata. Uvjeti, rokovi, nalozi. Uvjeti moraju biti obj.mogui i pravno doputeni. Nemogui, nedoputeni i nemoralni uvjeti smatraju se kao da ne postoje ne izazivaju nitetnost oporuke ta iznimka in favorem testamenti pravda se injenicom da u vrijeme utvrivanja valjanosti oporuke ostavitelj vie nije iv da bi mogao otkloniti nitetnost. Namet ili nalog smatra se raskidnim uvjetom, pa nalogom optereeni gubi ono to mu je oporukom ostavljeno, ako ne ispuni nalog. Nedoputeni i nemoralni nalozi uzimaju se pro non scripto. Oblik naloga ima i oporuna odredba o tzv.nesamostalnoj zakladi kojom oporuitelj odreuje da se dio ili cijela ostavina, odnosno pojedina stvar ili pravo iz ostavine upotrijebi za ostvarenej neke doputene svrhe, npr.za zbrinjavanje naputene djece. Osnivanje zaklade Oporukom se moe narediti osnivanje zaklade i odrediti dio ili cijelu ostavinu za postizanje njezine svrhe koja mora biti pravno doputena. Zaklada ne nastaje pravljenjem oporuke, nego tek ispunjenjem pretpostavki koji zahtjevaju propisi o zakladama,

IZVRITELJ OPORUKE Izvritelj oporuke moe biti jedna ili vie osoba (fizika ili pravna) koju je oporuitelj u oporuci odredio da brine o potpunom i tonom izvrenju oporuke. Postojanje izvritelja oporuke ovisi iskljuivo o oporuiteljevoj volji. Izvritelj oporuke moe biti svaka poslovno sposobna osoba. Ne postoji nikakva javna dunost biti izvriteljem oporuke Osoba koju oporuitelj odredi za izvritelja nije duna prihvatiti tu dunost, ali e se smatrati da ju je prihvatila ako ju odmah po proglaenju oporuke ne odbije. Njegova osnovna dunost je postarati se da oporuka bude izvrena po oporuiteljevoj volji. On ima pravo, na teret ostavine, na naknadu trokova i primjerenu nagradu za svoj trud, ali s time da se ne umanji vrijednost nunog dijela. Osoba koja prihvati dunost izvritelja oporuke duna je obavljati taj posao uredno i savjesno kao to bi obavljao skrbnik imovine, odnosno dobar domain; sud moe opozvati izvritelja ako neuredno obavlja dunost. Izvritelj oporuke brine o tonom i potpunom izvrenju oporuke, uva ostavinu i njome upravlja, brine o isplati dugova i zapisa. Po zavretku posla duan je poloiti sudu raun o svome radu. Ima pravo na naknadu opravdanih i potrebnih trokova koje je imao pri obavljanju dunosti; ima pravo na primjerenu nagradu koja se isplauje iz ostavine o emu odluuje sud; odgovara za tetu koju poini nasljednicima

TUMAENJE OPORUKE

25

Tumaenje oporuke se usmjeruje na utvrivanje prave volje odnosno namjere oporuitelja. U sluaju sumnje o njegovoj namjeri, treba prihvatiti tumaenje koje je povoljnije za oporuitelja, a ne zak.nasljednika. U dvojbi o oporuiteljevoj namjeri, treba prihvatiti ono to je povoljnije za osobu kojoj je naloena neka obveza. Odredbe oporuke treba tumaiti prema pravoj namjeri oporuitelja. U dvojbi se treba drati onoga to je povoljnije za oporunoga, a ne zakonskoga nasljednika. Cilj tumaenja oporuke je utvrivanje prave namjere ostavitelja, odnosno njegove posljednje volje. Do tumaenja dolazi kada volja ostavitelja nije dovoljno jasno izraena. Prigodom tumaenja sud se moe posluiti svim doputenim dokaznim sredstvima. Naelo reprezentacije nee se primijeniti ako oporuni nasljednik ne naslijedi iz bilo kojega razloga jer nije mogue kod oporunoga nasljeivanja. Naelo prirataja primijenit e se samo ako je to bila namjera oporuitelja vidljiva iz oporuke, a u suprotnom e doi do nasljeivanja po zakonu.

NEVALJANOST OPORUKE Oporuka ili neka njezina odredba iji sadraj je nemogu ili nedoputen nevaljana je. U pravilu ako je neka oporuna odredba nitetna, radit e se o djelominoj nitetnosti pa e ostatak oporuke ostati na snazi, a za nitetnu odredbu e se uzeti kao da nije ni unesena u oporuku. Razlozi nitetnosti oporuke su: 1. nesposobnost oporuitelja, tj, ako u vrijeme sastavljanja oporuke nije imao 16 god. ili nije bio sposoban za rasuivanje; 2. nemogunost i nedopustivost sadraja oporuke., npr. unoenje odredbe o fideikomisarnoj supstituciji, raspolaganja u korist suca koji je sastavio oporuku, svjedoka oporuke, njihovih potomaka, branih drugova itd. Taj razlog zahvaa samo pojedine odredbe u oporuci, pa e se tu raditi o djelominoj nitetnosti. Razlozi pobojnosti oporuke su: 1. mane volje kod oporuitelja, tj. ako je prijetnjom ili silom natjeran da sastavi oporuku ili ju je sastavio zbog prijevare ili zablude. Rok za tubu na ponitenje je godina dana od saznanja za razlog pobojnosti, s tim da taj rok ne moe poeti tei prije proglaenja o. Krajnji je (obj.) rok 10 god. od proglaenja oporuke, ali prema osobi koja je prouzroila mane oporuiteljeve volje, taj rok je 20 god. od proglaenja oporuke; 2. nedostatak propisanog oblika rok godinu dana, objekrivni rok 10 god. Ponitenje oporuke moe zahtijevati samo osoba koja za to ima pravni interes najee zakonski nasljednici; 3. raspolaganja suprotna pravu na nuni dio to pravo ima samo nuni nasljednik u roku od 3 god.od proglaenja oporuke.

OPOZIV OPORUKE

26

Oporuitelj moe uvijek svoju oporuku opozvati u cijelosti ili djelomino. Opozivost je temeljna karakteristika oporuke kao pravnoga posla. Za opoziv se trai jednaka sposobnost kao i za pravljenje oporuke. Opoziv se moe odnositi na cijelu ili dio oporuke. Bilo koja se oporuka moe opozvati novom bilo kojom oporukom. 1. Izriit opoziv: 1. unitenje oporuke (treba biti izvreno od oporuitelja npr. trganjem, spaljivanjem i sl.), 2. izjava o opozivu (formalna izjava pred ovlatenom osobom, pred svjedocima u pisanom ili usmenom obliku, u obliku vlastorune oporuke; to nije nova oporuka jer sadri samo opoziv) 2. Preutan opoziv: 1. pravljenje nove oporuke (nova oporuka mora biti vremenski kasnija i sadrajno potpuno ili djelomino suprotna ranijoj oporuci; odredbe ranije oporuke koje nisu u suprotnosti s kasnijom ostaju na snazi), 2. konkludentne radnje (oporuitelj za ivota raspolae svojom imovinom protivno oporuci; npr. za ivota potroi ili otui imovinu ili njezine dijelove koji su trebali biti predmetom oporunoga nasljeivanja Postoji vie naina na koje se oporuka moe opozvati: 1. Unitenjem isprave; To je najjednostavniji nain opoziva oporuke (npr. trganjem, paljenjem itd.). Mora se osnivati na volji ostavitelja i treba biti izvreno od strane samoga oporuitelja. Ako je oporuka unitena sluajno, radnjom druge osobe, ako je izgubljena, sakrivena, a sve bez znanja oporuitelja to ne znai opoziv oporuke. Spada u izriit oblik opoziva. 2. Izjava o opozivu; Oporuitelj moe oporuku opozvati strogo formalnom izjavom o opozivu. Izjava o opozivu moe se dati u bilo kojem obliku u kojem se oporuka moe napraviti. Tako postoji opoziv oporuke pred ovlatenom osobom, opoziv oporuke pred svjedocima koji moe biti u pisanom i u usmenom obliku, opoziv u obliku vlastorune oporuke. To, meutim, ne znai da odreeni oblik oporuke mora biti opozvan u tom istom obliku (npr. sudska oporuka moe se opozvati na privatan nain, dakle pred svjedocima usmeno ili pisano). Izjava o opozivu oporuke koja je sastavljena u formi oporuke predstavlja izriit opoziv oporuke. To ne predstavlja novu oporuku jer sadri samo opoziv. 3. Pravljenje nove oporuke; Odredbe ranije oporuke prestat e samo ako su u suprotnosti s odredbama novije oporuke, a ostat e na snazi one odredbe koje nisu u suprotnosti s novom oporukom. Nova oporuka treba biti vremenski kasnije napravljena, nova oporuka treba biti valjana te njezin sadraj treba biti suprotan potpuno ili djelomino sadraju ranije oporuke 4. Konkludentne radnje; To je sluaj kada oporuitelj jo za ivota raspolae svojom imovinom protivno oporuci. Na primjer, oporuitelj je za ivota potroio ili otuio imovinu ili njezine dijelove koji su trebali biti predmetom oporunoga nasljeivanja.

27

UVANJE OPORUKE Oporuitelj moe uvati oporuku na razliite naine i to bez obzira na oblik u kojem je napravljena. Moe je uvati kod sebe, moe je predati na uvanje nekoj drugoj osobi (to moe biti i oporuni nasljednik i zapisovnik), moe je ostaviti na uvanje pri nekoj pravnoj osobi (npr. bankovni sef), a moe je predati i ovlatenoj osobi (sudu, javnom biljeniku ili u inozemstvu konzularnom, odnosno diplomatsko-konzularnom predstavniku Republike Hrvatske na uvanje). uvanje oporuke od ovlatene osobe moda je i najsigurniji nain uvanja, a ona ne moe odbiti primitak oporuke na uvanje. Ovlatena osoba uva oporuku s posebnom panjom i odvojeno od ostalih spisa te o tome obavjetava Hrvatski upisnik oporuka. Ovlatena osoba (sud) stavlja oporuku u posebnu omotnicu te je peati i pohranjuje u sudski deposit. Oporuitelj uvijek moe uzeti natrag oporuku predanu na uvanje. U Hrvatskom upisniku oporuka koji vodi Hrvatska javnobiljenika komora evidentiraju se podaci o sastavljanju, pohranjivanju i proglaavanju oporuke. Podatke u HUO dostavljaju nadleni sudovi, javni biljenici, odvjetnici i osobe koje su napravile oporuku; podatke smije koristiti samo oporuitelj. Ako oporuka nije evidentirana u HUO to ne dovodi do njezine nevaljanosti. Da bi sud mogao proglasiti oporuku ona mu mora biti predana. Svatko tko posjeduje ispravu u kojoj je oblikovana neije oporuka, duan je nakon oporuiteljeve smrti predati tu ispravu bilo kojem opinskom sudu radi proglaenja, a i svatko tko zna da gdje se oporuka nalazi duan je o tome obavijestiti opinski sud. Ako oporuka bude sluajno ili neijom radnjom unitena, izgubljena, skrivena ili zametnuta, a to nije posljedica valjanog opoziva oporuke, dolazi do rekonstrukcije oporuke tj. do dokazivanja unitene, izgubljene, sakrivene ili zamtenute oporuke. PROGLAENJE OPORUKE Proglaenje oporuke je sudska radnja u kojoj sud sve oporuke odreenog oporuitelja otvori i proita pred dva punoljetna graanina i o tome sastavi zapisnik. Proglasiti se moraju sve oporuke bez obzira na to koliko ih ima i bez obzira na to jesu li po zakonu valjane ili nevaljane. REKONSTRUKCIJA OPORUKE Zainteresirane osobe mogu dokazivati pred sudom da je oporuka postojala, da je unitena, izgubljena, sakrivena bez oporuiteljevog znanja, da je bila sastavljena u zakonskom obliku, te da je imala odreeni sadraj. Ako se sve to dokae, tada e se oporuku rekonstruirati u obliku SUDSKOG ZAPISNIKA. Za valjanost sporazuma o postojanju oporuke potrebna je suglasnost dr.odvjetnika ako bi, da nema oporuke, ostavina pripala opini ili gradu. Doe li, meutim, meu zainteresiranim osobama do spora o pravno relevantnim injenicama ili je ostavinski postupak ve okonan, rekonst. je mogua iskljuivo putem parnice. Tada e sudska presuda imati uinke oporuke. UPIS U HRVATSKI UPISNIK OPORUKA To je javni upisnik koji vodi Javnobiljenika komora. U ovaj upisnik se za neiju oporuku moraju unijeti sljedei podaci: da je navodna oporuka sastavljena, da je i gdje je pohranjena, da je proglaena (nakon to bude proglaena). To je javni upisnik, no podaci koje sadri ne mogu se prije oporuiteljeve smrti nikome staviti na raspolaganje, osim oporuitelju ili osobi koju je on posebno ovlastio. injenica da oporuka nije evidentirana u HR upisniku oporuke nije od utjecaja na njenu valjanost. U Upisnik se ne upisuje sadraj oporuke; sam upis ne mijenja nita vezano uz tu oporuku u pravnom smislu; oporuka ne mora biti upisana u Upisnik ako oporuitelj to ne eli. Prije smrti oporuitelja u pravilu se podaci iz Upisnika ne mogu nikome stavljati na raspolaganje (osim oporuitelju ili osobi koju je on ovlastio)

28

NUNO NASLJEDNO PRAVONuno nasljedno pravo je skup pravnih pravila kojima se odreuje krug osoba kojima je oporuitelj duan ostaviti odreeni dio svoje imovine, odnosno koje imaju pravo na dio ostavine. Nuni dio je odreeni dio zakonskog dijela, tj. dio onog dijela koji bi nuni nasljednik kao zakonski nasljednik dobio da nema oporuke. Prema tome, oporuitelj ne moe slobodno raspolagati nunim dijelom. Oporuitelj moe raspolagati samo s tzv. raspoloivim dijelom, ali ne i sa nunim dijelom. Pravo na nuni dio je nasljedno pravo. On postaje nasljednikom protiv volje ostavitelja, zahvaljujui zatiti koju mu prua nasljedno pravo svojim kogentnim propisima. Postati nasljednikom znai postati univerzalnim, a ne singularnim sukcesorom. Dakle, nuni je nasljednik univerzalni sukcesor. Nuni dio daje se samo na zahtjev, nikada po slubenoj dunosti. U teoriji nasljednoga prava postoje dva shvaanja o pravnoj prirodi prava na nuni dio 1. nuni je dio jedan oblik nasljednoga prava (prihvaeno je kod nas i u veini drava svijeta) 2. pravo na nuni dio obvezno je pravo (prihvaeno u Njemakoj, vicarskoj i Austriji i u OGZ-u) Prihvaanje stajalita da je pravo na nuni dio oblik nasljednoga prava ima veliko praktino znaenje: - na nuno se nasljeivanje primjenjuju pravila zakonskoga nasljeivanja - za nune nasljednike vrijede pravila o dostojnosti, iskljuivosti izmeu pojedinih nunih nasljednih redova, odgovornosti za ostaviteljeve dugove, nasljednikoj izjavi, fikcija nasciturus pro iam nato, naelo reprezentacije itd. NUNI NASLJEDNICI Nuni nasljednik ima pravo zahtijevati nuni dio samo ako je u konkretnom sluaju istodobno i zakonski nasljednik. Postoje dvije kategorije nunih nasljednika: 1. apsolutni i 2. relativni. U apsolutne nune nasljednike spadaju ostaviteljevi potomci, ostaviteljevi posvojenici i njihovi potomci i njegov brani drug. Imaju pravo na jednu polovinu zakonskoga dijela. Apsolutni nuni nasljednici imaju pravo na nuni dio bez ikakvih dodatnih uvjeta. U relativne nune nasljednike ubrajaju se ostaviteljevi roditelji, posvojitelji i ostali predci (bake i djedovi, prabake i pradjedovi itd.). Pripada im jedna treina njihova zakonskoga dijela. Relativni nuni nasljednici ostvarit e pravo na nuni dio samo ako se kumulativno ispune dva dodatna uvjeta: 1. moraju biti trajno nesposobni za privreivanje (rad) i 2. ne smiju imati nunih sredstava za ivot (nemaju nunih sredstava za ivot). Naravno nuni nasljednici istodobno moraju biti i zakonski nasljednici. Pravo na nuni dio ni u kojem sluaju ne mogu ostvariti braa i sestre (to je prije bilo mogue) te potomci djedova i baka. Oni nisu nuni nasljednici.

29

NUNI NASLJEDNI REDOVI I. nuni nasljedni red ine ostaviteljevi potomci, posvojenici i njihovi potomci te ostaviteljev brani drug. Svakome pripada zakonskoga dijela II. nuni nasljedni red ine ostaviteljevi roditelji (posvojitelji) i brani drug. Roditeljima pripada 1/3 zakonskoga dijela, a branom drugu 1/2 zakonskoga dijela III. nuni nasljedni red ine bake i djedovi ostavitelja. Pripada im 1/3 zakonskoga dijela Teorijski se moe govoriti o etvrtom i daljnjim nasljednim redovima Kod nunoga nasljeivanja ne primjenjuje se naelo prirataja, a naelo reprezentacije se ogranieno primjenjuje samo u prvom nunom nasljednom redu dok je u daljnjim nasljednim redovima iskljueno IZRAUNAVANJE NUNOG DIJELA Ako je oporuitelj povrijedio nuni dio ne samo oporukom nego i darovanjima za ivota (dakle, nuni dio moe biti povrijeen i neovisno od toga da li postoji oporuka), na zahtjev nunih nasljednika pristupa se izraunavanju nunoga dijela. U prvom redu treba od cjelokupne aktive ostavitelja odbiti pasivu, to znai dugove, kao i trokove pogreba, popisa i procjene ostavine. Na taj se nain dobilo istu vrijednost ostavine. istoj ostavini priraunava se vrijednost svih darova koje je ostavitelj uinio nekom zakonskom nasljedniku bilo kada. Priraunava se takoer i vrijednost darova koje je ostavitelj uinio treim osobama u posljednjoj godini svoga ivota. Pod darom se podrazumijevaju i tzv. pred-davanja (npr. ostavitelj je nekoga zakonskoga nasljednika izdravao na fakultetskim studijima). Ne priraunavaju se darovi uinjeni u ope korisne svrhe kao ni darovi koji se na temelju zakona ne uraunavaju nasljedniku u njegov dio. Iz tako izraunate vrijednosti ostavine koja se moe nazvati obraunska vrijednost ostavine, odreuju se sada nuni dijelovi. Kad se podmire nuni dijelovi, ono to je preostalo naziva se raspoloivi dio i njime se moe slobodno oporuno raspolagati. Primjer izraunavanja nunog dijela Postoji oporuka kojom se cjelokupna ostavina ostavlja supruzi Osim supruge ostavitelj ima i dva sina koji su zakonski nasljednici AKTIVA 300.000,00 KN PASIVA 90.000,00 KN TROKOVI POGREBA 10.000,00 KN ISTA OSTAVINA 200.000,00 KN (nakon oduzimanja od aktive pasive i trokova pogreba) ISTA OSTAVINA 200.000,00 KN STAN DAROVAN SINU +100.000,00 KN OBRAUNSKA VRIJEDNOST OSTAVINE 300.000,00 Kod zakonskoga nasljeivanja supruga i svaki od dva sina nasljedili bi 1/3 ostavine Kao nunim nasljednicima pripada im 1/2 od zakonskoga dijela to iznosi u konkretnom sluaju 1/6 ukupne ostavine Obraunska vrijednost ostavine 300.000:6=50.000 kn Nasljednici ostvaruju nasljedstva: 150.000 oporuni nasljednik (supruga) 100.000 sin kojem je darovan stan 50.000 nuni dio za drugog sina

30

Uraunavanje (collatio) je institut po kojem se svakom zak.nasljedniku uraunavaju u njegov nasljedni dio sve ono to je dobio na ime dara ili zapisa od ostavitelja za ivota. Ne uraunavaju se u nasljedni dio: - darovi za koje je ostavitelj izjavio u vrijeme darovanja ili kasnije ili u oporuci da se ne uraunavaju ili se iz okolnosti moe zakljuiti da je to bila njegova volja; - vrijednost plodova i drugih koristi koje je nasljednik imao od darovane stvari; - manji uobiajeni darovi; - trokovi uzdravanja i kolovanja, ali samo u granicama ostaviteljeve obveze da nasljednika uzdrava i koluje. Nunom nasljedniku u nuni dio se uvijek uraunavaju dobiveni darovi i zapisi. Smisao odredaba o uraunavanju je da se ostavina pravino raspodjeli na zak.nasljednike. Ovakvo uraunavanje koje je izvreno samo raunski, tj.bez vraanja darova u ostavinu, naziva se IDEALNIM URAUNAVANJEM ILI IDEALNOM KOLACIJOM. ZN poznaje i REALNU KOLACIJU, ali samo kao iznimku. Predvieno je da nasljednik ima pravo vratiti darovanu stvar u ostavinu i tako izbjei idealno uraunavanje, tako da realna k.zapravo ni nije uraunavanje. Umanjenje oporunih raspolaganja i vraanje darova zbog povrede nunog dijela Nuni je dio povrijeen kad ukupna vrijednost raspolaganja koja je ostavitelj uinio oporukom i darovima premauje raspoloivi dio ostavine to znai da je oporuitelj raspolagao preko onoga to mu je doputeno. Kad je dolo do povrede nunoga dijela, oporuna raspolaganja e se umanjiti, a darovi vratiti u mjeri potrebnoj da se dopuni nuni dio. Najprije se umanjuju oporuna raspolaganja, pa kad time nuni dio ne bi bio namiren, vraaju se darovi. Oporuna se raspolaganja umanjuju u istom omjeru osim ako to drugo ne proizlazi iz oporuke. Umanjuju se i zapisi. Onaj oporuni nasljednik iji bi nasljedni dio trebao biti umanjen, moe zahtijevati razmjerno umanjenje zapisa koje on treba isplatiti. Za vraanje darova ZN je predvidio red vraanja. Vraanje poinje od posljednjega dara i nastavlja se obratno od reda kojim su uinjeni. Oni koji su uinjeni istodobno vraaju se razmjerno. Darom se ne smatra samo davanje neke stvari ili novca nego i oprotaj duga, kao i svako drugo raspolaganje uinjeno bez naknade. Mjerodavnom se kod dara smatra ona vrijednost koju darovana stvar ima u asu ostaviteljeve smrti. Pri utvrivanju ukupne vrijednosti oporunih raspolaganja i darova uzimaju se u raun i ona raspolaganja i darovi za koja je ostavitelj naredio da se nunom nasljedniku ne uraunavaju u njegov nasljedni dio. Oni pak darovi i oporuna raspolaganja koji se uraunavaju nunom nasljedniku u nasljedni dio, uzimaju se u raun samo onoliko koliko premauju njegov nuni dio. Do umanjenja oporunih raspolaganja i vraanja darova nikad ne dolazi po slubenoj dunosti, ve iskljuivo na zahtjev nunih nasljednika. Tuba ta umanjenje oporunih raspolaganja i tuba za vraanje dara podnose se u roku od tri godine. Rok kod tube za umanjenje oporunih raspolaganja rauna se od proglaenja oporuke, a kod tube za vraanje dara od dana ostaviteljeve smrti odnosno proglaenja umrlim. Rokovi su zastarni i njihovim istekom gubi se pravo.

ISKLJUENJE NUNIH NASLJEDNIKA

31

Nuni nasljednik moe biti iskljuen: 1. ako je povrijedio neku zakonsku ili moralnu obvezu koja proizlazi iz njegovog obiteljskog odnosa s ostaviteljem i time se tee ogrijeio prema ostavitelju, pr. povrijedio je zakonsku obvezu uzdravanja ostavitelja ili moralnu obvezu potovanja njegove osobe 2. ako je namjerno poinio neko tee kazneno djelo prema ostavitelju, njegovom branom drugu, djetetu ili roditelju; 3. ako je uinio kaz.djelo protiv RH ili vrijednosti zatienih meunarodnim pravom; 4. ako se odao neradu i nepotenom ivotu. U sluaju potpunog iskljuenja nunog nasljednika s njim se postupa kao da je umro prije ostavitelja. Primjenjuje se naelo reprezentacije. Razlozi iskljuenja moraju postojati u trenutku sastavljanja oporuke Izjava o iskljuenju moe se dati jedino u oporuci Iskljuenje moe biti potpuno i djelomino Iskljuenje treba razlikovati od nedostojnosti Iskljueni nuni nasljednik gubi nasljedno pravo u mjeri u kojoj je iskljuen Lienje nunog dijela Oporuna odredba o lienju nunog dijela bit e valjana samo ako su ispunjene 2 zakonske pretpostavke: 1. se odnosi na ostaviteljeva potomka kojeg on eli liiti nunog dijela. Lienik mora u trenutku sastavljanja oporuke ili kasnije u vrijeme ostaviteljeve smrti biti rasipnik ili prezaduen; 2. se odnosi na potomke: mogu biti lienikovo maloljetno dijete ili unuk od prije umrlog djeteta ili lienikovo punoljetno dijete ili unuk od prije umrlog djeteta, pod uvjetom da su punoljetno dijete i unuk nesposobni za rad i da nemaju nunih sredstava za ivot. Lieni nasljednik nasljeuje ostavitelja ako je lienje djelomino i kad u trenutku ostaviteljeve smrti vie ne postoje pretpostavke za lienje. Smisao lienja nunoga dijela je zatita i uzdravanje druge ili tree generacije ostaviteljevih potomaka. Lienje moe biti potpuno i djelomino. Povreda nunog dijela Nuni dio moe biti povrijeen ostaviteljevim besplatnim raspolaganjima oporukom i darovanjem. Nuni dio moe biti povrijeen u pogledu njegove veliine i vrijednosti. Ostaviteljeva besplatna raspolaganja koja vrijeaju neiji nuni dio pobojna su (ako ele, nuni nasljednici iji dio je povrijeen, mogu pobijati takva raspolaganja, no do toga dolazi samo na njihov zahtjev, nikada sud to nee uiniti po slubenoj dunosti.

Ostavljanje i odreivanje nunog dijela

32

1. u obliku zakonskoga nasljednoga dijela (ako u oporuci uope nije spomenut nuni nasljednik ili je ostavitelj neovlateno raspolagao darujui svoju imovinu ili je neopravdano iskljuio nekoga nunoga nasljednika iz prava na nuni dio 2. u obliku oporunoga nasljednoga dijela (ako je ostavitelj u oporuci odredio koji dio ostavine treba pripasti nunom nasljedniku) 3. u obliku zapisa

Utvrivanje nunog nasljednog prava Da je neka osoba postala nunim nasljednikom nakon ostaviteljeve smrti, te veliina njezinog nunog dijela odreuje se u pravilu rjeenjem o nasljeivanju nakon provedenog ostavinskog postupka, a ponekada i presudom, ako je izostao ostavinski postupak (npr. okonan je bez provoenja ostavinske rasprave, odnosno ostavinski postupak je proveden i okonan pravomonim rjeenjem o nasljeivanju, no njime nije utvreno nasljedno pravo nunog nasljednika i nije izvrena odgovarajua redukcija ostaviteljevih oporunih raspolaganja).

Zatita nunog nasljednog prava Nuno nasljedno pravo titi se zahtjevom za utvrenjem nasljednog prava u ostavinskom ili parninom postupku, a takoer i nasljednikim zahtjevom (tubom) actio supletoria. Zatita nunog nasljednog prava povezana je sa zahtjevom za umanjenjem oporunih raspolaganja koja vrijeaju nuni dio. Zahtjev zastarjeva u roku od 3 godine od dana proglaenja oporuke.

NASLJEDNOPRAVNI UGOVORI

33

Nasljednopravni ugovor je ugovor o ustupu i raspodjeli imovine za ivota IZOSTANAK NASLJEIVANJA I PRELAENJE OASNE OSTAVINE Oasna ili kaduktna ostavina je ona koju nema tko naslijediti Ostavitelj uope nema nasljednika (ni po zakonu ni po oporuci) ili su nedostojni (nesposobni) za nasljeivanje ili su se odrekli nasljedstva Oasna ostavina mogla bi se prepustiti prisvajanju (okupaciji) pojedinaca, no suvremeni nasljednopravni sustavi prihvaaju naelo fiscus post omnes (dravna blagajna poslije svih) U RH ostavina bez nasljednika postaje vlasnitvo grada ili opine Moe se kazati da oasna ostavina postaje dravno vlasnitvo. Nekretnine i s njima izjednaena prava (npr. pravo graenja) pripadaju onom gradu/opini na ijem se podruju nalaze. Pokretnine pripadaju onom gradu/opini na ijem je podruju ostavitelj imao prebivalite (a ako nije imao prebivalite onda se uzima u obzir boravite) u trenutku smrti Ako ostavitelj nije imao ni prebivalite ni boravite u RH u trenutku smrti, njegove pokretnine prelaze na grad/opinu gdje je ostavitelj u trenutku smrti bio upisan u knjigu dravljana RH U teoriji nasljednoga prava postavilo se pitanje smatra li se drava kod preuzimanja oasne ostavine nasljednikom. Postoje tri shvaanja glede toga: 1. Prema prvom shvaanju drava se smatra nasljednikom, no tome se prigovara jer zakonski nasljednik moe biti samo fizika osoba 2. Prema drugom shvaanju smatra se da drava samo stupa na mjesto nasljednika, ali sama nije nasljednik 3. Prema treem shvaanju koje prihvaa i ZON, drava postaje ostaviteljevim univerzalnim sukcesorom s onakvim pravnim poloajem kakav bi inae imao nasljednik Za razliku od nasljednika koji se moe odrei nasljedstva, drava mora prihvatiti nasljedstvo

PRAVNI POLOAJ OSTAVITELJEVOG NASLJEDNIKA Pravni poloaj ostaviteljevog nasljednika sastoji se od: 1. nasljedstva (pravnih dobara i dugovanja koja su iz ostavine prela na nasljednika postavi njegovo nasljedstvo) te od 2. nekih daljnjih prava i obveza koje su nastale za nasljednika zato to je naslijedio ostavitelja. Dolaenje u pravni poloaj ostaviteljevog nasljednika U ovaj pravni poloaj dolazi osoba koja je zbog ostaviteljeve smrti stekla subjektivno nasljedno pravo. Nae nasljedno pravo usvojilo je sustav ipso iure nasljeivanja nasljednik je stekao nasljedno pravo u istom trenutku u kojemu se nasljedstvo otvorilo (smrt ostavitelja). Nije potrebne uruba nasljedstva, niti neki in suda, niti volja nasljednika, pa ni njegovo znanje o smrti ostavitelja. Osoba koja je na taj nain dola u pravni poloaj nasljednika jo uvijek nije definitivno u tom poloaju jer ako ne eli biti nasljednikom ima pravo na odricanje od nasljedstva.

34

Poloaj s obzirom na nasljedstvo Nasljedstvo se sastoji od pravnih dobara ostavitelja (imovinskih dobara i nekih neimovinskih dobara) te od ostaviteljevih dugovanja (obveza i obvezama slinih pravnih entiteta). Sastav nasljedstva se podudara sa sastavom ostavine uz odbitak onoga to iz ostavine nije prelo na nasljednika zbog relativne nenasljedivosti (relativno nenasljedivo je ono to je nasljedivo, samo na za onu osobu koja je ostaviteljev nasljednik) te zbog izdvajanja iz ostavine. Vrijednost Pravni poloaj nasljednika ima neku vrijednost koja se moe izraziti u novcu imovinsku vrijednost. Vrijednost AKTIVE NASLJEDSTVA je granica nasljednikove osobne odgovornosti za ostavitljeve obveze; on za te obveze ne odgovara veom vrijednou od zbroja vrijednosti stvari i imovinskih prava koja su u njegovu imovinu ula time to je naslijedio dunika tih obveza (ostavitelja). ISTA VRIJEDNOST NASLJEDSTVA = vrijednost aktive nasljedstva umanjena za vrijednost pasive nasljedstva. OBRAUNSKA VRIJEDNOST NASLJEDSTVA vrijednost koju bi nasljedstvo imalo da ostavitelj nije za ivota inio darove i druga besplatna raspolaganja. Temelj je za izraunavanje nunog dijela. Poloaj u pogledu nasljeenih dobara Od trenutka ostaviteljeve smrti stvari, prava i drug