UNIVERZITET APEIRON

FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE

BANJA LUKA

DIPLOMSKI RAD

“MOGU I PRAVCI RAZVOJA TURIZMA U MOSTARU”

Student Mentor Amela �ati� Doc.dr Slavko Segi� Banja Luka, februar 2008.god.

SADRŽAJ Uvod 1

1.Osnovne funkcije turizma 2

1.1. Pojam i definisanje turizma 2

1.2. Osnovni preduslovi nekog lokaliteta za uklju�ivanje u turisti�ku ponudu 4

1.3. Funkcije turizma 5

1.4.Povezanost turizma sa ostalim djelatnostima 8

2. Turisti�ki potencijali Mostara 10

2.1. Kulturno-istorijska baština 12

2.2. Ostali resursi Mostara 20

3. Identifikacija privrednih subjekata u Mostaru 23

3.1. Istorijat turizma grada Mostara 23

4. Dijagnosticiranje postoje�eg stanja 24

5. Postoje�e stanje uslova poslovanja 25

5.1. Stanje u makrookolini 25

5.2. Stanje u mikrookolini 26

5.3. Stanje poslovnih subjekata 26

5.4. Kadrovi, marketing podsistemi, makroorganizacija itd... 29

6. Procjena kretanja faktora okruženja 30

6.1. O�ekivani pravci promjena u makrookruženju

30

6.2. O�ekivane promjene u mikrokolini

30

6.3. Marketing koncept u organizaciji poslovanja i definisanje pravaca razvoja tur- izma u Mostaru

31

7. Analiza tržišta

36

8. Mogu�i pravci razvoja turizma u Mostaru

45

8.1. Izletni�ki i tranzitni turizam

45

8.2. Razvoj kulturnog turizma

46

8.3. Vjerski turizam

47

8.4.Turizam na vodi

48

8.5. Sportski i sportsko rekreativni turizam i avanturisti�ki turizam

50

8.6.Lovni i ribolovni turizam

51

8.7. Ruralni (seoski) turizam

53

8.8. Ostali selektivni oblici turizma

57

9. Potrebna finansijska sredstva za sanaciju, rekonstrukciju i proširenje djelatnosti 10. Rezime

58 59

11. Korištena literatura

60

12. Prilog Mapa grada Mostara 57

ZAHVALNICA

Posebnu zahvalnost želim da uputim, prije svega, svom mentoru, prof. dr Slavku Segi�, koji je pokazao maksimalan nivo razumjevanja za moj rad. Krajnje strpljivo u svakom momentu bio je na raspolaganju, po pitanju literature kojom sam se koristila, konsultacija, savjeta... I pored svih poteško�a koje su se pojavljivale u radu, moj mentor je ostao do kraja dosljedan i doveo, skupa sa mnom, ovaj moj rad do kraja. Još jednom mu zahvaljujem na svom vremenu koje je odvojio za mene i moj diplomski rad.

Tako�e želim da se zahvalim mojoj porodici, koja je tako�e imala

razumjevanja i strpljenja za svo vrijeme i trud koji sam uložila u svoje školovanje. Iako ponekada na štetu porodice, uvijek su imali razumjevanja za moj rad i iskreno su se radovali svakom mom uspjehu.

Iskrenu zahvalnost upu�ujem svojoj sestri Alisi, koja je kako u mom

životu, tako i u školovanju, moralna i svaka druga podrška, Bez njene pomo�i, sigurno, ne bih uspjela.

Sa zahvalnoš�u, Amela �ati�

U V O D Turizam je zna�ajna oblast privrede, te i �itave ekonomije BiH. Obzirom da nakon rata to i nije nešto sa �im se možemo pohvaliti, što zbog neadekvatne pravne regulative, složenog sistema organizovanja države, te i resora turizma, to i zbog indiferentnosti osoba zaduženih za turizam. Neophodno je hitno animirati sve organe, institucije zadužene za turizam i napokon ovoj grani dati zasluženo mjesto u državi, a time lakše i u gradu na Neretvi. Kroz temu svog diplomskog rada nastoja�u opisati šta u�initi kako bi turizam dobio mjesto koje zaslužuje konkretno u Mostaru, te prednosti koje razvoj ove oblasti donosi konkretnom podru�ju, uz, naravno, adekvatne ekološke i druge neophodne elemente, što se svakako može odnositi i na ostala mjesta u Bosni i Hercegovini. Tema mog diplomskog rada odre�uje i cilj istraživanja, kako u samom naslovu kaže “Mogu�i pravci razvoja turizma u Mostaru.” Obzirom da je Mostar grad sa dugom turisti�kom tradicijom, te da je posljednjih godina izražen tzv. tranzitni turizam, kroz svoj rad pokuša�u podstaknuti institucije grada da privuku doma�e i strane turiste da borave u Mostaru, da upoznaju njegovu istoriju i tradiciju, njegove prirodne ljepote, da kroz “paket aranžman” upoznaju grad i njegovu okolinu. Nalaze�i se u centru Hercegovine, na putu ka jadranskoj obali, te Me�ugorju kao poznatoj vjerskoj destinaciji krš�anske religije, oboga�ivanje turisti�ke ponude trebalo bi se fokusirati na produžavanje boravka tranzitnih turista. Po meni postoji više mogu�ih pravaca razvoja turizma u Mostaru, podjednako važnih i to: tranzitni, kulturni, vjerski, eko turizam, turizam na vodama, lovni i ribolovni, festivalski i kongresni, avanturisti�ki, rekreativni i seoski. Za razvoj turizma kao masovne pojave u svijetu ,velikom rastu broja turista, doprinjeli su dosta uslovi života u gradovima gdje je mnogo betona i asfalta, visokih zgrada i ulica, mnogo ljudi i automobila, mnogo buke, ne�istog vazduha, smoga... brz tempo života... Pravi odmor mogu� je jedino u uslovima �iste prirode i povoljne klime. To treba biti osnova za razvoj turizma u Mostaru. S obzirom na prirodne ljepote, kulturno-istorijske vrijednosti, pogodne klimatske uslove i geografski položaj Mostar jeste i može se ozbiljnim radom svih institucija i stanovnika održati me�u vode�im bosansko-hercegova�kim, pa i svjetskim turisti�kim destinacijama. U nadi da �e moj rad doprinjeti barem za jedan stepen poboljšanju turisti�ke ponude grada, možda i nekom preduzetnom gra�aninu da sam pokrene biznis koji �e obogatiti turisti�ku ponudu grada, pokuša�u otkriti i pokazati put za otklanjanje uzroka, te dati ideje za nove šanse proširenja turisti�ke ponude.

1.Osnovne funkcije turizma 1.1. Pojam i definisanje turizma “Turizam je privredna djelatnost koja obuhvata poslove vezane za putovanja i privremeni boravak ljudi van njihovog prebivališta. Razlozi putovanja su raznovrsni, pa i turizam može biti: zdravstveni, zabavni, sportski, kulturni, ljetovališni, a prema drugim kriterijima se razlikuju: izletni�ki i boravišni, doma�i, inostrani i pograni�ni, sezonski i vansezonski, itd. Turizam povezuje djelatnosti i interese razli�itih privrednih grana. Njime se bavi saobra�aj, trgovina, ugostiteljstvo, industrija, gra�evinarstvo, itd. Razvoj turizma podsti�e ja�anje cjelokupne privredne aktivnosti, pa je otuda njegov zna�aj veliki. Pored toga, turizam omogu�ava zapošljavanje sa relativno niskim investicionim ulaganjima, pa je naro�ito u nedovoljno razvijenim zemljama korisno razvijati ovu vrstu djelatnosti. Naša zemlja

ima vanredno povoljne uslove za razvoj turizma.”1

Mostar je grad koji predstavlja atraktivnu turisti�ku destinaciju tokom cijele godine. Turizam je široka društvena aktivnost zasnovana na putovanjima radi potreba koje se ne mogu zadovoljiti u mjestu stanovanja. Turizam spada u aktivnosti temeljene na slobodnom vremenu. Ova djelatnost u savremenom svijetu igra izrazito zna�ajnu ulogu s tendencijom stalnog ja�anja te uloge. U osnovi svega nalaze se kategorije: slobodno vrijeme i diskrecijski dohodak pu�anstva. Bitne oznake fenomena slobodnog vremena odnosno aktivnosti koje se temelje na tom fenomenu jesu: odsutnost prinude, ostvarivanje osobnog zadovoljstva, zna�enje igranja i društvena dimenzija slobodnog vremena.2 Ljudi su uvjek težili i imali potrebu da putuju radi upoznavanja novih krajeva i ljudi u razli�itim fazama društvenog i ekonomskog razvoja na šta su ih podsticali razni motivi. Za�etke turisti�kih putovanja karakteriše trgovina, hodo�aš�e ili u�enje. Danas je turizam masovna pojava u koji su uklju�eni široki slojevi stanovništva, a putuje se radi odmora, zdravlja, promjene svakidašnje okoline ili druženja. Kad se zadovolje osnovne ljudske potrebe (hrana, odjevanje, stanovanje i sl.) javljaju se turisti�ke potrebe. Može se re�i da se aktivnosti u slobodnom vremenu ostvaruju slobodno i u svrhu relaksacije ili zabave, odnosno u svrhu li�nog i društvenog razvoja. Neki tome dodaju eskapizam – bijeg od presije, frustracija i društvenih obaveza što ih sa sobom donosi svakodnevni život. Turizam kao djelatnost ipak je „KARAKTERISTIKA NAŠEG DOBA“.

Po dinamici rasta svrstava se u red vode�ih u svijetu, a od drugog svjetskog rata pove�ao se 25 puta po turisti�kim putovanjima, po potrošnji 211 puta i danas je u me�unarodnom prometu oko 700 miliona turista koji troše oko 450 milrd. USD godišnje. “Turizam je skup odnosa i pojava koje proizilaze iz putovanja i boravka posjetilaca nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako sa takvim boravkom nije povezana nikakva njihova privredna djelatnost.”3 Turista kao potroša� turisti�kih usluga, može teorijski da se definiše kao “privremeni posjetilac” koji se nalazi u mjestu van svog mjesta boravka najmanje 24 �asa, s tim što je promjena mjesta njegovog boravka motivisana ovim razlozima:4

- željom za fizi�kim i psihi�kim odmorom, - željom za razonodom i zabavom, - željom za sticanjem znanja putem upoznavanja kulturnog i istorijskog naslije�a odre�enih zemalja ili mjesta (ovdje nisu uklju�eni studenti i u�enici u stranim zemljama ili mjestima, kao ni

osobe na specijalizaciji u inostranstvu) i upoznavanjem prirodnih ljepota,

- zdravstvenim razlozima (preventivna zdravstvena zaštita) koji uslovljavaju koriš�enje klimatskih i vazdušnih lje�ilišta ili

1 Dr Nenad Nikoli�, Popularni ekonomski rije�nik, str.260, Sarajevo 1987 2 M.Morgan: Marketing for leisure and tourism, Prentice Hall Europe, 1996.,str.3

3 Markovi�, S.i Z.,Cit.djelo, str.10 4 Litle,A.D.,cit.djelo str.7

odmarališta, - amaterskim sportskim takmi�enjima i drugim oblicima takmi�enja ili amaterskim manifestacijama kulturno – umjetni�kih ostvarenja u drugim mjestima ili zemljama, - kružnim putovanjima turista brodovima, koji se zadržavaju u odre�enim mjestima i kra�e od 24 �asa itd... Turisti�ko tržište bi se moglo definisati kao5 skup odnosa ponude i potražnje u djelokrugu usluga i dobara što služe za podmirenje turisti�kih potreba na odre�enom prostoru ili kao skup odnosa ponude i potražnje koji nastaje pod uticajem turisti�kih kretanja. Ono je specifi�no tržište, jer se razmjena robe i usluga odvija u posebnim okolnostima i na na�in koji se razlikuje od ostalih tržišta.

1.2. Osnovni preduslovi nekog lokaliteta za uklju�ivanje u turisti�ku ponudu

Turisti�ki proizvod je jedinstven skup razli�itih, ali povezanih pojedina�nih turisti�ko-ugostiteljskih i drugih usluga, koje se u paketu i sinhronizovano mogu koristiti u jednom turisti�kom aranžmanu. Izbjegavati pristupe pojedina�nog ugstiteljsko-turisti�kog predstavljanja kao turisti�kog proizvoda što je u dobroj mjeri trenutno zastupljeno. Osnovni preduslovi se mogu definisati: � Humani: �ovjek i vrijeme � Atraktivnost pojedina�nih proizvoda � Mogu�nost raznovrsnosti ponude � Ekološki pozitivan pristup � Saobra�ajna uvezanost,(posebno aerodrom Mostar) � Kvalitet usluga � Gostoprimstvo � Turisti�ki pozitivan imidž � Komunalna infrastruktura � Smještajni kapaciteti, turisti�ki objekti i ure�aji � Turisti�ke agencije, turisti�ki kadrovi, turisti�ka educiranost

lokalnog stanovništva, � Dobra prostorna organizacija, lijepo oblikovani objekti,

vanjski ure�aji i zelene površine, � Politi�ka stabilnost i sigurnost. Važnost neke prostorne jedinice kao turisti�ke destinacije odre�ena je stepenom kvaliteta i dostatnoš�u glavnih �inilaca razvoja turizma, a to su:dostupnost atrakcije destinacije, te smještajni i drugi kapaciteti.6 Za ja�i turisti�ki razvoj nekog mjesta nužan je redovan i pogodan transport koji omogu�uje da se udaljenost do destinacije prevali što udobnije i po povoljnoj cijeni. Turisti�ke atrakcije mogu biti prirodne, društvene (kulturno-

5 Ibid.,str.45

6 Osnove turizma,Sanda Weber, Vesna Mika�evi�,1994.god. Zagreb

istorijske znamenitosti, kulturne, sportske ili privredne ustanove ili manifestacije). Uspjeh mnogih turisti�kih mjesta zavisi od kombinacije prirodnih i društvenih atrakcija. Mogu�nosti za turisti�ki razvoj nekog mjesta bit �e ograni�ene ako uz atrakcije mjesto nema i drugih uslova za prihvat turista. Prihvatni kapaciteti podrazumjevaju objekte koji pružaju usluge smještaja (hoteli, kampovi, prihvatni smještaj i drugi oblici), zatim ugostiteljske objekte za prehranu (restorani i dr.), i druge kapacitete kao što su lokalni prevoz i komunikacije (poštansko-telegrafske usluge, internet usluge). Pored usluga smještaja i prehrane koje se mogu smatrati osnovnim, turisti koriste i mnoge druge. Neke destinacije potaknule su razvoj turizma upravo na takvoj dodatnoj ponudi. Na prvom je mjestu raznovrsna i kvalitetna trgovinska mreža s raznovrsnom ponudom, koja omogu�ava veliki raspon cijena kako bi svako našao nešto za sebe. U promotivnim materijalima mnogih gradova navode se kao privla�nosti upravo mogu�nosti za kupovinu (“shoping”). Turistima koji putuju vlastitim vozilom nužne su pumpe za gorivo i razli�iti servisi kao i trgovina rezervnim dijelovima. Turisti u toku boravka koriste lokalni prevoz, a gostima treba biti na raspolaganju taksi služba i mogu�nost iznajmljivanja vozila. Za dobivanje pouzdanih informacija, rezervaciju smještaja, nabavku plana mjesta ili informaciju o najbližem restoranu gosti se obra�aju informativnim centrima/punktovima ili turisti�kim agencijama (uredima). Turisti, kao i stalni stanovnici nekog mjesta, koriste mnoge usluge kao što su bankarske, medicinske, razli�itih servisa i zanatskih radionica. Iako se ne ubrajaju u turisti�ku ponudu, od njhove uloge zavisi i zadovoljstvo gosta. Klasi�ni poštansko-telefonski promet, koji uklju�uje prenos vijesti, informacija, pošte i novca, ima posebnu važnost jer turistima omogu�ava komunikaciju. Uz klasi�an poštansko-telefonski promet, u turizmu sve ve�u ulogu imaju informacijsko-rezervacijski sistemi �ija je osnovna uloga da pružaju brze i ta�ne informacije i posreduju izme�u turisti�ke ponude i tražnje. Danas najpoznatija globalna mreža internet postaje sve važnija u procesu informisanja savremenog �ovjeka i (potencijalnog) turista, posebno dok se još nije odlu�io gdje putovati. Veliki hoteli i hotelski lanci, avio prevoznici, organizatori putovanja i putni�ke agencije se u svom �esto vrlo razgranatom poslovanju koriste ra�unarskim mrežama, poznate kao kompjutersko-rezervacijski sistemi (CRS).7

1.3. Funkcije turizma Funkcije turizma mogu se posmatrati sa društvenog i ekonomskog aspekta. Kada je rije� o društvenom zna�aju turizma, imaju se u vidu razni uticaji koje turizam vrši u ovoj sferi. A to su: kulturni, obrazovni, zdravstveni, bolje razumijevanje me�u ljudima iz razli�itih zemalja, pove�ava se broj ljudi koji žele trajni mir u svijetu, itd... Veliki broj turista se uklju�uje u turisti�ka putovanja motivisan

7 Osnove turizma, Sanda Weber i Vesna Mika�i�, Zagreb, 1994.god.,str.135

željom da upozna istorijsko i kulturno naslije�e drugih zemalja i krajeva, kao i dostignu�a iz raznih oblasti umjetnosti u tim zemljama. Veliki broj turista posje�uje muzeje, istorijske spomenike, umjetni�ke galerije, umjetni�ke festivale i sl. Me�utim, i u ovom slu�aju mogu�e je širi domen uticaja turizma, jer putuju�i u druge zemlje i krajeve, turisti se bliže upoznaju sa geografskim, klimatskim, antropološkim, socijalnim i ostalim uslovima u kojima živi stanovništvo tih podru�ja. Na taj na�in se pove�ava opšti kulturni nivo turista. Prenošenje pozitivnih navika i obi�aja iz jedne u drugu zemlju može se svrstati u domen kulturnog i obrazovnog aspekta. Nadalje, turizam koji omogu�uje rekreaciju turistima u fizi�kom i psihi�kom smislu, vrši zna�ajan uticaj na poboljšanje zdravstvene i radne sposobnosti stanovništva. U osnovi ekonomskog zna�aja turizma nalazi se potrošnja turista u mjestima koja posje�uju. Turisti�ka potrošnja vrši direktne i indirektne efekte na privredu. Od direktnih uticaja najvažniji su: � uticaj na društveni proizvod i nacionalni dohodak, � uticaj na razvoj privrednih djelatnosti koje sa�injavaju turisti�ku privredu, � uticaj na platni bilans zemlje, � uticaj na zaposlenost stanovništva i nivo životnog standarda, � uticaj na investicionu aktivnost i strukturu investicija, � uticaj na brži razvoj nedovoljno razvijenih zemalja i podru�ja. Indirektan uticaj turizma ogleda se u tome što turisti�ka potrošnja koja se neposredno realizuje u djelatnostima turisti�ke privrede ima reperkusije na manje-više sve privredne i neprivredne djelatnosti. Uz prije spomenute, �esto puta i prenaglašavane, pozitivne funkcije turizma, ipak su od njegove pojave do danas prisutne i njegove brojne negativne funkcije u svim sferama njegova djelovanja – prostornoj, društvenoj i ekonomskoj. Zato se s pravom kaže da pozitivne funkcije oslikavaju lice, a one negativne nali�je turizma. Negativne funkcije turizma dolaze do ja�eg izražaja ukoliko se turizam spontano i stihijski, odnosno neplanirano i bez kontrole razvija. Zbog stalnog pove�anja broja u�esnika u turisti�kim migracijama, i usljed velikih gra�evinskih i drugih tehni�kih zahvata, što se nužno moraju raditi da bi se mogle transferisati i smjestiti sve ve�e mase turista, zadovoljiti njihove potrebe i zahtjeve, uz industrijalizaciju i urbanizaciju, postaje jedan od najve�ih korisnika kako još slobodnog prirodnog prostora, tako i onog kojeg bi trebalo zaštiti, pa i onog zašti�nog. Turisti “konzumiraju” prirodu kao specifi�no dobro i na razne na�ine vrše aktivan uticaj na sve prirodne elemente u mjestu odmaranja, što nužno dovodi do svakojakih negativnih ekoloških posljedica i do kolizija izme�u dokoli�arske okoline i prirodne sredine. Istovremeno se odvija i niz degenerativnih procesa u društvenoj sferi. Nagle promjene u ekonomskoj strukturi rezidentnog stanovništva koje se u sve ve�oj mjeri prestaje baviti tradicionalnim proizvodnim djelatnostima i umjesto toga po�inje se baviti uslužnim turisti�kim poslovima, uo�ljive socijalne razlike, velike i uo�ljive razlike izme�u visokog materijalnog standarda onih porodica i pojedinaca koji su se naglo obogatili prihodima od turizma i njihovog niskog kulturnog standarda. Brojne sociopatološke pojave u turisti�kim mjestima od kojih su najpogubnije širenje kriminala u svim uobi�ajenim i u nekim specifi�nim oblicima i stvaranje društvenog ološa što ga �ine oni pojedinci koji parazitski žive od

turizma bave�i se ne�asnim radom i nedopuštenim djelatnostima. Premda želja za proširivanjem i oboga�ivanjem sfere subjektivne kulture i želje za poboljšanjem zdravstvenih kondicija idu u red najsnažnijih i najvrijednijih motiva koji oduvijek pokre�u turiste, brojne �injenice govore, ne samo o površnosti u kulturnom oboga�enju, nego i o pravom kulturnom vandalizmu, s druge strane radi se o brojnim negativnim zdravstvenim posljedicama, kako zbog onih što proizlaze iz nepravilnog izbora vremena za provo�enje dugog aktivnog odmora izvan domicila, te tako što rezultiraju iz intenzivnog na�ina života za vrijeme godišnjeg odmora, posebno neumjerenih uživanja hrane i pi�a i prakticiranja zamornih rekreativnih aktivnosti, što sve skupa dovodi do pojave nekih posebnih bolesti kojima se bavi moderna “patologija dokolice”. Jedna od najstarijih i po efektima u ekonomskom pogledu najnegativnijih funkcija turizma, o kojoj se u novije vrijeme najviše i piše, je djelovanje turizma kao faktora ja�anja svih starih oblika “prirodne” rente i kao generatora novih tipova i podtipova imobilijarne rente te uzro�nika velikih poreme�aja na tržištu nekretninama. Na osnovu onog što je re�eno o turbulencijama što ih uzrokuju negativne funkcije u prostornoj, društvenoj i ekonomskoj sferi može se zaklju�iti da je imao pravo anonimni reporter kada je svoj izvještaj o velikoj sportskoj priredbi u blizini Londona zaklju�io rije�ima “bilo je mnogo ljudi i bilo je mnogo gužve – bijaše to pravi turizam”.8 Polaze�i od zna�aja kompleksnog posmatranja turisti�ke usluge, nezavisno od toga gdje i kada se turistima pruža, u posljednje vrijeme poseban zna�aj i smisao dobija tzv. “paket” turisti�kih usluga. Njegova suština je upravo u tome da turistima obezbjedi jedinstvenu i kvalitetnu turisti�ku uslugu, koja u sebi sadrži sve naprijed navedene usluge koje se turistima pružaju u mjestima njihovog stalnog mjesta boravka, u procesu prevoza i u turisti�kom mjestu gdje privremeno borave. Za ovu jedinstvenu uslugu putni�ke agencije, saobra�ajne i druge organizacije koje se javljaju kao ponu�a�i paketa usluga formiraju jedinstvenu prodajnu cijenu. 1.4. Povezanost turizma sa ostalim djelatnostima Turizam ne predstavlja posebnu privrednu djelatnost, kao što je to slu�aj sa ostalim privrednim djelatnostima (industrijom, trgovinom, poljoprivredom, saobra�ajem, itd.) i ne postoje mogu�nosti za striktno kvalitativno i kvantitativno determinisanje turisti�ke privrede kao zasebne i nazavisne cjeline. Turizam je raznorodna privredna djelatnost, koja se sastoji iz razli�itih privrednih i neprivrednih aktivnosti, a sve zajedno u�estvuju u zadovoljenju potreba doma�ih i stranih turista. Turizam je multiplikantna djelatnost povezana sa preko 50 privrednih djelatnosti.

U funkcijama turizma u dobroj mjeri su opisane te djelatnosti ipak naglašavam sljede�e:

8 Turizam - izbor radova, prof.dr Dragutin Alfier, Zagreb 1994.god.

� ugostiteljstvo, � poljoprivreda, � trgovina, � gra�evinarstvo, � zanatstvo i ku�na radinost, � industrija itd... Turizam je prepoznat u nerazvijenim zemljama kao djelatnost koja ima najbolje mogu�nosti za brzi razvoj i pove�anje zaposlenosti, upravo zbog postojanja prirodnih i kulturnih potencijala za turisti�ku valorizaciju u svakoj zemlji. Razvoj i pozitivan uticaj na ukupan privredni razvoj a zbog povezanosti, kompatibilnosti i mogu�nosti uticaja na razvoj velikog broja drugih privrednih djelatnosti sve više se tretira kao strateška djelatnost koja i postiže izuzetno pozitivne efekte (primjeri zato su: Turska, Tunis, Malezija itd.). Bosna i Hercegovina je jedna od bogatijih zemalja prirodnim potencijalima zbog �ega se turizam posmatra kao „razvojna budu�nost BiH“ i svrstana je u vode�a strareška razvojna opredjeljenja. Osnovu turisti�ke privredne i neprivredne djelatnosti �ine: turisti�ke i putni�ke agencije, saobra�aj, ugostiteljstvo, trgovina na malo, zanatstvo, komunalne djelatnosti, kulturno-istorijske, umjetni�ke, sportske i druge aktivnosti. U našoj državi, a samim tim i u mome gradu osjeti se veliki problem složenog sistema organizovanja i u turizmu, postoji na državnom nivou Udruženje za turizam, Federalno ministarstvo turizma, zatim Turisti�ka zajednica kantona, te Turisti�ka zajednica Grada Mostara. Rad raznih turisti�kih organizacija i organa na regionalnom, nacionalnom i me�unarodnom planu trebao bi da u�estvuje u pripremanju turisti�ke politike, turisti�ke ponude, planiranju razvoja turizma, planiranju i poboljšavanju turisti�ke ponude, odre�ivanju strukture investicionih ulaganja, te odre�ivanju uloge u formiranju i raspodjeli društvenog proizvoda i nacionalnog dohotka. Prema tome, u analizi karaktera rada ove djelatnosti, sa stanovišta njene proizvodnosti, može se u osnovi po�i od analize karaktera rada, najvažnijih privrednih djelatnosti, koje direktno u�estvuju u podmirenju potreba turista (ugostiteljstvo, saobra�aj, trgovina, turisti�ke organizacije-putni�ke i turisti�ke agencije i sl., razne vrste komunalnih djelatnosti i zanatske radnje i preduze�a).9

9 Krapf,”Importance of Internacional Turism”,Roma,1963,str.4.

2. Turisti�ki potencijali Mostara

Mostar je u prijeratnom periodu imao snažno izražen turisti�ki IMIDŽ i bio jedna od posje�enijih turisti�kih mikrodestinacija u BiH i regiji. Mostar predstavlja veoma zanimljivu turisti�ku destinaciju, što je rezultat geografskog položaja, izuzetnih prirodnih ljepota, kulturno-istorijskih vrijednosti i pogodnih klimatskih uslova, ima skoro sve predispozicije za razvoj razli�itih grana turizma. Resursna osnova Mostara mnogo je šira, raznovrsnija i kvalitetnija nego što su dosadašnja turisti�ka i sli�na istraživanja to pokazivala. To je neminovno jer je i interes današnjeg potencijalnog gosta u mnogome razli�it od vremena kada se o ekologiji, zaštiti okoline i svih resursnih dobara s puno uzdržanosti i s teško�ama razgovaralo i rijetko donosile prave odluke. Uz sve što je poznato o prirodnim vrijednostima ovoga kraja (vode i planine sa bogatom florom i faunom) veoma malo se turisti�ki oblikovala ponuda iz domena kulturne, istorijske i duhovne baštine, �ime je Mostar jedna od najbogatijih sredina u BiH.

Slika 1. Panorama grada Mostara

Grad Mostar, smješten je podno obronaka planina Veleža, Huma i �abulje, leži na obalama rijeke Neretve, na nadmorskoj visini 60-80m. Ima mediteransku klimu sa dugim i

toplim ljetima i blagim zimama, snijeg je prava rijetkost za grad, dok su vrhovi planine Velež bijeli �ak i u julu. To je grad sunca, zelenila, cvije�a, koji se odlikuje specifi�nom i rijetko ugodnom mediteranskom klimom. Jedan meteorološki podatak najrje�itije govori o mostarskoj klimi: prosje�na temperatura iznosi 15 �C, dok je prosje�na ljetna temperatura 24,3 �C, a zimska 6,1 �C. Sa ovako idealnim klimatskim uslovima Mostar skoro da i nema mrtve turisti�ke sezone, pa je zato pristupa�an turistima u svakom godišnjem dobu. Mostar je udaljen 60 km od Jadranskog mora. U gradu i njegovoj bližoj okolini nalaze se jedinstveni lokaliteti kulturno-istorijskog blaga i naslije�a, koji svjedo�e o životu na ovom podru�ju još u predanti�kim vremenima. Mostar je vijekovima na raskrsnici razli�itih civilizacija svaka od njih je u njega utkala dio svoje posebnosti. Karakter grada Mostara je oboga�en posebnim ugo�ajem, koji daje susret triju kultura na jednom urbanom prostoru. Istovremeno je i nosilac najrazli�itijih regionalnih funkcija, politi�ko, finansijsko i kulturno središte Hercegova�ko-neretvanskog kantona, pa i �itave Hercegovine. "Uski krivudavi soka�i�i, stoljetne ku�e pokrivene plo�ama, minareti poput koplja od kamena, plavo nebo, suptropska flora i mediteransko sunce - to je Stari Mostar". Mostar zna�i köprili-šeher (varoš, grad s mostom). Pod imenom Mostar spominje se od 1474. godine. Pored više izvo�enja imena Mostara, ”najvjerovatnije je dobio ime po ”mostarima” �uvarima mosta, koji su boravili u dvije kule s obje strane mosta. Neke od turisti�kih atrakcija :

� Stari most i kujundžiluk (istorijska �etvrt Grada sa nizom sadržaja iz bogate istorije grada),

� Skokovi sa Starog mosta, � Kara�ozbegova džamija i medresa, � Franjeva�ka crkva s najvišim zvonikom u Bosni i Hercegovini, � Pravoslavna crkva, � Ku�a Alekse Šanti�a, velikana bh. pjesništva � Muzej Hercegovine � Muzi�ki centar “Pavaroti” � Biš�evi�a sokak, sa poznatom turskom ku�om, � Kajtazova ku�a, stara turska ku�a � Vožnja kanuom “Ispod mostova Mostara” � Park prirode “Ruište” na planini Prenj, poznat po endemskoj

vrsti munike i endemskoj vrsti bosanskog ljiljana, � Rezervat prirode “Diva Grabovica”, skoro netaknuta priroda, � Blagaj sa poznatom Derviškom tekijom i Starim gradom i

mnoge druge… Šetnja kroz Mostar je šetnja kroz istoriju, od Starog dijela prema modernom urbanom dijelu grada gdje možete na�i najluksuznije tržne centre sa buticima poznatih svjetskih brendova.

---------------- ”S dvije kule velika �uprija, Pružila se preko r'jeke �arne, Te sa svojim velebnijem lukom, Pri�inja se poput duge šarne.” ----------------

2.1. KULTURNO-ISTORIJSKA BAŠTINA

Kulturno-istorijska baština grada Mostara najprepoznatljiviji je i najvrijedniji dio sa�uvane kulture, tradicije i ljudskog neimarstva kroz vijekove na ovom podru�ju. Najstariji pisani dokumenti o Mostaru datirani su u prvu polovinu XV vijeka, a ime je dobio po �uvarima mostova (mostarima), na obalama rijeke Neretve.

Stari most i Kujundžiluk (stara gradska jezgra)

”Što je za Pariz Notre Dame, za Carigrad Aja Sofija, to je za Mostar Stari most”.

Slika 2. Stari most (prije 1992.god.)

Most predstavlja posebnu atrakciju grada. Njemu se dive svi oni koji ga ugledaju onako vješto ukomponavanog u jedan cjelovit pejzaž.

Slika br.3. Vatromet prilikom sve�anog otvorenja Obnovljenog Starog mosta

Slika br.4 Skokovi sa Starog mosta

Grad je poznat po �uvenom Starom mostu,jednoj od najve�ih turisti�kih atrakcija Bosne i Hercegovine, izgra�enom u 16 vijeku, u prethodnom ratu porušen, te ponovo izgra�en 2003.godine. Stari most je prvi kulturni spomenik u Bosni i Hercegovini koji se nalazi na UNESCO-voj listi zašti�enih spomenika kulture svijeta. Tradicionalni skokovi sa Starog mosta tako�e su turisti�ka atrakcija, a odvijaju se po 440 put. Jednolu�ni bijeli most od mehkog kamena tenelija, spojio je obale Neretve 1566.godine. Sagradio ga je Hajrudin, dvorski graditelj Sultana Sulejmana. Raspon luka mosta je 28,70 m, a visina 21m od ljetnog vodostaja, savijen blizu sniženog polukruga. Karakteristi�an je po tankom i elegantnom obliku: profil mosta je bio toliko tanak i visoko iznad vode da je mnogima bilo teško zamisliti da se takva gra�evina može napraviti od ogromnih kamenih blokova. Most je svijetle sjajne boje koja se mijenja tokom dana zavisno od sunca. Most je bio izgra�en jednostavno da se spoje dvije obale Neretve, bez ikakve ukrasne namjere ili posebnog zna�aja. Glavni uticaj na dizajn mosta je morfologija mjesta i okoline. Stari most nije povezan ni za jedan specifi�an stil ili doba arhitekture tako da je jedinstven u svijetu. Ovaj okamenjeni mlaz ljepote vijekovima je mamio uzdahe kako onih koji su rasli u sjeni njegovog luka, tako i onih koji su ga vidjeli samo jednom. Posebnu draž mostu daje orijentalni ambijent, u �ijem se središtu most nalazi. Sa obje strane Starog mosta nalaze se kule Tara i Halebija, koje su ga vijekovima budno �uvale, sve do rušenja u novembru 1993.godine. Kula Tara (XVII vijek) sagra�ena je na lijevoj obali Neretve, zidovi su joj veoma debeli, bez otvora, služila je kao skladište baruta. Kula Herceguša (XV vijek) sagra�ena je neposredno uz kulu Taru na lijevoj obali Neretve. Služila je u odbrambene svrhe, izgra�ena je za vrijeme Hercega Stjepana, gospodara Hercegovine, po �emu je i dobila ime. Sahat-kula, nalazi se kod nove pravoslavne crkve, o njoj ima malo podataka, osim da se dobrotvorka zvala Kaduna Fatima.

Slika br. 5 Sahat kula Slika br.6 Obnovljena Sahat kula Jedan od najstarijih o�uvanih spomenika iz turskog perioda je Kriva �uprija na Radobolji. Podignuta je prije 1558.god., dakle, prije Starog mosta. Prema nekim predajama Stari most je sagra�en po uzoru na ovaj mali most.

Slika br. 7 Kriva �uprija na Radobolji

Carinski most, nasjeverniji most u Mostaru sagra�en je 1900.godine. Prvi južni most do Starog mosta je Lu�ki most sagra�en tako�e 1900.godine. Na rijeci Neretvi još su kasnije sagra�ena 3 mosta i to: Titov most (sada most Musala), Hasana Brki�a most i Bunur (pješa�ki most napravljen nakon posljednjeg rata).

Slika br.8 Mostovi Mostara Uz lijevu obalu Neretve, od Starog mosta prema sjeveru, nalazi se stara mostarska �aršija Kujundžiluk. Ime je dobila po kujundžijama (majstorima) koji su tu nekada imali svoje radionice, zanatlijama �ijih je radionica u tursko doba na ovom prostoru bilo najviše. Pored kujundžija treba spomenuti i terzije (kroja�e), a naro�ito kožare, do rata 1992.godine su sa�uvani dijelovi Tabhane (kožare), danas se tako�e zove Tabhana, ali je �ine nizovi kafi�a i restorana. Skupa sa Starim mostom Kujundžiluk �ini �udesan arhitektonski sklop jedinstven u svijetu.

Slika br.9 Stara mostarska �aršija Kujundžiluk Slika br.10 Stara mostarska �aršija Kujundžiluk

Slika br.11 Restorani uz Stari most Slika br.12 Objekat u Kujundžiluku

Na desnoj obali Neretve, u Prije�koj �aršiji, nalazi se hamam, javno kupatilo iz turskog perioda, jedan od rijetkih sa�uvanih objekata ove vrste u Hercegovini. U drugoj polovini 1914.godine na Musali je sagra�eno gradsko kupatilo, koje je u ratu znatno ošte�eno, te nakon rata zahvaljuju�i donatorskim sredstvima ponovo rekonstruisano i vra�eno u funkciju. I danas je jedini zatvoreni bazen u Mostaru.

Slika br.13. Stara mostarska �aršija Kujundžiluk

Ovaj grad su krasile bogomolje sve �etiri konfesije : katoli�ke, islamske, pravoslavne i jevrejske. Do 1878.godine u Mostaru je sagra�eno 37 džamija, tri tekije, dvije pravoslavne i jedna katoli�ka crkva. Sinagoga je sagra�ena nešto kasnije po dolasku Jevreja u Mostar.1952.godine zgrada Sinagoge je poklonjena Lutkarskom pozorištu.

Slika br.14 Bogomolje

Turska ku�a ili Biš�evi�a �ošak, jedan je od najljepših sa�uvanih stambenih objekata iz turskog perioda. Sagra�ena je 1635.godine.

Kajtazova ku�a, sagra�ena krajem XVIII vijeka, opasana je visokim zidovima, unutar ku�e postoji posebno odjeljenje za muškarce i posebno za žene.

Slika br. 15 Muslibegovi�a ku�a Slika br. 16 Unutrašnjost Kajtazove ku�e Turbeta su posebno obilježeni grobovi zaslužnih ljudi. Poti�u iz turskog perioda. Ostala su sa�uvana tri turbeta i to: Turbe šejha Derviša Ishaka nalazi se ispred Koski Mehmed-pašine džamije na Maloj tepi. Pedesetak metara isto�no od gradske pijace nalazi se turbe šejha Mahmuda Babe, ne zna se kada je ta�no podignuto, sadašnji izgled je dobilo 1876.godine kada je popravljano. Turbe šejha Mustafe Ejubovi�a sagra�eno je 1831.godine, (124 godine poslije smrti), na Luci. Smatra se da je po svojoj utjecajnosti i u�enosti najmarkantnija li�nost Osmanskog carstva s kraja XVII i po�etka XVIII vijeka. U periodu Austro-ugarske vlasti 1878.godine izgra�en je hotel “Neretva”, koji je u posljednjem ratu znatno devastiran, još uvijek nije obnovljen. �orovi�a ku�a gra�ena je masivno, od kamena, po dalmatinskom uzoru. U ovoj ku�i živio je pisac Svetozar �orovi�, a svoje posljednje godine u njoj je proveo Aleksa Šanti�, jedan od najve�ih jugoslovenskih pjesnika. U zgradi se nalazi Šanti�eva spomen soba, sa njegovim rukopisima i bibliotekom. Stara pravoslavna crkva svete Bogorodice (1833.god.) u crkvi postoji vrlo vrijedna zbirka ikona doma�ih majstora i umjetnika srpske, ruske i italokritske škole. Nova pravoslavna crkva svete Trojice (1873.god.) porušena je u proteklom ratu, ina�e je bila najve�a i najljepša pravoslavna crkva u Bosni i Hercegovini. Rimokatoli�ka crkva svetog Petra i Pavla (1866.god.) sagra�ena je u obliku bazilike. Uz crkvu se nalazi franjeva�ki manastir sa bibliotekom mostarskih izdanja i zbirkom orijentalnih rukopisa. Katedrala interesantnog arhitektonskog-oblikovnog i likovnog izraza. Otvorena je krajem 1980.godine. Partizansko spomen-groblje jedan je od najljepših spomenika te vrste u nekadašnjoj Jugoslaviji. Tu je visoko pozicioniran Stari grad Herceg Stjepana u Blagaju koji s pravom o�ekuje bolje dane za njegovo privo�enje kulturno turisti�koj namjeni. Kara�oz begova džamija i Koski Mehmed pašina džamija sa šadrvanom dio su stalne ciljane posjete turista. Zatim mnogobrojni objekti multietni�ke duhovne kulture koje nisam ve� nabrojala:

Tekija derviša u Blagaju*, Franjeva�ki samostan, Biskupska rezidencija sa kapelom, Židovska sinagoga (postavljeni temelji za njenu obnoviteljsku izgradnju), Šari�a džamija, Freske u sakralnim objektima, Mlinice na Radobolji, Buni i Drežnici. �esme, šadrvani**, drvoredi platana u Mostaru, šest radijalnih aleja zasa�enih platanima i lipom u centru desne obale Mostara, predstavljaju najljepši dio novog dijela grada. Aleje sa centrom nazvanim Rondo zasa�ene su po projektu Mujage Komadine (gradona�elnik Mostara), a nastale po uzoru na Zvjezdani trg na kome se nalazi trijumfalna kapija u Parizu. Stari mostovi, �ati�a �uprija na Radobolji, Stari most u Potocima, Kara�ozbegova, Lehina i Kosorska �uprija na Buni u Blagaju, Kameni most preko Bune na Buni, Rimski most na Neretvi kod Jasenice... mnogobrojna nalazišta, objekti i predmeti od najstarijeg doba, Bazilike na Cimu i Žitomisli�ima, više nekropola i pojedina�nih ste�aka, Kolekcije grbovnika, pe�ata, novca, starih pušaka, sablji, jatagana***, kubura, predmeti, oprema i narodne nošnje iz multietni�ke tradicije i kulture življenja na ovom podru�ju. Mostar ima poznate i priznate kulturne institucije kao što su: Narodno pozorište, Hrvatsko narodno kazalište, Mostarski teatar mladih, Pozorište lutaka, Kazalište lutaka, Muzej Hercegovine, Arhiv Hercegovine, Prva književna komuna, Univerzitet “Džemal Bijedi�”, Hrvatsko sveu�ilište, Muzi�ki centar “Pavaroti”… Tu su i mnogobrojni zna�ajni ljudi iz književnog , likovnog, muzi�kog stvaralaštva �ija su djela poznata izvan podru�ja BiH. Pjesnici: Aleksa Šanti�, Osman �iki�, Hamza Humo, Svetozar �orovi�,..., slikari: Meha Sefi�, Mirko Kuja�i�, Milivoj Uzelac, Karlo Soldo, Afan de Rivera, Vlado Pulji� (pjesnik i slikar), skulptor Emanuel Mi�kovi� i drugi. Sve su to natprosje�no vrijedni kulturni resursi na �ijoj se podlozi može formirati izvanredna i prepoznatljiva turisti�ka ponuda.

_____________________________________

� Tekija derviša u Blagaju- Manastir derviša

�� šadrvan - fontana sa svjetlosnim efektima

��� jatagan- zakrivljeni nož srednje veli�ine izme�u noža i sablje

2.2. Ostali resursi Mostara Današnje �ovje�anstvo ve� koristi više vode nego što planeta Zemlja može dati i zbog toga se prognozira da �e do 2025.godine �ak 3,5 milijarde ljudi u svijetu osje�ati nestašicu vode. Samo oko 1% vode na našoj planeti je pitka voda za ljudsku upotrebu. Od toga na poljoprivredu otpada 93%, �ime se degradira njen kvalitet zbog upotrebe brojnih hemikalija. Vješta�ke brane i usmjeravaju�i kanali zahvataju oko 60% najve�ih svjetskih rijeka a

zabrinjavaju�e brzo se smanjuje nivo podzemnih voda, što sve dramatizuje ionako pesimisti�nu prognozu o mogu�oj velikoj krizi pitke vode na planeti Zemlji. Ove probleme znatno može ublažiti sam �ovjek svojim odgovorniji i razumnijim ponašanjem. Zato se voda i smatra dragocjenim zlatom budu�nosti. Za nju se ve� vode ratovi a i u globalizaciji zauzimaju vrijedne “vodene” strateške pozicije. I vode grada Mostara i njegovog okruženja (od Grabovice do Bune i Bunice) mogu se programski vrlo uspješno pretvoriti u mnogo zna�ajnija privredna dobra nego što to danas �inimo, a i zna�ajna resursna osnova za razvoj turizma na vodi (sportski, ribolovni…) Vodene resurse na podru�ju Mostara �ine : - mnogobrojni izvori pitkih voda (naro�ito u Drežnici, Brnjaci-Bijelo

Polje, Hajdu�ka voda -Ruište i ...) - izvori rijeka (Grabovica, Drežanjka, Radobolja, Buna, Bunica,...),

- vode rijeke Neretve i njenog sliva, - Mostarstko blato sa Jasenicom, - Akumulacije-jezera uz hidrocentrale (Salakovac i Grabovica). Rijeka Neretva izvire ispod planine Jabuke na 1227 mnm. Dužina toka joj je 235 km, od �ega na grad Mostar otpada oko 45km. Pored svoje �isto�e i prelijepih predjela, rijeka Neretva o�arava po svojoj smaragdnozelenoj boji, kakvu je teško prona�i. Bogata je ribom, svojom prirodnom ljepotom privla�i turiste i strane i doma�e. Vodotoci su uglavnom nastanjeni autohtonim salmonidnim vrstama, a to su poto�na pastrmka, mekousna pastrmka, jezerska pastrmka, glavatica, zubatak, lipljan, u posljednje vrijeme i kalifornijska pastrmka. Mostar ima vode svih stepeni. Treba ih kategorisati, vrijednovati i ozna�iti u turisti�koj ponudi te na budu�oj turisti�koj karti. Uz široku lepezu mogu�nosti korištenja vodenih resursa grada Mostara, kao što su: voda za pi�e, formiranje ribnjaka i mrijestilišta, sportski ribolov, sportovi na vodi, odmor uz rijeku i na rijeci, sportske i sportsko-rekreativne priredbe i sl., trebalo bi ciljano istražiti kvalitete odre�enih voda i pokrenuti proizvodnju – flaširane pitke vode za izvoz na ciljana poslovna tržišta.

Slika br. 17 Vrelo rijeke Drežanjke Slika br. 18 Obala rijeke Neretve u središtu grada

Mostar se s pravom može smatrati i planinskim podru�jem, jer je veliki dio njegovog teritorija pokriven planinskim predjelima, šumama i proplancima. Velež, Podveležje, Hum, �abulja, Prenj (Ruište), �vrsnica, Diva Grabovica sa mnogobrojnim padinama, proplancima, usjecima i kanjonima, sve je to bogato prostranstvo koje u sebi skriva neslu�ene turisti�ke mogu�nosti. Zato s razlogom i s punim opravdanjem treba prihvatiti inicijative o formiranju Nacionalnog parka Igman – Bjelašnica – Prenj (me�unarodna inicijativa) ili Prenj – �vrsnica – �abulja, za podru�je grada Mostara. Kao velika potreba i realnost pojavljuju se dugogodišnje inicijative za formiranje parkova prirode, te uklju�ivanje u svjetski projekt Geoparkova za što

ve� postoje konkretni projekti za BiH. Broj terena na kojima se mogu izgraditi zanimljivi geoparkovi iznosi više desetina, a me�u njima zna�ajno mjesto, kao atraktivne geološke, hidrogeološke i speleološke objekte treba uzeti i komplekse Dive Grabovice, Drežnice, kanjona Neretve, Bune i Bunice. Mogu�nost korištenja planinskih resursa Mostara je višestruka. Ranije je to bio u najve�em procentu poznati lov na prenjskog divojarca i divokozu, na jarebice i divlje svinje u Podveležju, te srne�u divlja� u predjelima Ruišta, Drežnice i Goranaca, ali i druge divlja�i, te za planinarenje i nešto manje za zimske sportove (Ruište i Podveležje). Na sjeveru 30 km od Mostara nalazi se Ruište (1050m), poznato izletište sa planinskim domom, oko koga raste munika, vrsta bora koja predstavlja prirodnu rijetkost. Na Ruištu je izgra�en vrlo moderan motel, osposobljena je spust staza sa dizalicom, nekoliko restorana,u pripremi je izgradnja savremenog planinskog kompleksa. I sada se ve� u periodu zimskog i ljetnog raspusta uspješno organizuje višednevni boravak (pripreme) za mnoga sportska društva iz Mostara, što u svakom slu�aju treba upotpunjenijim smještajnim kapacitetima ponuditi i društvima iz ostalih krajeva Bosne i Hercegovine. U blizini se nalaze Bijele vode (1500m) sa planinskom ku�om, zatim slijedi Jezerce (1693m) i Zelena glava(2155m), najve�i vrh Prenja. U vremenu koje je pred nama realno je razvijati filozofiju otkrivanja novih vrijednosti planina i šumskih predjela kroz foto-lov i foto-safari, brdski biciklizam, planinski avanturizam, jahanje atraktivnim stazama i puteljcima, odmor u �istoj prirodi te korištenje pojedinih predjela za formiranje klimatsko – planinskog centra. Izuzetno je važno da se uporedo sa razvojem i o�uvanjem planina i šumskih prostora, kao turisti�kog resursa, razvija ljubav i poštovanje prema prirodi od najmla�eg uzrasta. Tome mogu doprinjeti speleološka istraživanja koja bi trebalo kontinuirano organizovati kako bi se otkrile neslu�ene ljepote, ne samo za sada poznatih i skromno otkrivenih ljepota pe�ina, kao što su: podzemna pe�ina na Vrelu Bune, pe�ine u kanjonu Drežanjke i Dive Grabovice i druge..., ve� i otkriti mnogobrojno podzemno blago koje u svojoj utrobi zasigurno kriju i planine iz mostarskog okruženja. Na kraju, planine su uvijek bile izvor zdravlja i života, jer pored ostalog, u sebi skrivaju nebrojene vrijednosti šumskih plodova i ljekovitog bilja koje tako�e treba višestruko koristiti u turisti�koj ponudi i njenom plasmanu u budu�nosti. Sva navedena izletišta veoma su privla�na za skijaše, lovce i turiste. Kako je cilj svake turisti�ke ponude što ve�i broj dolazaka i duži boravak turista, Mostar u svoju turisti�ku kompoziciju mora i može uklju�iti i sljede�e potencijale, naravno, kada budu pretvoreni u turisti�ki proivod: - Podveležje, mikrodestinacija seoskog turizma sa specifi�nom gastro ponudom - Velež sa planinskim, hoda�kim, turama, planinskim bicklizmom - Ruište, izletni�ka destinacija - Dolina Drežanjke i Drežnica sa ekstremnim i rekreativnim turisti�kim aktivnostima - Vrelo Bune, Derviška tekija, Zelena pe�ina, - Stari grad Herceg Stjepana - Mostarsko blato

- Rijeka Radobolja... Zahvaljuju�i podneblju �itava južna Hercegovina i Mostar poznati su u svijetu po visokokvalitetnom duhanu i �uvenim vinima : Žilavkom i Blatinom. U Mostaru i okolini zastupljene su gotovo sve vrste južnog vo�a, a susre�e se i ostalo mediteransko rastinje. Okolina grada naro�ito je bogata grož�em, trešnjama, breskvama i izrazito kvalitetnim smokvama. Ove godine veoma uspješno realizovan je turisti�ki projekat nazvan “Vinska cesta” i vrlo dobro prihva�en na doma�em i ino tržištu.

Uz postoje�u magistralnu saobra�ajnicu, a posebno budu�i Me�unarodni koridor V C, koji �e Mostar povezati sa Srednjom Evropom, a preko Italije sa Sredozemljem, te zra�na luka Mostar ostaje kao najizražajniji resursni saobra�ajni kvalitet na ovom podru�ju. U pripremi i izradi razvojnih projekata, a posebno konkretnih operativnih podprojekata trebalo bi pažljivo analizirati pored prirodnih, kulturno-istorijskih, privrednih i humane resurse, a posebno vrijeme, kao ekonomski resurs najve�eg zna�aja, koji se, kada je Mostar u pitanju, ne može ni�im zamjeniti.

3. Identifikacija privrednih subjekata u Mostaru 3.1. Istorijat turizma grada Mostara Prije 20-tak godina Mostar i podru�je oko njega je bilo ekonomski najrazvijenije u hercegova�koj regiji, sa plodnom obradivom zemljom i povoljnom klimom, prikladno za proizvodnju vina, vo�a i povr�a. Cvjetale su i druge grane privrede, kao što su metalna i tekstilna industrija, proizvodnja duhana i turizam. Trenutno je zastupljena poljoprivreda, lov, šumarstvo, ribarstvo, prera�iva�ka industrija, gra�evinarstvo, ugostiteljstvo i transport. Od prijeratnih firmi “SOKO”, “Aluminijski kombinat”, “Hekom”, “Hepok”, “�uro Salaj”, Fabrika duhana Mostar, ”Zlatka Vukovi�”, te neke manje firme. Što zbog ratnih dejstava, te loše provedene privatizacije, danas su neke privatizovane i ve� prestale sa radom, neke nisu privatizovane i žive na rubu egzistencije (FD Mostar), jedina koja i danas uspješno posluje, ne u punom kapacitetu, Aluminijski kombinat. Prije rata u Mostaru su postojali slijede�i hoteli: “Ruža” (A kategorija), “Bristol (B kategorija), ”Neretva” (B kategorija), “Mostar” (B kategorija), “Hercegovina” (D kategorija),”Buna” (D kategorija), Auto-kamp Buna (II kategorija), privatni smještaj je organizirao “Unis-turist”, Poslovnica “Turist”. Svi navedeni hoteli su bili u državnom vlasništvu. Turisti�ke agencije prije rata: “Unis-turist”, Poslovnica “Turist”, “Neretva” i Turist biro ŽTP Sarajevo. Ograni�avaju�i faktor usmjerenom i dinami�nom razvoju turizma na podru�ju grada Mostara danas predstavlja nedostatak objekata za smještaj gostiju. U poslijeratnom periodu preduzetni�ke ideje rezultirale su izgradnjom ve�eg broja porodi�nih objekata tipa malih pansiona i motela. To je samo dio zamjene za devastirane smještajne objekte, od ranije poznate na turisti�kim tržištima, hoteli: Ruža, Neretva i dr. Svakako ovome treba dodati inicijative pojedinih vlasnika ku�a da registruju sobe kao turisti�ku ponudu ku�ne radinosti.

4. Dijagnosticiranje postoje�eg stanja Mostar je trenutno najposje�enija mikrodestinacija u BiH, zahvaljuju�i prije svega obnovi Starog Mosta, blizine turisti�kih tržišta i obale Jadranskog mora . Mostar je tranzitna mikrodestinacija, posjete Mostaru kratko traju zbog nemogu�nosti izrade višednevnih paket aranžmana što se negativno odražava na potrošnju i prihode od turizma. Aerodrom nije u punom kapacitetu optere�en za dolazak turista u Mostar, ali i na druge mikrodestinacije putem tog aerodroma (Me�ugorje) zbog po�etnih efekata tehni�kih poteško�a, ali i zbog nedovoljne aktivnosti posrednika (Turisti�kih agencija iz BiH), tako da još uvjek ve�i broj dolazaka je vezan za aerodrome Dubrovnika i Splita, pa i Sarajeva. Nedovoljan broj kvalitetnih smještajnih objekata je jedan od razloga kratkog boravka ili odlaska turista na druga podru�ja u okruženju. Turizam se kod jednog broja poduzetnika neadekvatno tretira tako da ima i svaštarenja što se nagativno odražava na turisti�ki imidž i posjete. Vodi�ka služba je neadekvatna, kao i organizovan dolazak. Trenutno stanje nije na zadovoljavaju�em nivou, ali se mjenja u pozitivnom pravcu, nedovoljno brzo, ali su pomaci evidentni. Broj dolazaka i kratko zadržavanje turista ne daje mogu�e i željene efekte. Postoji perspektiva za zna�ajniji turisti�ki razvoj, u izradi su mnogi razvojni programi, izra�ena je Strategija razvoja turizma u Hercegovini gdje vode�e mjesto ima Mostar. Generalno gledaju�i efekti postoje, konstantno su u porastu, ali institucionalnim ure�enjem ove branše i uvo�enjem ve�ih standarda bi�e mogu�e i prepoznati ukupne efekte i prihode od turizma. Moj prijedlog za pove�anje prihoda je uvo�enje karte za posjetu Starom mostu i Staroj gradskoj jezgri, Kujundžiluku. Velika prepreka u pra�enju ekonomskih efekata je tzv.crni turizam, mnogi pansioni, privatni smještaji zbog neadekvatno ure�ene ove oblasti, prvenstveno Zakonom, ne prijavljuju uredno no�enja, tako da je nemogu�e do�i do podataka.

5. Postoje�e stanje uslova poslovanja

5.1. Stanje u makrookolini Geoprometni položaj Mostara i blizina Jadrana kao izrazite odmarališne turisti�ke destinacije usmjerili su dosadašnji razvoj turizma grada prema izletni�kom turizmu kao najistaknutijem selektivnom obliku turisti�ke ponude. Lijepi grad Neum, kao biserni dio Bosansko Hercegova�kog mora i Hercegova�ko-neretvanski kanton sa smještajnim i drugim sadržajima ostvaruje zapažen turisti�ki promet koji je u porastu. Pri tome dijelom u�estvuje u boljem pozicioniranju Južnog i Srednjeg Jadrana na turisti�koj karti tržišta Evrope. Taj program, kao kontinuirana ponuda vezana za Jadran treba se stabilizovati, posebno na potencijalno ve�im izvorima dolaska gostiju (Dubrovnik, Makarska, Split). Mada je izletni�ki turizam, uglavnom, usmjeren na jednodnevne izlete to u slu�aju Mostara ne smije “lunch paket” (kao sada) biti gastro pratilac. To moraju shvatiti i prihvatiti domicilne turisti�ke agencije i kroz saradnju sa drugim agentima ostvariti taj cilj. U Mostaru i samoj Staroj gradskoj jezgri ima znatan broj vrlo kvalitetnih restorana, koji imaju mogu�nost zadovoljiti i najzahtjevnije ukuse. Primjer je restoran “Šadrvan” �iji je menadžer bez pomo�i naših institucija ostvario zna�ajnu saradnju sa turisti�kim agencijama iz Dubrovnika, tako da se u njihovoj ponudi prilikom posjete Mostaru nalazi i ru�ak u navedenom restoranu. Još neki restorani su uspjeli na takav na�in sebi obezbjediti ve�i ekonomski efekat, što zna�i da samo radom, sposobnoš�u i željom za uspjehom može se posti�i željeni rezultat. Vjerski oblik turizma - u neposrednoj blizini Mostara Me�ugorje je afirmisana mikrodestinacija, jedan od nave�ih resursa duhovne kulture i duhovnog turizma u Evropi, sa najzna�ajnijim turisti�kim proizvodom u BiH, ostvaruje velike posjete iz mnogobrojnih zemalja svijeta, to je ono bilo, jeste i ostaje najbliže “izvorište” najve�eg broja dolazaka u njegova bliža turisti�ka odredišta, što je jedna od komparativnih prednosti Mostara. Mostar je u toj programskoj orijentaciji nezaobilazan, takvi izleti ve� postoje. Ta iskustva treba bogato unaprijediti i usmjeriti izlete u Mostar i okolinu, u ovom slu�aju treba koristiti i iskustva vekih agenata prilikom formiranja turisti�ke ponude za odlazak na Hadž, Vatikan, Jerusalem i druge. A oni podrazumijevaju komplementarnu turisti�ku ponudu, bogatu po dodatnim programima izletni�kog karaktera. Na Neretvi u Konjicu je u ekspanziji rafting koji može pozitivno uticati na turisti�ki proizvod Hercegovine i Mostara. Po�itelj, Stolac, �apljina, Hutovo Blato, Trebižat, Buna, Podveležje, Ruišta, Drežnica i drugi atraktivni prostori pokrenuli su ili pokre�u razvoj tako da postoje naznake i mogu�nosti da u brzom periodu turizam u Hercegovini postane VODE�A PRIVREDNA DJELATNOST. 5.2. Stanje u mikrookolini Pored opšte poznatih nekvalitetno rješenih pitanja u Mostaru od politi�ke situacije, putne infrastrukture,turisti�ke signalizacije, komunalne infrastrukture i drugih parametara koji uti�u na trenutni turisti�ki imidž grada može se izdvojiti i sljede�e.

Stari Grad sa Starim mostom je povod za pojedina�ni i neorganizovan dolazak turista u Mostar, �esto se odlazi do Blagaja �ime se naj�eš�e ostaje jedan dan. Organizovan dolazak primjenjuje se sa obale Jadranskog mora u vidu jednodnevnog izleta ili u tranzitu pri odlasku ili dolasku na Jadransko more. U sklopu jednodnevnog izleta iz Me�ugorja se tako�e posje�uje Mostar. Postoji manji broj organizovanih dolazaka na podru�je Podveležja, Drežnice i Ruišta u �ijim aranžmanima je i posjeta Starom Mostu, ipak nedovoljna i nekvalitetna ponuda u vidu paket aranžmana ne daje o�ekivane i mogu�e efekte. U gradu je neophodno riješiti pitanje kvalitetne vodi�ke službe koja u novom vremenu mora biti do perfekcije stru�na, pažljiva i istinita, što na žalost danas još uvijek nije. Grad ne raspolaže sa potrebnim kapacitetima kvalitetnog smještaja. Nedovoljno razvijena eko svijest gra�ana, vrlo zapuštene obale rijeka Neretve i Radobolje u samom centru grada, �isto�a grada, nedovoljan broj ure�enih zelenih površina, neriješeno pitanje porušenih objekata u samom centru grada, što je sve posljedica još uvijek nefunkcionalnog preduze�a zaduženog za tu oblast “Komos” jednog za cijeli grad. Kona�no, i pored svega navedenog, interes za dolazak turista u Mostar je u ekspanziji i bilježi stalan rast. 5.3. Stanje poslovnih subjekata Ugostiteljski kapaciteti su u najve�oj mjeri zastupljeni i u gradskom jezgru egzistira ve�i broj kvalitetno ure�enih restorana koji su dobra osnova i pozitivno se odražava na kvalitet gastro ponude sa pristupa�nom cijenom. Smještajni objekti, Hoteli, Moteli, Pansioni i sobe za iznajmljivanje mogu zadovoljiti po kvalitetu, ali ne i po obimu i potrebama, uglavnom su dobro popunjeni i pozitivno posluju. Doma�ih turisti�kih agencija sa receptivnim programima nema dovoljno ili ve�i dio njih ne preferira receptivne programe. TURISTI�KA ZAJEDNICA kao nosilac promocije, unapre�enja i razvoja turizma još uvjek nije u predvi�enoj funkciji i ako ima aktivnosti koje se pozitivno odražavaju na ukupna kretanja u turizmu na podru�ju Kantona i Grada.

Pregled smještajnih kapaciteta grada Mostara sa razvojem – rekapitulacija10 SADAŠNJE

STANJE I FAZA

II FAZA

UKUPNO

HOTELI “RUŽA” 250 150 400“NERETVA” 68 68“ERO” 320 320“BRISTOL” 92 92“MOSTAR” 80 80“BEVANDA” 64 64“BUNA” 22 18 40UKUPNO 556 340 168 1064

10 Podaci dobiveni od Turisti�ke zajednice Grada Mostara

SADAŠNJE STANJE

I FAZA

II FAZA

UKUPNO

MOTELI “HAN” 30 30“MUNIKA-Ruište” 50 50“BUNA” 62 38 100“MERKUR” 20 20“PELLEGRINO” “SUNCE” 16 16“KRIVA �UPRIJA” 24 24“ADA” 56 56“AMIKUS” 48 48UKUPNO 194 112 38 344PANSIONI ZDRAVA HRANA 20 20ROSSE 11 11VILA OSSA 13 13BOTICHELI 11 11MOST 14 14NERETVA 25 25BLAGAJ 20 20RUIŠTE(ribo ilova�ke ku�e)

100 100 200

Lova�ke ku�e 10 20 30Ribo ku�e 10 20 30UKUPNO 89 145 140 374AUTO KAMPOVI BUNA 400 300 700UKUPNO 0 400 300 700KU�NA RADINOST Mostar, Blagaj,Buna 50 100 150 300RURALNA PONUDA Drežnica, Podveležje

40 60 100

UKUPNO 50 140 210 400SVEUKUPNO 889 1137 856 2882Uz ovu projekciju realno je o�ekivati i druge individualne preduzetni�ke inicijative i projekte, bilo u cilju proširenja ponude postoje�ih smještajnih kapaciteta ili izgradnje novih. Razvoj smještajnih kapaciteta mora se odvijati u skladu sa razvojem ukupne turisti�ke ponude. Samo tako može se sadašnja, u ve�ini, IZLETNI�KA TURISTI�KA DESTINACIJA MOSTAR, razviti i u perspektivnu BORAVIŠNU DESTINACIJU. Zna�ajan uticaj ima cjelokupna politika Države i Federacije BiH, te Hercegova�ko-neretvanskog kantona na razvoj turizma Mostara. Me�utim, dinamika razvoja turizma grada Mostara zavisit �e u prvom redu od toga koliko �e filozofija Ekonomskog projekta razvoja grada u cijelosti postati vlasništvo, pravo i obaveza, prije svega njegovih gra�ana, ali otvorena za ulaganja zainteresovanih investitora iz zemlje i inostranstva.

U svemu ovome bankarske i druge kompetentne institucije mogu podsticajnom politikom ubrzati ili usporiti i tržišno najbolje osmišljene projekte.

Slika br.19 Neki od smještajnih kapaciteta u Mostaru 5.4. Kadrovi, marketing podsistemi, makroorganizacija itd...

Obrazovanje kadrova u turizmu je tako�e jedan od problema koji nije kvalitetno riješen, što se negativno odražava na ukupan odnos prema turizmu i njegovom razvoju posebno. U HNK djeluje Turisti�ka zajednica koja je nedovoljna da pokrije set problema i pitanja zrelih za brže rješavanje. Turisti�ka zajednica HNK je nosilac poslova promocije i marketinga sa podružnicama (ispostavama) po drugim opštinama kao i gradu Mostaru, a �ija uloga nije u potpunosti definisana i jasna. Institucinalno u sistemu Turisti�kih zajednica djeluje i TZ Federacije BiH tako�e sa ulogom promocije turisti�ke ponude, dok unapre�enje i razvoj su u drugom planu umjesto obratno, tako da imamo promociju potencijala u fokusu djelovanja, a razvoj i unapre�enje su u drugom planu, što nije kvalitetno postavljena uloga i ciljevi djelovanja. Na podru�ju grada Mostara organizovane su i rade �etiri turisti�ke zajednice i to: Turisti�ka zajednica Stari grad, Turisti�ka zajednica Blagaj, Hrvatska turisti�ka zajednica Mostar, Turisti�ka zajednica Sjever. Stalnom i osmišljenom politikom, nakon usvojene strategije dugoro�nog razvoja Mostara, te podrškom nadležnih organa u kantonu, Federaciji i državi, turisti�ke zajednice Mostara trebaju osmisliti i provesti:

� programe edukacije stanovništva, � podsticanje, o�uvanje, unapre�enje i plasiranje svih

postoje�ih, marketinški valoriziranih turisti�kih resursa Mostara,

� razvijanje postoje�ih i organizovanje novih predloženih turisti�kih kulturno-sportskih i privrednih manifestacija u

funkciji propagande turizma � izrada programa i planova promocije novih turisti�kih

proizvoda Mostara, � ostvarivanje trajne saradnje sa državnim organima,

ministarstvima turizma Federacije i kantona, te nadležnim službama i udruženjima privrednih komora,

� dnevno prikupljanje i mjese�na obrada podataka o turisti�kom prometu i svih drugih podataka bitnih za pra�enje

izvršenja postavljenih ciljeva i zadataka � stalno pra�enje i unapre�enje politike finansiranja turisti�kih

zajednica i njihovih budu�ih projekata, te informativnih centara na podru�ju grada.

U svim navedenim programima turisti�ke zajednice od nezamjenjive je koristi doprinos koji trebaju pružiti nadležni organi Gradske uprave, stru�nih službi prostornog ure�enja i zaštite okoline, obrazovanja, kulture, sporta, vjere, zdravstva, informisanja, finansija i dr.Bogata i sadržajna selektivna turisti�ka ponuda Mostara, koja se ve� danas može inovirati kroz više turisti�kih proizvoda postavlja i nove zadatke oko potrebe uvezivanja svih u�esnika u tom procesu. Pri tome je uloga tour operatora nezamjenjiva. 6. Procjena kretanja faktora okruženja 6.1. O�ekivani pravci promjena u makrookruženju U Hercegova�ko-neretvanskom kantonu je izra�ena strategija razvoja turizma od koje se o�ekuje puno, i iz koje proisti�u razvojni projekti na cjelom prostoru Hercegovine: Konjic - „Turizam gušta i doživljaja“ (rafting, planinarenje, ribolov, kanjoning, ekspedicijski turizam, sportovi na mirnim vodama i rekreacija), Jablanica - zimski centar Risovac, planinarenje, Prozor - ribolov, sport i rekreacija na Ramskom jezeru, �itluk - Me�ugorje,unapre�enje hodo�aš�a, razvoj sportsko rekreativnog turizma, vinska cesta... �apljina - Kulturni turizam Po�itelj, Mogorjelo Stolac - Grad muzej, sa razvojem kulturnog turizma Neum - Turizam na moru (ljetni i zimski program), kongresni turizam 6.2. O�ekivane promjene u mikrokolini Mostar kao centar regije o�ekuje pove�anja smještajnih kapaciteta, pove�anje raznovrsnosti ponude uklju�uju�i okolne planine, seoska naselja i atrakcije. Izradu turisti�kih paket aranžmana u Hercegovini i šire sa višednevnim boravkom u Mostaru. Promjenu politike grada, da grad Mostar napokon postane grad njegovih gra�ana sa svim pravima i odgovornostima, a ne meta politi�kih ciljeva podjela i ostalih po Mostar loših stvari. Strategija “ZDRAVI GRADOVI” po�ela se širiti Evropom prije 15 godina i do sada je prihva�ena u više od 50 gradova. Ta inicijativa za Mostar bi zna�ila mnogo, neophodno je što skorije kandidovati Mostar za ovu evropsku porodicu. Sinonim “Zdravi grad” za grad Mostar bi zna�io istovremeno i “�ist grad”, “lijep grad”, “urbanisti�ko-arhitektonski šarmantan grad”,... sa puno zelenila (parkovi, cvijetnjaci, drvoredi,

travnjaci, hortikulturno oplemenjena školska, tvorni�ka i stambena dvorišta, cvijetni balkoni i dr.). U skladu sa tradicijom Mostara to bi zna�ilo potrebu oživljavanja dosadašnjih i izgradnju novih sokaka, �esama, fontana, šadrvana, vodoskoka, zaštitu pješa�kih staza i Starog grada od motornih vozila, izgradnja parkirališta, ure�enje i održavanja izletišta, turisti�kih mikrolokacija (Buna, Blagaj, Podveležje, izvor Radobolje, Drežnica, Diva Grabovica...). Mostar bi pove�ao svoju privla�nost za sve potencijalne turiste i posjetioce, koje bi uz savremeni marketing trebalo realno o�ekivati u znatno ve�em broju. Sa novim turisti�kim sadržajima mikrolokaliteta i ponudom, uz sve dobro postoje�e, grad Mostar i njegovo okruženje mora nastaviti sa realizacijom zapo�etih projekata. �ovjek, kao okosnica svega što se danas, a pogotovo što �e se sve više doga�ati, kroz razvojne projekte na ovim prostorima mora biti u žarištu pažnje. Zbog raznovrsne turisti�ke potražnje, ali i odgovaraju�e ponude danas se sve više javlja potreba za raznovrsnim profilima kadrova koji trebaju pružiti kvalitetne usluge turisti�kom potroša�u. Zahtjevi za razli�itim uslugama i ponudom javljaju se na raznim mjestima, traže ih potroša�i raznih standarda i životnih navika, raznih uzrasta, socijalnog porijekla, narodnosti i obrazovnog nivoa. Sve to zahtjeva svestranog turisti�kog radnika. Razvoj turizma 21.vijeka traži mikroobrazovane stru�njake, sa visokim stepenom poznavanja vještina posla koji obavljaju, prave profesionalce u turizmu. To se odnosi i na kadrove u ostalim oblastima komplementarnim turizmu. Za osnovne turisti�ke djelatnosti, pored redovnog obrazovanja svih nivoa zaposlenih treba više uvoditi druge oblike edukacije kao što su: stru�ni seminari, treninzi i takmi�enja, posjeta turisti�kim sajmovima i sli�nim manifestacijama i dr. Obrazovanje za prate�e privredne grane i stanovništvo se može realizovati putem seminara, kurseva i predavanja. U Mostaru je najneophodnije pored svega navedenog vratiti (nažalost u proteklom ratu) izgubljeni duh Mostara, sa njegovom radoš�u, vedrinom, liskalucima, jer samo ljudi koji vjeruju u ovaj jedinstveni biser mogu pokrenuti promjene u gradu i me�u gra�anima da napokon sami krenu u akciju povratka najkra�e re�eno svjetlosti i osmijeha ovom gradu.

6.3. Marketing koncept u organizaciji poslovanja i definisanje pravaca razvoja turizma u Mostaru Turist kao nosilac potražnje u središtu je marketinške orijentacije svih djelatnosti koje �ine turisti�ki sektor, a pojam turisti�kog tržišta nastao je kao sinonim za tržište usluga i robe što služe podmirenju turisti�kih potreba. Marketing u turizmu treba odgovoriti na pitanje šta se može prodati, kome, kada i u kojoj koli�ini, a može se definisati kao društveni i

MARKETINŠKO ISTRAŽIVANJE

upravlja�ki proces putem kojeg pojedinci i grupe dobijaju ono što trebaju i žele, stvaranjem i razmjenom proizvoda i vrijednosti s drugima.11 Osnovni elementi koncepcije marketinga su: USMJERENOST SVIH POSLOVNIH AKTIVNOSTI K POTROŠA�U – procjenjuju se, predvi�aju i zadovoljavaju potrebe turisti�ke potražnje, oblikuje se proizvod koji �e na najbolji na�in zadovoljiti te potrebe. PRILAGO�AVANJE USLOVIMA OKRUŽENJA – organizacijskim i koordiniranim marketinškim aktivnostima preduze�e ili neka druga organizacija prilago�ava se tržišnim uslovima (konkurencija, uslovi poslovanja). Provo�enje tržišno usmjerenih zamisli putem uskla�enog sistema brojnih poslovnih aktivnosti- marketing je upravlja�ka funkcija koja je temelj svih poslovnih aktivnosti preduze�a ili organizacije. S razvojem turizma pokazalo se da je zadatak marketinga i taj da pomaže u ograni�avanju ili preusmjeravanju potražnje tamo gdje se vidjelo da nadmašuje prihvatne mogu�nosti destinacije, kao i da vodi ra�una o dobrobiti receptivne zajednice. Upravljanje marketingom ima jednaku važnost kako turisti�ke organizacije na lokalnoj, tako i na regionalnoj i nacionalnoj razini. Proces marketinškog upravljanja obuhvata (šema 1): - marketinško istraživanje - segmentaciju potražnje i odabir ciljnih segmenata, - planiranje marketinških instrumenata – proizvoda, cijena, kanala distribucije i promocije u skladu s obilježjima odabranih ciljnih tržišta iprimjenu i nadzor svih marketinških aktivnosti.12 Šema 1 . “ROBU” - TURISTI�KI PROIZVOD, koja se plasira na turisti�ka tržišta, nemogu�e je dodirnuti i uvjeriti se da je to upravo ono što kupac traži. Turisti�ki profesionalci prodaju “iluziju”, a da bi ona bila prihvatljiva za kupca, ona mora biti uvjerljiva i predstavljena tako da je kupac može i ho�e prihvatiti. Turizam budu�nosti je kombinacija rekreativnog turizma u “oazama” ekološki visoko rangiranih sredina. Tu su šanse modernog marketinga velike.

11 Kotler i saradnici 1996.god.

12 Osnove turizma, Sanda Weber i Vesna Mika�i�,Zagreb 1994

SEGMENTACIJA I ODABIR CILJNIH SEGMENATA

PLANIRANJE MARKETINŠKOG SPLETA

PRIMJENA I NADZOR

Treba jasno izdiferencirati turisti�ku ponudu za više segmenata potencijalnih kupaca i to:

Za tržište Mostar i Hercegova�ko-neretvanskog kantona i Hercegovine

Za doma�e tržište (BiH) Za tržište Srednje, Južne Dalmacije i Neuma (izletni�ki turizam) za zemlje iz okruženja za našu dijasporu za ostala ino tržišta.

Mora se napraviti kvalitetan marketinški projekat promocije i propagande, ali i strateški operativni marketinški planovi turisti�ke ponude ovog podru�ja, preferiraju�i mogu�e pristupe marketig koncepta u Mostaru: Grad Starog Mosta Grad svjetlosti, sunca, vode,kamena i vina Grad multietni�ke kulture i duhovne tradicije Turisti�ka destinacija koja živi po formuli 365 dana Zdravi grad u ekološki održivom razvoju Grad turisti�kih atrakcija i izazova Kraj gostoljubivih ljudi i dobrih doma�ina Za nas je voda najve�i kult na svijetu Ovo je kraj vrhunskih vina Žilavke i Blatine Ovo je grad poznatih skokova sa Starog mosta i drugih sportova na vodi... Formirani turisti�ki proizvod zahtjeva izradu mnogih savremenih propagandnih sredstava. Neophodno je izraditi turisti�ki vodi� kroz grad Mostar i njegovo okruženje (Blagaj, Po�itelj, Me�ugorje, �apljina, Hutovo Blato, Ljubuški, Stolac, Neum, Bora�ko jezero, Blidinje jezero, Ramsko i Jablani�ko jezero...) koji bi bio otvoren za stalno dopunjavanje i proširivanje sa pojedina�nim programima selektivnih oblika ponude, vizuelnih sredstava namjenjenih za prezentacije u zemlji i inostranstvu, te audio-vizuelnih sredstava prezentacije ponude. Promotivne aktivnosti treba znatno poboljšati, osvježiti, izvršiti usmjerenje promotivnih aktivnosti i to:

kontinuirano aktueliziranje i unapre�enje vizuelne i tekstualne prezentacije ponude Mostara u sadržajima vlastitih prospekata, kataloga tour-operatora na sajamsko-izložbenim manifestacijama u zemlji i inostranstvu, te drugim vidovima promocije

izrada i održavanje savremene cestovne turisti�ke signalizacije, za grad i mikrolokacije

stalno prisustvo na turisti�kom tržištu sa usmjerenom turisti�kom tražnjom kao npr. ribolov i lov, odmori u prirodnom ekološkom ambijentu, sportovi na vodi i avanturizam,

stalno osvježavanje i prenos informacija o cjelokupnoj i

selektivnim oblicima turisti�ke ponude putem web stranice. U cilju postizanja optimalnih rezultata promotinih aktivnosti neophodno je:

� izrada i štampa odgovaraju�ih propagandnih sredstava (video zapisi, cd-romovi itd...)

� u�estalo korištenje medija (štampa, radio,TV), � održavanje internet stranice, uz stalno oboga�ivanje i

osvježavanje ponude, na osnovu trenda tražnje � usmjerena distribucija grafi�kih turisti�ko-propagandnih

materijala, � prezentacija izvorne gastro ponude � prezentacija proizvodnje i prodaje autohtonih suvenira...

U praksi najve�ih i najboljih turisti�kih sistema pojavljuju se dva na�ina prilago�avanja turisti�ke ponude – turisti�koj potražnji:

� stvaranje novog proizvoda, uz materijalne investicije ili � prilago�avanje ponude potražnji bez ve�ih investicija, ali uz veliku maštu,

znanje i vještine. S obzirom na u�estvovanje turista u programima animacije razlikuju se dva osnovna vida animiranja turista:

� programi i sadržaji u kojima je u�estvovanje turista aktivno (turista je aktivno uklju�en u programe, ali je i gledalac, što zna�i da u takvim sadržajima može do�i do izražaja i kreativnost turista)

� programi u kojima je turist, relativno, pasivan gledalac – publika. U me�unarodnom turizmu popularnost hobbya raste i dokazuje želju savremenog turiste za aktivnim provo�enjem slobodnog vremena. Na podru�ju grada Mostara ima mnogo preduslova da se razviju aktivnosti vezane za hobby programe kao npr.: škole slikanja, škole fotografije, mostarskog sporta kajaka, ru�ni radovi kao dio suvenirske aktivnosti, život na seoskom gazdinstvu, berba ljekobilja, dnevne poljoprivredne aktivnosti, aktivnosti oko uzgoja grož�a i proizvodnje poznatih vina... U razmatranju efekata animacije vrši se njihova podjela na direktne ekonomske efekte i društvene ili posebne ekonomske efekte. Direktni ekonomski efekti od programirane animacije (sporta, kulture, rekreacije i sl.) proizlaze iz neposrednog pružanja pojedina�nih usluga ili usluga kroz paket – aranžmane. Posredni ekonomski efekti ogledaju se kroz više faktora:

� motivacijski faktori (izbor turisti�kog odredišta) � faktor zadržavanja gostiju za vrijeme loših vremenskih prilika � faktor produženja turisti�ke sezone � faktor izvanpansionske potrošnje � faktor podizanja stepena zadovoljstva i emocionalnog stanja

gosta, te želja za povratkom u isto turisti�ko mjesto � faktor usmene propagande.

Ovakve zadatke i programe mogu realizovati samo osposobljeni i obrazovani kadrovi koji se za ove zadatke trebaju pripremati po posebnim edukativnim programima. 7. ANALIZA TRŽIŠTA Blizina mora, dobra komunikacijska povezanost, geosaobra�ajni položaj Mostara pozitivno uti�u na kokurentnost turisti�ke ponude Grada na svjetskom tržištu. Najzna�ajniji momenat u ponudi Mostara je blizina Jadarnskog mora kao stacionarne destinacije i mogu�nost izleta u Mostar sa ve�eg dijela Jadranske obale. Geo-saobra�ajni položaj i glavna komunikacija prema Jadranskom moru otvara Isto�no evropsko tržište i vezuje ga za turiste u tranzitu. Zbog atraktivnosti ponude i zna�aja sa aspekta kulturno-istorijskog naslije�a Mostar je po turisti�koj tražnji u evropskim okvirima vode�i u regiji pa se može re�i da je konkurentan na evropskom tržištu. Turisti koji posje�uju Me�ugorje iz cjelog svjeta u zna�ajnoj mjeri

iskazuju interes da dolaskom u Me�ugorje posjete i Mostar zbog �ega se proširuje tržište i izvan evropskih okvira. Analize posjetilaca Mostaru pokazuju da je Mostar prisutan na turisti�kim tržištima u cjelom svijetu.

TURISTI I NO�ENJA PO VRSTAMA OBJEKATA

UKUPNO

TURISTI DOMA�I

STRANI

UKUPNO

NO�ENJA DOMA�I

STRANI

2001 46269 26233 20036 133151 71729 61422HOTELI 46238 26218 20020 133106 71710 61396MOTELI 31 15 16 45 19 262002 63632 36542 27090 214516 102831 111685HOTELI 63600 36535 27065 214422 102810 111612MOTELI 32 7 25 94 21 732003 58720 32933 25787 197123 93778 103345HOTELI 58542 32933 25609 196867 93778 103089MOTELI 178 - 178 256 - 2562004 66373 32970 33403 197809 88625 109184HOTELI 66373 32970 33403 197809 88625 109184BROJ LEŽAJA

2598

TURISTI I NO�ENJA PO ZEMLJAMA IZ KOJIH DOLAZE

2001 2002 2003 2004 2001 2002 2003 2004 UKUPNO 20036 27090 25787 33403 61422 111685 103345 109184Hrvatska 4531 5092 5187 6335 9829 12909 13440 17852Slovenija 1614 3886 4151 4341 5999 24114 24885 19168Srbija i Crna Gora

659 1186 987 1067 1491 2338 1933 2404

Austrija 272 371 732 989 509 906 3264 1919Belgija 70 51 111 175 206 142 268 495Danska 188 157 151 143 1022 572 687 466Finska 49 37 48 60 76 109 90 134Francuska 512 442 542 1341 696 1077 1007 2140Holandija/ Nizozemska

255 265 199 351 586 791 675 953

Italija 2543 1956 1918 4841 4980 4038 4054 6610Ma�arska 345 548 1030 708 2040 3646 4676 3512Njema�ka 1092 841 912 2926 2200 2458 2555 13359Švajcarska 174 148 190 170 313 305 569 325Velika Britanija 386 469 454 550 493 1332 1598 790

2001 2002 2003 2004 2001 2002 2003 2004 Japan 22 32 87 119 45 149 151 287SAD 1108 796 591 1063 1392 1746 1212 1741�eška 1886 2663 2145 1373 12529 18399 13855 8504Slova�ka 570 190 878 735 4332 1229 5498 4874Poljska - 4092 2301 2128 - 25276 15864 14821Ostale 3760 3868 3173 3988 12684 10149 7073 8830

PROMET U UGOSTITELJSTVU PO VRSTAMA UGOSTITELJSKIH OBJEKATA

KM

2000 2001 2002 2003 2004 UKUPNO 9081,973 8964,627 12376,784 10582,858 11697,324Hoteli 8503,886 8330,334 11762,757 10088,376 11286,301Moteli - 23593 40169 77090 55100Restoran 405961 516983 508449 397007 346659Kafane 154449 93717 65409 16600 9264Gostione,bifei - - - 3785 -Ostali ugostiteljski objekti

17677 - - - -

PROMET U UGOSTITELJSTVU PO VRSTAMA USLUGA

PIVO 310600 276123 266342 246480 316334 VINO 291995 312080 308396 354106 360455RAKIJA 68681 71693 59932 47064 55163Ostala žestokapi�a

187408 186352 119152 117805 131755

VO�NI SOKOVI

191749 210500 253358 261713 217204

Ostala bezalkoholna pi�a

236840 256113 290925 268767 270565

Mineralna isoda voda

184244 171504 191830 177689 229033

Hrana 1358474 1559668 1486790 1344328 1555611Napici 364969 414795 480362 443051 462247Duhan 950 8030 7530 8907 13785Ostali robnipromet

- 22880 699 6516 10232

Ostali nerobnipromet

724940 662510 595973 444308 307041

No�enja 5161123 4812379 8315495 6862121 7767899

Za 2005.godinu podaci dostupni su za slijede�e objekte HOTEL “BEVANDA” 2005.god.

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII BROJ GOSTIJU

157 186 217 348 300 384 324 346 359 310 217 188

DOMA�I 33 49 69 70 51 - - - 37 75 45 47 STRANI 124 137 148 278 249 322 235 172 141 BROJ NO�ENJA

310 253 299 594 399 411 394 425 506 392 241 206

DOMA�I 41 56 78 132 59 99 91 47 108 48 52 STRANI 269 197 221 462 340 312 303 378 - 284 193 154

Broj no�enja 4430.

HOTEL “ERO” 2005.GOD.

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII BROJ GOSTIJU

128 250 139 212 295 215 231 294 302 279 183 142

DOMA�I 13 37 32 48 67 54 40 27 35 32 43 40 STRANI 115 113 107 164 228 161 191 267 267 247 140 102 BROJ NO�ENJA

425 400 698 641 800 502 458 980 890 845 683 656

DOMA�I 36 85 106 154 309 81 71 40 73 78 247 143 STRANI 389 315 592 487 491 421 387 940 817 767 436 513

Ukupan broj no�enja 7978.

HOTEL “MOSTAR” 2005.GOD.

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

BROJ GOSTIJU

125 115 224 172 139 124 206 121 150 126 90

DOMA�I 64 63 109 83 95 75 51 52 STRANI 61 52 115 87 157 75 75 38 BROJ NO�ENJA

175 199 369 299 435 264 356 252 253 164 111

DOMA�I 82 84 180 116 97 152 55 70 96 57 52 STRANI 93 115 189 183 338 112 301 182 157 107 59

Ukupan broj no�enja 2877, (nema podataka za III mjesec). HOTEL “BRISTOL” 2005.GOD.

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII BROJ 599 688 1130 855 757 424 458

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII GOSTIJU DOMA�I 376 365 274 351 STRANI 479 392 150 107 BROJ NO�ENJA

563 662 1115 837 730 399 442

DOMA�I 285 184 238 344 257 337 STRANI 314 504 892 386 142 105

Podaci za januar,februar i mart 2006.god.

Naziv objekta “BEVANDA” “BRISTOL” “ERO” “MOSTAR” Broj soba 30 38 145 32 Broj ležaja 36 66 220 60 Broj gostiju 116 265 236 410 353 664 260 193 326 63 43 75 Broj no�enja 150 296 278 376 332 636 873 1149 1412 71 71 105 Ukupno no�enja za tri mjeseca

724 1344 3434 247

Doma�i 32 100 63 244 256 423 261 479 441 35 53 64 Ukupno doma�i gosti

195 923 1181 152

Strani 118 196 215 132 76 213 612 670 971 36 18 41 Ukupno strani gosti

529 421 2253 95

Ukupno no�enja doma�i gosti 2451, Ukupno no�enja strani gosti 3298 Ukupno no�enja 5749

Podaci o broju dolazaka i no�enja gostiju (doma�i i strani) kroz tromjese�ne izvještaje za 2006.god.

Naziv objekta “BEVANDA” “BRISTOL” “ERO” “MOSTAR” Broj soba 30 38 145 32 roj ležaja 36 66 220 60 Broj gostiju 617 1079 1210 862 1427 2845 3129 1704 779 1677 2768 2700 181 244 240 198 Broj no�enja 824 1312 1536 994 1444 2767 6544 1629 3607 7727 6544 6305 347 322 398 355 Ukupno no�enja

4666 12384 24183 1422

Doma�i 195 447 366 204 923 970 1709 962 1181 2316 1709 1543 152 141 93 99 Ukupno doma�i gosti

1212 4564 6749 485

Strani 529 865 1170 790 421 1797 4835 667 2253 5411 4835 4762 95 181 278 156 Ukupno stranigosti

3354 7720 17261 1310

Ukupno no�enja doma�i gosti 13010 Ukupno no�enja strani gosti 29645 Ukupno no�enja 42655

Podaci o broju dolazaka i no�enja gostiju (doma�i i strani) kroz tromjese�ne izvještaje za 2007.god.

Naziv objekta

“BEVANDA” “BRISTOL” “ERO” “MOSTAR”

Broj soba 30 38 145 32 Broj ležaja 36 66 220 60 Broj gostiju 585 1101 1210 862 1589 2525 2472 1570 1568 3056 2760 959 154 337 287 77 Broj no�enja

898 1878 1725 1094 1678 4455 3447 1568 4167 7277 8021 4392 301 560 559 323

Ukupno no�enja

5595 11178 23857 1743

Doma�i 263 447 386 214 924 1615 818 552 1379 1917 1738 974 158 126 105 72 Ukupno doma�i gosti

1310 3909 6008 461

Strani 889 1365 1670 990 688 2945 2254 506 4138 5610 6188 2818 347 587 474 186 Ukupno strani gosti

4914 6393 18754 1594

Ukupno no�enja doma�i gosti 11688 Ukupno no�enja strani gosti 31655 Ukupno no�enja 4334313

Ukupno no�enja “BEVANDA” “BRISTOL” “ERO” “MOSTAR”

4430 4748 7978 2877 2005.godina 2006.godina 4666 12384 24183 1422

2007.godina 5595 12148 23857 1743

13 Podaci od Turisti�ke zajednice Podružnica Mostar

HOTEL BEVANDA

Godina 2005 2006 2007 Br.no�enja 4430 4666 5595 Strani gosti 3113 3354 4914 Doma�i gosti

811 1212 1310

HOTEL ERO 2005 2006 2007 Br.no�enja 7978 24183 23857 Strani gosti 6555 17261 6008

Doma�i gosti

1423 6749 18754

HOTEL MOSTAR 2005 2006 2007 Br.no�enja 2877 1422 1743 Strani gosti 1836 1310 1594 Doma�i gosti

1041 485 461

Prethodno u tabelama prikazani podaci su dobiveni od Turisti�ke zajednice grada Mostara,Podružnica Stari grad, na žalost podaci nisu obra�ivani za ostale objekte, niti postoje podaci o eventualnoj posjeti grada od strane turista. Koliko sredstava se “izgubi” zbog neprijavljivanja pravog broja gostiju teško je procjeniti, a po mišljenju analiti�ara, hotelijeri prijavljuju tek oko 20 % turista da bi izbjegli pla�anje obaveza. Prema podacima Zavoda za statistiku FBiH, prihod od no�enja turista za prvih šest mjeseci iznosi 15,5 miliona KM. Ni ovi podaci nisu

precizni. Procjenjuje se da na jednog prijavljenog turistu do�u još trojica neprijavljenih. Najve�i problem je “crni turizam”, nema dovoljno inspektora koji bi ove pojave kažnjavali. U Turisti�koj zajednici Mostara procjenjuju da je oko 250000 stranih turista posjetilo Mostar u IV, V i VI mjesecu, a prema predvi�anjima u narednoj godini o�ekuju porast broja turista za oko 15%. Turisti prema svim pokazateljima posje�uju Mostar, sada ostaje na vlastima da osmisle kako te posjete da prate i ekonomski efekti, da razrade i ponude kompletan “turisti�ki proizvod”.

8. Mogu�i pravci razvoja turizma u Mostaru

Izletni�ki i tranzitni turizam (gastro ponuda, restorani)

Razvoj kulturnog turizma (kulturno-istorijske ture)

Vjerski turizam

Turizam na vodi

Sportski i sportsko- rekreativni turizam i avanturisti�ki

turizam

Lovni i ribolovni turizam

Seoski turizam

Ostali oblici turizma. 8.1.Izletni�ki i tranzitni turizam Geoprometni položaj Mostara i blizina Jadranskog mora kao izrazite odmarališne turisti�ke destinacije usmjerili su dosadašnji razvoj turizma grada prema izletni�kom turizmu kao najistaknutijem selektivnom obliku turisti�ke ponude. Taj program izleta u Mostar iz Neuma, Dubrovnika ili ostalih dijelova Jadrana,kao kontinuirana ponuda treba se stabilizovati. Po svojoj specifi�nosti i atraktivnosti gastro ponuda �ini nerazdvojni dio turisti�ke ponude, daje se prepoznatljiva prednost popularisanju ponude izvornih specijaliteta odnosno izdizanje autohtone gastronomije kao prvorazredne turisti�ke atrakcije. U sklopu opšte turisti�ke ponude gastro ponudu trebaju sa�injavati slijede�i elementi:

narodno, tradicionalno i lokalna kuhinja, zanimljiva jela, rakija, vino ili druga doma�a pi�a i napitci

originalni elementi tradicionalnog ugostiteljstva u modernim objektima, sa prepoznatljivim detaljima u eksterijeru i interijeru, inventaru, serviranju jela i pi�a, atraktivnim suvenir jelovnicima, elementima folklora (uniforme osoblja, muzika, rukotvorine itd...)

originalni objekti specifi�ne arhitekture kao što su bosanske ku�e, aš�inice, vodenice – mlinovi, konobe i sl.)

atraktivan na�in do�eka gostiju sa tradicionalnim elementima gostoprimstva i ispra�ajima. Sve pobrojane elemente imaju neki od restorana u Starom gradu, Kujundžiluku. Bosansko-hercegova�ka kuhinja je formirana pod uticajem istoka i zapada, elementi tradicionalne gastronomije ovog podru�ja su slijede�i: jela se pripremaju naturalna, bez teških zaprški, te tako zadržavaju svoj prirodni sok, jela se u ve�ini slu�ajeva za�injavaju vrhnjem, ili slatkim mlijekom, te se na takav na�in dobiva poseban saft i karakteristi�na aroma, upotrebljava se dosta svježeg povr�a, pripremljena na što prirodniji na�in, jela se tradicionalno pripremaju i na ražnju, ispod sa�a, sa roštilja (drveni ugalj), jela od tijesta (pite) sa raznim sadržajima od mesa, povr�a i mlije�nih proizvoda smatraju se posebnim specijalitetima ovoga kraja, a naro�ito ako su pe�ena ispod sa�a. U svijetu su danas najizraženiji zahtjevi za konzumiranjem što prirodnije hrane kao i za što prirodnijim postupcima u pripremanju jela. Mostarska kuhinja po svemu odgovara ovakvom na�inu pripremanja jela a pogotovo što ino gost želi da bude i informisan o tome šta unosi u svoj organizam. Bilo bi poželjno da se razvoj gastro ponude usmjerava prema izgradnji i otvaranju objekata sa doma�om autohtonom ponudom. Tranzitni turizam se na odre�en na�in naslanja na izletni�ki i vezan je uglavnom na pružanje ugostiteljskih i drugih usluga putnicima koji iz turisti�kih ili poslovnih razloga putuju odre�enim prostorom. Bilo bi izuzetno atraktivno prodaju uz cestu (vo�e, povr�e, med,vo�ne rakije i dr.) podi�i na viši higijenski i turisti�ki nivo, izgradnjom

prepoznatljivih prodajnih kioska u arhitekturi ovog podneblja. U njima bi se mogli prodavati i suveniri, ali samo oni koji budu dogovoreni i odlukom turisti�kih zajednica grada promovisani kao suveniri turisti�kog Mostara. 8.2. Razvoj kulturnog turizma Kulturno-istorijska baština zajedno sa onom prirodnom, �ini osnovicu turizma, njegovu “primarnu sirovinu” i nezamjenjiv resurs. Tzv. kulturni turizam vrlo je važan turisti�ki potencijal, to ilustruju i najnoviji trendovi na turisti�kom tržištu koji u prvi plan stavljaju upravo kulturu i autenti�ne doživljaje kao pretpostavku aktivnog i sadržajnog odmora. Savremeni posjetilac – turista sve više traži upoznavanje lokalne kulture i kontakt s doma�inima, a turisti�ke destinacije sve manje prihvata kao pasivni posmatra�. Što se ti�e resursa i drugih pretpostavki za razvoj kulturnog turizma u Mostaru treba podsjetiti na postojanje rijetko vi�ene koncentracije objekata visoke zaštitne kategorije “0” kakvo ima staro jezgro grada Mostara. Samo dio Jusovina na oko 500m2 ima 5 takvih objekata. Može se formirati takva turisti�ka ponuda koja �e omogu�iti posjetiocima da dobiju pravu sliku o vrijednostima s kojima �e se susresti. Na toj podlozi može se ostvariti slijede�e: � obilazak raznih lokaliteta kulturno istorijske baštine (Stari most i

stara jezgra grada – Kujundžiluk), � sakralni objekti i spomen obilježja (džamije, crkve, sinagoga,

tekija, groblja), � etno lokaliteti – muzeji, � ku�na radinost i stari zanati (Kujundžiluk), � likovne, umjetni�ke i druge kolonije, galerije i radionice, � prigodne kulturne manifestacije i priredbe (tradicionalni skokovi sa

Starog mosta). Posebnu pažnju zaslužuju aktivnosti koje trebaju biti usmjerene na o�uvanju doprinosa zna�ajnih ljudi Mostara kroz Mostarsko ljeto, muzi�ke priredbe, ve�eri poezije, festivale, likovne izložbe (koje se u Mostaru održavaju od 1896.godine).

8.3. Vjerski turizam

Od najstarijih vremena ljudi su sa dužnom pažnjom i zainteresovanoš�u hodo�astili ili posje�ivali zanimljiva mjesta iz kultura i civilizacija koje su naslijedili. U današnje vrijeme razli�itost vjera se pojavljuje kao novi kvalitet jer je vjera sa�uvala iskonsku vrijednost naroda. Otuda je vjera održala snagu života i ljepotu življenja �ovjeka – pojedinca i naroda u cjelosti. U nomenklaturi turisti�kog jezika zove se jednostavno vjerski turizam, �iji je osnovni cilj upoznavanje sa iskonskim vrijednostima i sadržajima objekata visokih kulturnih tradicija, obi�aja i obilježja, koji te vrijednosti multipliciraju. Kada je Mostar u pitanju onda su to mnogobrojni objekti multietni�ke duhovne kulture koji su kao resursi ve� pomenuti. To su objekti koji snagom svoje ljepote, izražajnosti, bogatstvom kulturno-istorijskih vrijednosti i duhovnog senzibiliteta mogu biti veliki razlog organizovanih ili

individualnih posjeta, boravaka, upoznavanja sve �etiri konfesije “na jednom mjestu”, pa i izu�avanja za ljude od pera, struke i nauke. Grad Mostar ima u tradiciji organizovanje vjerskih manifestacija svih konfesija. Svi objekti duhovne kulture mogu biti kvalitetan dio turisti�ke ponude, kako za doma�e, tako još više za ino tržište. Osim Mostara, u Hercegovini glavno turisti�ko odredište predstavlja Me�ugorje u kojem prevladava vjerski turizam. Me�ugorje je jedno od najpoznatijih katoli�kih svetišta na svijetu, smješteno u blizini grada �itluka, u južnom dijelu Bosne i Hercegovine, 25 kilometara od Mostara. Broji oko 4300 stanovnika, a postalo je poznato kroz ukazanja Djevice Marije, koja se kao fenomen po�ela javljati 1981. godine. Od tada je ovo hercegova�ko mjesto, uz Sarajevo, jedno od najposje�enijih turisti�kih centara BiH, koje godišnje obi�e oko milion katolika iz cijelog svijeta. Obzirom na ovako veliki broj turista koji posjete Me�ugorje, može se osmisliti ponuda kojom �e turistima biti ponu�en smještaj u Mostaru, a posjete i izleti u Me�ugorje, umjesto dosadašanje prakse smještaja turista u Dalmaciji, a jednodnevni izleti u Me�ugorje i Mostar. Iako je Stari most u gradu na Neretvi najatraktivnija turisti�ka atrakcija u Hercegovini, Blagaj nadomak Mostara i njegova �uvena Tekija preplavljeni su turistima. Tekija je bogomolja u kojoj se okupljaju, borave i vrše vjerske obrede derviši (sufije). Blagaj je gradi� u Hercegovini, u južnom dijelu Bosne i Hercegovine, 7 km južno od Mostara. Prirodno-graditeljska cjelina Tekija i musafirhana sa turbetom na vrelu Bune u Blagaju kod Mostara, predstavlja vrijedan sakralno-stambeni objekat islamske arhitekture u Bosni i Hercegovini, sa vrlo izraženim odlikama koje su proistekle iz utjecaja baroka na osmansku arhitekturu. Blagaj ipak najviše oživi za vrijeme tradicionalnog mevluda i zikra koji se održava druge subote u maju svake godine, i tada ovaj gradi� posjeti oko 20.000 vjernika i posjetilaca iz cijele zemlje. Pravoslavni manastir Žitomisli�i je jedan od kulturno najzna�ajnijih pravoslavnih manastira Hercegovine iz 16. vijeka. a posve�en je Blagovještenju Presvete Bogorodice. Nalazi se u kotlini na putu iz Mostara za južnu bosanskohercegova�ku granicu, na krajnjoj zapadnoj liniji stare oblasti Dubrave, 20 kilometara od Mostara. U staroj humskoj oblasti predstavlja najzapadniji održani pravoslavni manastir Blagoveštenja Presvete Bogorodice iz XV veka, obnovljen je 1563. godine. Manastir Žitomisli� kraj Mostara, uz manastir Tvrdoš kraj Trebinja, najve�a je svetinja srpskog naroda u Hercegovini. Ova nemanji�ka zadužbina koja pripada Eparhiji Zahumsko-hercegova�koj, mostarskoj i primorskoj, koju je Sveti Sava osnovao 1219. godine, u svojoj mnogostradalnoj istoriji pet puta je rušena do temelja i ponovo vaskrsavala. Pravoslavni vjernici �esto obilaze manastire, a u ve�em broju za vrijeme kada su sveti dani. 8.4.Turizam na vodi Najvrjednije i najljepše što je priroda obilato dala na podru�ju grada Mostara jeste voda. U izvorima, potocima, rije�icama, rijekama, prirodnim i vješta�kim jezerima. Kao najatraktivniji sadržaj turizma na vodi trebalo bi preferirati sportove na vodi: Tradicionalni skokovi sa Starog mosta,

Kratka vožnja u kanuima nazvana “Ispod mostova Mostara”. Rafting na Neretvi. Rafting je kao sport i rekreativna aktivnost obilježio posljednju �etvrtinu 20.vijeka. Vrtoglavi rast popularnosti, pogotovo turisti�ki rafting, na svim kontinentima, gdje god voda “te�e i divlja”, na�inio je ovu vrstu plovidbe najtraženijom avanturom. Jer u raftingu uz vodi�a, voza�a i sam turista veslaju�i pomaže u vožnji, a cilj je ovakvog putovanja sama plovidba i boravak u prirodi. U tome mnogo mogu pomo�i iskusni momci i djevojke Kajakaškog kluba Mostar. Izuzetno vrijedna iskustva u posljednjih par godina oko organizovanog raftinga na gornjoj Neretvi (Glavati�evo-Konjic), gdje je samo prošle godine potvr�eno preko 5000 boravaka i korištenja raftinga daje realne pretpostavke da se ova vrsta turizma na vodi može organizovati na podru�ju grada Mostara. Realna pretpostavka je i ranije iznesen podatak u ovom radu o rijeci Neretvi. Kajak, koji se u rukama spretnih kajakaša, provla�i izme�u stijena, zavla�i u pe�ine i plovi u najpli�oj vodi, spušta niz brzake i slapove, zaista pruža nezaboravne trenutke i avanturu. Kajak je postao prepoznatljiv znak Mostara, ovdje su organizovana i brojna kajakaška takmi�enja i sa me�unarodnim u�eš�em. Kanu-la�a, kako se više koristi na mirnijim tokovima rijeka i jezera ovdje se bogato može koristiti na neretvanskim jezerima Grabovica i Salakovac ali i nekim mirnijim dijelovima toka Neretve. Hydrospeed, izazov nove generacije. To je sport sa “plivaju�im bobom”- jednosjedom, kojim se lako upravlja nogama i može se usmjeriti u željenom pravcu. Može biti nova atraktivna ponuda na vodama Mostara, a posebno na Neretvi, Buni i Bunici. Svi navedeni programi turizma na vodi mogu se dopunjavati i sa novim sadržajima, kao što su: put u nepoznato, npr. Na Prenj (Ruište), mnogobrojne gorske vodopade u kanjonu Drežanjke, Dive Grabovice, posjete planini Velež, planinsko pješa�enje, jahanje, brdski biciklizam, paragliding i sl. Možda je važno da spomenemo da se u svijetu, samo na rafting izlete, potroši svake godine više od 2 milijarde eura, da ovaj oblik sportske rekreacije prakticira svaki deseti Amerikanac (oko 25 miliona ljudi). Na red za nekomercijalno spuštanje rijekom Colorado u Grand Canyonu se �eka 9 do 10 godina itd... Teoreti�ari, ali i prakti�ari slobodnog vremena, u okviru analize ljudskih aktivnosti utvrdili su da 8% ispitanika želi u svom slobodnom vremenu doživjeti “avanturu”, nepoznato, odma�i se daleko od standardnog, istraživati i razumijevati prirodu i samog sebe, uspostaviti ravnotežu u sebi, posredstvom upoznavanja ravnoteže u okolini. Preciznije re�eno misli se na: brdski biciklizam, paragliding, zmajarenje, spelologija, base jumping, kanu, kajak, rafting, ronila�ki sport, alpinizam i slobodno penjanje. Me�u mladima Njema�ke interes za ove aktivnosti je ve�i od interesa za fudbal. Austrija je po ovom osnovu poboljšala odnos prihoda od zimkog i ljetnog turizma, dok SAD iz ovih programa ostvaruje oko 120 milijardi $ prihoda. Sve ovo indicira ekonomsku atraktivnost novog potencijalnog turisti�kog proizvoda. Za ovu vrstu turizma mostarsko podru�je ima natprosje�ne pretpostavke. Ve�ina nabrojanog može se ostvariti u prostorima Dive Grabovice, Ruišta, kanjona Drežnice, Vrela Bune, �abulje, �vrsnice, Veleža i Podveležja. U mogu�em razvoju ove vrste turizma bilo bi poželjno sa�initi prve testove ponude za prepoznatljivo turisti�ko tržište to više što ovakve aktivnosti ne podrazumijevaju “negativne” intervencije po okolinu.

Slika br.20 Rafting na Neretvi i paraglajding

8.5. Sportski i sportsko rekreativni turizam i avanturisti�ki turizam

Sport, kao širi pojam raznovrsnih usluga u turizmu (takmi�arski, nastavni, rekreativni, rehabilitacioni,...), predstavlja zna�ajan dio turisti�ke ponude. Zato je njegova promocija sve prisutnija u turisti�ko propagandnim aktivnostima, a naro�ito lokalnog i regionalnog karaktera. Sportska i sportsko – rekreativna ponuda treba biti prikazana uz raznovrsne modele paket aranžmana i programskih aktivnosti u toku cijele godine, zavisno od njenog sadržaja, mjesta, vremena i prostora gdje se odvijaju. Kroz škole za po�etnike ili napredne, korištenje pogodnosti objekata za bazi�ne pripreme i specijalne treninge ili fizi�ke pripreme pojedinaca ili sportskih ekipa. Tako koncipirana sportska i rekreativna ponuda približit �e grad Mostar potencijalnom tržištu pogotovo zbog toga što ima resurse za cjelogodišnje aktivnosti (vode za kupanje i plivanje, pliva�e bazene, objekte i terene za sport i rekreaciju, planinske i zimske staze za sportove na planini i u zimskom periodu, rijeke za sportove na vodi, brdske staze za biciklizam, povoljne proplanke za paragliding i druge atraktivne sportove). Na sve �vrš�u vezu izme�u turizma i sporta uti�e s jedne strane to što je današnji �ovjek spreman da svoje slobodno vrijeme u što ve�oj mjeri potroši u bavljenju razli�itim sportskim i sportsko-rekreativnim aktivnostima. Izuzetno je veliki broj sportsko-rekreativnih programa pomo�u kojih se mogu realizovati ekonomski u�inci u turisti�koj ponudi grada Mostara, kao npr.: � iznajmljivanje razli�itih sportskih objekata (dvorane, igrališta za

male sportove,tenis,...) � korištenje sportskih objekata i opreme (plovila za sportove na

vodi, korištenje oprema za zimske sportove,...) � škole u�enja raznih vještina (sportovi na vodi, plivanje, ronila�ki

sport, jahanje, tenis, brdski biciklizam, paragliding, skijanje,...) � pripreme sportista u raznim sportovima � sportske igre, razna takmi�enja, turniri, � sportsko zabavne atrakcije (skokovi sa Starog mosta i drugih

mostova, let zmajem, avanturisti�ko planinarenje,...) Ve� postoje, mada nedovoljnog kapaciteta, objekti na Ruištu i Buni, koji su od ranije nudili usluge organizovanja priprema sportistima i sportskim ekipama, ponudu bi trebala znatno proširiti, obogatiti. Izuzetan bi

doprinos bio izgradnja univerzitetsko sportske sale, te u Sjevernom logoru Sportsko-rekreativnog kompleksa, za što ve� odavno postoje opredjeljenja i programi.

8.6. Lovni i ribolovni turizam

Razvoj lova na podru�ju Mostara treba maksimalno usmjeriti prema najvrijednijim iskustvima drugih, a naro�ito nama bližih zemalja, te u duhu Zakona o šumama, Zakona o zemljištu, Zakona o koncesijama, ..., treba se pripremiti i organizaciono osposobiti za budu�e aktivnosti. Radi ilustracije treba podsjetiti da je jedan od velikih problema veli�ina lovišta koja danas u F BiH iznosi 36000 hektara ili 76 hektara po lovcu. U isto vrijeme prosje�na površina lovišta u Hrvatskoj je 8000 hektara, u Sloveniji 7000 hektara, a u Austriji 700 hektara. Prosje�na površina je sli�na kao u F BiH. Klju�no pitanje je minimalna površina lovišta koju treba zakonski regulisati. U bliskoj budu�nosti mogu se o�ekivati brojne promjene za koje se treba u ovom, potencijalno zanimljivom segmentu turisti�ke ponude, pripremiti kao što su:

� porast negativnih antropogenih uticaja na prirodu i divlja�, � porast ekološke svijesti gra�ana i negativnih raspoloženja javnosti prema lovu i ubijanju

divlja�i, � zahtjeva za pravo lova vlasnika zemljišta, kao i zahtjeva za pla�anje prava lova na privatnim

zemljištima,uskla�ivanje propisa u skladu sa Evropskom zaštitom prirode “Natura 2000”, snažan trend zahtjeva za zaštitom prirodnih podru�ja. Lovstvo BiH je kompleksna i vrlo osjetljiva društvena i privredna djelatnost. Osnovni zadaci su: zaštita divlja�i, obrazovanje i stru�no uzdizanje lovaca i razvoj foto-lova. Lova�ki savez BiH donio je odluku o zaštiti – zabrani lova na srne�u divlja�, divokozu i tetrijeba. U tom kontekstu treba posmatrati kako mogu�nosti tako i realne perspektive lovnog turizma na podru�ju grada Mostara. Na ovom podru�ju organizovano rade tri lova�ka društva i to: Lova�ko društvo “Jarebica” (ima samo dio lovišta u Podveležju), lova�ko društvo “Golub” - Blagaj ( na ovom podru�ju najistaknutija je pernata divlja� (jarebica) koja se godinama organizovano nudi na italijansko lovno tržište, tako�e ima srne�e divlja�i i divljih svinja), lova�ko društvo “Divojarac” pokriva lovne prostore Ruišta (Prenj), Drežanjke, Grbovice, te dijelove kanjona Neretve. Ovdje je najprisutnija visoka divlja� (srna, divokoza i divlja svinja). Mada Prenj samo manjim dijelom pripada gradu Mostaru, nekada je bio najbogatiji planinski masiv u Evropi sa autohtonom vrstom divokoze (do pred rat je bilo oko 4000) sveden je danas na 50 do 100 primjeraka. S turisti�kog aspekta gledano, uz punu zaštitu i uzgoj, kao razvojne ideje lovnog turizma se predlažu: foto-lov i foto-safari. Ovi programi mogu se realizovati kako na Prenju tako i na Grabovici, �abulji, �vrsnici, Veležu i njhovim obroncima. Na podru�ju Podveležja bi se mogao napraviti lovni gatar veli�ine 20 do 50 hektara za jelena lopatara i muflona, te olimpijsko strelište na glinene golubove koje bi moglo zadovoljiti potrebe takmi�arskog i rekreacijskog izazova. Pored komercijalnog lova, bilo bi dobro izgraditi kvalitetna motrilišta divlja�i, kao stalni program turisti�ke ponude, te kao “škola u prirodi”.

Podaci o broju sportskih ribolovaca govore da su to udruženja koja se najbrže i najviše proširuju u svijetu. Milioni ribolovaca svakodnevno “krstare” poznatim ili manje poznatim prostranstvima istražuju�i i nove vode i atraktivne i specifi�ne po vrstama riba, ali i nove atraktivne zanimljivosti uz vodu i na vodi. Grad Mostar sa nesagledivim bogatstvom vodenih resursa oduvijek je bio raj za sportske ribolovce. Danas u Mostaru ima oko 1300 �lanova Društva sportskih ribolovaca “Neretva” i Udruženja ribolovaca “Neretva”. Bogatstvo ribljeg fonda: poto�na pastrmka, mekousna pastrmka, zlatov�ica, kalifornijska pastrmka, glavatica (zubatak), daje realnu pretpostavku za razvoj turisti�ke mogu�nosti ali pod odre�enim uslovima. Neophodno je: � razvoj postoje�ih i formiranje novih mrijestilišta za autohtonu mla�

(sada ono postoji u Blagaju na rijeci Buni), � propagiranje filozofije da rijeke i jezera treba prvo poribiti, zatim

zaštiti, pa tek onda loviti, � zapošljavanje �uvara voda koji bi i u funkciji ekologa obavljali tu

zna�ajnu misiju,izgradnja ribarskih eko-ku�a na nekoliko destinacija, eko-ku�e bi imale višefunkcionalni sadržaj poput: smještaj, mali salon, mali caffe restoran i sl. Pored obnovljenog ribogojilišta u Blagaju od strane Norvežana (North fish), te jednog dijela na rijeci Neretvi, na Neretvi ve� postoji više privatnih ribogojilišta. Sve ovo moglo bi doprinjeti da se dio privrednog ribolova na jezerima Neretve bolje organizuje i provodi u stilu kvalitetnog razvoja turizma i ribolovnog sporta.

8.7. Ruralni (seoski) turizam Kako je turizam jedna od najperspektivnijih privrednih djelatnosti na podru�ju grada Mostara, od njega se s pravom o�ekuje i odgovor na mnoga otvorena pitanja vezana za razvoj sela i boljeg života njegovih stanovnika. U tom smislu razvoj ruralnog prostora treba posmatrati kao bježanje od modela jeftine i strukturom siromašne ponude turisti�ke destinacije i prilaženje novoj filozofiji u kome se ruralni turizam visoko pozicionira. Od posebne važnosti za razvoj ruralnog prostora je donošenje programa “Razvoja ruralnog turizma grada Mostara”, s ciljem potpunije obnove valorizacije i zaštite turisti�kih potencijala. Terminološki razlikujemo ruralni (seoski) turizam od turizma na seoskom gazdinstvu (selja�ki turizam). Ruralni (seoski) turizam obuhvata razli�ite oblike turizma u ruralnom prostoru kao što su: seoski, rezidencijalni, zavi�ajni, sportsko-rekreacioni, avanturisti�ki, zdravstveni, edukativni, kamping, kulturni, lovni, vinski, gastronomski, eko-turizam, prirodi bliski turizam, mješovite i ostale vrste turizma. Ruralni turizam, a naro�ito turizam na selja�kom gazdinstvu, mora se sagledavati kao bitan dio ukupnog održivog razvoja. Važan doprinos ovog programa bio bi u privredi, zaposlenosti, razvoju opštine (grada), demografskoj obnovi i realizovanju socijalnih programa. Ovakvim programom ostvarili bi se slijede�i ciljevi: a.) s aspekta sela - revitalizacija ruralnog prostora - osposobljavanje seoskog stanovništva za samostalni razvoj - cjelovito rješenje problema ruralnog prostora i sela - aktivno uklju�ivanje žena i mladih ljudi u ruralni razvoj - zaštita, razvoj i o�uvanje karakteristika ruralnih podru�ja i sela, njihovih vrijednosti i identiteta - razvoj poljoprivrede i sto�arstva - iniciranje i podrška razvoju primarne selja�ke proizvodnje (biološki zdrave hrane) i prerade poljoprivrednih proizvoda

b.) s aspekta turizma - proširivanje postoje�e turisti�ke ponude - ublažavanje sezonskog karaktera turisti�kog poslovanja - korištenje svih postoje�ih resursa - stvaranje integralnog turisti�kog proizvoda - odmor i rekreacija u tijesnoj vezi sa �istom okolinom. Interes za ponudu ruralnog turizma u svijetu u znatnom je porastu. Sve je više imu�nih i zahtjevnih gostiju koji se ne zadovoljavaju “klasi�nom turisti�kom ponudom” ve� traže aktivan odmor kao motiv boravka u �istoj i zdravoj prirodnoj sredini, pogotovo motivisani osje�ajem slobode, autenti�nosti i tradicije. Boravak u prirodi pruža turistima mogu�nost za šetnje, rekreaciju, bavljenje sportom, organizovane izlete do obližnjih pe�ina, tvr�ava, izvora, poto�i�a, mogu�nost lova i ribolova, jahanja, planinarenja, branje šumskih plodova i ljekovitog bilja i druge rekreativno-zabavne aktivnosti u prirodi. Turisti koji za to pokažu interesovanje mogu se uklju�iti u obavljanje poljoprivrednih radova. Izuzetnu kulturnu vrijednost imaju gra�evine tradicionalne arhitekture, sa karakteristikama tog podru�ja, kao i proizvodi starih zanata i ru�ne radinosti, kroz koje se upoznaje bogato naslje�e našeg naroda. Mogu�e je organizovano posjetiti turisti�ke manifestacije, tradicionalne priredbe preko kojih se upoznaju narodni obi�aji i obilježja seoskog života. Povoljni uslovi za razvoj seoskog turizma na podru�ju Mostara Blaga klima, o�uvana priroda, �ist vazduh, planine, brda, proplanci, livade, šume, vo�njaci, izvori, potoci, rijeke, jezera, bogata flora i fauna, doma�e i divlje životinje, �ista voda, �ista hrana, mir, istorija, kulturno-istorijski spomenici, folklor, stari zanati, gostoprimljivi ljudi, saobra�ajna povezanost... sve su to elementi od kojih se može napraviti izvanredna turisti�ka ponuda koja bi bila hit u svijetu. U takvom ambijentu mogu�e je organizovati nevjerovatno veliki broj atraktivnih turisti�kih programa. Kako danas turisti na odmoru o�ekuju aktivnost, to se u našim selima može posti�i kroz veliki broj veoma atraktivnih poslova: branje vo�a, pe�enje rakije, pravljenje vina, košenje, plaš�enje sijena, proizvodnja povr�a i vo�a, gajenje cvije�a, rad s doma�im životinjama, branje gljiva i šumskog vo�a, pravljenje zimnice, pletenje, šetnja, planinarenje, vožnja bicikla, jahanje, lov, ribolov, obilazak pe�ina, ste�aka, posjeta starih zanatlija, folklornih priredbi...uz sve ono što se može organizovati i na moru ili gradovima, a što praktikuje savremeni turista : tenis, mali fudbal, košarka, odbojka, plivanje u bazenima, kafi�i, restorani, diskoteke... ali i golf, vožnja balonima, paraglajderima, obilazak gradova, posjeta sportskim utakmicama....

Za podru�je Veleža u saradnji sa JICA studijskim timom izra�en je pilot projekat “Studija o održivom razvoju kroz eko-turizam u Bosni i Hercegovini”. Da bi se mogao ostvariti ovaj projekat neophodno je :

� instaliranje fizi�ke infrastrukture kao što su staze na planini Velež i livadama, � pružanje stru�nih usluga dobro obu�enih vodi�a, � uspostavljanje mikro-biznisa, eko-ku�a, sa odgovaraju�om opremom, znanjem i vještinama. � posjete farmama zbog raznih doživljaja, poput šišanje ovaca, muža, pravljenje sira, ru�ak na

farmi, mogu biti privla�ne za turiste.

� kreiranje i razvoj vidikovaca i to: - Lokacija na putu M6-1 sa koje se može vidjeti dvorac

Herceg Stjepana i Blagaj sa rijekom Bunom, - Lokacija na lokalnom putu krivudavi nagibi sa kojih se može vidjeti grad Mostar sa rijekom Neretvom (Podvelež); i - Lokacija na putu M6-1 sa koje se može vidjeti gradi� Nevesinje. � Istorijski spomenici moraju biti propisno konzervirani i prezentirani

posjetiocima na održivoj bazi.

Podru�je Veleža �e biti bosanskohercegova�ka vode�a eko-turisti�ka destinacija sa bogatom istorijom i atraktivnim sportovima, eko-selo…uživanjima u prirodi na proplancima planine Velež, sa gastronomijom kao jedinstvenom ambijentalnom kombinacijom.

Prema regionalnoj razvojnoj strategiji od Regionalnog Ekonomskog Razvoja Evropske Unije EU RED-a podru�je Veleža pripada jednom od važnih regiona Hercegovine u smislu ekonomskog razvoja. Osnovni preduslovi razvoja turizma na selu � Edukacija seoskih doma�ina za bavljenje ovom djelatnoš�u

(standardi prihvata i smještaja gostiju, neophodnim higijenskim zahtjevima, koli�inom i kvalitetom pružanja usluga ishrane, ponašanje prema gostu i drugi neophodnim uslovima za prijatan boravak turista u seoskom doma�instvu)

� primjena odgovaraju�e standardizacije i kategorizacije usluga (posebno adekvatnih uslova smještaja) � ulaganja u infrastrukturu (putna mreža, ptt...) � obezbje�ivanje zdravstvene zaštite i zaštita životne sredine u

cilju sprje�avanja nekontrolisane urbanizacije, � marketing i plasman turisti�kog proizvoda preko doma�ih i ino

tour operatera. Za uspješno ostvarenje postavljenih ciljeva neophodno je preko Federalnog ministarstva okoliša i turizma, kantonalnog ministarstva turizma, preko razvojne banke, seljacima omogu�iti da dobiju povoljne dugoro�ne kredite za ure�ivanje i opremanje doma�instava koja žele da se bave turizmom. Pokrenuti akciju informisanosti doma�e javnosti o mogu�nostima seoskog turizma uopšte, predstaviti turisti�ki proizvod Podveležje i Velež, ukoliko bismo ga predstavili i ponudili udruženjima ljubitelja prirode, ekologa, penzionera, sportskim društvima, raznim NVO to bi bila masa od nekoliko desetina hiljada svjesnih ljudi i pored podrške pisanih i elektronskih medija nezamjenjiv i važan put do potroša�a. Naši ljudi u svijetu imaju izvanrednu šansu da sagledaju mogu�nosti u našim selima jer imaju priliku da od ljudi na Zapadu �uju kuda ide svjetski turizam, a kako poznaju naše obi�aje, mogu�nosti, posje�uju, pa se mogu i dodatno informisati te su u mogu�nosti da u svom okruženju (u inostranstvu), budu naši „ambasadori“ kroz širenje ideje o seoskom turizmu jer su uslovi za odmor u našim selima idealni za ljude koji žive u uslovima i tempom života na Zapadu. Šta možemo da ponudimo gostima � Doma�a kuhinja (doma�a jela pripremljena na doma�i na�in)

doma�e vino, rakija i ostali napici (prirodni sokovi od šipka, zove, drenjina...), � rekreacija i zabava, � razne sportske igre i igre za djecu, organizirano hodanje, brdski

biciklizam, škola jahanja, rekerativno hodanje, zabava uz etno

grupe, posjete nomadskim kolibama, � kulturne zanimljivosti, � porodi�ni ru�kovi vikendom, � organizacija izleta uz razne rekreativne programe (za u�enike,

studente, penzionere, poslovne i druge grupe), � u saradnji sa Sindikatima ponuditi zaposlenima odmor pod

povoljnim uslovima. Turizam kao faktor revitalizacije sela � usporava migraciju ka gradu, a u slu�aju Mostara i povratak iz

grada na selo, podmla�ivanje seoske populacije, a time i na poboljšanje strukture radno-aktivnog stanovništva � pove�ava se proizvodnja i omogu�ava bolji plasman

poljoprivrednih proizvoda, predmeta doma�e radinosti, proizvoda starih zanata, kroz pansionsku i vanpansionsku potrošnju � razvoj turizma na selu sprje�ava narušavanje prirodnog ambijenta

i uti�e na o�uvanje tradicionalne narodne arhitekture, etnografskih elemenata, obi�aja, folklora i dr. � obezbje�ivanje dopunskih prihoda i zaposlenosti � obezbje�ivanje prihoda od turizma seoskim podru�jima uz

minimalno ulaganje od strane samih poljoprivrednika. Korist od SEOSKOG TURIZMA mobla bi biti ogromna: - Ako jedno doma�instvo (�etiri sobe, 8 ležaja) prima strance 200 dana godišnje po cjeni od samo 10 Eura za pansion, dobi�e 16.000 Eura. - Doda li se ovome prihod od saobra�aja, vanpansionske potrošnje, ekskurzija...onda je prihod još ve�i, - Zaposlio bi se veliki broj radnika u gra�evinarstvu, industriji gra�evinskog materijala i prehrambenoj industriji, saobra�aju, ugostiteljstvu... - Naš seljak ne bi morao da ide na pijacu i �itav dan �eka kupce, svoje proizvode bi plasirao na svom gazdinstvu… Sve je ovo dovoljan razlog da se ruralnom turizmu, na odabranim podru�jima Mostara pri�e kao projektu velikih mogu�nosti, kao model razvoja rurala predloženi su Podveležje, Drežnica, Goranci, Ruište sa Zijemljem ,...

Slika br.21 Staro naselje u Blagaju zvano Velagi�evina

8.8. Ostali selektivni oblici turizma Razvijaju�i turisti�ku ponudu na valoriziranim resursima, a koja je unaprijed navedenim oblicima predložena, ostavlja se široka lepeza mogu�nosti formiranja i drugih vrsta turizma od kojih su neki i sada prisutni u turisti�koj ponudi Mostara kao npr.: eko turizam, turizam mladih, kongresni i seminarski turizam, obrazovni turizam, nau�ni turizam, auto moto turizam, i dr.

9. Potrebna finansijska sredstva za sanaciju, rekonstrukciju i proširenje djelatnosti Mostar ima sve predpostavke da postane najrazvijeniji turisti�ki centar u regiji. Prostorni planovi i druga urbanisti�ka rješenja ugra�uju turisti�ki segment u svoje planove koji su rješivi u srednjoro�nim i dugoro�nim projekcijama. Da bi turisti�ka ponuda imala osnovne sadržaje i pretvarala potencijale sa manjim ulaganjima u turisti�ke proizvode nisu potrebna zna�ajnija ulaganja, na bazi mojih procjena ako se obuhvati kvalitetno rješenje komunalne infrastrukture u vidu zaštite zemlje, vode i zraka koje su osnovna pretpostavka za razvoj turizma, kao i valorizacija prioritetnih resursa kulturno istorijskog naslije�a, te aktiviranja odre�enih prirodnih resursa, neophodno je uložiti nekoliko desetina miliona KM. Naravno, teško je procjeniti precizniji iznos ulaganja obzirom da to zavisi od niza faktora i standarda koji se žele osigurati u razvoju. Ukoliko se želi pratiti razvoj turizma u okruženju onda su ulaganja i mnogo ve�a posebno ako se ugrade i smještajni kapaciteti. Obzirom da su hoteli koji treba da se obnove ve� privatizovani smatram da sredstva potrebna za osposobljavanje tih kapaciteta nisu važna za moju procjenu, a i svi ostali kapaciteti �e najvjerovatnije biti u privatnom aranžmanu. Neki od navedenih potencijala su djelimi�no iskorišteni a neki su u fazi valorizacije i rezultirat �e turisti�kim višednevnim paket aranžmanima u kojima �e se na�i razli�iti proizvodi i tržišne niše na širem podru�ju Mostara u kojim �e svoje mjesto na�i i okolni gradovi Hecegovine i afirmisani turisti�ki proizvodi (Po�itelj, Me�ugorje, Konjic, Stolac, Mogorjelo, �apljina, itd.). Adekvatnom razvojnom politikom turisti�kog Mostara, za kratko vrijeme bi se stvorili bolji, humaniji i sigurniji uslovi života, uz �istu, zdravu i lijepu životnu i radnu sredinu, dugoro�no stabilne ekološke sisteme, visoki stepen u�estvovanja javnosti u procesu odlu�ivanja kod donošenja klju�nih odluka za razvoj grada, podizanja nivoa ekonomske i ukupne razvijenosti, povezivanje i kompleksno valoriziranje biološkog, kulturnog i istorijskog naslije�a, postizanje optimalnog nivoa svih vidova zaštite. Uz sve nove projekte moraju se �uvati od zaborava mnoge uspomene i vrijednosti koje

podsje�aju na bogatu i autenti�nu prošlost, ali i na aktivnu sadašnjost i perspektivnu budu�nost Mostara.

10. REZIME Mostar je grad sa dugom turisti�kom tradicijom, koju treba osavremeniti, upotpuniti novim sadržajima prilago�enim potrebama savremenog turiste. S obzirom na prirodne ljepote, kulturno-istorijske vrijednosti, pogodne klimatske uslove i geografski položaj Mostar jeste i može se ozbiljnim radom svih institucija i stanovnika održati me�u vode�im bosansko-hercegova�kim, pa i svjetskim turisti�kim destinacijama. Grad Starog Mosta Grad svjetlosti, sunca, vode,kamena i vina Grad multietni�ke kulture i duhovne tradicije Turisti�ka destinacija koja živi po formuli 365 dana

Šetaju�i Mostarom vi zapravo šetate kroz prošlost i budu�nost. Prastare zidine pripovijedaju vje�ne bajke o tome kako je nekad bilo, a samo nekoliko ulica dalje od stare gradske jezgre možete na�i najmodernije tržne centre sa buticima poznatih svjetskih brendova. Koncentrisanost velikog broja kulturno-istorijskih znamenitosti i spomenika, obilje prirodnih ljepota prestavljaju raritet u svijetu i pružaju iznimno kvalitetne temelje za perspektive razvoja turizma. U Mostaru je najneophodnije, pored svega navedenog, vratiti (nažalost u proteklom ratu) izgubljeni duh Mostara, sa njegovom radoš�u, vedrinom, liskalucima, jer samo ljudi koji vjeruju u ovaj jedinstveni biser mogu pokrenuti promjene i vratiti najkra�e re�eno svjetlost i vedrinu svom gradu. Potrebno je još mnogo uložiti u turizam i marketing u turizmu, kako bi turizam dostigao svoj puni kapacitet.

KORIŠTENA LITERATURA

1. prof.dr Dragutin Alfier, “Turizam- izbor radova”, Zagreb 1994.god.

2. Ibid.,str.45

3. Krapf,”Importance of Internacional Turism”,Roma,1963,str.4Dr

4. Kotler i saradnici 1996.god.

5. Litle,A.D.,cit.djelo str.7

6. M.Morgan: Marketing for leisure and tourism, Prentice Hall Europe, 1996.,str.3

7. Markovi�, S.i Z.,Cit.djelo, str.10

8. „Mostar turisti�ki grozd ljubavi“, Mostar VIII 2001

9. Nenad Nikoli�, Popularni ekonomski rije�nik, str.260, Sarajevo 1987

10. Sanda Weber, Vesna Mika�evi�, Osnove turizma, ,1994.god. Zagreb

11. Podaci od Turisti�ke zajednice Podružnica Mostar

12. Podaci sa interneta