Upload
bojan-savic
View
146
Download
4
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Naucne cinjenice
Citation preview
OBLICI NAUČNOG SAZNANJA STVARNOSTI
OBLICI NAUČNOG SAZNANJA STVARNOSTI
„Cilj nauke nije da ’napravi
svet’ nego da napravi … znanje o svetu“.
Fajgelj, S. (2003): Psihometrija. Beograd: Centar
za primenjenu psihologiju; str.660.
naučne činjenice
naučni zakoni
naučne teorije
naučne hipoteze
...
KARAKTER I PRIRODA PEDAGOŠKIH ČINJENICA
ULOGA ČINJENICE U NAUČNOM SAZNAVANJU
osnova naučnog saznavanja
osnovni, polazni element koji konstituiše, gradi druge oblike saznanje u nauci
ŠTA JE NAUČNA ČINJENICA? (1)
realna datost, nešto što u stvarnosti realno postoji
„... odraz pojave nastao u određenom odsečku vremena i utvrđenim uslovima“
(Zankov, prema: Mužić, 1979: 19)
ŠTA JE NAUČNA ČINJENICA? (2)
sintetički iskaz kojim se tvrdi neko stanje stvari samo stanje stvari
činjenica kao (relativno) istinit iskaz o nekom stanju stvari
ČINJENICE MOGU DA SE ODNOSE NA:
objekte
pojave
procese
događaje
stanja
svojstva
odnose u stvarnosti
. . .
pojedinačno
skupove (koji se
razmatraju kao celine)
OBJEKTIVNOST NAUČNIH ČINJENICA
podrazumeva da činjenica: realno postoji u stvarnosti i da je njeno
postojanje moguće utvrditi; postoji nezavisno od subjekta koji je utvrdio
njeno postojanje, tj. ona je dostupna i drugim istraživačima, postoji i za druge istraživače;
jeste dostupna javnoj proveri;
može da bude predstavljena određenim simbolima (npr. verbalnim iskazom, grafikonom, brojem i sl.);
O JOŠ NEKIM KARAKTERISTIKAMA NAUČNIH ČINJENICA
činjenice u oblasti vaspitanja i obrazovanja ne moraju uvek da:
predstavljaju najjednostavnije jedinice
(elemente) koji se dalje ne mogu rasčlanjivati imaju čulno-empirijski karakter
budu podložne merenju i statističkoj obradi (tj. da budu kvantitativne)
VRSTE NAUČNIH ČINJENICA
zdravorazumske i
naučne
empirijske i
teorijske
VRSTE PEDAGOŠKIH ČINJENICA: POKUŠAJ GRUPISANJA
pedagoški stavovi, ideje, shvatanja, koncepcije, mišljenja, hipoteze koje se odnose na vaspitanje u celini ili pojedine njegove delove; na sve tri vremenske dimenzije;
ciljevi i zadaci vaspitanja (taksonomije zadataka vaspitanja);
postojeći sistemi, strukture, modeli (sistem vaspitanja i obrazovanja, institucije koje ga čine);
odnosi koji se uspostavljaju u procesu vaspitanja (vaspitanje i društvena zajednica, škola i društvena sredina, učenik – nastavnik, roditelj – dete)
VRSTE PEDAGOŠKIH ČINJENICA: POKUŠAJ GRUPISANJA
procesualnost, razvojnost, promenljivost, vaspitanja u celini, pojedinih njegovih domena, faza;
uslovi i okolnosti u kojima se vaspitanje odvija;
efekti, rezultati, ishodi vaspitnog rada (npr. stečena znanja, radne navike, stavove, osobine ličnosti);
stvari, predmeti, objekti koji se koriste u vaspitanju (npr. udžbenici i druga literatura, audiovizuelna sredstva, zgrade)
ODNOS POZITIVIZMA I INTERPRETATIVNOG
PRISTUPA I RAZVOJ PEDAGOGIJE KAO NAUKE
WALKER I EVERS
suprotno različite teze
sukob dva pristupa
komplementarno različite teze
pluralizam pristupa
jedinstvo teza
postoji jedinstvena epistemološka osnova i ona se izvodi iz prirode problema koji se proučava
GAGE
krah pozitivizma
produžavanje konflikta
sukob kao sredstvo koje vodi napredku
koegzistencija
jedinstvena epistemološka osnova se izvodi iz prirode problema koji se proučava
SCHERER
izolacija
izbor jedne orijentacije
integracija
konsenzus oko zajedničkog jezgra različitih orijentacija
kombinovanje više orijentacija
korišćenje elemenata iz različitih paradigmi
EPISTEMOLOŠKI HOLIZAM
KARAKTERISTIKE
zahtev za komplementarnošću, jedinstvom različitih epistemološko-metodoloških pristupa (suština holizma)
neprihvatljiva isključivost u nauci (glorifikovanje i favorizovanje jednih, a odbacivanje drugih pristupa; suprotstavljanje pristupa)
potreba za poznavanjem različitih pristupa u proučavanju vaspitanja, njihovih prednosti i ograničenja
uzimati ono što je najvrednije, prihvatljivo, iz različitih pristupa (pravaca)
potreba za celovitim sagledavanjem predmeta nauke
potreba stalnog preispitivanja i istraživanja (asimptotičnost saznanja)
DOPRINOS
izbegavanje parcijalnosti u istraživanju problema (omogućuje se sagledavanje celine)
veća verovatnoća da se dođe do potpunijih znanja, do potpunije istine
omogućava sintezu znanja o vaspitanju u koherentne teorijske celine
pruža mogućnosti za razvoj kritičkog mišljenja i preispitivanje važećih teorija o vaspitanju
pruža priliku za objedinjavanje kvantitativnog i kvalitativnog pristupa u istraživanju
stvaraju se uslovi za dijalektičku sintezu filozofskog i naučnog pristupa u istraživanju vaspitanja
REŠENJE?
ne postoji jedinstven i konačan odgovor tendencija: nastojanje da se suprostavljenost
prevaziđe
neophodno približavanje na sva tri nivoa, tj. na
nivou ontologije, epistemologije i metodologije
ŠTA ZNAČI ZA NAUKU POSTOJANJE VIŠE ORIJENTACIJA?
nezrelost
nauke mogućnost da
nauka
napreduje
ili