METODOLOGIJA NAUČNOG ISTRAŽIVANJA SA INFORMATIKOM I

STATISTIKOM

VODITELJI KOLEGIJA:- Prof.Dr. Adlija Jevrić-Čaušević

- Prof.Dr. Armin Škrbo

Naučna metoda: 

-Eksperimentalni pristup-Metode koje uključuju prikupljanje informacija putem

vizuelnih observacija ili pak putem intervjuisanja.

-Šta je to eksperimentalna naučna metoda?odabrati pitanje ili problem

formulirati u obliku hipoteze 

-Testovi koji se izvode u svrhe provjeravanja hipoteze su eksperimenti.

-Ispitati stavke koje djeluju na sistem (promjenjive- varijabile)

-Što čini jednu naučnu metodu mogućom? 

-Postojanje odnosa uzrok i posljedica 

-Šta je eksperimentalna nauka? 

-Eksperimentalna nauka nije ništa drugo do istraživanje uzročničko posljedičnog efekta u prirodi. Hipoteza je u

ovom smislu najbolja predpostavka ovog odnosa. Zaključci dozvoljavaju da se predpostavi rezultat budućih uzročničko

posljedičnih efekata.

KAKO RAZLIKOVATI NAUČNU METODU OD NENAUČNE:

1.OBSERVACIJA 

2.HIPOTEZA 

3.KORISTITI HIPOTEZU ZA PRAVLJENJE PREDPOSTAVKI 

4.MODIFICIRANJE HIPOTEZE U SVJETLU VLASTITIH REZULTATA

 5.PONOVITI FAZE 3,4, SVE DOK SE DISKREPANCE IZMEĐU

TEORIJE I EKSPERIMENTA NE IZGUBE. 

KADA SE KROZ EKSPERIMENTALNE PODATKE POSTIGNE KONZISTENTNOST, ONDA HIPOTEZA POSTAJE TEORIJA KOJOM SE MOGU OBJASNITI POJEDINAČNI FENOMENI.

1. Hipoteza u odnosu na teoriju

Hipoteza:Predpostavka Izlaz-očekivanje Ako to uradim

onda očekujem……

Tačno ili netačno

Teorija:Već

uspostavljena ideja

stvarna Experimentalnapodaci

Postavi svoju hipotezu predpostavka cilj uzrok……vodi ka

posljedici Ako ja uradim………

onda ja očekujem………….

Naučni podaci moraju biti…..MjerljiviMoraju se

kvantitativno izraziti

Ne na bazi mišljenja ili slobodne procjene

FAZE kod PRAVLJENJA PROJEKTA KOD EKSPERIMENTALNIH NAUKA:

  Observacija

HipotezaKontrolirani eksperiment

Zaključak 

ObservacijaSkupljanje informacija

Naslov projektaCilj projekta

Identifikovati promjenjljive- pokušati izabrati promjenjljive koje djeluju neovisno jedna od druge

NEOVISNA PROMJENJLJIVA: varijabla koja se promatra. Uzrok ishoda studije

 OVISNA PROMJENJLJIVA-Ona koja se nalazi pod djelovanjem neovisne promjenjljive. Efekti studije.

-HIPOTEZA SE OBLIKUJE U FORMU KOJA SE MOŽE TESTIRATI EKSPERIMENTALNO

-ODABIR MODELA- modeli s ograničenom mogućnošću korištenja-NAUČNA TEORIJA-ili zakon predstavlja hipotezu ili grupu sličnih

hipoteza koje su potvrđene kroz eksperimentalne rezultate 

-EKSPERIMENT SE MOŽE DEFINIRATI KAO POKUS SA JEDNOM NEOVISNOM PROMJENJLJIVOM KOJOM SE MOŽE

MANIPULIRATI (TRETMAN) 

-PREDMET STUDIJE: -OSOBA KOJA PARTICIPIRA U EKSPERIMENTU

-EKSPERIMENTALNA ŽIVOTINJA, BILJKA-IN VIVO

-IN VITRO-Eksperimentalni rad-potvrda ili negacija hipoteze.

-Opskrbiti se materijalom I opremomuraditi eksperiment,registrirati podatke , registrirati

observacijepisani opisi

serija problema-Izračunajte vrijednsoti

-Sumirati rezultate-Izvuči zaključke

Planiranje pokusa

KAKO PRISTUPITI EKSPERIMENTALNOM RADU! 

-Odabrati samo jednu varijabilu koju treba promijeniti u svakom eksperimentu

-Mijenjati one stavke koje će vam pomoći da dođete do odgovora

-Procedura mora ukazati na to kako će se to mijenjati

-Procedura mora objasniti i kako će se izmjeriti promjena

-Svaki eksperiment mora imati kontrolu u svrhe poređenja do čega je promjena nekog parametra dovela.

Eksperimentalne varijable:

Neovisna varijabla: Jedan od uvjeta se

mijenja za kontrolnu grupu

Primjer: Kontrola = normalni

uvjeti za rast biljaka neovisna varijala= rast

pod fertilajzerom

Ovisna varijabla: Stanje koje nastaje

kao rezultaat dodavanja neovisne promjenjljive

Primjer: Izmjeriti porast rasta

biljke kao poljedicu ne dodavanja fertilizatora

KORIŠTENJE KONTROLA- POKUSI U KOJIM NE DOLAZI DO PROMJENE VARIJABILA

-Serija eksperimenata koja uključuje kontrolu se naziva kontrolirani eksperiment.

-Tretman, pokus: Ono što se radi sa neovisnom promjenljivom od strane istraživača

a)      Tretman lijekovima

b)      Primjena nekog programa

c)      Medicinska procedura

-KLJUČNI FAKTORI U DIZAJNIRANJU KVALITETA EKSPERIMENTALNOG RADA:

A) PODACI NE SMIJU BITI KONTAMINIRANI LOŠIM MJERENJEM ILI PAK GREŠKAMA U PROCEDURI

B) ELIMINIRATI ILI PAK MINIMIZIRATI EFEKTE DRUGIH VARIJABILA

 C) OBRATITI PAŽNJU NA REPREZENTATIVNOST-DA LI VAŠ

UZORAK PREDSTAVLJA POPULACIJU KOJU ŽELITE IZUČAVATI-TEHNIKE SLUČAJNOG IZBORA

D) DIZAJN EKSPERIMENTA MORA BITI ŠTO JEDNOSTAVNIJI-Interpretacija rezultata eksperimenata SREDSTVA KOJA SE KORISTE:

1.Statistika 2.Kvalitativna analiza

VRSTE EKSPERIMENTALNIH PROTOKOLA:-Tumačenje pojedinačnih oznaka kod testova

R-SLUČAJNI ODABIR N-NEEKVIVALENTNE GRUPE

C-SISTEM CUTOF X- TRETMAN

O- OBSERVACIJA(PRE I POST TEST) PRIMJER:

OXO:-PRETEST- testiranje koncentracije kolesterola kod pacijenta prije tretmana

-TRETMAN: DAVANJE LIJEKOVA U TRAJANJU OD 10 NEDJELJA-POSTTEST- testiranje koncentracije kolesterola u serumu nakon terapij

DOBRE STRANE:

 -Ekonomičnost jednokratnog dizajniranja u odnosu na višekratne istraživačke studije.

-Mogućnost kontrole pojedinačnih parametara (godine,spol,nivo vježbi,dijeta, životni stil,rasa, religija itd.)

 Testiranje:- T test., ANOVA

R-SLUČAJNI ODABIRN-NEEKVIVALENTNE GRUPE

C-SISTEM CUTOFFX- TRETMAN

O-OBSERVACIJA(PRE I POST TEST)

PRIMJER:GOXO- ISTA GRUPA SE KORISTI I KAO PRE- I POST- TEST GRUPA

 PROBLEM-NEMOGUĆNOST RAZLIKOVANJA UZROKA I POSLJEDICE PRAVI KONTROLIRANI EKSPERIMENT:

o       ODABIR GRUPA METODOM SLUČAJNOG IZBORAo       TRETIRANA GRUPA

o       KONTROLNA GRUPA o       POSTTEST-DIZAJN KONTROLA

o       R1 G1 X Oo       R2 G2—O

o       DOBRA STRANA: NEMA PRETEST GRUPE- IDENTIFICIRAJU SE SAMO GRUPE PREMA PROMJENJLJIVIM.

o       LOŠA STRANA: TEŠKO UTVRDITI EFEKTE TRETMANA

R-SLUČAJNI ODABIR N-NEEKVIVALENTNE GRUPE

C-SISTEM CUTOFF X- TRETMAN

O-OBSERVACIJA(PRE I POST TEST)

PRIMJER:PRETEST-POST TEST DIZAJN KONTROLA

R1 G1 OXO R2 G2O—O

 DOBRA STRANA- STATISTIČKA KONTROLA

ANALIZE. LOŠA STRANA- MOGUĆNOST NASTANKA GREŠKE U

PRETEST FAZI, REFLEKSIJA NA POSTTEST FAZU

R-SLUČAJNI ODABIR N-NEEKVIVALENTNE GRUPE

C-SISTEM CUTOFF X- TRETMAN

O-OBSERVACIJA(PRE I POST TEST)

PRIMJER:SOLOMON DIZAJN SA ČETIRI GRUPE

R G2O—ORG3—XORG4—O

 DOBRE STRANE: KOMBINIRANJE PRE I POSTEST DIZAJNA

POSTOJE DVIJE KOTROLNE I DVIJE EKSPERIMENTALNE GRUPE. KORISTE SE ČETIRI GRUPE, 1 PRETESTIRANA I JEDNA

EKSPERIMENTALNI TRETMAN KOJEM SE PODVRGAVAJU DVIJE GRUPE.

LOŠE STRANE: VEĆI BROJ GRUPA

DIZAJN SA FAKTORIMA 

- KORISTI SE KADA SE ŽELE TESTIRATI DVIJE ILI VIŠE NEOVISNIIH PROMJENLJIVIH

- SVI STUPNJEVI NEOVISNE PROMLJENLJIVE SU KOMBINACIJI SA DRUGIM NEOVISNIM PROMJENLJIVIM

 - POTREBNE SU NAJMANJE DVIJE NEOVISNE PROMJENLJIVE I

DVA NIVOA ZA SVAKU PROMJENLJIVU ( 2 X 2 ) 

- DOZVOLJENA JE MANIPULACIJA ILI KONTROLA VIŠE OD JEDNE NEOVISNE PROMJENLJIVE U ISTOJ STUDIJI

- Primjetne interakcije među grupama pri različitim stupnjevima tretmana 

- INTERAKCIJA JE TAKAV EFEKAT NA OVISNU PROMJENLJIVU KOJI SE MANIFESTUJE TAKO ŠTO SE EFEKAT JEDNE NEOVISNE

PROMJENLJIVE MJENJA DUŽ RAZLIČITIH NIVOA DRUGE NEOVISNE PROMJENLJIVE

DIZAJN ZASNOVAN NA PONOVLJENIM MJERENJIMA

  MJERENJA NA ISTOM UZORKU SE RADE VIŠE PUTA:

S1 X 0-X2 0-XK O 

DOBRE STRANE: DOBIJANJE VEČEG BROJA REZULTATA 

LOŠE STRANE: OBSERVACIJE NISU NEOVISNE JEDNA OD DRUGE ŠTO IMA POSLJEDICE NA NIVOU STATISTIČKE

ANALIZE  

  DIZAJN VREMENSKIH INTERVALA 

EFEKTI TRETMANA KROZ DUŽI VREMENSKI PERIOD: PONOVLJENA MJERENJA UZ TRETMAN IZMEDJU DVIJE

GRUPE MJERNIH PODATAKA

-Šta treba naglasiti u zaključku? -Ako hipoteza nije tačna, šta je onda odgovor na postavljeno pitanje

-Sumiranje poteškoća i problema u fazi izvođenja eksperimenta

-Da li je potrebno promijeniti proceduru ili pak ponoviti eksperiment

-Što biste drugačije uradili slijedeći put.

-Napraviti listu stvari koje ste naučili 

ONO ŠTO STE NAUČILI VAM MOŽE POMOĆI DA ODGOVORITE NA VELIKI BROJ PITANJA KOJA SU PROIZAŠLA IZ SAMOG EKSPERIMENTA. PITANJA VODE DRUGIM PITANJIMA ŠTO

OPET UZROKUJE DODATNE HIPOTEZE KOE TREBA TESTIRATI.

Klinička istraživanja:

-Kliničko epidemiološka-Kliničko manipulativna

-Šta treba sadržavati klinički protokolFormat protokola:

1.naslovna strana2.sadržaj

3.skraćenice4.reference i dodaci

Definicija klinickog ispitivanja• klinicko ispitivanje je bilo koje istraživanje na ljudima

koje ima za cilj da otkrije ili potvrdi klinicke,farmakološke i/ili druge farmakodinamske efekte

jednog ili više ispitivanih lijekova; i/ili otkrije neželjenereakcije na jedan ili više ispitivanih lijekova; i/ili da

prouci resorpciju, distribuciju, metabolizam i/ilieliminaciju jednog ili više ispitivanih lijekova sa ciljem da se utvrdi njegova/njihova bezbjednost i efikasnost

Ciljevi klinickih ispitivanjaProcjena efikasnosti i bezbjednosti nove terapije

• Kako se lijek podnosi?• Kakav je efekat lijeka i na kom mehanizmu se zasniva?• Kakav je farmakokineticki profil lijeka kod zdravih, a

kakav kod bolesnih?• Od ceka zavisi farmakokinetika lijeka?

• Kakav je spektar dejstva lijeka?• Koja su neželjena dejstva i kolika je njihova

ucestalost?Terapija

SADRŽAJ PROTOKOLA:

1.Uključivanje pacijenata i trajanje studije2.Lokalitet ispitivanja

3.Faktori koje treba držati pod kontrolom4.Ako se ispituju lijekovi, kako dolaze do klinike

5.Uzimanje, pohranjivanje i transport biloških uzoraka6.Definirati period ispitivanja

7.Utvrđivanje i kategorizacija sporednih djelovanja8.Nedostaje pacijent9.Odustane pacijent

10.Ispitivanje prestaje prije roka11.Iskrsne nešto hitno

ADMINISTRATIVNI ELEMENTI:

1.Administrativna odgovornost istraživača2.Pismeni pristanak pacijenta

3.Odobrenje klinike tj istitucije4.Tajnost podataka

5.Sabiranje i obrada podataka6.Publiciranje podataka

7.Monitoring istraživanja8.Dodaci protokolu

ŠTA SADRŽI PROTOKOL KOD ISPITIVANJA NOVOG LIJEKA:

1.Abstrakt2.Uvodni dio

3.Predmet istraživanja4.Plan studije (kratki)

5.Lijek i doziranje(preparacija, oblik, čuvanje,izdavanje lijeka)6.Vrijeme ispitivanja

7.Metodologija (ubaciti sve od perioda skrininga, perioda izlaznog stanja, tretmana, period posttretmana.,prestanak tretmana

9.Sabiranje podataka,unošenje podataka,analiza10.Statistička analiza

11.Pregled istraživanja12.Pismeni pristanak pacijenta ako se radi o pacijentu da se podvrgne studiji

13.Podaci o tajni, povjerenju,pisani materijal o pacijentu14.Neočekivane negativne reakcije prilikom ispitivanja

15.Proračun o cijeni koštanja studije16.Nači praćenja istraživanja

17.Kako se regulira publiciranje(tko odobrava publiciranje)18.Potpisi istraživača. Sponzora

19.Reference20.Dodaci protokolu

NACRT PLANA TREBA DA SADRŽI DETALJAN OPIS:

- nezavisne promjenjljive- konfiguracija plana

- ispitanici- kontrola biasa

- kontrola kontaminirajućih promjenjljivih- karakteristike tretmana:

- opis,doziranje, trajanje eksperimenta 

- KARAKTERISTIKE ISPITANIKA-PACIJENATA: 

a. selekcioni kriterijib. reprezentativan uzorak

c. uvođenje ispitanikad. da li ispitanik uzima redovno lijekove u propisanoj dozi

 

SKUPLJANJE PODATAKA: 

a) cilj procjeneb) mjere procjene

c) red procjened) procjena ponašanja

 ANALIZA PODATAKA:

 - Dobivanje podataka

- Prezentacija podataka- Statistička analiza

- Logička analiza i sinteza- Statistička analiza, logička analiza i sinteza

KLINIČKO ISPITIVANJE LIJEKOVA: 

- KOHORTNE STUDIJE-observacija i deskriptivni metod- KLINIČKI POKUS-eksperimentalni metod, ekspoziciju čini ispitivač u svrhu

ispitivanja- Od ekspozicije ka posljedici (kohortna studija)

- Od posljedice ka njenom uzroku (trohok studija)-case control studija  

ELEMENTI PROTOKOLA KLINIČKOG POKUSA SU: a.selekcija uzorka

b.određivanje polaznog položaja-Određivanje vrste, doze i dužine ekspozicije (može biti permanentna I istovremena)

c.tretmand.praćenje efekatae.ishod tretmana

 -Biranje uzorka oboljelih-prevalenca ili incidenca-prevalenca-svi oboljeli u momentu ispitivanja bez obzira kada su se razboljeli

-incidenca-svi de nuovo slučajevi-case control study-bolje uzimati uzorke po sistemu incidence

Kako odabrati kontrole! 

Primjer: Istraživanje veze između pušenja i infarkta- kontrolna grupa trebaju biti nepušači koji su dobili ili nisu dobili infarkt., živjeli istim stilom života

 Dihotomski ishod i dihotomska ekspozicija

strane(X) i (x) Indeks eksponiranih kod pojedinih slučajeva= a /a+c

Indeks eksponiranih kod kontrola= b / b+dPojednostavljeni račun eksponiranih kod oboljelih = a /cPojednostavljeni račun eksponiranih kod kontrola= b/d

Odnos ekspozicije= ad / bc

  O(oboljeli)

o(neoboljeli)   

X a b a+b

x c d c+d

  a+c

b+d

N=a+b+c+d

Procjena rezultata dobivenih na uzorku u odnosu na populaciju-predstaviti istu skalu

Rizik oboljevanja među eksponiranim= a / a+b Rizik oboljevanja među neeksponiranim= c / c+d

Relativni rizik= ad /bc Ekspozicija među oboljelim= a /c

Ekspozicija među neoboljelim= b / d Case control studije- relevantno računanje po vertikali(kolone)

Kohortne-relevantno računanje po horizontali(redovi) 

Primjer iz eksperimentalne prakse:

Studija 1.Ispitivanje učestalosti stvaranja plućnog karcinoma kod ljudi koji tokom života piju kafu!

Studija2.U kojoj je mjeri karcinom pluća povezan sa pijenjem kafe!

1.KOHORTNA STUDIJA

 Rizik među onim koji piju kafu= 400/ 200000

Rizik među onim koji ne piju kafu=?Nastaviti dalji račun za slijedeću sedmicu!

 

  Pacijenti sa karcinom

Pacijenti bez karcinoma

 

Piju kafu 400 199 600

200000

  100 99 900

100000

Ne piju kafu

500 229 950

300000

2.CASE CONTROL STUDIJA-OD BOLESTI KA EKSPOZICIJI 

Uživaoci kafe i karcinom pluća  

 -Pojednostavljeni odnos među onim koji piju kafu, a spadaju u kategoriju oboljelih=400 /100.-Pojednostavljeni odnos među onim koji piju kafu , a spadaju u kategoriju neoboljelih= 333/

167= 1,994.-         Rizik ekspozicije= 400 / 100 : 333 / 167 = 2,006.

-         VAŽNO; Kod ovih studija ne počinje se račun sa eksponiranim vs neenksponirani nego sa oboljelim i neoboljelim i kod slučajeva i kod kontrola.

  Pacijenti sa karcinomom

Pacijenti bez karcinoma

 

Piju kafu

400 333

733

  100 167 267

Ne piju kafu 500 500 1000

UKRŠTENE STUDIJE 

-U ovim studijama se istovremeno utvrđuje i ekspozicija i ishod, u oba pravca., producira nesigurnost šta je uzrok, a

šta posljedica.-Vrsta studije se u ovim slučajevima naziva

retrospektivno prospektivna-pogodne za ispitivanje hroničnih slučajeva

Analize slične kao kod kohortne studije ili case kontrol studije što ovisi od načina odabira uzorka.

-studije podložne sistemskim greškama(najčešće loše odabran uzorak), detekcija,kontaminacija.

Osjetljivost naspram specifičnostiOsjetljivost naspram specifičnosti

Osjetljivost i specifičnost imaju obrnuto proporcionalan odnos.

Evaluacija kliničke performanse laboratorijskog testa

Evaluacija kliničke performanse laboratorijskog testa

Osjetljivost testa predstavlja vjerovatnoću da će test biti pozitivan kada je obolenje prisutno

Specifičnost testa predstavlja vjerovatnoću da će test biti negativan kada nema obolenja

Prediktivna vrijednost testa predstavlja vjerovatnoću da test rezultat(bio pozitivan ili pak negativan) korektno klasificira pacijenta

PREDIKTIVNA VRIJEDNOSTPREDIKTIVNA VRIJEDNOST

Prediktivna vrijednost kliničkog laboratorijskog testa uzima u obzir zastupljenost određenog obolenja, kvantificira vjerovatnoću da je pozitivan test asociran sa obolenjem u slučajnom uzorku ili alternativno, da je negativan test asociran sa zdravljem.

IlustracijaIlustracija Predpostavimo da imamo novi marker za

kancer jetre Ovaj test korektno identificira 98 od 1oo

pacijenata sa potvrđenim kancerom jetre (Koja je osjetljivost?)

Tesdt je pozitivan kod 15 od 100 pacijenata bez nalaza kancera jetre (Koja je specifičnost?)

Test performanceTest performance

Osjetljivost je 98.0% Specifičnost je 85% Kancer jetre ima incidencu od 1.5:100,000 Šta se dogodi ako se napravi skrin milion ljudi?

AnalizaAnaliza Na milion ljudi, bit će 15 slučajeva kancera

jetre. Našim testom će se najvjerovatnije

identificirati svi ovi slučajevi (TP) Od 999,985 zdravih, test će biti pozitivan kod

15% ili oko 150,000 (FP).

PREDIKTIVNA VRIJEDNOST TESTA

PREDIKTIVNA VRIJEDNOST TESTA

Prediktivna vrijednost je % svih pozitivnih koji su pravi pozitivni:

%01.0

100000,15015

15

100

FPTP

TPPV

Koja je negativna prediktivna vrijednost

Koja je negativna prediktivna vrijednost

TN = 849,985 FN = 0

%100

1000985,849

985,849

100

FNTN

TNPV

DIJAGNOSTIČKA VRIJEDNOST LABORATORIJSKIH TESTOVA ? 

-Primjer: Kako izračunati osjetljivost, specifičnost, prediktivnu vrijednost, negativnu prediktivnu vrijednost kod bolesnih i zdravih

 X-bolesnix-zdravi

 Osjetljivost = 450 / 500= 0,90Specifičnost= 400 /500= 0,80

Pozitivna prediktivna vrijednost= 450 / 550Negativna prediktivna vrijednost= 400 / 450

  Dati primjere za ovo!

X x 

Total

+ 450 100

550

- 50 400

450

500

500 1000

Lekcije vezane za prediktivnu vrijednost

Lekcije vezane za prediktivnu vrijednost

Čak i kada imate dobar test, nije preporučljivo raditi skrining na obolenja sa niskom incidencom u populaciji. Izuzeci?

Što je veća klinička sumnja, bolja je prediktivna vrijednost testa. Zašto?

4. Tipovi eksperimentalnih grešaka

Greške mišljenja:očekivanjaUtjecaj na

rezultatePsihološki

eksperimenti

u dizajnu:Nejednak

tretmanLoše kontroleEksperimenti

na biljkama

IZVORI MOGUĆIH GREŠAKA I BIASA TOKOM KLINIČKIH ISTRAŽIVANJA: 

O BIASI KOJI PROIZILAZE IZ LITERATURNIH PODATAKA: 1.      Bias retorike(tvrdnja bez argumenata)

2.      Bias skrivanja negativnosti 

O BIAS U VEZI SA UZORKOM I SELEKCIJOM UZORKA:-bias popularnosti(popularna klinika recimo)

-centripetalni bias(klinika privlači jednu vrstu pacijenata)-bias filtar

-bias dijagnostičkih vrijednosti(CT, ultrazvuk)-bias sumnjičavosti

-bias mimikrije-bias predrasude

-bias neodgovarajućeg uzorka po obimu-bias neadekvatnih kontrola

-migratorski bias-bias dobrovoljaca

-neuzimanje u obzir pacijenata koji su u međuvremenu umrli,ozdravili, otišli i slično

O KONTAMINIRAJUĆI BIAS:1.      bias neuzimanja lijekova

2.      bias vezan za želje pacijenata 3.      projekcije želja istraživača

4.      bias izmišljenih kontrola

O BIAS VEZAN ZA UZROK TJ POSLJEDICE

O BIAS VEZAN ZA ANALIZU REZULTATA:1.      namještanje rezultata

2.      traženje veze bez hipoteze 3.  bias skale mjerenja4.      bias odstranjenja rezultata koji ne odgovaraju

O BIAS KRIVE INTERPRETACIJE:1.      -bias veličina

2.      -bias signifikantnosti3.      -bias iscrpljivanja hipoteze

4.      -bias krivog tumačenja

***ZAPAMTITI:

NAUKA NE DAJE UVIJEK PRAVE ODGOVORE. ČAK I KADA EKSPERIMENTI NE DAJU PRAVI ODGOVOR,

MOGU SE DOBITI IDEJE ZA DIZAJN DRUGIH EKSPERIMENATA. AKO ZNATE DA NEŠTO NE IDE, TO JE DOVOLJNO. NEUSPJEŠNI EKSPERIMENTI SU

VRLO VAŽNA FAZA KOD PRONALAŽENJA ODGOVORA. NAUČNICI KOJI SE BAVE

KOMPLEKSNIM PROBLEMIMA MOGU PROVESTI ŽIVOTNI VIJEK BEZ DA PRONAĐU ODGOVOR. ČAK I AKO GA NE NAĐU, NJIHOVI PODACI SU VRIJEDNI JER ĆE IH NEKO ISKORISTITI DA PRONAĐE PRAVE

ODGOVORE.

***