Upload
others
View
16
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
NEJEDNAKOSTI I SOCIJALNA
POLITIKA U HRVATSKOJ
Prof. emeritus dr.sc. Vlado Puljiz
Zagreb, 14. lipnja 2016.
JEDNAKOST KAO DRUŠTVENA
VREDNOTA
• Jednakost, uz slobodu, središnja, konstitutivna je vrednota modernog demokratskog društva (predindustrijska društva – “ancien règime” - bila su utemeljena na nejednakosti ljudi)
• Jednakost je zapisana u američkoj Deklaraciji o nezavisnosti iz 1776. te francuskoj Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina 1789.
• Jednakost, kao i sloboda, središnja je vrednota međunarodnih dokumenata o ljudskim pravima 20. stoljeća
• Međutim, na ovoj načelnoj, deklarativnoj razini riječ je o apstraktnoj jednakosti, dok u stvarnosti imamo znatne društvene nejednakosti
DRUŠTVENI KONTEKST I
NEJEDNAKOSTI
• U modernim društvims u raznim sferama prisutne su značajne nejednakosti pojedinih kategorija građana
• One su posljedica konkretnih okolnosti, povijesnog nasljeđa odnosno vrijednosnih usmjerenja pojedinih društava i asocijacija
• U francuskoj Deklaraciji o pravima čovjeka i građanima tako je riječ o “korisnoj nejednakosti”, dakle društveno prihvatljivom
• Teoretičar socijalne pravde John Rawls zagovara dva načela socijalne pravde koji se tiču jednakosti građana:
- prvo je načelo jednakosti šansi
- drugo je “načelo diferencije”: razlika u bogatstvu opravdana je ako od nje imaju korist i oni najsiromašniji
• Razlike između društava u kojima dominira liberalna ideologija od onih u kojima je na djelu socijal-demokratska Ideologija
SMANJENJE NEJEDNAKOSTI U
POSLIJERATNOM “ZLATNOM DOBU”
(1945 – 1975)• Smatra se da je poslijeratnih trideset godina (“zlatno
doba”), obilježenih visokim stopama rasta i socijalnom državom, na Zapadu i na Istoku, donijelo osjetno smanjenje socijalnih razlika
• Bile su to godine kejnzijanskog državnog intervencionizma i uspona socijalne države
• Poznati ekonomist Simon Kuznets tim je povodom napisao da “val razvoja nosi sve brodove”
• Tome je doprinijelo svima dostupno obrazovanje i zdravstvena zaštita, što je znatno povećalo životne šanse građana
KRIZA SEDAMDESETIH I RAST
SOCIJALNIH NEJEDNAKOSTI
• Kriza nastala sredinom sedamdesetih godina donijela je jačanje liberalnog koncepta (M. Thatcher, R. Reagan) i povećanje društvenih nejednakosti
• Nakon godina oporavka, kriza je ponovno izbila 2007. –2008. godine i uzrokovala produbljivanje nejednakosti
• O tome nalazimo dramatična upozorenja u knjizi Thomasa Pikettya “Kapital u 21. stoljeću”, koji predlaže svjetski porez na dobit
• Nejednakosti u bogatstvu povećavaju između pojedinih područja svijeta te unutar pojedinih zemalja
• O tome je nedavno zanimljiva izlaganja u Zagrebu imao Branko Milanović, vodeći ekspert Svjetske banke
GLAVNI UZROCI POVEĆANJA
SOCIJALNIH NEJEDNAKOSTI
• Globalizacija, posebno kretanje svjetskog financijskog kapitala te opadanje značenja države – nacije
• Tehnološka (informatička) revolucija koja destruira stari način proizvodnje
• Promjene u svijetu rada, koje donose tercijarizaciju, fleksibilizaciju te prekarizaciju zaposlenosti (tzv.“fluidno društvo”).
• Demografske promjene: opadanje nataliteta, starenje stanovništva, feminizacija radne snage, promjene u obitelji. Tome treba dodati masovne migracije stanovništva prema razvijenom dijelu svijeta
EUROPSKI ODGOVOR NA INTENZIVNE
DRUŠTVENE PROMJENE
• Europska unija imala je različite odgovore na novu društvenu konstelaciju. U tom kontekstu vrijedno je spomenuti Lisabonsku strategiju orijentiranu na društvo znanja i informacija
• Važan je i dokument “Europa 2020” s “Platformom protiv siromaštva i socijalne isključenosti”
• U novim europskim dokumentima velika se pažnja pridaje znanju, obrazovanju, kreativnosti, inovaciji
• Važna je promjena paradigme socijalne države, od pasivne, reparatorne prema aktivnoj, preventivnoj, koja se zasniva na socijalnom investiranju
• Socijalno investiranje podrazumjeva i promjenu paradigme nacionalnog računovodstva, odnosno tretiranje socijalnih izdataka kao produktivne potrošnje
SOCIJALNE NEJEDNAKOSTI U
HRVATSKOJ – RAT I TRANZICIJA
• Nejednakosti su znatnije porasle pred kraj socijalističkog razdoblja, kada je propao implicitni konsenzus vladajuće klase i mase stanovništva (J. Županov)
• Rat je uzrokovao drastičan gospodarski pad (gubitak; jedan godišnji BDP), a potom preraspodjelu nac.bogatstva (pretvorba i privatizacij)
• Nakon rata uslijedio je pritisak gubitničkih slojeva stanovništva za preraspodjelom, ali, s druge strane, pritisak međunarodnih financijskih institucija (MMF i Svjetska banka) za brzim uvođenjem tržišne ekonomije i uključivanjem u svjetske tokove ekonomije i kapitala. Socijalne su razlike stoga porasle
• Rast socijalnih nejednakosti uslijedio je i tijekom posljednje krize, iz koje se postupno s teškom mukom sada izvlačimo
OSNOVNI PODACI O NEJEDNAKOSTIMA
I SIROMAŠTVU U HRVATSKOJ
• Naša saznanja o aktualnim socijalnim nejednakostima u Hrvatskoj relativno su oskudna
• Navodimo bitne podatke za 2014. godinu:
- stopa rizika od siromaštva ...........19,4%
- stopa rizika od siromaštva i socijalne
isključenosti (AROPE)....................29,3%
- Ginijev koeficijent dohotka .............0,302
- izdaci za socijalnu skrb u BDP-u....20,8 %
SLABOSTI PODATAKA O
NEJEDNAKOSTIMA U HRVATSKOJ
• Naši podaci o nejednakostima uglavnom se odnose na dohodovne nejednakosti, dok su zanemarene one druge kategorije raspodjele bogatstva koje na nejednakosti znatno utječu (patrimonijalne,nekretninske, financijske, one koje se odnose na pristup uslugama i slično)
• Izvor podataka su ankete o potrošnji kućanstava, odnosno o dohotku kućanstava
• Stoga je naša osnovna preporuka da treba intenzivirati istraživanja o nejednakostima eda bismo vodili uspješniju borbu za njihovo smanjivanje
NEJEDNAKOSTI U OBRAZOVANJU
• Osobitu pažnju treba obratiti na nejednakosti u obrazovanju.
Podsjetitmo na tri vrste kapitala kojima građani raspolažu: ekonomski, kulturni i socijalni kapital
• Istraživanja pokazuju presudno značenje kulturnog i socijalnog kapitala u socijalnoj mobilnosti
• Primjera radi, istraživanje Karin Doolan pokazalo je da djeca roditelja s manje od četiri godine srednje škole imaju osam puta manje šanse pohađati fakultet od djece čiji su roditelji završili fakultet. Drugi podaci pokazuju još drastičnije razlike
• Kad je riječ o socijalnom kapitalu, treba upozoriti na “Efekt Svetog Mateja”, kojeg je prvi spomenuo Robert Merton u SAD: On otprilike podrazumijeva sljedeće; “Oni koji imaju više će i dobiti u državnoj redistribuciji dohotka, a oni koji imaju manje još će i izgubiti”
PRESUDNO JE ULAGANJE U
OBRAZOVANJE DJECE U RANOJ DOBI
• Ako socijalno investiranje, koje ima više aspekata, predstavlja novu paradigmu, onda je unutar toga bitno ulaganje u djecu u ranoj dobi
• Na to upozoravaju istraživanja Heckmana, Esping -Andersena, Paliera, Bordieua i drugih. Oni smatraju ključnim ulaganja u obrazovanje djece u ranoj dobi
• Nije, dakle, dovoljno u obrazovanju ostvariti “otoke izvrsnosti”, nego je nužno ulagati u cijelu najmlađu populaciju, jer to donosi najveću dobit
• Pritom je kod djece važno razvijati ne samo kognitivne nego i nekognitivne sposobnosti
• Isto tako važno je ulaganje u cjeloživotno učenje
• O tome se u nas nedovoljno vodi računa u reformi škole