NEOKLASICIZAM

Pod pojmom neoklasicizma cesto se zeli upozoriti na knjizevna djela i djelovanje pisaca 17.i18. st. Koji sus voje uzore nalazili u antickoj knjizvnosti.U razlicitim sredinama knjizevnost tog vremena nazivala se i razlicitim imenima:neoklasicizam,pseudoklasicizam,klasicizam i prosvjetiteljstvo,racionalizam,predromantizam,knjizevnost 18.st i sl.Pod pojmom se uglavnom podrazumijevala knjizevnost u kojoj su naglaseni ideal jedinstva dobrote,ljepote,istine te eticnosti.Klasicisti su se nadahnjivali ponajboljim djelima anticke umjetnosti,u kojima je ostvaren ideal razuma,sklada i harmonije.Poetikuklasicizma izrazio je Nikolas Boilean u djelu Pjesnicko umijece u kojem je uspostavljena hijerarhija knjizevnih sistema,pri cemu ep i tragedija pripadaju visokom stilu,a komedija niskom stilu.Glavni predstavnici klasicisticke knjizevnosti su Pierre Corneille,Jean Racine,a najznacajniji komediograf je Molier.U Engleskoj je najveci pisac bio satiricar Jonathan Swift.U Hrvatskoj knjzevnosti utjecaj klasicizma ima u djelima Drzica,Katancica,Mazuranica,dubrovackih pjesnika 17.st.,mada se o klasicizmu u evropskom knjizevno-stilskom smislu ne mozegovoriti.Za neke od pisaca koji djeluju u ovom vremenu primjerenije je govoriti o knjizevnosti racionalizma i knjizevnosti prosvjetiteljstva.Pod prosvjetiteljstvom se uglavnom misli na kulturni pokret,filozofske i umjetnicke koncepcije koje su se javile u ozrjacju klasicizma i racionalizma.Odjek prosvjetiteljske ideje knjizevnosti u Hrvatskoj bio je znatan.U znanstvenoj i knjizevnoj upotrebi tog vremena bio je latinski jezik kojim su pjesnici pjevali na razlicitim prigodama.U sjevernim hrvatskimkrajevima najpoznatiji latinist je bio Matija Petar Katancic,koji je svoje latinske stihove objavio zajedno sa hrvatskim.Hrvatski prosvetitelji se vode zeljom da narod pouce i osvjeste,da ga civiliziraju unjegovim svakodnevnim bavezama,da gaopismene..U djelima upozoravaju na promjenu navika iobicaja,ne zaboravljajuci da njihovo djelovanje mora biti nacionalno/rodoljubno motivirano.Prosvjetiteljska i nacionalna tendencija se ispreplicu i bliske su jedna drugoj.Hrvatski su pisci upozoravali na mane i lose obicaje.

EPIKATokom 17.i 18.st u hrvatskoj knjizevnoj kulturi nastaju brojna epska narativna djela u stihu.Stihovana epika oblikujuci se u raznorodne vrste i špodvrste,obnasa u tom razdoblju u hrvatskoj kulturi razlicite knjizevne i izvanknjizevne funkcije.Dok su naraivna djela koja nastaju u razdoblju barokaobiljezena visokoestetickim motivacijama,veliki broj epskih djela koja nastaju od sredine 18.st. tezee jednostavnosti i istinama i sadrzajima iz Biblije i iz zivota svetaca.Urazdoblju od kraja 16. Do sredine 17.st.koje se oznacava kao doba baroka,narativna su djela u stihu neobicno brojna.U 17.st. hrvatska epika je prosirila krug svojih tematskih interesa.Na samom pocetku 17.st.nastaje narativni spjev Jurja Barakovica Vila Slovinka.U Vili Slovinki preplicu se lementi novovjekovnih epskih djela(slavljenje zavicajne proslosti) s elementima tradicionalnih epskih oblika.Najveci broj narativnih tekstova u stihu koji nastaju u 17.st. zaokupljen je temama koje obradjuju neki vazan historijski dogadjaj.U tu grupu historijskih epova spada Osman Ivana Gundulica.Po svojoj strukturi Osman je historijski ep koji opjevava savremenost.U ep su upletene i brojne fikcionalne,mahom romanticarsko-viteske epizode koje su skladna protuteza tezini historijskih zbivanja-velikom sukobu muslimanskog i krscanskog svijeta i zatim borbi za vlast izmedju legitimnog vladara i vojske.Strukturirajuci takav epski svijet Gundulic je stvorio djelo naglaseno krscansko slavenske ideologije,a preplicuci historijsku gradju s viteskim epizodama u kojima junacke i lijepe djevojke svojim dvobojima,hrabrim poduhvatima i strastvenim ljubavima zovu citetelje u svijet maste,te

je stvorio i izrazito romanticarski spjev.Epovi su oblikovali ideologiju baroknog slavinizma,specificnu varijantu drustvene,politicke i kulturne svijesti o velicini,a ponekad i o duhovnom,najcesce jezicnom zajednistvu.Hiatorijsku epiku 17.i djelimicno 18.st. karakterizira jos jedna inovacija u odnosu na renesansnu epiku:dok u renesansnim epovima ima malo podataka o privatnim sudbinama junaka,u epovima 17.st saznajemo mnogo o prvatnim svjetovima junaka,o njihovim emocionalnim i karakternim osobinama.U ep se uvode razni sekundarni zanrovi kao sto su romanticarsko-viteske epizode,putopisi i dnevnicki segmenti,biografski ekskursi,romaneskna gradja,razni religiozni zanrovi,refleksivni dijelovi u kojima se raspravlja o vlasti i politici.

BRACA MILADINOV

Dimitrije Miladinov-stariji brat pjesnika Konstantina,bio je vodja borbe koja nije imala samo vjersko i prosvjetno obiljezje,nego je izrazavala duboke politicke razlike u odnosima izmedju razvijene grcke burzoazije i novostvorene makednoske.

Poslije upoznavanja sa ruskim slavistom Viktorom Ivanovicem Grigorovicem,Antunom Mihanovicem i Stefanom Verkovicem,potpuno mijenja svoje zivotne poglede.Ta je promjena uvjetovana dogadjajima iz 1848.god. i znacajnim skupom za slavenske narode-sveslavenskim kongresom o opceslavenskom zajednistvu,upoznavanju i saradnji,odrzanom u Pragu.Sve je to utjecalo na promjenu stava vatrenog helenista koji je postao pravi panslavist.

Pri uvodjenju makedonskog jezika u skole upotrebljavao je srpske,bugarse i ruske knjige,izbjegavajuci iskljucivo grcke.Brizno skuplja makedonske narodne pjesme,pripovijetke,poslovice,zapisuje narodna imena,djecije igre i postaje pravi narodni ucitelj.Najvaznije u svemu tome je da je bio ucitelj cijeloj plejadi makedonskih pisaca,folklorista i lingvista.Zbog njegove rodoljubive djelatnosti i sveslavenske saradnje ohridski vladika,proglasava ga pred Turcima,za ruskog i srpskog spijuna,a Turci ga zatvaraju u carigradski zatvor gdje je zajedno sa bratom Konstantinom umro,pocetkom 1862.godine.

Najznacajnija je njegova folkloristicka djelatnost.Skupio je najveci dio makedonskih narodnih pjesama iz Zbornika sto ga je njegov brat Konstantin objavio 1861.godine u Zagrebu pod naslovom Bugarske narodne pjesme(660pjsama).Pjesmama su pridodani svadbeni i godisnji obicaju,igre,poslovice,predanja,zagonetke,vlastita narodna imena.Na kraju Zbornika nalazi se prvi makedonsko-hrvatski diferencijalni rjecnik.Zbornik je zajednicko djelo brace Miladinov jer pjesme koje je sakupio Dimitrije ne bi nikada bile objavljene da ih nije uredio i prepiso Konstantin.To je prvo veliko folkloristicko djelo u makedonistici sto su ga skupili Makedonci.Nadjenuvsi Zborniku bugarsko ime,upozorili su zapravo na razvitak makedonske nacije.Zbornik brace Miladinov bio je inspiracija svim knjizevnim i kulturnim radnicima u Makedoniji da i oni pocnu sa sakupljanjem narodne knjizevnosti.U Zborniku se pojavljuju narodni junaci,tema junastva bilaje inspiracija onovremenih makedonskih pisaca.

KONSTANTIN MILADINOV-mladji brat Dimitrija,od brata stekao osnovno obrazovanje,u Moskvi studirao filologiju,tamo upoznaje sirok krug slavista.Najveci dio svojih pjesama napisao je u Rusiji i objavio ih u ruskoj periodici.Pjesme su pisane cistim makedonskim narodnim jezikom.

Izrazit makedonist,zagovornik ideje o posebnom makedonskom jeziku,odvojeni od bugarskog i srpskog.U njegovim pjesmama nema utjecaja ni ruskog ni grckog jezika,ali se utjecaj makedonske narodne narodne pjesme.Njegova poezija,uz narodni jezik,posjeduje i metriku narodnog stila,njezinu metaforiku i tematiku.Ali su ti isti elementi umjetnicki transformirani.Tako je ostvario novu umjetnicku kvalitetu koja ga uvrstava medju izrazite liricare.

Konstantin Miladinov prvi je makedonski liricar 19.st. koji unosi specificni jezicni i tematski izbor u knjizevnosti.Napisao je malo broj pjesama.Utjecaj motiva narodne pjesme izrazit je u pjesmi Bisera u kojojizrazava odusevljenje djevojackom ljepotom.Njegova najljepsa pjesma je Tuga za jugom.T o je elegija iz malobrojnog ciklusa pjesama s nostalgivnom tematikom.U njoj nalazimo autobiografske crte i irealne zelje jer pjesnik zeli staviti orlovska krila da bi se letom spasio od hladne maglovite i tamne Moskve.Posljednja je pjesnikova zelja da vidi bozanstvenu ljepotu narodnog kraja.Zbog svojeintimne otvorenosti i visokih umjetnickoh vrijednosti pjesma je nosilac njegova knjizevnog opusa ijedna od najboljih u makednskom pjesnistvu uopce.

Pjesma Sirocic iznosi neke autobiografske elemente.Tematski obradjuje surovu nepravdu prema djeci koja su osudjena da zive bez roditelja inajblizih,a zivot im prolazi u neprestanom radu.Konstantin miladinov ima velikih zasluga za novu makedonsku knjizevnost.Javivsi se zajedno sa bratom Dimitrijem kao prvi flklorst,zapoceo je pionirsko djelo prikupljanja makedonske narodne poezije i proze.Uspio je umjetnicki stransformirati utjecaje narodne pjesme naglasenim socijalnim i emocionalnim elementima,cime je ostvario zavidnu umjetnicku razinu na pocetku nove makedonske knjiz.Uvodjenjem narodnog jezika u poeziju i u Zbornik dao je veliki doprinos makedonskoj knjiz i sudbonosnoodredio putove njezina daljnjeg razvitka.