NEPOKORENI GRADbesplatni antifaistiki asopis / proitaj i daj drugome da proitabroj 2. / travanj, svibanj, lipanj 2011.

Opasne su zablude da danas vie nema potrebe za antifaizmom. Takve zablude otvaraju vrata za novu ekspanziju nacionalizma, za jaanje organiziranog faistikog djelovanja, ukratko za sva ona zla koja je faizam kroz povijest donosio. Vano je na vrijeme se ukljuiti u borbu protiv faizma jer njegovim ponovnim usponom nitko nee biti poteen. Borbu protiv faizma vodit emo svim sredstvima!

Krajem treeg mjeseca je realiziran zadatak koji smo si zadali na poetku godine. Procijenivi da je organizacija sazrijela i ojaala te da je spremna na dugorone projekte odluili smo izdati antifaistiki asopis prikladnog imena Nepokoreni grad, imena koje govori o slavnoj zagrebakoj povijesti i imena koje predstavlja borbu, borbu koju emo i dalje morati voditi ako emo eljeti koristiti taj sinonim za na grad. Razloga za asopis je bilo mnogo, a kako smo naveli u uvodu prvog broja najvaniji su populariziranje i propagiranje ideje antifaizma, predstavljanje stavova udruge irem krugu ljudi , izvjetavanje o naim aktivnostima te analize i ocjene konkretnih drutvenih pojava. Izdavanjem asopisa, odnosno edukacijom i informiranjem, radimo korak u preventivnom djelovanju, odnosno sprjeavanju svih faistikih pojava i same faizacije drutva. On predstavlja i na pokuaj da se suprotstavimo relativizaciji, vulgarizaciji i samom odbacivanju ideje antifaizma to je posebno vano jer takve tendencije inicirane odozgo otvaraju put novim formama faizma. Sam koncept asopisa, smatramo, odgovara dananjem vremenu te su

ciljana publika prvenstveno mlai ljudi: studenti, uenici, radnici i nezaposleni. Razloga je, kako smo naveli, mnogo, ali jo je bitnije da istaknemo cilj, a taj je da kroz propagandne, jednostavne i direktne tekstove potaknemo mlade ljude da se politiziraju, da se aktiviraju jer jedino udrueni moemo neto napraviti. Bez irokog antifaistikog fronta nezamislivo je

suprotstaviti se faistikim tendencijama koje su danas prisutne u razliitim oblicima. Ako asopis ispuni taj zadatak onda emo tek rei da je uspjean iako smo samim njegovim objavljivanjem i reakcijama na prvi broj itekako zadovoljni. Prvi

broj Nepokorenog grada do izadavanja drugoga je skinut preko 3 500 puta, a u tiskanom izdanju je podijeljen u nekoliko stotina primjeraka. Bilo je dosta pozitivnih reakcija i asopis se uspio probiti do nekih medija s ime moemo rei da smo zadovoljni. Kritike koje smo dobili su i vie nego dobro dole samo bismo voljeli da ih je vie tako da i ovom prilikom molimo itatelje da nam kau svoje miljenje. Bez povratne informacije ne moemo niti ispraviti greke, niti asopis moe napredovati. Ideje i kritike vezane za koncept, dizajn i sve ostalo su, takoer, dobro dole. Voljeli bismo da se asopis dijeli i izvan Zagreba tako da antifaiste koji se slau s naim radom pozivamo da nam se jave u vezi distribucije bilo preko facebooka, maila ili na bilo koji drugi nain. Za kraj iskazujemo nau elju da Nepokoreni grad postane u svojoj budunosti relevantan i iroko prihvaen asopis mnogih antifaista te da bude snano idejno sredstvo u daljnoj borbi protiv faizma. Nadamo se da smo s drugim brojem kojeg imate pred sobom korak blie tome i da nismo podbacli. Ugodno itanje i do novog druenja aljemo antifaistike i borbene pozdrave.

PROTIV FAIZMA SVIM SREDSTVIMA!

Izvjetaj s drugog Antifa nightaObeanje koje smo dali negdje prije godinu dana je ispunjeno. Ne elei da prologodinji koncert bude neka sluajnost, koji nisu bili je da smo se potrudili i da ljudi ne budu gladni tako da smo kuhali grah, za koji ete nam morati vjerovati da je bio izvrstan, i prodavali ga po cijeni od tri kune i to ako ste ih imali. Po zidovima su bile antifaistike zastave, polijepili smo naljepnice te postavili dva transparenta od kojega je na udarni Antifa Zagreb dobio istaknuto mjesto na samom stageu tako da nikome nismo dali priliku da ga ne vidi. Za muziku, zabavu, ples i poganje su se morali pobrinuti nai drugovi iz bendova koji su to prema zvukovima koje smo isputali izmeu pjesma napravili ba onako da kaemo da je bilo jebeno. Sada kada se moe stvoriti slika u glavi kako je to izgledalo, slijedi najzanimljivija i nama najdraa stvar. Koncert je bio ispunjen do posljednjeg mjesta emu se iskreno uope nismo mogli nadati. Bilo je tu mlaih i mladih, starijih i starih, kaljenih i prekaljenih antifaista, kolovanih i nekolovanih, pankera i cajkaroa. Ba onakva ekipa kakva i dolikuje antifaistikoj svirci. Nije ak niti smetalo to se dijelu ljudi nije dalo ui pa su ostali vani. Druge rijei osim toga da smo ba zadovoljni nemamo, a nadamo se da su se svi antifaisti na koncertu super zabavili i uivali u tome to dijele znoj sa svojim istomiljenicima. Jedva ekamo daljnje kritike i pohvale koje e nam itekako pomoi da iz godine u godinu svari i mi budemo sve bolji i bolji. Kao i 365 dana godinje i te veeri je bilo predivno uivati u spoznaji da si antifaist i bezbrino piati uz vjetar. Naravno, ako si iskompleksiran na sve mogue naine, ako mrzi sve oko sebe i ima fobiju od slobode, odnosno ako si faist onda si toliko ogranien da nema niti pojma o emu priamo, niti moe shvatiti koliko nam je dobro. A mi nastavljamo i dalje punom parom zahvaljujui se svima od srca to su doli, pomagali, svirali, podrali ideju i na bilo koji nain doprinijeli promociji antifaizma. Vidimo se i dogodine!

sluajan eksces nekih tamo antifaista, potrudili smo se napraviti jo bolju veselicu i slavljeniki proslaviti najznaajniji dan u povijesti Zagreba, dan kada je grad na obali Save osloboen od faista. Prvi Antifa night je bio vano iskustvo i klju da bismo preboljeli djeje bolesti, ali i snaan poticaj i znak da moramo ustrajati i tako neto ponoviti. Ove godine smo se odluili samo za domae snage i koncert premjestili u Mediku to je nailo na veliko odobravanje ljudi tamo i pokazalo se kao dobra stvar. Mi smo se potrudili da koncertna dvorana odie antifaizmom kako idejno tako i materijalno. Na tandu smo prodavali i dijeli nezaobilazan antifaistiki asortiman iroke potronje: bedeve, alove, majice, naljepnice, filmove i na asopis. Ono to nam teko vjeruju oni

PROPAGANDANALJEPNICE/ filmovi/ alovi/ BEDEVI/ MAjICE2

NEPOKORENI GRAD

Maarski faisti i domae uliziceJobbik je maarska ultra-desna stranka koja je na posljednjim izborima dobila skoro 17% glasova. To je odraz teke gospodarske krize u kojoj se nala Maarska i koja je dovela do toga da ljudi sasvim opravdano ne vjeruju vodeim politikim strankama. Jobbik u toj situaciji nudi jednostavan program gotovo prepisan od Hiltera: za sve probleme u drutvu optuuje Rome i idove. Osim toga, Jobbikov program ukljuuje i borbu za veliku Maarsku od Karpata do Jadrana koja bi ukljuivala vei dio Hrvatske. Gotovo je nevjerojatno, ali ti velikomaarski faisti imaju simpatizera i kod nas. Nedavno je jedna skupina bijednika koja bi htjela biti faistika stranka (pa malo prijeti bombama, a malo cmizdri policiji da im prijete) najavila da e odrati prosvjed potpore velikomaarskim ovinistima na kojoj bi se zagovornici okupacije Hrvatske iz Maarske mogli pojaviti osobno. Ova lokalna grupica velikomaarskih ulizica i narodnih izdajica se usuuje zvati patriotima i nacionalistima dok istodobno prodaje vei dio zemlje stranim velikodravnim projektima. Kao to su njihovi uzori ustae poklonili cijelu obalu svojim zatitnicima talijanskim faistima, tako i dananje grupice desnice ne mogu biti faisti i nacionalisti, a da ne prodaju vlastitu zemlju. Poruujemo maarskim faistima i njihovim domaim dupeliscima da je hrvatski narod slobodoljubivi narod koji ne trpi da ga poniavaju strani velikodravni ovinisti, pa bi se Jobbikovci i njihovi domai pomagai mogli kod nas loe provesti, a svoj posjet dugo pamtiti. Smrt velikomaarskom ovinizmu i domaim izdajicama!

Neemo NATO!U velikoj tajnosti u Beogradu je od 13. do 15. lipnja odrana najvea konferencija u povijesti NATO-a. Taj skup je okupio ak 69 delegata od ega je najvei broj, njih 28, bio iz drava lanica NATO-a dok su ostatak inili delegati iz zemalja lanica Partnerstva za mir, drava lanica Istanbulske inicijative i drava Mediteranskog dijaloga. Srpske politike elite svjesne omraenosti te poluge svjetskog imperijalizma u srpskom narodu trudile su se taj skup sakriti koliko su mogle izraavajui u tek rijetkim javnim istupima zadovoljstvo time to e Srbija imati priliku sudjelovati u raznoraznim mirovnim misijama. Te mirovene misije, koje su sinonim za ubojstva, pljaku, razaranja i slino, su istaknute kao strateki interes srpskog naroda, a sluganska uloga koja im ja namjenjena kao zalog za bolju budunost, za toboe trajni mir. Tim laima, toj politici koja tei ugnjetavanju naroda svijeta i igranja deurnog svjetskog policajca pruili su otpor antifaisti u Srbiji. Organizirani u Anti-NATO kampanju te dobivi zabranu bilo kakvog javnog istupa za vrijeme skupa odluili su napraviti prosvjed dan prije ispred mjesta odravanja konferencije kojem su se prikljuili i antifaisti iz Zagreba. Policijske snage su odmah krenule svom silinom na prosvjednike pokuavajui sprijeiti samostalno narodno organi z iranje. Vidjevi da u tome ne uspijevaju krenuli su primjenjivati silu iako to nije zahtjevala situacija poto prosvjednici nisu nasilno istupali. Osim to su htjeli ljude gurnuti niz padinu i to na kraju i napravili, pokuali su iupati i

PROTIV FAIZMA SVIM SREDSTVIMA!

3

transparent iz naih ruku na kojemu je pisalo neemo NATO to im nismo dopustili. U tom nasilnom djelovanju su uhitili osmero ljudi od kojih i aktivista iz Hrvatske te ih veinu optuili za kaznena djela. O takvoj kvalifikaciji kao to pokazuju i snimke, naravno, ne moe biti niti govora, ve se radi iskljuivo o politikim uhienjima. Ovakav rasplet dogaaja nas ne treba uditi jer upravo antifaistiko organiziranje naroda predstavlja istinsku prijetnju za svaki nenarodni reim, a metoda koja tada preostaje reimu je sve vea represija i sve nemilosrdnije obraunavanje sa svojim klasnim neprijateljima. Da bi se shvatio potencijal antifaistike i antiimperijalistike borbe treba rei da je

paralelno s naim bio organiziran dosta vei etniki skup od strane DSS-a na kojem su se pojavili i lanovi Obraza, klerofaistike organizacije koju financira Rusija, prilikom kojeg nije bilo niti najmanje intervencije policije kao da su ga oni sami organizirali. Jedan od uhienih je odmah po uhienju osuen prekrajno i poslan u zatvor na 15 dana na to je bila uloena alba koja je odbijena besmislenim obrazloenjem da postoji opasnost da uhieni ponovi prekraj za koji je osuen. Zahtjevom za njegovim putanjem na slobodu i za prekidom procesa protiv ostalih u ponedjeljak 20. lipnja u Beogradu je bio organiziran prosvjed na kojem su uesnici, lanovi anti-NATO kam-

panje, simbolino stavili ljepljivu traku preko usta. Borba naih drugova nee zavriti ovim prosvjedom, ve se ona nastavlja i zahtjeva na maksimalan doprinos i solidariziranje. Imperijalizam se ne moe pobijediti u jednoj zemlji, on je globalni problem i kao takav zahtjeva i globalno rjenje. Kao to je antifaistiki pokret oduvijek bio internacionalan i svoju najveu potvrdu za to dobio u mnogim internacionalnim brigadama diljem svijeta on takav mora biti i danas. Agresivan, genocidan i poguban ne samo za pojedinca, ve i za cijele narode NATO danas predstavlja najveeg neprijatelja slobodi, jednakosti i miru. Na to valja odgovoriti antifaistikom borbom.

Godinjica herojskog proboja logoraa koncentracijskog logora JasenovacU noi sa 21. na 22. travnja 1945. godine, neposredno pred kraj Drugog svjetskog rata, posljednji preivjeli logorai odluili su se za proboj iz ustakog koncentracijskog logora Jasenovac. Svjesni svog skorog poraza, a kako bi prekrili tragove zloina, ustae, predvoene koljaem Maksom Luburiem odluili su se za likvidaciju posljednjih zatvorenika i miniranje logora. Nakon to je 21. travnja likvidirana posljednja grupa ena, 600 logoraa iz Jasenovca, i 176 logoraa iz Krapja odluilo se za herojski proboj. Iz prve grupe spasilo se 106 zatoenika a iz druge samo 11. Jasenovac je bio prvi sustavno izgraeni kompleks logora na podruju NDH koji je sainjavalo nekoliko logora osnovanih u kratkim vremenskim razmacima, na veoj ili manjoj udaljenosti od samoga mjesta Jasenovac. Neprekidno je djelovao za vrijeme itavog rata, a najvei je po prostoru koji je zauzimao, po broju logoraa koji su kroz njega proli i po broju rtava koje su u njemu stradale. Bio je istovremeno sabirni, prolazni, radni, zarobljeniki i kanjeniki logor. Bio je 4 gubilite za veinu onih koji su u njega uli, za sve one koji su bili druge rase, vjere i nacionalnosti ili su se protivili ustakoj vlasti. U logoru je stradalo izmeu 80.000 i 100.000 ljudi dok sudjelovali kako bi odali duno potovanje nevinim rtvama koje nikada ne smijemo zaboraviti. No naalost, u Jasenovac je osim antifaista, logoraa i njihovi obitelji, doao i dravni vrh radi vlastite samopromocije. Bez imalo srama dolaze na mjesto gdje su prije nekoliko godina otvorili revizionistiki i sramotni postav muzeja, na mjesto gdje njihove prazne rijei o zahvalama logoraima odraavaju svu njihovu licemjernost. Tako su i na ovoj komemoraciji njihovi govori ostavili gorak okus u ustima jedinim preivjelim logoraima romske nacionalne manjine, branom paru Fati i Nadiru Dedi, koji ive kao beskunici. Prvo su ivjeli u prihvatilitu za beskunike u Heinzelovoj, a sada u Kosnici. Ni brojni apeli dravnom vrhu nisu uspjeli rijeiti njihov problem, a izgleda da ni u vrijeme lanog suosjeanja prema logoraima njihov stambeni status nee biti rijeen. Ima li uope jo onih koji ive u zabludi i misle da ova drava potuje borce Narodnooslobodilake borbe i preivjele logorae?

postoji poimenini popis za 81.988 rtava od ega 20.038 djece do 14. godina starosti. I ove godine odrana je komemoracija rtvama logora Jasenovac na kojoj smo i mi

NEPOKORENI GRAD

Obiljeen Dan antifaistike borbePovodom sedamdesete obljetnice osnutka prve antifaistike postrojbe u Hrvatskoj u Drugom svjetskom ratu, na poziv drugova iz Udruge antifaistikih boraca i antifaista rnomerec, posjetili smo spomenik rtvama faizma u Kustoiji. Zamalo ga ne otkrivi zbog svoje oronulosti i ispranih slova, poloili smo vijenac zajedno s borcima te krenuli do jo jednog spomenika malo sjevernije od njega. Uoili smo neodravanost, no jo jednom predali smo vijenac i laganim hodom krenuli kuama. Na obilazak dao nam je vrst primjer neouvanosti antifaistikih spomenika. Razlog tomu su same vlasti koje podupiru antifaizam samo kada je to njima u korist tj. kada su im potrebni glasovi to se moglo vidjeti u Brezovici na memorijalnom polaganju vijenaca kada se okupila hrvatska politika elita, dok u stvarnosti osporavaju njegovu vanost u nastanku drave te se i dalje pokazuje nesnoljivost prema antifaizmu. Zbog toga je takav aktivizam vaan, svaki korak bit e pomak prema naprijed, prema stvaranju jednakosti i ravnopravnosti prema svim ljudskim biima, ma kako drugaija ona bila.

ahom protiv faizma!Da borba protiv faizma podrazumijeva sredstva svih razmjera svjedoi i 7. ahovski turnir humanitarnog karaktera Branimirac koji je organiziran povodom Dana pobjede nad faizmom. Ekipa iz

Problemsko-zagonetake radionice koja je i inae poznata po organiziranju humanitarnih ahovskih turnira je na ovaj zanimljiv nain obiljeila i jedan od najznaajnijih dana u ljudskoj povijesti. Na turniru su sudjelovala 24 igraa, a kako nije bilo dovoljno mjesta u dvorani za sve dio igraa je moramo promatrati sa strane. Naalost, drugovi iz PZR-a Zagreb zbog tehnikih problema nisu ovjekovjeili ovaj turnir i ponekom fotkom, ali unato tome sve je prolo u najboljem redu i ono to je najbolje najavljuju da dogodine idu jo jae. Hoemo li se sljedee godine pridruiti trenutano ne moemo znati, ali znamo da e borba protiv faizma uvijek dobiti nau panju. Poanta je jedna, igrajui ah ili bavei se nekim drugim sportom ili pak radivi bilo kakve stvari u ivotu, uvijek i svuda antifaizam. Drugovi ahisti, samo naprijed!

Akcija za spomen plouDa je Dan antifaistike borbe proslavljen borbeno pokazuje i primjer Igora Grubia, multimedijalnog umjetnika, i Documente. Oni su izveli akciju u Primorskoj 2 u Zagrebu gdje stoji oteena spomen-ploa na zgradi u kojoj je osnovan Savez komunistike omladine Jugoslavije, one snage koja je uz Komunistiku partiju Jugoslavije povela narode u borbu za osloboenje protiv faizma. Na poetku je crnim florom sakrivena razbijena spomen ploa, a nakon otkrivanja simboliki se interveniralo u vidu postavljanja identine papirne replike ploe. Tom se akcijom eljelo ukazati da je tijekom devedesetih u Hrvatskoj oteeno, srueno ili uklonjeno vie od 3.000 spomenika Narodnooslobodilakoj borbi. Mi im estitamo na akciji! 5

PROTIV FAIZMA SVIM SREDSTVIMA!

Umro zloinac Milivoj AnerUstaki ratni zloinac Milivoj Aner preminuo je u svom domu u Klagenfurtu 14. lipnja ove godine u devedeset i devetoj godini ivota. Milivoj Aner je u vrijeme II. svjetskog rata bio ef ustake policije u Poegi, a sudjelovao u deportaciji idova, Roma i Srba u koncentracijske logore te bio etvrti na listi najtraenijih ustakih zloinaca. Kao i veina ustakih zloinaca nakon rata je pobjegao u inozemstvo, te se sklonio u Austriju gdje se skrivao do 1992. godine kada se vratio u Hrvatsku. Iz Hrvatske je 2004. godine ponovno otiao u Austriju kada ga je otkrio Alen Budaj piui knjigu o povijesti idovske zajednice u Poekoj kotlini. Drava je dopustila da otie u Austriju, da bi tek sljedee godine za njim licemjerno raspisala tjeralicu i angairala pravosue da odradi zakonske minimume po pitanju izruenja. Sluaj bi se aktualizirao svaki puta kada bi javnost traila da se neto uini po tom pitanju, ali sve bi brzo palo u zaborav. Austrija, zemlja u kojoj su nacistiki zloinci dugo nakon rata bili u vrhu vlasti (predsjednik Austrije, Kurt Waldheim, od 1986. do 1992. godine je bio nacist odlikovan od strane NDH zbog uea u zloinima nad nednim stanovnitvom na Kozari), ga je odbijala izruiti pod izgovorom da prati od demencije to je on sam ubrzo opovrgnuo svojim djelima. Naime, Aner je vien i snimljen kako sa suprugom eta klagenfurtskim ulicama te uiva u europskom nogometnom prvenstvu 2008. godine. On je vie puta opovrgnuo da je kriv za zloine, no britanski Sun objavio je dokumente, koji dokazuju da je Aner zaista bio asnik ustake policije u Poegi te da je odgovoran za ubojstva cijele jedne idovske zajednice. Dokumente su britanski novinari pronali u Hrvatskom dravnom arhivu. Meu njima je i dokument u kojemu se nalazi nalog za izruenje 63 idovske obitelji, koje su bile pogubljene. Potpis na dnu papira pripada Milivoju Aneru. Njegovom smru pravosue i ostale institucije vlasti pokazale su se kao dio problema, ne rjeenja u borbi protiv faizma. Tko je na njih raunao, vrijeme je da ih otpie. 6 Kako bi skinuli stigmu grada Splita kao faistikog i netolerantnog grada, nai drugovi iz splitske Sekcije mladih antifaista napravili su hvale vrijednu akciju. Postavljanjem nekoliko transparenata protiv faizma

Split protiv faizma!irom grada obiljeili su Dan antifaistike borbe. Ovime su eljeli pokazati da postoje mladi koji drukije razmiljaju, koji poznaju povijest svoga grada i koji se njome ponose. estitamo im na odlinoj akciji!

NEPOKORENI GRAD

Sramota u Virovitiko-podravskoj upanijiOvogodinji deseti travnja, na dan kada je prije sedamdeset godina, pod pokroviteljstvom sila osovine, uspostavljena tzv. Nezavisna Drava Hrvatska bio je dobar povod za ponovno pokretanje diskusije o sramotnim imenima ulica u Virovitiko-podravskoj upaniji. U toj upaniji, u mjestu Slatinski Drenovac postoji Ulica 10. travnja, a u gradu Virovitici Ulica Mile Budaka. Iako mjetani ve godinama pokuavaju preimenovati te ulice, ne postoji volja lokalne vlasti, ve samo loi izgovori kako je to skupo zbog mijenjanja dokumenata. Vijee srpske nacionalne manjine uputilo je (ponovilo) prosvjedno pismo na adrese Vlade, veleposlanstava stranih drava u Hrvatskoj i drugih institucija, ali niti tri mjeseca nakon tog apela nije se nita promijenilo. Isto je i sa desetak drugih gradova koji imaju ulice imenovane po ustakom zloincu Mili Budaku. Jasan primjer raskoraka izmeu blebetanja o antifaizmu i antifaizma u praksi na svim razinama vlasti dokaz je da samo vlastitim pritiskom na vlast moemo neto promijeniti, a u toj borbi moramo ustrajati koliko god ona trajala.

Protiv politiara i njihovog antifaizmaKrajem oujka premijerka Jadranka Kosor posjetila je Memorijalni centar Yad Vashem u Jeruzalemu. Tom prilikom je istaknula kako rtve holokausta nikada ne smiju biti zaboravljene i u ime vlade Republike Hrvatske je iskazala najdublje potovanje svim rtvama holokausta. Tada je takoer izjavila kako je Hrvatska ponosna to u temeljima svoje dravnosti ima antifaizam i kako se Vlada svakodnevno, a posebno u obrazovanju mladih trudi da se uini najvie to je mogue da se bezumlje holokausta ne zaboravi. Ovaj premijerkin posjet Izraelu je pravi kolski primjer kako vlast koristi antifaizam u dnevno politike svrhe. Profesionalni politiari se pred stranim delegacijama i dravnicima hvale sa antifaizmom, pritom ne zaboravljajui da istaknu kako je antifaizam upisan u temelje hrvatske dravnosti ili kako je u Saboru donesena Deklaracija o antifaizmu. Premijerka Jadranka Kosor nije nita 7

PROTIV FAIZMA SVIM SREDSTVIMA!

drugaija od ostalih politiara. Ovisno o prilici hvali se sa prvom antifaistikom postrojbom u porobljenoj Europi, doprinosom hrvatskih antifaista u pobjedi antifaistike koalicije, Deklaracijom o antifaizmu ili naprosto antifaizmom kao tekovinom. Netko naivan i neupuen u situaciju u Hrvatskoj mogao bi pozdraviti ove premijerkine izjave i pomisliti kako su one toboe ogledalo aktualne politike njene stranke. Kada maknemo isprazno hvalisanje partizanima ostanu tune i porazne injenice vezane za antifaistiko nasljee, ali prije svega otvorena pitanja.

Odnos prema Narodnooslobodilakoj borbito je to ova vlast (kao i sve prole od devedesetih godina) napravila po pitanju logora Jasenovac? S jedne strane napravila je novu, kriminalnu i revizionistiku postavu iz koje je izbacila sve ono to je moglo pokazati svu surovost ustakog reima, a s druge strane kao

alibi njihovog antifaizma je velikoduno

Premijerka na Bleiburgudala par kuna da bi se mogao obiljeiti proboj logoraa Jasenovca. Misle da je to dovoljno. A to je napravila sa desecima drugih ustakih logora? to je sa prvim logorom Danica koji je osnovan tek nekoliko dana po uspostavi NDH, to je s Jadovnom u kojem je u samo nekoliko mjeseci poubijano oko 40.000 ljudi, to je sa djejim logorom u Jastrebarskom, to je sa? Mogli bi nabrojati sve ustake, talijanske, njemake i etnike logore, ali ne bi imalo smisla. Niti jedan od tih logora nije (dostojno) obiljeen, a rtvama nije odan pijetet. Ako promatramo obrazovni sistem i udbenike povijesti kojima se premijerka hvali, moemo bez ustezanja zakljuiti kako obrazovni sistem relativizira povijesne injenice. Postoji na desetke udbenika povijesti koji govore o Drugom svjetskom ratu, no svima je jedna stvar zajednika vode se smjernicama koje je dalo nadleno ministar8

stvo. A te smjernice su bile jasne, trebalo je izjednaiti Narodnooslobodilaku borbu i ustaki reim. S jedne strane imamo logor Jasenovac koji prikazuje ustaki reim, a s druge strane kao protuteu izmiljeni zloin na Bleiburgu i krine putove kao partizanski, odnosno komunistiki zloin. Ve due vrijeme aktualna politika ide u smjeru da iz Narodnooslobodilake borbe uzima ono to njima odgovara, a odbacuje, sotonizira i kriminalizira sve ostalo. Tako se Narodnooslobodilaka borba dijeli na legitimni antifaizam, kojem je dan nacionalistiki predznak, i komunistike zloine koji predstavljaju sve ono to vladajuoj ideologiji ne odgovara. Izbacuje se Narodnooslobodilaka borba kao pojam, a vodea uloga komunista koji su poveli tu borbu se minimizira i sotonizira kroz zloine koji se pripisuju komu- nistima. Sasvim je jasna poruka pre- m i j e r k e koja jedan dan ide plakati u Jasenovac nad nevinim rtvama, a ve za par dana u Bleiburg nad sudbinom koljaa koji su poloili oruje, jasna je poruka kada se borcima NOV-a konstantno smanjuju mirovine, a ustaama se daju mirovine, j a s n a je poruka kada drava izbaci Savez antifaistikih boraca i antifaista iz prorauna, a financira ustaki dernek na Bleiburgu i ustake udruge i tako redom. Sve te poruke i protutee zajedno ipak ne bi mogle biti toliko jake kao protutea monstruoznih ustakih zloina i tzv. komunistikih zloina. Da bi ta protutea stalno bila aktualna, periodino se pokreu kampanje otkrivanja komunistikih zloina. Takve kampanje obino zaponu u trenutku ekonomske krize ili u predizborno vrijeme, a dobro su poznate po kriminalnim komisijama i sumnjivim likovima. Poto je ovo izborna, ali i krizna godina trebalo im je neto veliko. Nakon viednevnog lopatanja u Gornjoj Kustoiji, vladajui su donijeli kriminalni Zakon o pronalaenju, obiljeavanju i odravanju grobova rtava komunistikih zloina nakon drugog svjetskog rata.

konu, saborski zastupnici su odluili prekrojiti povijest pa su tako za datum zavretka Drugog svjetskog rata uzeli 9. svibanj 1945. godine, a ne 15. svibanj kada su se borbe protiv okupatora i domaih kvislinga zavrile. Ne treba misliti da je to napravljeno zbog neznanja ili slabe obrazovanosti, ve je to posljedica politike vladajue ideologije. Ako treba odvojiti antifaizam od komunistikih zloina tada im je ovo bila najprihvatljivija opcija. Partizani, odnosno borci Narodnooslobodilake vojske, odmah na-

kon tog datuma zakonom postaju komunisti, da bi svakog ubijenog neprijatelja u borbi mogli proglasiti

Premijerka u Jasenovcukomunistikom rtvom. Prema tome, svi oni koji su poginuli pruajui oruani otpor borcima Narodnooslobodilake borbe neposredno nakon tog datuma ispadaju rtve. Zakon niti ne predvia identifikaciju rtava pa se tako se ovim zakonom omoguuje da svaka pronaena grobnica ili le proglasi komunistikim zloinom. Tako e razni kriari, banditi i koljai ispasti rtve. Zakonodavac fantazira i o nekakvoj ubijenoj djeci, a svejedno mu je da li je netko godinama nakon zavretka rata pruao otpor novoj vlasti, pritom ubijajui sve koji su mu se nali na putu. Ukoliko bi stavili umjesto rijei vladajui i zakonodavac rije oporba, a umjesto premijerka voa oporbe, nita se ne bi promijenilo. I oporba je plakala nad traginom sudbinom koljaa na Bleiburgu, smanjivala mirovine boraca NOR-a i glasala za ovaj kriminalni zakon. Oporba je ak u vrijeme kad je bila na vlasti doputala podizanje spomenika ustakim koljaima i zloincima. Uope nas ne udi lakoa kojom je ovom uredu za prvu godinu postojanja poklonjeno milijun kuna, ali nas zanima kakav bi izgovor vladajui pronali kada bi ih pitali zato se tako lako ne moe nai novac za ureenje primjerice logora Jadovno gdje je sruen spomenik rtvama, a gdje kosti rtava monstruoznih ustakih koljaa lee razasute jama-

Svjesno prekrajanje povijestiPrema tom smijenom ali opasnom za-

NEPOKORENI GRAD

ma Velebita? Ili za obnovu spomen obiljeja na prostoru partizanske bolnice u Petrovoj gori, logora Danica, spomen obiljeja rtvama zloina u Gudovcu kod Bjelovara, na Mrcinitu u Sunji, u Dudiku kod Vukovara, i drugdje? I tako bi mogli nabrajati u nedogled.

Aktualna politika u slubi imperijalizmaNakon vrhunca te kampanje na scenu dolaze ponovno politiari i poruuju kako su i ustae i partizani isti i da se trebamo okrenuti budunosti, a budunost je prema njima Europska unija, budunost je NATO. Kada smo prije dvije godine uli u NATO, postali smo pijuni imperijalistike politike najjae sile svijeta. Ba kao to je njemaki Wermacht

bio vojska III Reicha koja je provodila njegovu imperijalistiku politiku, tako je i NATO vojska koja provodi ameriku imperijalistiku politiku. Kao to su faisti i nacisti iskoritavali prirodna bogatstva okupiranih drava tako to danas radi i NATO pakt u Afganistanu, Iraku i drugim dravama ne libei se ubijanja civila. Hrvatska svojim vojnim mirovnim misijama potpomae ameriki imperijalizam da bi dobila tek sitne poslove. Ne treba se zavaravati da je Europska unija neto profinjenija NATO pakta, jer njenu slubenu politiku moemo vidjeti kad pogledamo kako je narasla rasistika desnica u nekim zemljama otkad su ule u EU. U Maarskoj su se faisti popeli s etiri na 17 posto na izborima, u ekoj se drastino poveao broj napada na Rome itd. Nisu samo ultradesne

stranke problem, nego sve vie i one najvee stranke poinju koketirati s ekstremnom desnicom, pogotovo Angela Merkel, Nicolas Sarkozy, David Cameron i Silvio Berlusconi. Da je antifaizam zaista dio vladajue politike, ona ne bi nedemokratski Hrvatsku prikljuila NATO paktu ili nasilno gurala u Europsku uniju. S obzirom da profesionalni politiari iskoritavaju antifaizam u dnevno politike svrhe mi bi bili najzadovoljniji da se antifaizam izbaci iz preambule Ustava i da se poniti Deklaracija o antifaizmu. I nadamo se da e to napraviti to prije kako im jo jednom ne bi antifaizam posluio kao alibi za pretvaranje da su neto to djelima dokazuju da nisu

Francuski kukaviluk pred burkamaNovi francuski zakon koji je stupio na snagu 11. travnja ove godine, a usvojen je 11. listopada 2010. slubeno donosi zabranu skrivanja lica na javnom mjestu, no iza tog naziva kukaviki skriva zabranu noenja islamskih religijskih obiljeja, burke i nikaba. Neka od opravdanja za donoenje ovakvog diskriminatornog zakona koja je ponudila francuska Vlada jesu olakavanje identifikacije osoba policajcima u svrhu poveanja sigurnosti graana kao i borba protiv potlaenosti muslimanskih ena. Tekst zakona koji uva graane i oslobaa muslimanke jasno upuuje na zabranu noenja punog vela koji nose neke muslimanske ene; na burku kakva se nosi u Afganistanu, te posebice na nikab koji ima samo prorez za oi. Takav zakon kri temeljna ljudska prava, a posljedica je mahnitog jaanja islamofobije, ksenofobije, ovinizma i desnice u Francuskoj kao i u ostatku liberalne nam Europe. Noenje punog vela zabranjeno je u javnosti i na svim mjestima otvorenim za javnost ili mjestima javnih slubi poput kola, opina, sudova, bolnica, muzeja, javnog prijevoza. Zakon ukljuuje i parkove, plae, trgovine i restorane. U osobnom automobilu je dozvoljeno nositi burku ako osoba koja je nosi nije voza. Francuska, zemlja koja se dii motom slobode, bratstva i jednakosti, nakon Belgije druga je europska zemlja koja je zabranila noenje burki na nacionalnoj razini. U nekim pokrajinama, takav zakon postoji i u Njemakoj. Burku i nikab teko je opravdati pa ak i kada bi njihovo noenje bila slobodna volja pojedinca. Oni su bez sumnje stigma ekstremne dominacije mukog roda nad enama, znak da je sramota biti ena. Kao antifaisti borimo se za ravnopravnost, protiv seksizma i patrijarhata. No, je li zakon koji zabranjuje noenje burki dio te borbe? Nije! elja da se brane prava ena smijean je izgovor za neto to se bez oklijevanja moe nazvati rasizmom i islamofobijom, a vrhunac svog apsurda taj e izgovor dosei kada e, zbog zabrane, burka i nikab - simboli obespravljenosti ene u islamskom svijetu - dobiti vrijednost kulturne pobune protiv antiarapskog rasizma. Zabrana je dodirnula vrlo osjetljivo podruje, aktivirala je stigmatizaciju enskog roda u manjinskoj vjerskoj zajednici. Odnosi se na oko dvije tisue ena. Moda je francuska Vlada zamiljala prizor u kojem te dvije tisue ena po stupanju zakona na snagu istrava iz svojih domova i pobjedonosno skida burke i nikabe te ih baca u zrak ili spaljuje klikui veselo Vive la France! Ipak, puno je realniji prizor u kojem e mnoge od njih sada biti prisiljene zatvoriti se u svoje domove jer samo tamo smiju nositi burku. A sve to u ime oslobaanja i emancipacije ena, ba ironino. Jedina posljedica ukidanja prava na noenje burke i nikaba bit e jo vea diskriminacija ena, a jaanje danas vrlo popularne islamofobije, ksenofobije, te ekstremno desnih i faistikih stranaka. Nikog se ne oslobaa protiv njegove volje, ne moe se upirati prstom u samo odreene kategorije stanovnitva, a patrijarhat nee nestati s nestankom tih zgodnih komada tkanine. Treba djelovati u smjeru oivljavanja masovnog feministikog pokreta, rijeiti pitanja muko-enske ravnopravnosti u braku, na poslu i u drutvu, a svaki oblik faizma sasjei u korijenu. To su zadae onih koji se ele boriti protiv ugnjetavanja. 9

PROTIV FAIZMA SVIM SREDSTVIMA!

Nitko nije ilegalan, utakmica s traiteljima azilaZajedno s CMS-om i Bijelim anelima u subotu 07. 05. odigrali smo nogometnu utakmicu s azilantima na gostujuem terenu u Kutini. Dobivi teren od NK Moslavine i strane. U Hrvatskoj je dobivanje azila gotovo nemogua misija, a tome svjedoe i brojke koje kau da je od stupnja zakona o azilu u srpnju 2004. godine bilo podneseno oko 1 000 sluaju odobravanja zahtjeva apsolutno nita nije gotovo i da tek predstoji krvava borba. Uenje jezika, integracija u drutvo, smjetaj te posao samo su neke stvari koje ih ekaju na putu punom diskriminacije i to gotovo bez ikakvih prava. Neki od ovih najobinijih zahtjeva za mnoge ljude koji ovdje ive su neostvarivi tako da pomoi i solidarizirati se s ovim ljudima ima viestruku dimenziju. S druge strane postoje takozvani ekonomski imigranti koji ipak ine i veinu meu traiteljima azila, a koji pak nemaju nikakvih prava i sustavno su prikazivani kao neki kriminalci. Za njihov poloaj je kriv svjetski imperijalistiki sistem koji zbog svojih interesa rastura nacionalne ekonomije i sije glad i bijedu diljem svijeta u suludoj trci za profitom i naoruanjem, a zemlje kao SAD, Francuska, Njemaka, vedska i Kanada koje broje 56 % svih zahtjeva za azil i direktno su krive za poloaj imigranata moraju snositi svu odgovornost za njihove sudbine i ivote. Ovo nee biti naa zadnja akci-

organiziravi put sve je bilo spremno za prijateljski susret. Naravno, nama je jedini motiv za tako neto bio zbliiti se s tim ljudima zaista tekih i nesretnih sudbina i boriti se protiv rasizma i diskriminacije koju trpe. Suparnici su prepoznali nae motive i bez ikakvog problema se odazvali na utakmicu. Na nau alost, njihov motiv je bio i da pobjede pa su se i shodno tome jako dobro pripremili to je bilo vidljivo im su istrali na teren i poeli se zagrijavati dok smo mi u hladu ispijali pive. Iako su jezine barijere bile nepremostive to nas nije sprijeilo da saznamo kako ti ljudi ive i s kakvim problemima se suoavaju. Centar za traitelje azila u Kutini u ovom trenutku osigurava smjeta i najnunije uvjete za ivot oko 80-ak ljudi kojima je tog jutra jo desetak ljudi bilo pridrueno. Iako su uvjeti bolji od onog za ilegalne imigrante u Jeevu kojeg smo isto imali priliku vidjeti izvana i ije zidine s kamerama na svakom dijelu i bodljikavom icom na vrhu neodoljivo podsjeaju na koncentracijske logore, to je inae praksa u Europskoj uniji, dojma smo da se moe i mora napraviti puno vie s te 10

zahtjeva, a odobreno je tek oko 20 (svega 2 posto s ime smo vrlo slini s EU). Samo ove godine ve je zaprimljeno 150 zahtjeva. Razumljivo je da je teko saznati zemlju iz koje azilanti dolaze jer zakon nalae da u sluaju odbijanja statusa ne smiju biti deportirani u zemlju podrijetla ako je u njoj ratno stanje. To znai da ako je osoba iz Afganistana, to dobar dio navodi, i ako joj bude odbijen zahtjev mora ilegalno napustiti zemlju ne zanimajui nikoga to i kako e dalje. Sama pria oko dobivanja azila je izrazito traumatina te traje i do 2 godine u kojoj ljudi gube najbolje godine svojeg ivota ekajui da im se samo prui prilika za normalan ivot. Zatim su u stalnoj su neizvjesnosti za svoju sutranjicu, nemaju nikakav kontakt sa svojom obitelji , prijateljima i poznanicima, a moda ih vie nikada nee niti vidjeti i svjesni su da ak i u

ja pomoi imigrantima te emo se i dalje boriti sa njima za njihova prava. to se tie revana nadamo se da emo uspjeti organizirati utakmicu negdje i na domaem terenu u Zagrebu te uspjeti oprati obraz nakon poraza od 10 naprema 1...

NEPOKORENI GRAD

Protiv rasizma na hrvatskim stadionimaRasizam je bolest koja ja ve dugo vremena trajna dijagnoza mnogih stadiona u Hrvatskoj. Preko tog problema se esto olako prelazi proglaavajui u najboljem reta jedan dio publike i to onaj navijaki je neprestao vrijeao, hukao i dobacivao tamnoputom nogometau. Takvo ponaanje je bilo zamjetno i od samih igraa NK Osijeka

sluaju rasistiko hukanje ekscesima nekolicine. Nerijetko imamo priliku preko televizije ili radija uti dosta glasno i jasno tu nekolicinu to prolazi bez ikakve reakcije komentatora ili neije osude. Navijake skupine iz ijih redova izvire rasizam nikada se nisu ogradile od te nekolicine iz ega moe tako proizai samo jedan zakljuak, a to je da se ne radi tek o nekolicini. Zadnji sluaj koji je uspio zadobiti panju javnosti, iako ne zbog rasizma, ve zbog neprimjere geste igraa NK Istre Henrija Bellea, dogodio se u subotu 05. oujka na utakmici izmeu NK Osijeka i njihovih protivnika iz Istre. U 78. minuti je Henrij Belle izaao sa terena da bi uzeo loptu i da bi se igra bre nastavila te je pritom gurnuo deka koji je trebao dodati loptu. Taj in je bio jedini razlog da bi se progovorilo o onome to je obiljeilo cijelu utakmicu. Naime, tokom cijelog sus-

o emu je igra Istre progovorio u javnom pismu u kojem se ispriao zbog svog ina. Naalost, bilo kakva podrka deku je izostala to, takoer, govori o velikom problemu i nikakvoj nesenzibiliranosti prema takvim stvarima. No, obraz je ostao koliko toliko ist jednim inom podrke Henriju Belleu za koji su zasluni Bijeli aneli. U subotu 19.03. na utakmici izmeu RNK Splita i NK Zagreba Bijeli aneli su odluili dati podrku rtvi rasizma dignuvi poruku na kojoj je u prvom djelu pisalo pokaimo rasizmu crveni karton, a u drugom In support of Henri Belle. Na ogradi je tokom cijele utakmice bio objeen i transparent Antifa Zagreb to je zasigurno osvjeenje na navijakoj sceni u Hrvatskoj. Ovakav in je danas rijetkost na stadionima, ali je bitna stvar koju valja popratiti i dokaz da moe i mora drugaije. Neemo dopustiti da rasizam bude normalna stvar na stadionima. 11

PROTIV FAIZMA SVIM SREDSTVIMA!

Zagreb Pride i ove godine nadmaio sva oekivanjaU subotu 18. lipnja je odran deseti jubilarni Zagreb Pride, dosad najbrojnija povorka lezbijki, gejeva, biseksualnih, transrodnih, interseksualnih i queer osoba, kao i nom omasovljavanju zagrebakog Pridea kao sredinje aktivnosti u borbi za prava seksualnih manjina koji je s ovogodinjom brojkom od nekoliko tisua ljudi postao snaan front i nesavladiva cjelina. S druge strane policija je zbog sabotae Pride u Splitu demostrirala svoju snagu poslavi na ulici nevjerojatnih 1 500 policajaca bez ikakve realne potrebe za time pokuavajui velikom represijom oprati ljagu sa sebe ne dopustivi da bude ikakvih incidenata to je dovelo do toga da i jedna osoba, sudionik Pridea, bude uhapena zbog igre rijeima kojima se ismijavalo odgovorne osobe za dogaaje iz Splita. Da se pokae kako su veliki zatitnici ljudskih prava i kako su homoseksualci dobro zatieni, barem jedan dan godinje, dvoje istaknutih osoba iz policijskog vrha se takoer prikljuilo povorci tako da je sve moralo biti kao po pagici. Izostanak svake faistoidne reakcije na ovogodinji prajd unato internetskom busanju u prsa i svakakvim, po obiaju, prijetnjama bez pokria, lei, takoer i u impotentnosti same desnice i izostanku svake iole inteligentnije organizacije. Na nama je da i dalje vodimo sustavnu borbu protiv faizma, da stvaranjem progresivnog fronta izgraenog na antifaizmu krenemo u radikalno mijenjanje drutva u kojem emo se slobodno etati ulicama, da ponosne povorke nas i naih prijatelja budu sa to manje plavih uniformama i da se vidimo i sljedee godine na jo brojnijoj povorci jer borba protiv homofobije je i naa borba!

onih koji podravaju borbu za njihova prava. Iznad svih oekivanja okupilo se vie od etiri tisua ljudi koji su se usprotivili zaostalosti, primitivizmu, homofobiji, diskriminaciji, faizmu, nacionalizmu, rasizmu, maizmu, heteroseksizmu i bezumnom nasilju te dali podrku borbi za prava LGBTIQ osoba. Kao i svake godine prikljuili smo se povorci sa transparentima i zastavama formirajui sada ve tradicionalni antifaistiki blok. Tono u 15:00 sati povorka je krenula sa Trga rtava faizma preko ulice Rakoga, Trga hrvatskih velikana, Juriieve, Trga bana Jelaia, Ilice, Gundulieve, Masarykove i Tesline pa sve do Zrinjevca. Na Zrinjevcu je nakon povorke odran program u kojem su nam se izmeu ostalog obratili i organizatori Zagreb Pridea koji su izrazili svoje zadovoljstvo odranom manifestacijom. Nakon to smo se prole godine dobro nasmijali na pokuaj organizacije anti-gej prosvjeda koji se dogaao po budnim okom policije koja u njemu nije vidjela nita sporno kao i godinu dana prije toga ove godine je izostala ba svaka reakcija faista. Nema nikakve sumnje da je zasluga tome upravo u postepe12

Podrka Zagreb Prideu: Borba protiv homofobije je i naa borbaZnaajni povijesni dogaaji imaju svoje obljetnice, a znaajni pokreti imaju kontinuitet borbe. Zagreb Pride spada i u jedne i u druge. Od znaajnog dogaaja za na grad rodio se pokret. Deset godina kontinuirane i bespotedne borbe za prava lezbijki, gejeva, biseksualnih, transrodnih, interseksualnih i queer osoba obiljeilo je deset godina aktivizma, pobjeda, rasta, otpora, osnaivanja, solidarnosti, ali prije svega izgradnje zagrebake i hrvatske LGBTIQ zajednice i pokreta. Najvanije obiljeje Zagreb Pridea je prije svega to to je izrastao i nastao kao protest i bunt zagrebake LGBTQ zajednice koja je odluila zauvijek izai iz tiine i prestati biti nevidljiva. Time je ova drutvena i politika manifestacija dobila puni legitimitet. Uvijek uz Zagreb Pride, uvijek u Zagreb Prideu, Antifa Zagreb nije podupirala povorku samo na rijeima, ve i aktivnim sudjelovanjem u toj borbi. Stvarajui antifaistiki front povezivali smo sve progresivne pojedinke i pojedince u borbi protiv faizma, zaostalosti, predrasuda, nacionalizma, ksenofobije, ovinizma i seksizma. elimo sretan roendan Zagreb Prideu, puno pobjeda, snaan rast i mnogo borbenih povorki ponosa. Pozivamo sve progresivne snage da se prikljue borbenom roendanu bilo u povorci, bilo u antifa bloku, 18. lipnja, u 14:00 sati jer borba protiv homofobije je i naa borba. Vidimo se na prideu! Antifa Zagreb

NEPOKORENI GRAD

Izvjetaj sa Split PrideaU subotu 11. lipnja odran je prvi splitski Gay Pride. Antifa Zagreb je takoer ila podrati prvi splitski Pride sa svojim transparentima i zastavama, jer sloboda tijela je temelj svih ostalih politikih izvedenica slobode. Put je proao ugodno, uz dobru zezanciju, pjesme LeZbora i fine vegetarijanske sendvie. S nama je ilo i nekoliko djevojaka iz Beograda pa smo s njima razmjenjivali iskustva s prethodnih prajdova. Pri dolasku u Split, ardin je bio naa prva lokacija gdje se okupilo 150 do 300 ljudi koji su doli glasno rei NE svim oblicima diskriminacije i faizma i boriti se za LGBTIQ prava. U samom ardinu situacija je izgledala dobro. Ispratili su nas stariji glasai hdz-a koji su doli vidjet nevieno - pedere u ivo. Jedan strastveni promatra zavikao je Kako moe MUKARCU zabijat. Upitani je rekao da njemu zabijaju to je kod veine izazvalo smijeh. Ispitiva je i dalje bio u udu. Dobacivanja je bilo tipa jebem vam mater srpsku i muslimansku - ali populacija koja je vrila ispraaj povorke bila je u fizikom smislu bezopasna. Prije pokreta same povorke druili smo se s drugovima i drugaricama iz splitske antifa grupe. Ubrzo smo krenuli, rairili na transparent sa parolom: unitimo faizam, podrimo gej aktivizam i zavijorili antifaistikom zastavom. Krenuvi s ardina, naa su se oekivanja poela ispunjavati. Hodajui ulicama dobivali smo moralnu podrke sa svih strana tako da su nam prisutni faisti bili nevidljivi i veoma mali to uistinu i jesu. Nismo se obazirali na njihove uobiajene parole iz kojih izvire isti primitivizam jer smo ih nadjaavali iako nismo bili brojni. Problem se ukazao najednom dok smo se pribliavali okuci koja iz Marmontove vodi na rivu. Tamo nas je ekala razjarena gomila. Primitivni, neobrazovani i krajnje neinteligentni divljaci nisu prestajali sa uvredama, te su pri naem ulasku na Rivu poeli bacati jaja, rajice, upaljae, pepeljare, kamenje i tzv. topovske udare. U tom trenu, povorka je stala, ali ne zato jer su nam desniari unitili dugooekivani dan nego zato jer smo htjeli zatiti svoje glave koje su bez obzira na policiju bile nezatiene. ak tovie na okuci je bilo jasno da se radi o politikoj sabotai prajda koje je operacionalizirala policija. Na okuci gdje se nalazila linija dodira s kanibalima zatitne ograde su bile razdvojene, a policijska pratnja nekim udom bila je prorjeena - da ne kaemo da je izostala. Dok smo ekali da ustaka gamad istrese Kad god progovore, tu smo da ih sprijeimo. Kasnija utnja i podrka kriminalnih aktivnosti organiziranih grupa faista od strane gradskih vlasti i bestidnice crkve - govore sama za sebe. Situacija u Dalmaciji je vrlo teka, a zrak kontaminiran faizmom. Zanimljivo je da kad je policija odluila raistiti rulju i maknuti ih na pristojnuudaljenost - to je uinila za krae vrijeme i bez ikakvih veih

prve plotune bijesa i mrnje, uli smo razne parole: ubij pedera, mi Hrvati, ubij Srbina i dalje nije potrebno navoditi jer splitski Pride ne bi trebao biti dogaaj koji e publicirati maloumnike. Njihovo najvee oekivanje u tom trenutku bilo je nae odustajanje. Na sreu - a tu treba estitati svim uesnicama kolona je skupila hrabrost i probila se preko otvorene streljane na rivu do mjesta gdje je bilo predvieno da se odri program. Vidjevi da se naa povorka pokrenula i da idemo do kraja, njihov bijes vie nije bio isti kao s poetka, bio je to bijes razoarenja koji im je uspio maknuti koncentraciju od nas. Poeli su se crveniti i znojiti. Kad smo stigli na Rivu, program Pridea ipak se odrao. Pjesme Le zbora bile su vrlo emotivne i digle su borbeni moral svih koji su taj dan doli da se bore za slobodu. Organizatorica Pridea unutranjim i vanjskim sudionicama odrala je govor koji je pogodio nae neprijatelje izvan ograde. Njihov poraz znaio je pobjedu slobode na ulicama, pokazao je da gdje ima faizma ima i antifaizma. Kad god napadnu, spremi smo.

problema. Tu se jo jednom potvrdilo da je politiko vodstvo grada sudionicima povorke, koju je nevoljko i pod pritiscima dozvolila, namijenila kaznu za sudjelovanje. Sretna okolnost je da su uz policiju podbacili i faisti koji su ipak bili spremni za simboliki faizam i patoloku verbalnu agresiju, a ne za srednjovjekovno masovno kamenovanje za koje su im uvjete osigurale vlast i policija. Treba spomenuti da smo na povratku prema autobusima doivjeli i spontane aplauze itavih kafia gdje se potvrdilo da se cijela stvar isplatila. Bez obzira na probleme i poroajne muke, sa sigurnou govorimo da se vidimo i sljedee godine na ponosnim ulicama Splita s eljom da opet pokaemo da je borba protiv homofobije svaija borba. Drugovi i drugarice, to nas je vie, manja je mogunost da se faisti usude opet pojaviti. Ta mogunost je realna slika naih prostora. Antifaisti su tu za Adama i Stevu i Katu i Maru. 13

PROTIV FAIZMA SVIM SREDSTVIMA!

8. maj 1945. godine, dan kada je osloboen ZagrebAntifaistiko nasljee na koje se oslanjamo, stvoreno je prije svega u Narodnooslobodilakoj borbi u kojoj je, tijekom Drugog svjetskog rata, revolucionarnom borbom poraen faistiki reim na ovim prostorima. Danas prisjeanje na to slavno doba ne znai ivjeti u prolosti, ve prije svega njegovati tradicije te borbe i odavati poast svima koji dali svoje ivote u borbi protiv faizma. Kroz svoje djelovanje suprotstavljamo se napadima na Narodnooslobodilaku borbu i pokuajima rehabilitacije ustakih, odnosno faistikih ideja koje su posebno dole do izraaja u devedesetim godinama dvadesetog stoljea i pridonijele jaanju nacionalizma i ovinizma. Iako su napisane mnoge povijesne knjige i iako se jo i danas mogu uzeti svjedoanstva aktivnih sudionika NOB-a izloeni smo apsurdnim izvrtavanjima povijesnih istina od raznih povjesniara, tzv. intelektualaca, politiara i novinara. Nemamo se namjeru baviti povijeu i zakopavati se u iracionalne i nepotrebne povijesne rasprave, ali na gotovo svakodnevni povijesni revizionizam neemo utjeti. Kako javni prostor dobivaju oni s nacionalistikim pretenzijama na tumaenje povijesnih dogaaja i oni s liberalnim mi emo se suprotstaviti takvim tendencijama, braniti internacionalni karakter antifaizma i revolucionarnu borbu. U ovom broju obradili smo najslavniji dan u povijesti naeg grada - dan osloboenja Zagreba od faizma.Prije ezdeset i est godina, nakon etverogodinje okupacije, osloboen je Zagreb, glavni grad Hrvatske. U proljee 1945. godine u Zagreb je poelo pristizati sve vie neprijateljskih vojnih snaga, ali i civila zbog svog protunarodnog rada ili zabraniti, pa su Ustae radile planove za povlaenje i obranu grada. Planovi su zbog nadiranja jedinica Narodnooslobodilake vojske i saveznika konstantno mijenjani, a od obrane grada se odustalo zbog loe pripreme i loeg vojno-geografskog poloaja. inice Prve i Druge armije su imale zadatak da napreduju opim pravcem prema Zagrebu, Prva armija s Istoka, Druga s juga, a jedinice Desetog korpusa Zagrebakog sa sjevera. Prvih dana svibnja ustae su odustale od bilo kakvog otpora ali su pri bijegu ipak minirale 150 znaajnih objekata. Kako ne bi dolo do razaranja grada, formiran je Ilegalni tab za osloboenje sa velikom mreom suradnika i simpatizera. Nije bilo tvornice, ustanove, ureda, poduzea, vee trgovine ili kasarne, a da se u njima nije nalazila grupa aktivista. Poseban je bio znaaj rada u Narodnoj zatiti koja je brojila izmeu est i osam tisua ljudi. Tako su pripadnici Narodne zatite sprjeavali pljaku i pale (sprijeili su da ustae zapale Zelengaj), preuzimali i uvali naputena skladita i magazine, prikupljali ostavljeno oruje i, od 6. svibnja kada veina neprijateljske vojske i policije pobjegla, odravali red u gradu, a uz pomo III diverzantskog odreda, koji u gradu djeluje prvih dana svibnja, sprijeeno je ruenje miniranih objekata. Unato tome to je Paveli proglasio Zagreb slobodnim gradom, njegovi se koljai toga nisu pridravali. Pucali su u sve to se kretalo, odvodili su sa sobom ljude koje su zatekli na ulicama, pljakali trgovine i prolaznike. U sukobima sa ustakim oloem, posljednjih dana okupacije Zagreba, poginulo je 36 lanova partije i vie simpatizera. Konano je i doao i dan osloboenja grada. Prve partizanske jedinice dvije brigade 45. divizije iz sastava Druge armije ule su u Zagreb, 8. svibnja u 11 sati prije

vedenih ustakom propagandom. Kako su Nijemci pri povlaenju samo prolazili kroz Zagreb bilo je oito kako ga nee 14

Generaltab Jugoslavenske armije je zajedno sa saveznicima poetkom 1945. godine napravio plan zavrnih operacija. Jed-

NEPOKORENI GRAD

podne, s june strane preko Savskog mosta. U toku prijepodneva vodile su se teke borbe za radio-stanicu u Vlakoj ulici. Diverzantima III odreda je u pomo doao bataljon X korpusa i borci Turopoljsko-posavskog odreda koji su uspjeno dobili posljednju bitku za osloboenje grada. Dok je trajala borba za radio-stanicu u Vlakoj, dio boraca 28. slavonske divizije preao je na desnu obalu Save i opkolio odailja-prijemnik gdje su se domobrani predali bez borbe. Tako je u 11 sati i 12 minuta komesar Jure Devi pozvao narod grada Zagreba da se uva u svojim stanovima, da ne izlazi na ulice, da uva grad od ruenja, pljake, paljevine i da ne dozvoli ogorenom neprijatelju da ga vodi sa sobom. Narodu je rekao da se nae jedinice nalaze u predgrau Zagreba i da je konano stigla oekivana i teko izvojevana sloboda svih naih naroda. Tako je zavrila krvava etverogodinja borba zagrebakih ilegalaca i Zagrepana koji su doekali slobodu u raznim jedinicama diljem zemlje. U Narodnooslobodilakoj borbi i Narodnooslobodilakom pokretu od 1941. do 1945. godine sudjelovalo je 50.000 graana, odnosno etvrtina od predratnog broja stanovnika, a od toga je vie od esnaest tisua dalo svoje ivote kao rtve faistikog terora. Zagreb je dao 89 narodnih heroja i oko 600 nositelja partizanske spomenice. Naalost, i danas smo svjedoci nacionalistikih manipulacija raznog oloa koji tvrdi da su Zagreb 8. svibnja 1945. godine okupirale srpske jedinice, a da je Deseti korpus zagrebaki namjerno zadravan to dalje od Zagreba kako ne bi mogao sudjelovati u osloboenju grada. O njegovoj ulozi u zavrnim operacijama za osloboenje zemlje najbolje opisuje narodni heroj Rade Hamovi, uesnik tih dogaaja: To to 10. zagrebaki korpus nije neposredno uestvovao u borbama za osloboenje Zagreba, ne treba traiti ni u ijem planu, jo manje u loim namjerama. Naprotiv, da 10. zagrebaki korpus uestvuje u borbi za svoj Zagreb je bila i elja i suglasnost Generaltaba JA, Glavnog taba Hrvatske i taba Prve armije. To se vidi i iz zapovjedi taba Prve armije od 7. svibnja 1945. god., jer je takav princip i inae bio vladajui u cijeloj NOVJ. U stvari pravi razlog je bio taj, to je 10. korpus bio previe udaljen, da bi stigao na vrijeme zbog naglog i neoekivanog brzog sloma obrane Zagreba. S druge strane je efekte iznenaenja i paniku neprijatelja svakako trebalo iskoristiti, pa se na Zagrebaki korpus - i pored ispravne elje - nije

smjelo ekati. Tim prije, to je zagrebaki korpus svojim velikim ratnim uspjesima pa - i u ovoj prilici - bliskim prisustvom ipak dovoljno doprinio, makar i na posredan nain - konanom osloboenju Zagreba. Na kraju krajeva 10. korpus je na vrijeme uao u Zagreb, ve 9. svibnja 1945. god. sa glazbom svoje 32. divizije i bio sveano, toplo i srdano doekan od graana Zagreba. Deseti korpus zaista spada u grupu

posebno uspjenih i najelitnijih korpusa NOVJ. Iz ovog teksta jasno se moe zakljuiti tko je oslobodio i sauvao Zagreb od razaranja. Bili su to borci Narodnooslobodilake vojske, odnosno Jugoslavenske armije, ilegalci i svi antifaistiki opredijeljeni graani Zagreba. Na taj dan treba se sjetiti svih onih koji su pali za slobodu naeg grada i nae domovine. Neka im je vjena slava i hvala!

Zagreb ponovno ima ulicu 8. maja 1945. godineNakon prologodinje akcije zagrebakih antifaistkinja i antifaista koji su simbolino vratili naziv ulice 8. maja, krajem sijenja ove godine, na sveanosti povodom 67. godinjice formiranja Desetog korpusa zagrebakog, dola je inicijativa iz samog dravnog vrha za vraanjem ezu prema onima koji su dali svoje ivote u borbi protiv faizma i kao rtve faistikog terora, prema onima koji su se borili kao ilegalci ili kao borci NOV-a i onima koji su grad sauvali od unitavanja, oslobodili ga i donijeli dugo oekivanu slobodu. Zagreb je imao ulicu 8. maja 1945.

ove ulice. Ubrzo se ispostavilo da je naa kritika i sumnjiavost, iznesena u prvom broju Nepokorenog grada, prema dobronamjernosti ove ideje, bila tona. Kako smo predvidjeli, ime ulice se nee vratiti, ali e se zato (pre)imenovati druga ulica. Prijedlog je (do 15. svibnja zbog popisa stanovnitva traje moratorij na preimenovanje ulica i trgova) da juna obala Save, od Mosta mladosti do Mosta slobode, nosi ime 8. svibnja. Taj oportunistiki prijedlog je za sve zagrebake antifaiste neprihvatljiv, sramotan, a prije svega uvredljiv. Mi ne moemo i neemo prihvatiti taj prijedlog, ne zato to ne elimo da Zagreb ima Ulicu 8. maja 1945. godine, ili zato to je prijedlog doao od politiara koji iskoritavaju antifaizam u svrhu svoje promocije, ve zato to imamo dug i obav-

godine od 1950. godine do 1990. godine, a tamo su sada etiri nove ulice Vukotinevieva erjavieva - Baruna Trenka - Pavla Hatza. Mi smatramo da je jedino ispravno rjeenje ispravljanje nepravde uinjene 1990. godine i da se naziv ulice, u izvornom obliku, vrati tamo gdje je bio. Mi ne prihvaamo oportunistike kompromise da se Ulicom 8. maja 1945. godine nazove dio obale Save, hektar ume na Medvednici, kilometar potoka u Brezovici ili bilo koje drugo mjesto osim onog koje je godinama nosilo datum osloboenja. Zbog toga su i ove godine sinovi i keri nepokorenog grada promijenili naziv ovih etiriju ulica u Ulicu 8. maja 1945. godine kako bi sauvali uspomenu na taj slavni datum u ast znanih i neznanih junaka nae velianstvene prolosti. 15

PROTIV FAIZMA SVIM SREDSTVIMA!

Modena City RamblersGlazba je oduvijek bila vaan i neizostavan dio antifaistikog pokreta. Od samih poetaka narod je komponirao i pjevao pjesme te su one bile vano oruje koje je hrabrilo, dizalo moral i ak strailo neprijatelja. Kada danas sluamo pjesme iz npr. panjolskog graanskog rata teko da bi nam i jedna knjiga mogla tako jednostavno i snano doarati tadanje raspoloenje meu ljudima ili opisati neke kljune momente. Neki dogaaji, parole ili sami junaci nastavili su ivjeti kroz pjesme koje je narod pjevao, a mnoge od njih se i danas pjevaju u razliitim prilikama. Tradicija glazbe i antifaizma nije prekinuta niti nakon to su pobijeeni faistiki reimi za vrijeme Drugog svjetskog rata. Dapae, kohezija ideje, poruke i pjesme i dalje traje, a jedino to se mijenja je nain izvoenja, odnosno anr. Glazba ima i veliki odgojni znaaj zbog toga to mladi ljudi sluajui ju poinju izgraivati svoje stavove i mnogi se na taj nain poinju politizirati. Koliki znaaj moe imati antifaistika angairana glazba najbolje svjedoi situacija u Engleskoj 70-ih godina kada je kampanja Rock protiv rasizma (Rock Against Racism) smanjila utjecaj faistikog Nacionalnog fronta, koji je populistikom desniarskom retorikom u trenutku velike kapitalistike krize privlaio panju na sebe, i mobilizirala ljude na ienje smea sa svojih ulica. Kroz temu antifaizam i glazba imamo namjeru obraivati glazbenike koji su se istaknuli i kao borci i , svakako, kao glazbenici te svojim radom ispisali jo jednu stranicu bogate antifaistike borbe. Naravno da emo pisati i o bendovima pred kojima tek predstoji dokazivanje i antifaistika borba. U ovom broju smo obradili talijanski bend Modena City Ranblers poznat po antifaistikim stavovima, lijevoj politikoj orijentaciji i angairanim pjesmama.Talijanski glazbeni sastav iz Modene na sjeveru Italije 1991. godine osnovala je skupina prijatelja, zaljubljenika u tradicionalne irske melodije. Svoj glazbeni stil sami su prozvali combat folkom i time zaeli novi glazbeni pokret. Naziv combat folk potjee od istoimenog albuma MCR-a koji je pak bio inspiriran albumom Combat Rock legendarnog Clasha. Ramblersi su poznati po lijevoj politikoj orijentaciji, pjesme im govore protiv faizma, mafije i neoliberalizma. Znaajan dio njihova opusa ine prepjevi nekih od najljepih partizanskih pjesama iz talijanskog pokreta otpora. Osim par tizanskom borbom, pjesme su im esto inspirirane i djelima knjievnika poput Gabriela Garce Mrqueza, Paca Ignacia Taiba ll., Luisa Seplvede, Stefana Bennija i Itala Calvina. U glazbi prevladava utjecaj tradicionalne irske glazbe, ali esto koketiraju i s narodnim albanskim, turskim, afrikim i, naravno, lokalnim talijanskim ritmovima. U nepunih dvadeset godina postojanja izdali su 12 albuma od kojih je osmi, Appunti partigiani(biljeke partizana), u potpunosti posveen pokretu otpora i antifaistikoj borbi openito. Na njemu su, uz tradicionalnu Bella ciao odsviranu uz pratnju Bregovieva Orkestra za svadbe i sprovode, i I ribelli della montagna jedna od najsnanijih i najznaajnih himni talijanskih partizana, te prekrasna Oltre il ponte iz pera Itala Calvina. Bella ciao definitivno je najpoznatija pjesma talijanskog pokreta otpora i meu najslavnijim partizanskim pjesmama na svijetu, a jedna od njenih najpopularnijih izvedbi pripada upravo Ramblersima. Rije je o narodnoj pjesmi koja korijene vue iz radnike pjesme beraa rie iz doline rijeke Po. Prvi put je zabiljeena 1906. godine kada su radnici prepoznali svoje pravo na osam radnih sati dnevno. Sintagma bella ciao ponavljana uzastopno nekoliko puta mogla bi znaiti opratanje od mladosti i ljepote koja se izmeu tekog rada i nevolja gubi na movarnom tlu. Partizani su staru pjesmu pjevali u neto drugaijim okolnostima te su joj djelomino izmijenili tekst, no on i dalje iskazuje istu tenju pravednosti i slobodi. Uz Bella ciao, najpoznatija pjesma koja slavi pokret otpora je Fischia il vento. Nastala je 1943. kako bi poticala partizanski pokret. Tekst je napisao Felice Cascione, a melodija je preuzeta od popularne ruske pjesme Katjua. Fischia il vento postala je himna svih Garibaldi brigada. Ramblersi su pedeset godina nakon nastanka pjesme izdali njenu obradu na demo-albmu Combat Folk. Meu Garibaldi

Combat folk karakterizira glazbenodrutveni pristup tipian za folk 60-ih proet zvukovima keltskog rocka, irskog folk-punka iz 80-ih (The Pogues) te ostalim folk-rock anrovima i podanrovima. Pokret se ubrzo proirio cijelom Italijom i postao poznat po obradama talijanskih borbenih narodnih pjesama (poput Bella ciao i Fischia il vento), koritenju tradicionalnih glazbala i temama koje obrauju drutveno-politika pitanja. 16

NEPOKORENI GRAD

brigadama nastala je i Dalle belle cita, odnosno I ribelli della montagna u MCR verziji. Na demo snimci nalazi se obrada popularne Contesse Paola Pietrangelija nastale u svibnju 1966. tijekom okupacije rimskog sveuilita zbog ubojstva studenta Paola Rossija od strane faista. Pjesma je ubrzo postala himnom radnikog i studentskog pokreta koji je vrhunac doivio 1968./1969, a nastavio je tresti talijansko drutvo jo sljedeih deset godina. U devedesetima pjesma dobiva novi znaaj te se pjeva i u znak borbe protiv Berlusconija, neoliberalizma i rata openito.

zapovjedniku, comandante Diavolu , Germanu Nicoliniju koji je 1947. optuen za ubojstvo upnika koje nije poinio. Mala sirena posveena je ratom pogoenoj Tuzli, Figli del vento Romima, aRadio Tindouf Saharawima, nomadskom narodu iz zapadne Sahare koji od 1975, kada je njihov teritorij napao i okupirao Maroko, ive u izbjeglikim kampovima u alirskom Tindoufu. La legge giusta na ironian i bijesan nain govori o dogaajima vezanim za summit G8 u Genovi 2001. koji je ostao

svemir. Na njemu se mogu nai melodine folk balade, ali i agresivnije pjesme praene estokim ritmovima violine, harmonike i flaute u stilu onih po kojima su MCR ve dobro poznati. Naziv albuma inspiriran je jednom od pjesama koje se na njemu nalaze Seduto sul tetto del mondo (Sjedei na krovu svijeta) malena je sanjalaka freska uronjena u keltsku duhovnost. Iako se velikim dijelom pjesama s ovog albuma Ramblersi tematski vraaju introvertnim i ljubavnim priama, jo uvijek se nisu odrekli svog tipinog politikodrutvenog angamana. Ovoga puta ne

Vrlo je popularna i obrada novogodinje kurdske pjesme Newrozza koju je tekst napisao Dino Frisullo, predsjednik udruenja Azadkoje promie solidarnost s Kurdima diljem svijeta. Prvi dan kurdske nove godine pada na prvi dan proljea i predstavlja veliko slavlje za narod unitavan i progonjen u vlastitoj zemlji. Osim u obradama, MCR vrlo su uspjeni i u stvaranju autorskih pjesama, takoer u duhu antifaizma. Najpotresnija je vjerojatno Lunica superstite, pjesma o masakru SS-ovaca u Bettoli u noi 23./24. lipnja 1944. koji je preivjela jedino jedanaestogodinja Liliana Del Monte. Al Dievel/La marcia del Diavolo posveenu je partizanskom

zapamen po brutalnim sukobima antiglobalista i policije u kojima je jedan aktivist ubijen. Ebano je pjesma podrke talijanskim imigrantima, a govori o afrikoj djevojci koja je kao emigrantica u Italiji prisiljena na prostituciju. O emigraciji govori i Stelle sul mare kojom Remblersi podsjeaju svoje sunarodnjake da su i oni, Talijani, bili emigranti. Le strade di Crawford govori protiv rata u Iraku, Transamerika je posveena Cheu Guevari, a La carretera austral Salvadoru Allendeu. Ove godine Ramblersi su izdali novi album Sul tetto del mondo (Na krovu svijeta). Za razliku od prethodnih, ovaj album nije vezan za jednu temu, ve tekstovima kao i zvukom obuhvaa cijeli Ramblersov

podsjeaju nas na slavnu partizansku borbu ve na suvremene probleme kritizirajui trenutnu situaciju u svijetu. Tako se u pjesmi I Giorni Della Crisi osvru na svjetsku krizu, aAltrItalia govore o drugoj Italiji odnosno o onoj o kojoj ne piu novine i koju skriva televizija i koju ne ine korumpirani politiari, sveenici i mafija, ve obini ljudi koji se svojim ivotom trude postii bolje sutra. Album je izaao 15. oujka nakon objavljivanja prvog singla Dieci volte, tono dvadeset godina nakon osnutka benda. Na cd-u je trinaest pjesama, sve ih potpisuju isti MCR, a meu nekoliko gostujuih glazbenika u pjesmama valja istaknuti ime Tonyja Esposita legendarnog napuljskog udaraljkaa. 17

PROTIV FAIZMA SVIM SREDSTVIMA!

Celtic - antifaistiki ponos GlasgowaNogometni stadioni su mjesta koja privlae veliki i razliiti broj ljudi, ine ivo tkivo drutva, a nerijetko se kae da su i preslika drutva. Oni nisu mjesta samo za zabavu koja su izolirana od stvarnog ivota gdje ljudi zaboravljaju svoje probleme. Drutveni problemi itekako dolaze do izraaja na stadionu i ne baviti se politikom, ne zauzeti stav znailo bi dopustiti da se manipulira tobom, svjesno zatvarati oi pred problemima. Znaaj antifaizma na stadionu je velik i ne bez razloga prepoznat od mnogih grupa. Jasan antifaistiki stav skupine znai zabranu pristupa mnogim desniarima koji svojom populistikom demagogijom na takvim mjestima ele pridobiti nove pristae, znai imati aktivan stav i ne dopustiti da se s tobom manipulira, znai odgajati mlade ljude u tom smjeru i eliminirati na vrijeme svaku klicu faizma koja na stadionu nalazi plodno tlo. U ovom broju predstavit emo antifaistiku borbu navijaa Celtica iji bi zdrav ponos na svoje korijene i povijest, bez trunke mrnje i s maksimalnim potovanjem za druge, te njihov beskompromisan stav da nogomet pripada svima - bez obzira na rasnu, vjersku ili etniku pripadnost - trebao biti uzor svim klubovima i njihovim navijaima.Celtic Football Club osnovan je 1887. u Glasgowu od strane katolikih sveenika koji su na taj nain htjeli okupiti irske imigrante i pruiti im utoite. Naziv Celtic trebao je podsjeati na irske i kotske korijene, a 2003. zabiljeeno osam smrtnih sluajeva uslijed sukoba navijaa ovih dvaju klubova. Netrpeljivost je uzela prevelikog maha, te su oba kluba morali poduzeti odreene mjere kako bi obuzdali svu tu koliinu mrnje. tom razdoblju, tonije 1993., u Engleskoj je i slubeno pokrenuta kampanja Lets Kick Racism Out of Football kojom se nastojalo

Youll know us by our noise Were up to our knees in fenian blood Surrender or youll die For we are The Brigton Derry Boys *stihovi tzv. Billy Boysa, glasgowske lojalistike uline bande koja je ovim stihovima provocirala katolike navijae. voa ove skupine, Billy Fullerton, i sam je bio lan Britanskih faista

nadimak The Bhoys na irsko naslijee. Navijai Celtica tradicionalno su bili katoliki koti i Irci, dok su navijai Celticovog najveeg suparnika na terenu, Rangers F.C.-a, uglavnom bili protestantski unionisti, pa su u drugoj polovici 20. stoljea uslijed nemira u Sjevernoj Irskoj (tzv. Troubles razdoblje) kulminirali krvavi sukobi navijaa. Novinar Franklin Foer navodi podatak kako je u razdoblju od 1996. do 18

Celticovi navijai sredinom 90-ih godina 20. stoljea kreu u ozbiljnu antifaistiku kampanju u sklopu koje su nastojali energiju usmjeriti u napade na faiste raznih zemalja, te se povezati s navijaima drugih klubova (rasizam je takoer bio i velik problem njemakog, nizozemskog, belgijskog, francuskog.. nogometa) koji su takoer uoili koliko je stadion postao mjesto na kojemu se ispoljavaju frustracije u krivom smjeru. U

pritisnuti klubove Engleske i Walesa da se potrude izbaciti rasizam iz nogometa i izbaciti esktremne desniare iz redova svojih navijaa. Nedavno su Celticovi navijai otro upozorili i na faizam u naoj navijakoj sceni, te su zaprijetili onom dijelu Bad Blue Boysa koji se smatra ekstremnom desnicom i koji je napao antifaistike navijae St. Paulija iz politikih razloga, da nisu dobrodoli. Takoer su poslali jasnu poruku i svim ostalim faistikim navijaima: Svi rasisti i faisti trebaju biti izbaeni sa Celtic Parka. Nema prijateljstva s faistima. Nazi ultrasi odjebite! U nastavku vam donosimo prijevod teksta Terry Mitchella, lana AFA akcije, u kojem on detaljnije govori o antifaistikoj praksi Celticovih navijaa:

NEPOKORENI GRAD

Beating the fascists Celtic style! (Terry Mitchell AFA Action)Bez ikakve sumnje, mnogi Celticovi navijai se ponosno predstavljaju kao antifaisti, a fanzin TAL (Tiocfaidh r L, Na dan e doi) je pomogao njihovoj artikulaciji. Kad je ovaj asopis poeo izlaziti, nekolicina suradnika je ve bila ukljuena i povezana s Antifa akcijom*.

* Anti-Fascist Action (AFA) je militantna organizacija antifaista osnovana 1985. u Ujedinjenom Kraljevstvu kao odgovor na rasistike organizacije poput National Fronta i BNP-a. Irska inaica ove organizacije je osmiljena po uzoru na AFA Action, no stavlja vei naglasak na irski republikanizamOko 1997. asopis poinje davati prostora i promovirati Celticove antifa navijae tako da su dijelili njihove Celtic Fans Against Fascism naljepnice. Takoer su tih godina pridobili i veliku podrku u kampanji protiv BNP-a koji je 90-ih nastojao pridobiti lanove iz kotske, to se vidjelo u uspjenoj akciji sabotiranja BNP-ova godinjeg okupljanja povorke koje se 1991. trebalo odviti u Glasgowu. Mase antifaista okruile su sudionike povorke i napale ih, te je BNP bio prisiljen povui se i otkazati okupljanje. Samo prije nekoliko godina, Celticovi navijai su tijekom utakmica redovito na rasnoj osnovi napadali tamnoputog igraa Rangersa, Mark Waltersa. No, situacija danas je potpuno drukija nakon to se veina navijaa okrenula protiv ove praznoglave manjine, tako da danas moemo rei da su se rasisti meu navijaima stiali posljednjih sezona. Nekolicina jadnika koji nastoje progurati svoje stavove, a to su npr. oni koji su vrijeali tada novog igraa Rangersa - Basile Bolija, u tome nisu uspjeli jer su se ostali navijai obraunali s njima. (tadanji urednik Tal-a) Iako je antifaistika poruka s entuzijazmom prihvaena meu navijaima, ipak nije toliko dobro prola kod vlasti. Na utakmici s Rangersima u sijenju 1995. policija je pod prijetnjom uhienja zahtjevala da se transparent s natpisom Celtic Fans Against Fascism makne jer je - provokativan. Celtic Anti-Fascists su formalno osnovani u veljai 1995. i nije trebalo dugo vremena da

se Celticovi navijai ukljue u antifaistiku borbu. Te iste godine, u srpnju, na utakmici s Birmingham Cityjem, faistiki huligani iz nekoliko klubova su se ujedinili i napali Celticove navijae (ekstremistima se oito digao ego nakon njihova uspjeha u Dublinu kad su unitili utakmicu Irske i Engleske). Nakon prvotnog iznenaenja, Celticovi navijai su uzvratili napadom, te su sukobi postrajali do kraja dana pri emu su faisti teko isprebijani. Reputacija navijaa Celtica kao antifaista bila je toliko jaka da kad su navijai St Germaina iz Pariza doputovali u Glasgow na utakmicu, svaki navija koji je sumnjivo pogledan istog trenutka bi se branio Ne, ne, ne, ja nisam faist!. Postojala je i posebna veza izmeu Celticovih i St Paulijevih navijaa iz Hamburga, a i ostali antifa navijai diljem Europe sudjelovali su na sastancima i konferencijama na kojima su Celticovi antifaisti predstavljali militantni antifaizam novoj publici. Zaredali su se dobri odnosi i s ostalim navijaima Ajaxa, Breda, Bordeauxa, Juventusa i Athletic Bilbaoa. Na utakmici kupa UEFA 1996. izmeu Celtica i Hamburga SV, faisti sjeverne Njemake su udruili snage s desniarskim huliganima kako bi napali Celticove navijae, to je opet samo ojaalo njihov antifaizam. Dok su navijai diljem Europe tukli faiste, klub je 1996. kod kue pokrenuo kampanju Bhoys Against Bigotry* koji je trebao obuzdati irski nacionalizam i animozitet prema Britancima.

Tragino ubojstvo Celticovog navijaa, Mark Scotta, i pokuaj ubojstva Irca Seana OConnora, dovelo je do najefektivnije kampanje iz 1998. Kampanje protiv sektakih napada (CASA). CASA je pruila argumente

* Bhoys Against Bigotry kampanja, koju je inicirao Fergus McCann, posvetila se nekolicini humanitarnih akcija koje su za cilj imale povezivanje katolike i protestantske djece i mladei. Pjesme u ast IRA-e bile su zabranjene (iako zabrana ba i nije dirala navijae koji su ih nastavili pjevati), a iz slubenog klupskog asopisa Celtic View izbaeno je sve to je izgledalo kao sektatvo. Nekoliko Celticovih fanova izbaeno je iz Celtica nakon to je otkriveno da su bili povezani s IRA-om ili nakon to bi na utakmice donjeli transparente na kojima bi protestante nazivali prljavim naranastim gadovima.

kako bi dokazala vezu izmeu lojalizma i faizma, te kako su napadi bili rasno motivirani. Kritizirana je loa zatita navijaa od strane kluba i policije i pokuavalo se pronai naina da se pobolja sistem transporta i informiranja navijaa o svemu to se dogaa. 1998. CASA daje slijedeu izjavu: Pogledajte bilo koji rasistiki napad i usporedite ga sa sektakim napadima, pa ete uoiti neporecivo slinu metodu. Organizacije koje profitiraju od rasistikih napada, bilo sluajnih, bilo organiziranih, su ve dugo pod vodstvom faista iz NF-a i BNP-a. U kotskoj su profiteri lojalistike organizacije poput UVF-a, UDA-e i LVF-a. Lojalistike i faistike organizacije postale su vrlo isprepletene, imaju dio zajednikog lanstva, strategija i taktika. Jason Campbell, koji je ubio 16-godinjeg navijaa Celtica, iako moda i nije lan ekstremne desniarske organizacije, s njima je dijelio isti cilj i metodu teror i potinjavanje manjinske zajednice. Kad su predstavnici kampanje doli u Celtic Park na konferenciju o jednakosti kao cilju, kako bi ispitali Fergusa McCanna o tome zato klub okree lea od ovih problema, McCanna je odjednom uhvatila bolest i napustio je sastanak. Oito su za njega ljudi koji stvarno nastoje rijeiti problem rasizma previe. injenica da je CASA bila spremna suoiti se s problemom na svim nivoima od ulice do komisijskog sastanka je pokazala nivo odanosti na koji su sudionici s pravom ponosni. Celticovi navijai imaju zavidnu antifaistiku reputaciju i povijest, te e nadajmo se ostati ukljueni u nove bitke koje slijede, pogotovo meu radnikom klasom gdje ekstremna desnica trai prostor za politiki utjecaj. 19

PROTIV FAIZMA SVIM SREDSTVIMA!

Antifaistika akcija Bosne i HercegovineBez zanimanja za situaciju u svijetu, bez suradnje s drugima bilo bi nemogue razumjeti procese i dogaaje u Hrvatskoj, a bez toga bilo bi nemogue djelovati. Intervjuima imamo namjeru skupiti zanimljive i relevantne podatke koji e nam pomoi da razumijemo to se dogaa oko nas. Takoer, oni e nam pomoi da uvrstimo suradnju s drugim antifaistima i da se jo bolje upoznamo i poveemo. Nakon to su nai drugovi iz AFANS-a probili led u prvom broju Nepokorenog grada, u ovom broju odluili smo predstaviti vam mnogo mlau organizaciju iz BiH, ali ne i manje borbenu. Iza njih je neto vie od godinu dana iskustva u borbi protiv faizma, a ve su do sada imali hrpu akcija i organizirali antifaistiki festival. Ako tako nastave, pred njima je svijetla budunost, a uope ne sumnjamo da e opravdati naa predvianja. Evo intervjua:1. Za poetak recite nam nekoliko osnovnih stvari o vaoj organizaciji (od kad postojite, to vas je potaknulo da se okupite, najznaajnije akcije itd.)? Antifaistika akcija BiH je relativno mlada grupa. Organizovano djelujemo neto vie od godine dana. Aktivistkinje i aktivisti su mahom mlai ljudi koji su se okupili iz potrebe da se suprotstave represiji i diskriminaciji kojim smo svakodnevno izloeni na svim nivoima (na ulici, u obrazovanju, drugim institucijama sistema, kroz medije itd.). Suprotstavljamo se svakom obliku faizma, nebitno sa koje strane dolazi. Od samog poetka krenuli smo sa direktnim akcijama. Meu prvima je bilo uklanjanje poruka i simbola mrnje sa ulica Mostara. Tu ima puno posla jer je grad bukvalno prekriven faistikim i ustakim simbolima. Pokrenuli smo i Antifaistiku dvolisnicu koja izlazi svakih par mjeseci. U njoj, iz antifaistike perspektive, obraujemo aktuelne teme vezane za BiH i lokalnu sredinu i bavimo se problemom diskriminacije manjinskih drutvenih grupa po raznim osnovima. Pomaemo ljudima da shvate u kojoj je mjeri faizam danas prisutan u bh drutvu, kakva ponaanja pojedinaca, organizovanih grupa, kakve zakone i odluke moemo s pravom smatrati i nazvati fai stik ima. Najvanija kampanja koju vodimo jeste kampanja za promjenu naziva ulica u Mostaru, a koja nose imena ustakih zloinaca iz Drugog svjetskog rata (Vokia i Lorkovia - ministri u vladi tzv. NDH, Mile Budaka - autor rasnih zakona tzv. NDH i Jure Francetia - komandant zloglasne Crne legije). Takoer uporno istiemo da ne postoji zakon o zabrani djelovanja faistikih, neonacistikih, ustakih, etnikih i organizacija koje se naslanjaju na tradiciju Handar divizije i koritenja njihovih simbola. Ove organizacije u BiH danas legalno djeluju i ire svoje ideje meu mladima.

Obiljeavamo sve bitne datume iz NOB-a kroz akcije plakatiranja i podjele letaka. Na ovaj nain elimo podsjetiti ljude na nau historiju koja u svojim osnovama ima ukorijenjen antifaizam, njegovu ideju i vrijednosti. Osim toga ovo je jedan od vidova suprotstavljanja sistematskoj dvadesetogodinjoj reviziji istorije koju sve tri nacionalistike elite provode u BiH.

2. Prisustvovali smo na vaem Antifa fest u Mostaru pa da li se moete prisjetiti kako je to izgledalo te hoete li ga opet organizirati i kada? Festival koji prole godine je ikad odran na Uivali smo u se odrao u septembru bio i prvi takav festival podruju Hercegovine. diskusijama i druenju

20

NEPOKORENI GRAD

sa ljudima iz cijele BiH, regije i Evrope. Diskusije i tribine su bile jako dobro posjeene. Na temama poput Faizam oko nas i Zajedniki problem-zajednika borba uestvovali su i mladi i stariji i srednjokolci, studenti ali i profesori. Jedan od sluajnih posjetilaca, zatim aktivan uesnik tribine

o odnosu nacionalnih stranaka prema antifaistikom nasljeu. Antifaistika narodnooslobodilaka borba je zajednika borba veine graana iz svih naroda Jugoslavije za slobodu od faistike okupacije, ali i za nacionalnu, socijalnu i ekonomsku ravnopravnost. Sve ovo je suprotno vri-

je to jasna poruka i najava buduih dogaaja.

4. Namjerno ignorirajui izuzetno loe ekonomsko stanje u BiH politiari uvijek u prvi plan stavljaju nerijeeno nacionalno pitanje. Kako ustvari ivi obina raja

Akcija povodom Dana osloboenja Mostara, 14. veljae 2011. godineje kasnije prokomentarisao: Pozitivno sam se iznenadio kada sam vidio koliko ljudi ima potrebu za razgovorom o tako vanim temama. Ovo je novost u Mostaru. Reakcije su bile odline i sada imamo jo veu motivaciju. Ove godine nastavljamo. Festival e se odrati 2. i 3. septembra. Planiramo animirati jo vei broj ljudi da se ukljue u diskusije i razgovore. Uskoro emo objaviti detaljan plan i program pa se strpite jo malo. jednostima koje dananji vlastodrci zastupaju te naslijeu i tradiciji koje njeguju. Spomenik je i dalje devastiran i oteen, u njega se ne ulae, a i ono malo spomen ploa, koje se u nekoliko godina obnove, bude uniteno vrlo brzo. Osim jednog od omiljenih mjesta za mlade parove, Partizansko spomen groblje predstavlja i omiljeno mjesto za iivljavanje iskompleksiranih, pijanih praznoglavaca, kojima se die na Hitlera i Pavelia. Gradonaelnik Mostara je svojevremeno izjavio kako to i nije njegov spomenik, pa ova nezainteresiranost ne treba iznenaditi. Ono to je zanimljivo u cijeloj prii je da gradonaelnik stalno zaboravlja kako se ouvanje spomenika finansira, izmeu ostalog, i iz depova nas graana. Podsjeanja radi, miniranja Partizanskog spomen groblja u Mostaru i brojnih antifaistikih spomenika irom BiH, vjerujemo da nije puno drugaije bilo ni u Hrvatskoj, su bila uvertira u rat. Rueni su simboli zajednitva, poelo je prekrajanje istorije. Bila u BiH i koliko je odrivo takvo stanje? U Bosni i Hercegovini nezaposleno je oko 46% graana. Meu mladima do 35 god. procenat raste i do 70%. ivi se jako teko, plate i penzije su male i neredovne. I danas imamo neuslovne kolektivne izbjeglike centre u kojima ivi nekoliko hiljada ljudi. Sve vrste kriminala su u porastu. Organizovani kriminal i korupcija su esto pod, manje vie, otvorenom zatitom institucija i sudstva. Prvaci politikih stranaka, optueni za najtea djela korupcije i finansijskog kriminala, redovno bivaju osloboeni ili se optunice protiv njih odbacuju. Generalno situacija je jako loa, moda i najloija od kraja devedesetih do sada. Nacionalno pitanje je, naravno, i ovaj put samo maska za kriminalne aktivnosti. Ako pogledate Dejtonski sporazum, jo uvijek vaei Ustav BiH, vidjeete da su prava tri konstitutivna naroda zatiena svim moguim mehanizmima. Na alost isto se ne moe rei za prava graana ili manjinskih grupa, od kojih su u Ustavu navedene samo vjerske i nacionalne. 21

3. Sudjelujte u inicijativi za obnovu partizanskog spomen-groblja u Mostaru pa nam ju ukratko predstavite i recite da li je poruila kakvog uspjeha? To je jedna od mnogih tunih pria o odnosu odgovornih prema zatiti i odravanju nacionalnih spomenika i spomen kompleksa velike umjetnike vrijednosti kao to je Bogdanovievo Partizansko spomen groblje u Mostaru. Ovo prije svega govori

PROTIV FAIZMA SVIM SREDSTVIMA!

Struktura BiH je uasno komplikovana, neefikasna i skupa. Imamo dravu, dva entiteta, deset kantona i jedan distrikt. U praksi je to 14

razliite oblike. U Mostaru npr. gradonaelnik ne moe biti srpske nacionalnosti jer se na toj poziciji izmjenjuju Hrvati i Bonjaci.

Prijedor, Doboj, Tesli, Bijeljina, Zvornik). Neonacisti sa hrvatskim predznakom su najvie prisutni meu navijakim grupama kripari (NK iroki Brijeg) i Ultrasi (Zrinjski Mostar). Meu Bonjacima se desio pokuaj organizovanja neonacistikog Bosanskog pokreta nacionalnog ponosa koji je na vrijeme uoen, prepoznat i u velikoj mjeri zaustavljen. Vjerujemo da za njih vie neemo uti. Nakon krvavog bratoubilakog rata u BiH teko je oekivati da odnos snaga bude povoljan po nas. Ipak, antifaistiki pokret raste, broj lokalnih grupa se poveava, sve je vie koordinacije u djelovanju i sve su ira podruja djelovanja. Vjerujemo u uspjeh.

7. Va komentar na imena ulica koje nose imena faista poput Vokia, Lorkovia i Budaka i kome je to u interesu? Takve gluposti mogu biti u interesu samo onima koji su ulice i nazvali po najcrnjim zloincima koje ovi krajevi pamte. Ko je imao, a i danas ima apsolutnu mo u djelovima BiH sa veinskim hrvatskim stanovnitvom? Na iji je prijedlog i ijim glasovima doneena odluka da se ulice tako nazovu? Odgovor je jasan. Zna se, HDZ. Osim njih odgovara i nacionalistima sa druge dvije strane, koji takoe profitiraju iz ove situacije. Mostar i drugi podijeljeni gradovi u BiH su taoci k r i m i na l i zov an i h etno-nacionalista, a ekstremistikim grupama se slue za izazivanje kontrolisanih incidenata, kojima dodatno zastrauju graane i guraju ih u svoj zagrljaj. Te ulice u Mostaru su, naalost, samo jedan od primjera sistematske revizije istorije i jo jedan primjer institucionalnog faizma u BiH. Mile Budak (Lo knjievnik, nikakav ovjek Mio Mari, mostarski knjievnik i novinar) se ak, kao knjievnik izuava u kolama koje rade po hrvatskom nastavnom planu i programu.

vlada, 14 parlamenata, stotine ministarstava... 60% budeta se troi na odravanje administrativnog aparata koji graanima prua slabe ili nikakve usluge. Ukratko, trenutno stanje je neodrivo.

6. Kakva je situacija u BiH s faistikim i slinim organizacijama? Koliko se brzo razvijaju i kakav je trenutano odnos snaga? Situacija je dosta loa. Na tlu BiH djeluje vie naci-faistikih i klero-faistikih grupa. Najorganizovanije i najbrojnije su organizacije i pokreti koji okupljaju etnike, ustae i vehabije. Neke od njih su i formalno registrovane kao takve, dok druge djeluju pod imenima udruenja veterana iz proteklog rata, humanitarnih i/ili vjerskih organizacija. esto paradiraju u faistikim uniformama, slave zloine i zloince, a vehabije se povremeno u planinama viaju i sa orujem. Osim njih ovdje djeluju i klasini neo nacisti sa sve tri strane. Nacionalni stroj (gnoj) i Obraz, faistike organizacije iz Srbije, su prisutne i ovdje u BiH, u nekoliko gradova u Republici Srpskoj (Banja Luka,

5. Smatrate li da je nacionalno pitanje stvarni izvor problema i da li ste onda razmiljali o njegovom rjeenju ili smatrate da je problem umjetno stvoren prema onoj: zavadi pa vladaj? U BiH nacionalno pitanje nije problem od 1943. jer je na ZAVNOBIH-u rijeeno na zadovoljavajui nain. BiH je tada ustrojena kao ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, ve i srpska i hrvatska i muslimanska, kakva ona jedino moe i biti. Zemlja svih njenih graana. to prije ovo shvatimo prije emo krenuti naprijed. Od 1990. konstantno idemo unazad. Problem je definitivno umjetno stvoren, a umjetno se i podgrijava na laganoj vatri. Jedan od najveih problema u BiH je prevelika institucionalna zatita konstitutivnih naroda, nautrb prava manjina. Najoigledniji primjer institucionalne diskriminacije, mislim da ga s pravom moemo nazvati primjerom institucionalnog faizma je injenica da pripadnici nacionalnih manjina (Romi, Jevreji, ostali...) ne mogu obavljati najodgovornije dravne funkcije jer su one rezervisane za Bonjake, Srbe i Hrvate. Na raznim nivoima institucionalna diskriminacija poprima 22

NEPOKORENI GRAD

8. Kojim metodama se borite protiv faizma i njegovog irenja? Veina nas se suoila sa diskriminacijom i faizmom, na ovaj ili onaj nain, u prolosti. Mnogi su se u okviru svojih mogunosti i bavili irenjem antifaistikih ideja. Ono to je cijelo vrijeme izostajalo jeste organizacija koja e ujediniti pojedince i grupe antifaistike orjentacije, ujediniti nae snage i ideje i biti u mogunosti ozbiljno se suprotstaviti pojavama diskriminacije (a mnogo ih je u BiH) i djelovanju klero-faistikih i neonacistikih grupa. Prvi korak je bio okupljanje u Antifaistiku akciju Bosne i Hercegovine. Sa aktivistima i prijateljima analiziramo situaciju, upozoravamo na pojave diskriminacije, ponekad i aljemo prijedloge i inicijative lokalnim vlastima (inicijativa za promjenu naziva ulica, incijative za zatitu antifaistikih spomenika). Putujemo po gradovima BiH i organizujemo tribine, projekcije, kulturne sadraje. Na web site-u www.antifabih.org pratimo sve teme koje smatramo vanima za antifaistiki pokret. Pravimo audio i video priloge sa antifaistikim sadrajem. Pratimo aktivnosti klerofaistikih i neonacistikih grupa, irimo informacije o njihovom djelovanju javnosti, ako smo u mogunosti pokuavamo ih zaustaviti u irenju faistike propagande i napadima na druge i drugaije. U pisanim materijalima koje distribuiramo po naim ulinim akcijama radimo na motiviranju graana za aktivno sudjelovanje u borbi protiv diskriminacije i faizma, te razvijanju duha zajednitva meu graanima i narodima. Time to uklanjamo poruke i simbole mrnje sa ulica, spomenika itd. pokazujemo da u naim gradovima nema mjesta mrnji i nazadnim idejama.

pitanjima. Eventualnim ulaskom BiH u EU sa te strane se nita nee promjeniti. Evropska unija je zajednica krupnog kapitala i to je njena sutina. Prisiljavanje nerazvijenih zemalja na otvaranje trita i takmienje sa najrazvijenijima je kao da prisilite biciklistu na trku protiv mlaznog aviona. Osim toga nerazvijene se prisiljava na privatizaciju resursa i najvanijih privrednih subjekata (Telekomi, elektro-energetski sistem, rudnici). Ukoliko EU ili nae vlasti istinski ele da se razvijemo, onda nam sigurno nee preporuiti da prodamo Telekome jer oni najvie pune budete i uz dozu politike mudrosti i ljudske odgovornosti mogli bi omoguiti finansiranje javnih radova na izgradnji prijeko potrebne infrastrukture

Ova saradnja postoji, ali je ona, po naem miljenju, daleko od zadovoljavajue. Moramo djelovati u mnogo boljoj koordinaciji nego to je to do sada bio sluaj. Zajedniki neprijatelj se moe pobijediti samo zajednikim snagama.

11. Da li ste pratili to se dogaalo sa Prideom u Splitu i kako to komentirate te da li vidite poveznice izmeu toga i rasturenog gay festival u Sarajevu 2008.? Poreenje je donekle na mjestu, s tim to ide na tetu Sarajeva jer se ovdje nije deavao Gay Pride, ve festival Queer kulture, tako da je omiljeni argument prikrivenih faista i homofoba kako im smeta paradiranje i ljubljene na ulici, a nemaju nita protiv istospolne ljubavi meu 4 zida, ovaj put izostao. Do ovakvog nivoa diskriminacije seksualnih manjina je dovela sprega ekstremne desnice sa vjerskim organizacijama uz podrku dijela medija. Novinar i knjievnik Emir Imamovi Pirke je nakon to je Queer Fest, od strane vehabija i navijakih huligana brutalno prekinut, izjavio kako je biti protiv pedera ili lezbijki u Sarajevu isto kao i biti protiv npr. Bonjaka u Prijedoru ili Viegradu, Palestinaca u Izraelu, dakle protiv manjine, protiv slabijeg. Antifaistika akcija ne podrava homofobiju, seksizam kao ni druge oblike diskriminacije.

12. Koji su vai planovi za budunost? i time pokrenuti unitenu bh ekonomiju. Rasprodajom stratekih resursa ostajemo bez ikakve mogunosti za razvoj, a sve to dolazi u paketu sa evropskim integracijama. Planovi za budunost su: rad na jaanju organizacije, poveanje broja aktivista i aktivistkinja, broja lokalnih grupa, nastavak postojeih kampanja do uspjeha i pokretanje novih.

9.

Kakav

je

va

stav

o

EU?

10. S kojim antifaistikim grupama van BiH suraujete? Mislite li da bi grupe iz razliitih zemalja trebale biti bolje povezane, pogotovo sa prostora bive drave? S obzirom da desniarske i faistike grupe sa podruja bive Jugoslavije blisko sarauju i da se prelijevaju iz jedne drave u drugu, saradnja izmeu antifaista iz regije je neophodna. Zbog toga smo uspostavili kontakte sa veinom antifaistikih organizacija koje djeluju na ovim prostorima.

13. Za ruka

kraj moda itateljima

kakva poasopisa?

Tzv. meunarodna zajednica je jo od Dejtona subjekt u Ustavu BiH. BiH je ve potpisnica sporazuma CEFTA i mnogih drugih sporazuma kojima je unitena njena ekonomija i svaka ansa za razvoj, a od formiranja Kancelarije visokog predstavnika meunarodne zajednice (OHR), nema autonomiju u odluivanju o najvanijim

Antifaistike ideje i vrijednosti mogu dati rjeenja za mnoge probleme s kojima se naa drutva suoavaju. Za poetak ne budite konformisti, to nije uzbudljivo. Probudite ovjeka, aktivistu u sebi. Priite drugima bez predrasuda i udruite se. Stvari se nee promijeniti same od sebe, a zajedno smo ih ve uspijevali promi