NEVALJANOST UGOVORA

Dominik VuletiJean Monnet Katedra za pravoEkonomski fakultet ZagrebE-mail: dvuletic@efzg.hr

KONCEPTUALIZACIJA-Kako bi ugovor proizvodio pravne uinke potrebno je ispunjene pretpostavki koje se propisom (zakonom, Ustavom etc.) predviaju za njegov nastanak i valjanost.

-ZOO ne definira izriito pojam nevaljanosti ugovora ali determinira njegov sadraj kroz odredbe o dva oblika nevaljanosti: NITETNOST i POBOJNOST.

NB: Stari ZOO koristio je za nevaljanost izraz nevanost, te za nitetnost izraz nitavost.

Institut nitetnosti, ili kako se jo u teoriji naziva apsolutna nitetnost, postoji radi zatite javnog ili opeg interesa koji se njime titi (uenje o javnom poretku tzv. ordre public)

Institut pobojnosti, ili kako se u teoriji jo naziva relativne nitetnosti, postoji u interesu ugovornih strana koji se njime titi.

Stoga je nitetnost tei oblik nevaljanosti od pobojnosti.

NITETNOST Nitetni ugovori NE PROIZVODE NAMJERAVANE PRAVNE UINKE (ali mogu proizvoditi druge pravne uinke)

Temeljne znaajke nitetnosti: -nitetnost postoji po samom zakonu (ex lege) -na nitetnost sud uvijek pazi po slubenoj dunosti -pravo na isticanje nitetnosti se ne gasi -na nitetnost se moe pozivati svaka trea zainteresirana osoba

Nitetnost sud utvruje deklaratornom odlukom.

NITETNOST Ugovor koji je protivan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili moralu drutva nitetan je, osim ako cilj povrijeenog pravila ne upuuje na neku drugu pravnu posljedicu ili ako zakon u odreenom sluaju ne propisuje to drugo.

Opi razlozi nitetnosti: -protivan Ustavu RH: potrebna konkretna odredba URH, ne samo ustavno naelo -protivan prisilnim (kogentnim) propisima -protivan moralu drutva: irok i fleksibilan pojam

POSEBNI RAZLOZI NITETNOSTIU vezi sa ugovornim stranama i oitovanjem volje: -Poslovna nesposobnost -Nepostojanje suglasnosti tijela pravne osobe -Fizika sila -kolski primjer i ala -Simulacija -Nesporazum +zakonska zabrana sklapanja ugovora jednoj strani moe, ali nije nuno razlog nitetnosti

U vezi s inidbom i objektom inidbeU vezi s pobudomZbog nedostataka oblika

POSLOVNA NESPOSOBNOST KAO RAZLOG NITETNOSTI

Ugovori u kojima jedna od strana nije imala poslovnu sposobnost (ili a fortitori dvije ili vie ugovornih strana) su nitetni

NB: ponoviti pojmove poslovne sposobnosti, pravne sposobnosti, fizike osobe te pravne osobe

NEPOSTOJANJE SUGLASNOSTI TIJELA PRAVNE OSOBE KAO RAZLOG NITETNOSTI

Nitetan je ugovor koji zastupnik pravne osobe sklopi u njezino ime bez potrebne suglasnosti, ali samo ako je nunost davanja suglasnosti upisana u registar u kojem je upisana ta pravna osobo ( u suprotnom nema nitetnosti)

FIZIKA SILA KAO RAZLOG NITETNOSTIFizika sila (vis absoluta): akt kod kojeg mehanikom primjenom sile prisiljena strana uope ne oituje svoju volju odnosno nema volje.

Svi ugovori sklopljeni uslijed fizike sile su nitetni.

KOLSKI PRIMJER I ALA KAO RAZLOZI NITETNOSTI

Oitovanje volje dano uslijed kolskog primjera ili ale nije ozbiljno, odnosno ne postoji ozbiljna i stvarna volja za sklapanje ugovora pa i ne moe proizvoditi pravne uinke

SIMULACIJA KAO RAZLOG NITETNOSTISimulacija postoji kad niti jedna ugovorna strana nema ozbiljnu (stvarnu) volju za sklapanje ugovora i kad to obje strane znaju ali ipak svjesno oituju volju za sklapanje ugovora tako da nastaje privid sklapanja ugovora.

Sklopljeni ugovor: simulirani (prividni ili fiktivni) ugovor

-APSOLUTNA SIMULACIJA: simulirani ugovor -RELATIVNA SIMULACIJA: simulirani + disimulirani ugovor

Simulirani ugovori su nitetni ali disimulirani ugovori u sluaju relativne simulacije nisu nuno nevaljani pravni poslovi

NESPORAZUM KAO RAZLOG NITETNOSTINesporazum je mana volje u kojoj obje ugovorne strane vjeruju da su suglasne ali u stvari izmeu njih nema suglasnosti volja, odnosno postoji nesporazum.

Nesporazum je razlog nitetnosti samo kad postoji glede prirode ugovora ili nekog bitnog sastojka ugovora

NB: ponoviti bitne sastojke ugovora

NEDOSTACI U INIDBI I OBJEKTU INIDBE KAO RAZLOZI NITETNOSTIinidba mora biti: - OBJEKTIVNO MOGUA (npr. dotaknuti Sunce je objektivno nemogue) -ODREENA ILI BAREM ODREDIVA -PRAVNO DOPUTENA Nitetnost postoji kada izostane jedna od tri gore navedeneosobine inidbe ili kad je takav predmet (objekt) inidbe.

NB: ponoviti pojam inidbe

POBUDA KAO RAZLOG NITETNOSTINaelno, pobude iz kojih je ugovor sklopljen ne utjeu na njegovu valjanost.

Meutim, ako je nedoputena pobuda bitno utjecala na odluku jednog ugovaratelja da sklopi ugovor i ako je to drugi ugovaratelj znao ili morao znati, ugovor e biti nitetan

U tom sluaju besplatni ugovor je nitetan i kad drugi ugovaratelj nije znao, ni morao znati da je nedoputena pobuda bitno utjecala na odluku njegova suugovaratelja.

Nedoputena pobuda je ona koja je protivna Ustavu RH, prisilnim propisima i moralu drutva (ordre public)

OBLIK KAO RAZLOG NITETNOSTIKad propis odreuje oblik u kojem ugovor mora biti sklopljen, a i kad same ugovorne strane odrede oblik kao pretpostavku valjanosti ugovora, izostanak sklapanja ugovora u propisanom/ugovorenom obliku dovodi do nitetnosti.

Primjer propisane forme: ugovori o kupoprodaji nekretnina u pismenom obliku.

OPSEG NITETNOSTINitetnost jedne ili neki ugovornih odredbi ne dovodi uvijek i nuno do nitetnosti ugovora u cjelini

Nitetnost odredbi: -bez koji ugovor ne moe opstati (e.g. objektivno bitni sastojci) -koje su uvjet ugovora ili odluujua pobuda za sklapanje uvijek dovodi do nitetnosti ugovora.

Meutim, naelno, nitetnost ostalih odredbi ne dovodi do nitetnosti ugovora u cijelosti ve se nitetnost obuhvaa samo nitetne odredbe.

POSLJEDICE NITETNOSTITemeljna posljedica : nitetni ugovor ne stvara namjeravane pravne uinke

Meutim, moe stvarati nenamjeravane pravne uinke, osobito: -obvezu restitucije: vratiti primljeno (jednostrana/obostrana natrulana restitucija)

-obvezu naknade tete : 1.postojanje tete 2. savjesnost oteene strane 3.ako je druga strana skrivila nitetnost 4. uzrona veza izmeu nitetnosti ugovora i pretrpljene tete prve strane NB: uzrona veza (kazualni neksusu) mora biti izravna, tipina i neprekinuta

POBOJNOSTPobojni ugovori stvaraju namjeravane pravne uinke, kao i valjani, ali ti uinci mogu biti poniteni unutar prekluzivnih rokova.Pobojnou se titi interes ugovornih strana.

Znaajke: -ne postoji po samom zakonu (ex lege) -na pobojnost sud ne pazi po slubenoj dunosti -pravo zahtijevati ponitenje pobojnog pravnog posla pripada samo ugovornim stranama -pravo na utvrivanje ponitenja pobojnog pravnog posla ogranieno je prekluzivnim rokovima

-Zahtjev za ponitenje pobojnog ugovora se ostvaruje tubom (tuba zaponitenje).-Sud ponitava pobojan ugovor konstitutivnom (pravo-stvarajuom)odlukom.

PREKUZIVNI ROKOVI ZA PODNOENJE TUBE ZA PONITENJE POBOJNIH UGOVORAPojam prekluzije (gubitka prava).

Razlika izmeu objektivnog i subjektivnog roka.

Subjektivni prekluzivni rok kod pobojnosti: jedna godina od dana saznanja za razlog pobojnosti

Objektivni prekluzivni rok kod pobojnosti: tri godine od dana sklapanja ugovora (u svakom sl).

RAZLOZI POBOJNOSTI1. Ograniena poslovna sposobnost ugovorne strane2. Mane volje: bitna zabluda, prijetnja i prijevara3. Drugi razlozi odreeni propisima

-ponoviti poslovnu sposobnost

Ograniena poslovan sposobnost nije esta pojava kodtrgovakihugovora.

ZABLUDA KAO RAZLOG POBOJNOSTIZabluda je pogrena predodba o nekoj injenici ili okolnosti, osoba je u zabludi kada vjeruje da postoji neto to ne postoji ili kada vjeruje da ne postoji neto to postoji.

Ugovor je pobojan: -kad je zabluda bitna -kada postoji uzrona veza izmeu zablude i sklapanja ugovora -kada druga strana nije spremna ispuniti ugovor kao da zablude nije bilo

NB: novi ZOO izostavio neskrivljenost zablude kao pretpostavku pobojnosti,ali prema miljenju prof.dr.sc. Slakopera neskrivljenost i dalje postoji kaopretpostavka pobojnosti temeljem naela savjesnosti i potenja .

KAD JE ZABLUDA BITNA?Zabluda je bitna kad je ugovorna strana u zabludi glede:

Identiteta inidbe ili njezinog objekta: prvenstveno pogrena predodba o sadraju inidbe (kupoprodaja skutera-polovila ili motocikla)Bitnih svojstava objekta ugovora Okolnosti koje se smatraju odluujuima pri donoenju odluke o sklapanju ugovora prema: -obiajima u prometu ili -namjeri te strane4. Identiteta ili bitnih osobina druge strane ali samo kad se ugovor sklapa s obzirom na identitet ili svojstva druge strane

PRIJEVARA KAO RAZLOG POBOJNOSTIPrijevara postoji ako jedna strana izazove zabludu kod druge strane ili je odrava u zabludi u namjeri da je time navede na sklapanje ugovora.

NAMJERA (svijest i nakana) jedne ugovorne strane ili tree osobe bitan element prijevare

Takva zabluda kod prijevare ne treba biti bitna

Prevarena strana ima pravo zahtijevati naknadu pretprljene tete

NB: civilnopravnu prijevaru ne mijeati s k.d. prijevare

PRIJETNJA KAO RAZLOG POBOJNOSTIPrijetnja (vis compulsiva) je radnja kojom se drugoj strani stavlja u izgled ili najavljuje neko zlo (akt zastraivanja). Nije odluno ako prijeti jedna od ugovornih strana ili trea osoba.

Pretpostavke da bi prijetnja bila razlog pobojnosti: 1. nedoputena prijetnja 2. opravdani strah koji je doveo do sklapanja ugovora 3. uzrona veza izmeu prijetnje, opravdanog straha i volje za sklapanje ugovora.

Procjena OPRAVDANOG STRAHA -objektivni kriterij -subjektivni kriterij

NB: kao i kod prijevare.

OPSEG POBOJNOSTINaelno, pobojnost jedne ugovorne odredbe uzrokuje pobojnost cijelog ugovora (za razliku od nitetnosti)

Sudskom odlukom ugovor se ponitava u cijelini

Iznimka

POSLJEDICE POBOJNOSTI

Kao i kod nitetnosti to su restitucija i odgovornost za tetu.

Meutim, za razliku od nitetnosti, jedna od pretpostavki odtetne odgovornosti kod pobojnosti nije skrivljenost (odgovara se bez obzira da li je jedna od ugovornih strana skrivila pobojnost).

KONVALIDACIJA I KONVERZIJAKonvalidacija: naknadno osnaenje ili pretvaranje prvobitno nevaljanih ugovora u valjane

Ope pravilo kod nitetnih ugovora: Quod initio vitiosum est, non potest tractu temporis convalescere (Regula Catoniana)- dakle konvalidacija nitetnih ugovora nije mogua. Iznimke: -da je zabrana bila manjeg znaaja i da je ugovor u cijelosti ve ispunjen -oblik kao razlog nitetnosti za ve preteito ispunjene ugovore

Konverzija: pretvaranje nitetnog pravnog posla u drugi valjani pravni posao.Mogua ako ispunjava pretpostavke za drugi ugovor, ako odgovara namjeravanojsvrsi ugovora i da se moe uzeti da bi drugi ugovor bio sklopljen da su stranke znaleza razloge nitetnosti . (primjer: kupoprodaja-darovanje)