rt­tna cr­l'a-

u­u

ma go-

o1aj ure kup S\' o-

SJ­

om,

aru­Cr-

mj. tVI).

sr e mo, dok "jed, Jaz­Le

·e i ore

~alo

oj ih go-

~dlle • SO' id et.

Gođ. ll SIBENIK, t . ožujka 1931 .

HeprijcHelj protiv ka lo ličkoga odgoja mladeži (Iz korizmene po. lanice krčkoga bislwpa dra J. re br n i ća)

Pra tari je običaj, da naši bi kupi prilikom korizme uprave na S\ oje vjernike po !amcu, u kojoJ im go ore kao duhovni vode o najvažnijim pita­njima vjerskoga života. l O\ e godine napi ali u svi hrvaLki biskupi koriz­mena pastir ka pLma, u kojima rješa­vaju najsavr menija pitanja s·tdanjega vremena. Tako -krčki bi kup preuzv. g. dr Jo ip Sr ebrn ić u vo joj ovogo­dišnjoj korizmenoj po lanict -- prilikom 1500.godišnjice Eie kog općeg crkve­nog abora, na kome e g. 431. \'e­čano progla ilo, da je Prebl. Djevica Marija prava i i tin ka Bogorodica -razvija vu nauku o Bl. Dje' ici Ma­riji, napose u vezi modernim odgo­jem u t. zv. Tyršovom duhu. Tnj dio prenosimo u cijelo ti:

nu posljednje doba počeo se na­rivavati neprijatelj Pre vete Bogorodice

· u novom podmuklom obliku. Hvali i preporuča, širi i uvađa takozvani Tyr­šov duh, Tyršovu ideologiJU, Tyršov način mišljenja o svijetu, o čovjeku, o naciji, o državi. Ja sam stvar proučio

i mogu Vam kazati, koliko lijedi : *) Tyršov je duh duh naturalizma i ma­

terijalizma. Tyrš je uzimao svoje ideje najprije od njemačkog fitozofa Scho­penhauera, zavolio je kasnije tjelesnu kulturu poganskih Grka, učio se tako­đer od muhamedanaca te prešao u materijalističko shvaćanje ljudskog dru­-štva i svijeta uopće prema razvojnoj teoriji Darwina. Njegova ideologija ne pozna Boga niti neuf!lrle ~uše. Duš.a su i tijelo njemu poJave tste stvan; religioznost je njemu rad za narod,

*) Za sve gornje izvode o Tyršovoj ideolo­giji ima prepuna autentičnih podataka u sp!si.­ma: L. Jandrasek: Dr Miroslav Tyrš, 2. vydan1. Đrno 1924. - Dr Josef Tvrdy: Tyršova flloso ­iie; Tyršov Sbornik VIII. V Praze 1924. - Isti: Jest fHosofie Tyršova posillvismem ?; Tyršov Sbornlk I. V Praze 1920. - Venceslav Havli­ček: V liv Darwinovy nauky na Tyrše; Tyršov Sbornlk VII. V Praze 1923. - Podaci važe to 'Više, što su pisani i utvrđeni od Tyršovlh go­đUćlh štovatelja l pristaša.

obavljan u duhu 'ječnih zakona pri­rode, u duhu stalnog napretka i raz-vitka . ČovJečanstvo te njime i poje-dini narolh su njemu amo diJelo\ i prirode; net pro.-ivi zakoni, koji vla­daju u prirodi, vladaju i nad čo­

vječan !\·om narodima t ih ni­jedna molitva ne može izmijenili. Život mu je nepre tano ·gibanje i borba, gdje pobjeduje onaj, koji je spremniji za borbu. Stoga tr ba nje­gO\ ati ljele nu kulturu; tjele no jaki pojedinci ·ačinjavat će i jako t naro­da . Gr ka mu je kultura putokaz u odgoju mladeži. Propovijeda slobodu, brat ·tv o i jednako t u srni lu naturali­stičkog humani! ta. Ruga e kršćan­

skoj caritas. Hoće, da -e odgaJa um, vol ja i čuv tvo u čovjeku za ljubav prema narodu i državi, za lobodu i stegu, za narodnu odbranu, za pro vjetu i moral, ali dakako ve u svijetlu i klju­čivo o\fozemne kulture te do ljedno bez Boga, bez Kri ta, b z Crkve, bez molitve- pa i bez Presvete Bogorodice, jer njemu je ideal grčki

čovjek; "boljeg većeg čovjeka nije proizvela nijedno kasnije doba" - o­vako se sam izjavio. Tyrš je medu Česima otac opsežnih omladinskih od­gojnih organizacija; u smislu svoje ideologije izl učio je iz njihova od­gojnog rada vaki upliv religioznih, naročito k a t o l i č k i h momenata, te je neprestano djelovao, da budu u vjer­skom obziru ateističke.

Ovo je Tyršova ideologija. Nitko je od dobrih katolika ne može pri hv a­titi, jer je ona jednostavno n e ga e i j a ne samo čitavog katolicizma, nego uopće vjere u Boga.

Neiskrenost je neupućenost ili za­varavanje, ako se tvrdi, da njezine e­tične ideje nijesu i ne mogu biti su­protne vjerskim etičnim načelima.

Kako to, kad Tyršova ideologija uopće ne pozna etike s odnosima pre­ma Bogu: kad vjerska etična načela

Broj 9.

negira te u vome području ne doz­voljava ma ni najmanji pokušaj od­goja u mjeru katoličke etične nauke?

acionalni odgoj u mt -Ju Tyršovc ideologije nije ništa drugo nego kon­kretna primjena Darwinove razvojne teorije na čovjeka pojedinca i na na­Ciju. Tko od l<alolika, te od ljudi uop­će, koji vjeruju u Boga, može to pri­hvatiti?

em a veće s u p rot n o t i protiv katoličkog odgoja od le ideoiogije l Prava je takoder n e g a e i j a katoličkog lanovišta, kad e t\ rdi, da mogu ve­ćenici na vome području doduše slo­bodno mladež odgajati u vjer kom duhu, dok je stvar lajičkih elemenata, da ami na području Tyr·ove ideolo­gije istu mladež odgajaju lt rl yr· ovom duhu. Jer vaki odgoj mora da bude jedin tven i lo2an, inače će na tati ono t' to, kao kad mt je ' ate ple­menito vino a pokvarenim. ~moguće

je duše usmjeriti k Bogu, ako ih i to­vremeno Tyršov du h tjera dalje o d Bo ga. A radi se o najozbiljni­joj stvari na svijetu, o sudbini duša, koje su neumrle i stvorene za vječnost l Ap olutno je dakle za na isključeno mirno dopuštati odgoj u srni lu Tyr ov·-t duha, kaošto je uopće suprotno katoličkoj nauci, da je ma bilo koji odgoj i ključiva tvar Iajičkih elemenata, dolično državne vlasti.

Roditelji neka znadu, da odgoj njihove djece u snazi Tyršove ideolo­gije v o d i n e i z b j e ž i v o u v j e r s k i n e h a j i konsekventno prije ili kasnije u vjer ki nihilizam, u otpad od Kristove Crkve, u otpad od Boga. Ta ideologija najveća je po­g i b a o z a n a š u d j e e u i m l a d e ž, jer ide za tim, da pomalo iščupa iz njihovih duša sve, što spominje na Boga i Isusovu Crkvu. Ta se ideolo­gija danas preporuča i ši ri i mnogi zbog svog položct ja niti ne mogu, da je mimoilaze, premda je iz dna duše mrze i osuđuju . Ali mi hoćemo da se protiv nje borimo" da se borimo za slobodu savje ti i roditelj kih prava

Strana 2

pod vod tvom nebe ke Bogorodice! Ne stoji Ona na trani Tyr~ove ideo­logije! Silna, jaka žena iz raja, Pre­sveta Boaorodica Marija, ooa je uz na . Mi nećemo Tyr ~a, mi hoćemo u odgoju djece i mladeži Bogorodicu Mariju !"

Ova ko otvoren i nas tu p preuzv. biskupa Srebrnića u duhu Mahnićevih svijetlih tradicija bez umnje će iza­zvati veopću pozorno t, jer se tiče pitanja, koje i te kako leži na srcu svakom vjesnom katoliku. Nama je osobito drago, · to je preuzv. Srebrnić tako jasno iznio katoličko stanovi·te u ovom tako savremenom i važnom pitanju ne ·amo za njegove vjernike, već i za sve nas katolike, koji odlučno zajedno njim "hoćemo u odgoju djece mladeži Bogorodicu Mariju".

Dragocjeno priznanje Svjet ka e ·tampa općenito pri­

znanjem izrazila o znamenitim izjavama sv. Oca Pa pe, o njegovo pi s m u o uzgo­ju mladeži, božićnjem govoru pred kar­dinalima, te o najnovijem pi mu o kr­šćan koj ženidbi . Gdjegdje e oala · i o ko ji strančar ki li t, koji e ne laže a trogim načelima katoličkoga nauka.

Ipak možemo reći, da je priznanje bilo općenito a !rane katolika i nekatolik"

1 a o obito ve eli priznanje beo ..~ d.

"Pol itike", koja dono i uvodni ·lanak o papin kom pi mu glede ženidbe. Jz toga pi anja dono imo ovdje tek male ulomke u potvrdu gornjega na lova.

Govoreći o božićnjem govoru i pi­smu o ženidbi "Politika " opaža:

" lako ·u upućen e pripadnicima ri­mokatoličke vjeroi povije ti, ipak

·Efez a obali rijel<e Kaj tro nalazio se

tari i gla oviti grad Efez. Pogan i u se divili efeškom hramu božice Dijan e, koji je bio po veličini jedna od naj­znamenitijih umjetnina ·vijeta. Hero-tra! ga zapali L te noći, kada se rodio

Al ek andar Veliki (21. VII 356. pr. Kr.) . anovo agraden bi opljačkan od okrutnoga cara Nerona. Zatim ga Scili zapale god. 260. p. Kr. Tu je do­movina pj · nika Kalina i Hiponate, filozofa I leraklita i slikara Apela i Pa­ra zi j a.

Tu je i v. Pavao organizirao · ku­pinu kr ·ća na, te im adre · irao jednu poslanicu. Ljubimac l u ov, apostol

KATOLIK

obe privukle opću pažnju značajem i univerzalnošću predmeta . . . Njihov zajednički cilj se odmah jasno odaje njihovim doista čovječanskim i dru­štvenim karakterom, koj i zaslužuje ocjenu i priznan je ne samo ljudi, koji pripadaju drugim vjeroispovjestima, nego i svih onih, koji, iako ne ispovi­jedaju nikakvo pozitivno vjersko uvje­renje, ipak vode brigu o moralnosti i općem interesu ...

Bez obzira na osporavanje, koje dogmatička trana toga dokumenta (o ženidbi) može izazvati kod drugih cr-kava, njegov je moralni i opći značaj toliko velik, da se mora priznati, da je Papa odlično izabrao trenutak za podizanje voga gla a u obranu zako­nite bračne veze protiv raznih napada i zabluda, kojima je ona izložena.

Enciklika •Gastr con nubii , (pismo o žen idbi) je naišla na ogroman odjek. Ona j e to i za !užila. Stavljajući svoj autoritet u lužbu braka Papa je uzeo u voje ruke obranu jedne u tan.::ve, koja intere uje ne samo reću i moral pojedinaca, nego i budućno t naroda i civilizacije.

Pr a v o l a v 11 a er k v a, k o j a j e u v j e r k o j l a j n i b r a k a u v i j e k g l e­dala najvi·u društvenu svetinju, može amo da pozdravi po~ to­vanjem i priznanjem uzv1sene napore vrhovnoga poglavara v e l i k e k a t o l i č k e e rk v e."

Rekli smo, da na ovo priznanje ve eli, a to zato, jer dolazi od ugled­noga li ta prav0 Javne vjere. !(od na nažalo t imade tako ni kih tvo­rova da ne amo ne govore ni ne pi ~ u poštovanjem i priznanjem o Papi, nego napadaju Papu upravo luter ·kim bijesom. Bog im opro tio!

v. Ivan, dugo je boravio u Efezu te v oma tar umre u tom gradu aod. 100. r . Kr. jega naslijedi na bi kup ­koj stolici sv. Timotej, učenik sv.

Pavla. Efez je pak ostao na gla u u kr­

· ćan kom vijetu, jer e tu god . 431. održao treći veopći crkveni a bor, u kojemu je 200 bLkupa o udilo nauku

e torija, koji je učio, da je Bl. Dj. Marija rodila samo čovjeka, u kojemu je bilo božan tvo. U tom aboru Ne torij bude o uden kao krivovjerac, le u u velikoj crkvi Marij e Bogorodice 22. juna g. 431. veli oci večano progla-ili kao i tinu vjere božansko materin­tvo Marije.

Nestorij ne·to ka nije umre. Stiže

Brej 8.

Vele časnom Gospodinu Don N. N.

Vi se zgražate, kako li "čudno vrag podvuče uže u našoj šibenskoj okolici preko onih ..... i što li oni preko svoj ih agenata ne govore, kako li po vražj u izvrću našu sv. vjeru" l Zato se u vom pismu č u d ite onome, što ste na svoje u·i čuli, gdje se go­vori protiv Pape i nas svećen i ka, te se pitate: Na što će ovo dovesti?

Vele časni, od početka svijeta "ne­prijatelj čovjek" sije svoje sjeme -kukol j u njivi Gospodn joj, a povijest Crkve katoličke u svakom vijeku pri­povijeda o kojoj herezi. Crkva je o­stala, a neprijatelji su propali. Tako će biti i sada. Gnji l o otpada i propasti će, zdr~vo e potrese i - učvr ti. Uz­dajmo se u Boga, molimo i utvrdujmo vjernike u trahu Božjemu, u opsluži­vanju Božjih zapovijedi, u ćudoređu i pošten ju. "1 vrata paklena ne će je nad­vladati!"

to pak pišete, da oštrije istupamo u "Katoliku" protiv protivn ika, na to Vam poštovanjem odgovaramo, da ne možemo ni ne ćemo. Zašto ne možemo, lako ćete sami razumjeti, a zašto ne ćemo, odgovorili smo već i drugima u br. 2. ove godine pod na-lovom "Odgovor prijateljima mjesto

protivnicima". Ne isplati st i značilo

bi, to e ono kaže, tući vodu u m or­t ar u.

!(ako ćete Vi govoriti s protivni­kom, koji trubi, da čuva nauku, pri­mljenu od J ed i n o g a vog učitel j a,

a ru · i nauk toga učitelja glede .,. že­nidbe. Ta I us je rekao: "~to je Bog

ga tra na kazna: jezik m u crvi IZJe­doše radi njegovih bogumr kih psovki protiv ·vete Bogorodice. Providnost po·alje protiv pisanja Nestorijeva sv. Ćirila Alek andrijskoga •. koji je učeno i lavodobitno pob ijao razna krivovjer-stva e torijeva.

Dana· je Efez malo seoce, koje Turci zovu Ain Suluk te je sijelo pravoslavnoga bi kupa, koji ovisi od grčkoga patrijarha u Carigradu.

Po želji sv. Oca Pape kršćanski će svijet na o obiti n ačin proslaviti hilja­dupetstsgodi;.:nj icu crkvenoga sabora u Efezu. Na · i hrvatski primorci na Ve­l iku Gospu pro91aviće tu uspomen11 na eubari tičnom kongresu u Trsatu..

n

n n o

k ll

ri ke

1 a le­Jill

tlU.

B r oj 9

združio, neka čovjek ne razdružuje 1" A oni razvrgavaju brakove po j a v­nom i privatnom pravu voje cr­kve. Isus kaže: "Tko otpu ti ženu svoju i oženi se s drugom, čini pre­ljubu; i tko e oženi otpu tenom, čin i preljubu (Luk. 16, 18)." A što čine oni i koj i uskaču k njima?

Mi ·mo do ada čuli i vjeroval i, da se kršćan tvo temelji na i t i n i. A eto novi apo tol i uče, da se temelji na ljubavi. Moguće da to vrijedi za neke. No na kojoj ljubavi? ... Za nas je naime kr~ ća n k a ljubav plod

kršćan ke i tine. Za na je do ad bila razlika izme­

medu građan ke i vjer ke trpeljivo-t i. Za njih toga nema. Od početka

Crkve u katolici živjeli kupa inovjer­nicima, pače -e i ženili njima, ali u vjeri nije bilo popu~tanja. Pak jer je i nauk o životu po mrti kod katolika drugo­vačiji, od početka~ u e napo e i pokapali, po načelu: "S kojima e ni­je mo lagali živi, da ne budemo sku­pa n t mrtvi". Za njih jedna i druga vjera je i to a do spomenute odredbe glede ukopa rekao bih ne drže ništa, nego zamjeraju katolicima. Poput ·ebi sličnih i oni e pozivaju na v. Pi mo, tumačeći ga na voju . Sablažnjuju e z boo- riječi n budala". (l ne paze, za­~to i u kome mi"! o kome je re­kao Go podin rijc:d o ude. A ipak je i-ti Go podin rabio riječi "licumjer­ci, obijeljeni grobovi, zmij ka l eg l a" a jednom učenil<u reče: "Odlazi od mene, otono!"

ije li v. Pavao rekao, da onoga, koji ne sluša Crkve, treba držati za neznabo ·ca i javnoga grje~nika, te ga niti pozdraviti, kad ti d ode u kuću, kako kaže Apo tol l juba\'i sv. Ivan (Il 10), jer tko ga pozdravlja, prima dio u njegovim zlim djelima?

Valjda su svi ovi izrazi oštriji od

riječi "budala ", kojom se hoće da kaze, da pi ac ne zna ono, što govori.

S takvim protivnicima uzalud je gubiti vrijeme, jer ti izvrću riječi najtvrđe dokaze, i još te vrijeđaju po onoj narodnoj: "Tko istinu gudi, gu­daiom ga po prstima biju " . Zato ćemo se držati na-ega pravca: istinu učiti i tumačiti, laž uzbijati i ra krinkavati, a ne voditi uzaludne prepirke.

Izvinite; a bit ćemo Vam harni na svakom bratskom savjetu za dobro katoli čke vjere i našega puka.

Uredniltvo

• KATOLIK

Tko je katolik ? Katolik je grčka riječ, a znači "op­

ćenit". Vjera , objavljena od Go podi na Isulwta, namijenjena je v m u vijetu. Zato je jedino vjera, koju i povijeda i iri Crkva, od l ukrsta o novana, vjera

k a t oi ička i Crkva k a to lička. Iz toga ja no li jedi, da n i j e d n a narodna cr­kva nije i ne može da bude kato l ičk a.

Crkva pak katolička je ona, kojoj je na glavi v. Petar i njegovi na ljednici - Pape. o jer je Papa rim sk i bi-kup i njegova tolica je u Rimu, zato e zove rimokatolička, pak etom

riječju izrazuju 2 pojma, da j e ona Crkva katolička, dakle prava, i da je prava Crkva ona, kojoj j e rimsk i Papa na čelu.

Prema tome katolik i podložni!< Pa­pin je jedno te i to, kao ~to je jedno te i to antikatolik i antipa pi t. Gr k o-ka­tolik naznačuje ·amo razliku obreda, a

faro-katolik naznačuje one, koji e od ijeliše od katoličke Crkve i od o­čin ke via ti Papine.

Zato je nei-tina i nepravica, koja e ne bi mjela dopu titi, kad e ta­rokatolički bi kup potpi uje kao "ka­tolički" bi ku p. To bi značilo, da je on jednak blagopokojnomu vele u-pomene -plitskom bi kupu Marktt

Kalogjeri, koji je na vatikan kom a­boru gla ovao za progla enje istine o nepogrje ivo ti Papinoj, koju njegov inovac niječe.

Neshodna i nerazborita m mikavost Kolikogod • e natezali komuni'ti,

ocijalt ti, fram1 ·uni i liberalci vake ruke, da izguraju vjeronauk iz ~kole,

ipak e on vraća u ' kolu. Razboriti ljudi uviđaju, da je glavna poluo-a pravog uzgoja vjera. Treba dakle da mladež uči vjeronauk. Italija ga je u­vela, a i u drugim državama e ide za tim. U na ~ oj državi ku~alo e, da ga e isti ne iz škole. o Bogu hvala

razbor je prevladao i vjeronauk je o­stao u školi u prija~njim granicama.

Prema tome je vjeroučitelj uuzgo­jitel j, a mi kažemo g lavni uzgoj i­telj. On treba da uzgaja avje· t bu­dućega građani n a, da uzgo ji vjernika dotičn e vj~re. U tu vrhu on treba ne amo da predaje vjer ke i · tine, nego da nadzire vr~enje vjerskih duž­nost i, da pazi, da e ne uvuče u školu, u uzgoj što protivna vjeri i

Strana 3

avje ti bilo koje frane. 1\vaka vje­ro ispoviiest treba da ima za to neko jam tvo . o svjetovn jaci redovito malo poznaju v jer k i nauk i pro pi ·e, pače

su neki kroz nehajni, a neki i pro­tivni tanovitoj ili vakoj vjeri. Takvih nekih ima vagdje, u školsk im mjes­nim, sre kim, banovinskim vtjecuna, koji ili ne će znati ili ne će mariti za ve ono, što spada na vjeru, to je t

na glavni uzgojni čim ben i k.

Sto je dakle naravnije, hodnije i razumnije, nego da u vim pamenu­tim zborovima bude i pred tavnik vje­re? To je prije i bilo, te u po pravu župnici bili članovi mje noga vijeća ,

a u kotarskom i pokrajin kom Vtjecu bio je odredeni zastupnik Crkve. Do­napokon i u mini tar tvu bogo '(tovlja i pro vjete bio je crkveni referent.

a ovaj bi način vaka vjeroi po­vije t imala voga pred tavnika i ču­vara ·voga tanovi ~ta, te po njemu neko jam tvo, da e ne će odobravati tek tovi, izdavati naredbe, krojiti za­koni proti tanovištu dotične vjeroi po­vijedi. Tako bi e izbJeglo mnogim trzavicama, nezadovolj !vu, pro vjed i­ma i mijenjanju naredaba i zakona.

Ovu manjkavost trebalo bi ukloniti radi reda, razborite uprave i pravedne hodno til

Katolićka društva u čehoslovaćkoj U današnjoj bujici pokvareno ti

dru ~tvene razvratno ·ti naga lo ji u udruživanju, jer e pojedinac ne može da obrani od napadaja, teko odoli napa tima i zavadanju te lako podleo-ne obziru ljud kom. Zato v. Otac, Papa Katoličke Akcije, živo preporuča udru­živanje, a katolici ga ·Ju 'aju.

Čeho ·lovačka je bez dvojbe dana medu najliberalnij im državama . J baš valjda zato u njoj je vrlo dobro razvi­jena organizacija, da -e katolici mogu u pje ~ no opirati razvratn im trujama i načelima na vakom polju. a osobito zanimaju omladin ke organiza:>ije.

Katolička češka omladina orc:ran izo­vana je u 2 a veza, če ~k i i moravki. Če­~ k i avez broji 13 hiljada članova ·a 54 okružja i 435 društava, a morav -ki ima 15 hil jada članova . Slovačka mla­dež je va u "Orlu " ili u "Dru ' tvima katoličke omladi n ".

O im toga imade katoličkih rad­ničkih stručn i h organizacija, također u 2 sav za, od kojih jedan ima 52,-108

Strane 4

članova, a drugi 31 hiljadu članova.

Sl ovački radnici imaju po ebnu orga­

nizaciju sa 14,222 člana.

jemačka katoličko radništvo ima

svoju organizaciju.

aravno je, da ve ove organiza­

cije imaju vi·e ojih gla ila i novina.

A gdje mo mi?

Priznan.ie katolicjma U Francu koj u e zadnjih dana

dogodile neke promjene u najvišim

službama voj ke.

Frama un ka loža na !oji, da va ­

gdje protura svoje ljude, makar i ne­

spo obne, ali neka u frama uni. To

se događalo za vrijeme, kad je vlada

progonila Crkvu . Za vjetskoga rata,

kad je bila najveća potreba, vlade u

bil e pri iljene, da pozovu na najvaž­

nije lužbe amo odlične katolike,

tako da su najodličniji j unaci i voj ko­

vode bili katolici.

Kad je vrvio rat framasuni u ku­

šali, da bi opet protur::~Ji voje ljude,

ali nij esu u pjeli. Francu ki genera­

litet je danas koro i klju č ivo katoličk i,

kao i najviše poglavice voj ke.

Svaštice Utješljive pojave

Princ Ale k andar V o l k o n s k i, nel<adašnj i

pobočnik ruskoga cara ikoJe ll., obratio sc

na katoličku vjeru, lupio je u jemeni te

i po tao vcćenikom. - Aleksandar Er v e i­

n o v, prvi tajnik ruskoga poslanstva u Kvi ­

rin alu, zarcden je za katoličkoga svećen i ka.

- Dva u n u k a T o l s l o j e v a nalaze se već u

samostanu. - Matematiča r svjetskoga glasa

V i t a k er, bi vši predsjednik udruženja mate­

matičara i a !ronoma u Irskoj, a sada pred jed­

nik društva matematičara u Londonu, postao

j e katolik .

8000 i 1500 Ovo su dvije brojke, koje mnogo znače.

Lani su se održa le dvije izložbe u Veneciji.

Prva je bila moderna, nećudoredna . Nju je o­

sudio kardinal-patrijarka grada. Druga je pri­

kazivala slike Iz XVII. vijeka. U izvještaju pred­

sjednika lih meduna rodn ih izložbi piše, da je

pohodila ovu zadnju izložbu dnevno 000 l jud i,

i zmedu I<Ojih i sam katdlnal, dok onu nećudo­

rednu samo 1500. To je opel dol<az, kako i

sami posjeliocl vole lijepu umjetnost više ne­

goli sv injersku go lo!WJju . Ekonomski će gubitak

naučiti priieđlvače, da budu oprezniji u onome,

što izlažu. Tako bi:6tno i mi morali odbaciti od

KATOLIK

Porast katolicizma u Čehoslovačkoj

Katolici u u čeho~lo\·ačkoj republici broj­

čano i razmjerno ojačali prema g. 1921. Tako

pretežno husiL l< a Češka. pokazuje najmanji po­

rast od 6. l po to, 'iše katolička J\lorav ka već

6.8 posto, a Slov:~čka i Podkarpat lw Ru ija,

gdje je l<a!olički \j erski duh vrlo ži\', čak ll. l

po lo, odnosno 19.9 po to. Iz toga e može za­

ključiti, da sc i u čcllo lo\·aćkoj republici opa­

danje vjcrl>IWga života pokazuje štetn im za

porast pučanst, ·a, dok naprotiv jačanje katoličke

svijesti dono i obotn i jačanje broja pučansl\'a

i po lome i podloge države. V e. eljem konstati­

ramo, da e i praški lwtoličlq dncv11ik • Ct• h •

lijepo širi, te je po\ ccao svoj format. A kal<o

mi Hr\' ati !;atol ic i pomažem o svoju št<tmpu?

Broj 9

Protiv konkubinata Dunav ka ban ka uprava izdala je naredbu,

da u roku od tri mje cca imaju da klope brak

sve one o obe, koje sada na teritoriju ove ba­

novine živu u konkubina{u ( uložništvu). U lu­

čaju, da konkubinarci sadašnji odno u tom roku

ne izmijene a bračnom vezom ili p:~k divlji

brak ne razriješe, po tupa! će e strogo na taj

način, što će se lwnkubina ma!rati nepo'tcnom

ženom i potjerati u mjesto zavičajno ti, odno-

no kažnjavati. Već je na teritoriju du-

na\' ke banO\'inc počelo popi ivanje divljih

brakova. U arnom ovom Sadu irna olw 300

divljih bračnih odnosa . A l<al<o je lim lwd

nas?

Katolid, šhite "KATOLIK" l

'V

Iz katoličkoga 5ibenik.a GODIŠNJICA POSVEĆENJA PRE ZV. Bl­

SK PA. U čel\•rtal< 26. l. mj . na' ršilo se 9

godina, da je prcuzv. g. dr Jerolim Mileta po­

svećen za šiben kogn biskupa. U katedral i sv.

Jako\ a bila je loga dana svečana sv. Misa, ko­

joj je prisusi\'O\'ao i preuzv. g. bisi<Up.

KAO DA NIJE KORIZME '0 RIJEME, u

našem se gradu ple'c. Neka naša društva le

svoje pie ne vjcučiće i čajanke plesom čal<

najavljuju javnim oglasima. Tai<o osim sokol-

koga društva i muzičko društvo .K o l o· u

lome ne zao laje. Pače čini e, kao da mu je

to glavna vrha, da na'u mladež pie om oku­

plja i zabavlja. Zar zbilja nema drugoga načina,

da e kulturno radi medu mladeži nego prire­

divanjem pie ova i pie nih vjenčića? lli i ovdje

novac igra glavm• ulogu? Kao katol ici i kao

čuvari morala i moralnoga odgoja naše mlado-

li to najoštrije o udujcmo i tražimo, da sc ba­

rem u ovo korizmeno doba prestane s pic om,

tim prije, kad irna i drugih dopušten ih zabava.

-Kako vidimo, i .Ja dr anska Stra ža• je

za 28. l. mj. najavila voju čajanku s plesom.

Žalosno! Onda će e ova naša dru Iva čuditi,

mo, da su e ljudi od vods!,·a silno radi toga

uzrujali l na nas jako raMdili. Tim prije smo

očekivali, da e to više ne će opetovati. Me­

dutim na našu veliku ža lo t doznajemo, da sef

prve l<orizmene nedjelje u sol<alskoj dvoranf

opet plesalo. e rawmijcmo, zašto se onda na

na srde i tra že, da e protiv nas postupa. Valj­

da zalo, što je to .nacionalni " rad, a mi smo

.antinacionalni ' l . protivudržavni", što e u u­

dujemo, da lo osudujcmo. Medutim svoje či­

taoce upozorujcmo, da pornnji\'O pročitaju i

prouče na današnji uvodnik.

RED KORIZME IH POBOŽ1 OSTI : Svake

n e d j e l j e u ll'/ , ati ujutro u katedrali ko­

riz mena propovijed, a uvečer u 6 sati ruzarij f

blago lov; u ovoj crkvi u 3 1 ' 2 sata popodne.

Put križa. Svakog poncajeljka u 5 sati po­

podne pjevana pavečernja i blagoslov u župskoj

crkvi v. Kri ža u Docu. Svakogoga u t or k a u.

4 ala popodne pjevana pavečernja i blagoslov

u crkvi sv. Ivana. Svake rij e de' u 41 • sata

popodne pjevana pavcčernja i blagoslov ·u cr­

kvi sv. Duha. Svake srijede i p e tka u 7

sati uvečer ruzarij. korizmena propovijed i bla­

goslov u katedrali. Svakoga č e t rl k a u &

sati popodne pjevana pavečernja, korizmena

propovijed i blagoslov u župskoj v<~roškoj cr-

zašto svje ·ni l<atolici ne mogu da budu njihovi kvi. Svake u b o t e u 5', sati navečer pje-

ćlanovi i svoj im novcem podupiru ovakav . na- vana pavečernja i blagoslov u Novoj crkvi.

cionalni " i .kulturni" rad! SVE KRIŽARICE u nedjelju 1. lli. t. g. i-

DRUGA KORIZl\I E A NEDJEWA . U nedje- maju zajedničku sv. pričes! u 7 sali ujutro u

Iju l. lli. t. g. je druga korizmena nedjelja. Sv. crkvi sv . Ivana.

Pavao u današnjoj p o sl a n i e i traži od nas PLEMENITI DAROVI .UBOŠKOM DOMU a

uzdržljiva t, tcdnost i v. čistoću. A u e v a n- kroz drugu polovicu prosinca 1930.; Da počaste

d č t ž' t p uspomenu pk. dra B. Kurajica; Liječnici r d e l j u gledamo nagra u is oga IVO a; reo- l činovici Bolnice Din 1.340; Marica ud. Juras:

bražcnjc. Kalw je lij ep čist naraštaj u sjajnost! Rora Din 50; dr J. Jurin i Ante Blažević po

svojoj! Din 30; J. Matačić i M. Jakovljević po Din 20_

KORIZMENI PROPOVJED IK. Vl č . o. dr Da počasii !uspomenu pk. A. Zafranović:

B Ć J k . . Dr J. Jurin Qin 30. Da po počasti uspomenu

Karlo ali • ovogodi n i ·orizmem propOVJe- p k. V. M a t a č ić : Balti gel! i L. Din 20. Da po-

dni k, veoma sc svidio mnogobrojnom sluša- časti u pamenu pl<. M. M i k u i a n dr a: Batti-

teljsivu, koje ga je s naročitom pažnjom slušalo. gelii L. Din 20. časi e uspomenu p k. N. Fr i-

o i njega nije poš!edj cla gripa te ada mora g a n o v ić; Dr H . Meixner Din 50, Stij. Mar-

da leži u postelji. DQk ozdrav i, zamjenjuje ga ković Din 20. Da počasti uspomenu p k. S tr-

mp. o. dr Petar G r a b i ć, provincijal, koji je m ić; Dr J. Pasini Din 50. Da počasie uspo­menu pk. M. G a zz ar i; Dr H. Meixner i dr

poznat kao vr nl propovjednik. J. Paslnl po Din 50. Nar. Ženska Zadruga Din-

ČUDNI .WUDII U zadnjem broju osudili 300. - Uprava • Uboškoga Doma svima ovima

srno sokolsko društvo,. što je na č i tu srijedu harna zahvaljuje, a zaklonjenici iskazuju svoju

sebe sve novine i ll tove, koji SVoflm gololi- priredilo pie ni vjenčić islodobno, dok se u ka- harnost svagdanjom molitvom za svoje dobro-

njama sablažnjuju mladež l sramote naš narod. !edrall držala prva kori zmena propovijed. Čuje- či n ce.

,.XATOLJX• lzlazt svaki tjedan. - Pretplata gocUšuje Din 30- - Za inozemstvo dvostruko - Oglasi po naro6lto

tarifi. - Vlasnik 1 odgovorni urednik: sveć. JOSO FELICINOVlo, ilbeuik, ulica sv. Martl.na.- Adresa urednlitvo 1

uprave : iibenJk, Post. pretlnao 17. - itampa: Pucka Tiskara, brača Matacio pk. Petra, predatavnlk VJek. Mata61•