Click here to load reader
Upload
kenijadaaa
View
112
Download
39
Embed Size (px)
Citation preview
,U POZADINI VIJESTI .ZDRAVIJE .ZNANOST BUDU(NOSTI . MISTERIJE.
iililIJilxilililililililr
" MAGNETSKI MOTOR. MIKROORGANIZMI I MENTALNE BOLESTI .
scan by krista
ZliivavodaIlydronic lH/Eza
Poboljbava svodovodnu vo-duukuiiisma-niuje njezino Stetnodjelovanje do 70 posto-taka. Kroz hydronic zakuiu oZivljena voda takoderizluduje 70 postotaka manje vo-denog kamenca i tako Stiti instalacijei kuianske strojeve. OZivljena voda Fpoveiava Zivotne sposobnosti ljudi. bilja- tka i Zivotinja. Pospje5uje izludivanje klora.Takotlerie prikladan za plastenike i farme. Filtrirado 80 mikrona velike destice (sitni pijesak, glinu,Leljezne strugotine...) i ispire ih. Cijena: 5480 KN
Norad plus*Informirana samoljepiva bakrena plodica kojase nalijepi na straZnju stranu rudnog satakako bi bila u kontaktu s koZom. Imadvostruki udinak: Do 70 postota-ka smanjuje rizik od neionizirajuiegzra(enja (mobilnih i prijenosnihtelefona, elektridnog napona, ekana...).Bakar iz plodice kroz koZu ulazi u tijelo ipomaZe (kao i bakrene narukvice) kod reume,lumbaga, i5rjasa... Cijena:120 KN
't'Za nnnje satot,e je 0 24 mm, za veie Q 28 mm.
Norad do 70 postotaka sma-njuje rizik od zradenja mo-bilnih i prijenosnih telefona.Samoljepiva kodirana bake-na ploiica (0 l6 mm; prilijepise na straZnju stranu telefona.
Plava informirana iaia pobolj5ava vodu i sma-njuje njeno Stetno djelovanje do 40 postotaka.OZivljena voda poveiava Zivotne sposobnostidovjeka, a i biljaka i Zivotinja. Cijena: 120 KNZelena informirana iaia ima dodane informa-cije za lak5e mriavljenje. Uz da5u dobijete iupute za zdravo mriavljenje. Cijena: 150 KNCrvena inlbrmirana cYaia ima dodane informa-cije protiv stresa. Cijena: 150 KN
Informirane posude su namijenjene pobolj-Sanju hrane, bilo daje kuhana u neoZivljenojvodi, ili na elektridnom Stednjaku gdjeelektromagnetni valovi lo5e udedu na :vodu. Informirane posude poboljSavajuhranu i smanjuju Stetno djelovanjevode u hrani do 40 postotaka.
U kompletu informiranogservisa za jelo su duboki,plitki i desertni tanjur.
Cijena: 185 KN
ljauajuiu sposobnost uode. Voda mijenja moleku-larnu stru.kturu, mijenjaju se ueze izmedu uodika ikisika. Zbog toga je ona bolja za sue diue organizme.
Stetno djelovanje''.*.,do 40 postotaka. Upotreblja-va se za sve vrste toplih napitaka, jer
toplina ne smanjuje oZivljavanje tekuiine.Cijena:120 KN
v
tehnologijom hydronic (znanost o utjecaju naosobine uode) uodu je iz neiiue moguie pro-mijeniti n. iiuu. Informacije (tli kodoui) utisnute
u. staklo, Zellezo, glinu, plastiku... pokreiu sarnooiiu- da5e
Senris zajelo
:!li.fl.$r
ij!illtiii;li''
t,,$r;it. il!l.
OZivljena voda iz vrda nam-ijenjena je za piie ljudima teZivotinjama i zalijevanju sob-nog bilja. Vrd ima kapacitet odI litre. Cijena: 370 KN
Norad, za slavinu SaricaMinihydronicPobolj5ava vodovodnu vodu ismanjuje njeno Stetnodjelovanje do 70 postota-ka. Smanjuje potro5njuvode za najmanje 50 po-stotaka. U minihydronicu oZivljenavoda izluduje do 70 postotaka manje vo-denog kamenca. Cijena: 1580 KN
Informirana Salicapobolj5ava vodu i f'smanJuJe nJezlno
:q
Cijena:120 KN
PfOdajna mjesta: Zagreb:Trgovina Orhideja u Importane centru, tel.: 011457 74 22,TrgovinalGistal, Trg bana Jeladiia 7,tel;0ll48I 69 34,Huped, Zelengaj 5, tel.: 011483 82 71; Novigrad: Idea by Elektromarket tel;0521758 012, Rijeka: Dru5tvo Radha, tel.: 098/928 68 51,Ortopedski centar Rijeka, Kre5imirova 60/D tel.: 0511212 240; Velika Gorica: Bioavena te1.:011625 16 06; Porei: Biomarket dietetica(Gradska trZnica), tel.:052/ 438 | 13Bo5tompfodajeuvoznikzaHrvatskuAureliad.o.o,Umag, tet.:0521721 gtz,0981336051,e-mail:[email protected]: osijek tel.:03t/213 007, 098t22 32 4t;Puta tet:.052/22 33 79, split 0981596 363 i 021/324 257, 098/950 83 88
scan by krista
Vnr,rxr Nlnrxr Brzxrs I Rlr PnorrvDnocn I Tnnonrzul .......................11
Sahovska igra ,potpomognuta i potalcnuta takozvanim ratomprotiv droge t terorizma uiinila je najveti dioioujeianstva svojim piiunima i proiirilakontrolu korporacija nad naiim Zivotima.
OsrdlJNr Zaxox PnorrvGr,on.lr,rsrldKrH Pr.mtovn. ...........17
Prema branitelju sociialne pravde MalcolmuMcClureu, Obiiaini zakon je zadnja nadademolcracij e, p o s ebno pred prij etni om tem elj nihpromj ena uzrokovanih globalizacii om.
KoT TO JE ZNANSTVENO OPRAVDA}IOOnronoxsNo LIJEdENJE RAKA?................ .....25
I s tr aiiv a ike s tu dii e i n ep r is tr an e s t a ti s ti ikeanalize pokazuju da ne postoji znanstvenaosnova za ortodol
NEXUS MAGMINBroj 2, kolovoz - rujan, 2004.
ruDAVAENexus Magazine Pty LtdGLAVI\I T]REDI\IK
Duncan M. RoadsST]RADNICI U OVOM
BROJUVladimir Z. Nuri, Sherrill Selknan,prof. dr. Harold D. Foster, RochusBoerner, JohnV. Milewski, PhD,
Tony Bushby, Sandie Gustus
KARIKATT'REPhil Somerville
NASLOVNA STRANICAJohn Cook, [email protected] IIRVATSKOG
IZDANJATELEdisk d.o.o, Potodnjakova 4,10020Zagreb, Tel:01 6683 630,
a-mail: [email protected]
IIRVATSKA REDAKCIJAUrednik:Darko Imenjak
Prevoditelji: Kre5im,ir Jukii, TarnaraBoZidevid - Haban, Zeljka Mihljevi6
NAKLADNIK ZASLOVENIJU
ARAd.o.o, LjubljanaGLAVNI URED
PO Box 30, Mapleton, Qld 4560,Aushalia; Tel: (07) 54429280;
Fax: (07) 54429381Email: [email protected]
Website:http ://www. nexusmagazine. com
PRIPREMAZATISAKIIRVATSKOG IZDANJA
S|OW,ZagrebTISAK
Studio Modema,Zagreb
IZJAVAO NAMJERINEXUS uvida da dovjedanstvoprolazi kroz veliku preobrazbu.
Imaju6i to na umu" NEXUS nastojipruiiti'te5ko dostupne' informacijekako bi time ljudima pomogao da
lakie podnesu ove promjene.NEXUS nije povezan s bilo kakvomvjerskom, fi lozofskom ili politidkom
ideologijom ili organizacijom.I]POZORENJE
IzdavaE zadrLavapravo odbiti bilokakav oglasni materijal zbog bilo
kojeg razloga.
RijeC urednika
J\o5tovani ditatelji, dobrodo5li u jo5 jedan broj Nexusa koji 6e vam pomo6i da pro5iritef-lgranice svoje svijesti. Zadovoljstvo mije izvijestiti vas dajeNexusovakonferencijauI Amsterdamu bila uspje5na, zahvaljuju6i izuzetnim organizacijskim sposobnostima
Hermana Heggea i ljudi iz Frontier Sciences Foundationa u Nizozemskoj. Stotine ljudi izcijeloga svijeta okupilo se da iuje najnovije vijesti i informacije, i nitko nije oti5ao razo-daran kvalitetom informacija. Metlutim, koliiina informacija ostavila je ljude u Zelji dadujujoS! iini se da dva dani vi5e nisu dovoljna da zadovolje-Zudnju za iirfoimacijami na-Sih ditatelj a na Nexusovim konferencijama.
Imaju6i to u vidu, zadovoljstvo nam je najaviti da 6e ovogodi5nja Nexusova konferencijauAustraliji biti trodnevni dogarlaj, tojest, trajat 6e od petka do nedjelje (24-26. rujna) iodrZatte se u Brisbaneu. Imat 6emo i dvije vederiza druZenje, kako bi sudionici, orga-nizatori, izlagad,i i predavadi imali vi5e vremena za medusobno upoznavanje i povezi-vanje. To 6e biti prilidno poseban dogadaj, i zato ga nemojte propustiti.
Na Internetu se sve viSe raspravlja o skrivenim planovirna supersila za kontrolu naizgledsve tanjih zaliha prirodnih izvora energije kao Sto su ugljen, plin i nafta. Zato mi je velikozadovoljstvo Sto imamo dlanak dr. Siegfrida Tischlera o tome kako su iste obitelji i korpo-racije ukljudene u trgovinu drogom, terorizam i naftnu politiku. (Dr. Tischler ie takotfergovoriti na na5oj konferenciji u Brisbaneu, gdje 6ete mo6i nauditi vi5e o tome kako naftane nastaje razgradnjom fosila, nego se stvara i obnavlja mikrobioloSkom aktivnoS6u.)
Informacije koje sam dosad duo o na5im pravima po obidajnom zakonu izuzetno me nzbu-duju. Vei su se dogodili neki vaZni presedani, i nadajmo se da 6emo se uskoro moii po-zivati na naia prava po obidajnom zakonu i konzumirati prirodno kravlje i kozje mlijekoiJi uzgajati zabranjene ljekovite biljke poput gaveza, i sl. bez straha od sudskog progona.Cujem da su zahvaljuju6i obidajnom zakonu neki farmeri dobili sludajeve u kojima sutuZili tijela lokalne vlasti zato Sto su irn napla6ivala porez na kiSnicu prikupljenu na nji-hovim posjedima. Autorica Eve Hillary udovoljila je mojim upornirn molbama i napisalaprviiznizatlanaka o ovom izuzetno vaZnom pitanju.
Sto se tide postotka preZivljavanja pacijenata s rakom pod ortodoksnim terapijama, dinise da nismo bili upoznati s cijelom pridom. Ugledni autor i nutricionist Walter Last napi-sao je dlanak koji bi trebao Sokirati svakog lijednika koji se zalaZe za ortodoksne nadinelijedenja raka kao 5to su radikalna kirurgija, kemoterapija i radioterapija.Dijabetesje danas tako dest da svatko poznaje nekoga tko boluje od njega - ali nije svako-me poznato koji su njegovi uzroci, i da je on izljediv. Ovaj revolucionami dlanak ThomasaSmitha trebali bi proditati svi, a ne samo dijabetidari.Nexus je dosad objavio nekoliko dlanaka o nepriznatim uzrocima mnogih bolesti, to jest oparazitima i drugim stranim rnikroorganizmima. Mnogi istraZivadi povezuju uspjeinolijedenje raka s istovremenom eliminacijom parazita iztijela. Zato nas ne6e previSe izne-naditi ono Sto iemo nauditi o vezi izmedu paruzita,bakterija, virusa, gljivica i drugih mi-kroba i raznih takozvanih mentalnih bolesti. Na primjer, ako vam zdravlje nije dobro, aimate madku za kuinog ljubirnca, bilo bi dobro da se testirate na toksoplazmozu - nepre-poznati faktor kod mnogih bolesti.
Jo5 jedan dlanak iz ovog broja koji me zaista uzbuduje govori o elektridnoj i elektro-statskoj prirodi na5eg svemira. Svi priznaju postojanje i udinke gravitacije i mase, ali ko-liko ljudi razumije i prihva6a koncept elektridnih sila i interakcija izmeclu planeta i Sunca,ili izmedu zvijezda i galaksrla? Ve6 smo ranije objavili materijale koji govore o tome dakorneti nisu , nego elektridki nabijene . Zahvalju-judi sve boljem poznavanju elektridne prirode vulkanskih erupcija i zemljotresa, moZernopodeti primje6ivati veze izmedu Sundevih pjega, zemljotresa, vulkanskih erupcija i po-loZaja planeta iz elektridne perspektive, umjesto one gravitacijske.
S nedavnim osnivanjem redakcija magazina Nexus u Japanu, Grdkoj, Spanjolskoj, Rusrjii Hrvatskoj, nadamo se da 6erno vam mo6i predstaviti viSe dlanakao tome Sto se dogatla uovim i drugim zernljama. Na primjer, nakladnik japanskog izdanja Nexusa nedavno namje poslao dlanak koji smo objavili u rubrici Znanstvene vijesti. Radi se o zadivljujudemMinatovom motoru, koji je konadno postigao komercijalni uspjeh. Izgleda da 6erno odsadu Nexusu imati joS vi5e zapanjuju6ih informacija izjoS viSe zemalja, ditajte nas i dalje!Oh, jesam li spomenuo Nexusovu konferenciju u Brisbaneu u rujnu? Vidimo se tarno!
- Duncan
KOLOVOZ - RUJAN 2004.4. NEXUS w ww.nexusmagazlne. c om
scan by krista
HRAM U OOVJEKUR. A. Schwaller de Lubicz
U prvoj renesansi Firentinci su se vratiliTM0JUiu starih Grlrn. U ovoj, nasoJplanetarnoj renesansi, vratamo se
ezoterij skom znaniu drevnih E gipcana.htraiivanja i intuiciiu Schwallera de Lubiczatrebalo bi postaviti uz bok Evans-WenEovom
afirmiranj u ezoterii sko g manj a Tib eta.- William lrvin ThomPsoq
autor knjige At the Edge of History
T\ aan.e. Schwallera de LubiczaIfumm:*;r-r#";
Egipta. DugogodiSnje proudavanjesrednjovjekovnog hermetizrna i njegovogizraza u arhitekturi katedrala dovelo gajedo otkri6a da zu ista nadela utjecala nasakralnu arhitekturu drevnog Egipta.
Ta ga je spoznaja potaknula na pet-naestogodi5nje istaZivanje Hrama u Lux-oru na samom nalazi5tu. Obavio je mjere-nja cijelog hrama, ukljuduju6i i svakikameni blok i natpis, i dokazao da je planhrama stogo utemeljen na proporcijamaljudskog tijela i oblikovan kako bi simbo-lidki predstavljao dovjeka. Svaki detalj zi-dova i simbolidne umjetnosti inaZavapo'neki element Sirokog marrjao dovjekovojtjelesnoj i duhovnoj anatomiji kojeg zuposjedovali drevni Egipdani. Ljudsko bi6eutjelovljeno u geometriji arhitekture hra-maje faraon, simbol savr5enog dovjeka. UEgiptu je faraon predstavljao posljednjistupanj dovjekove evolucije, njegovokajnje obogotvorenje.
Hram u iouielu upozorava nas na ne-izbjehrost uskrsnu6a duhovne esencije do-vjeka koji se upleo u materiju. Ovo uskrs-nu6e ovisi o preobraZaju materijalnog sve-mira i jedini je kouridki cilj. Svako ljud-sko rodenje sudjeluje u ovoj alkemiji, bilona svjestan nadin, kroz namjemo usaw5a-vanje i inalavanje svoje vi5e prirode, ilinesulesno, prolaZenjem kroz buma isku-swakoja 6e ga na kaju dovesti do duhov-ne samosvijesti - do bramau 6ovjeku.
Tko je R A. Schwaller de Lubicz?Umjesto da je najprije proveo nekoliko
godina po egiptoloSkim knjiZnicamaEurope, on je, za svog prvog putovanja ungipat zajedno sa svoiom obitelji' odsjeou milom hotelu u neposrednoj blizini llra-ma u Luxoru, i tu je proveo vi5e od petna-est godina u intenzivnom, neprekidnom
KOLOVOZ - RUJAN 2004.
Nakladnik:TELEdisk
d.o.o.
140 stranica,B5 format,twdi uvez
cijena: 90,00 kn+ po5tarina
NarudZbe na01/6683 630
istraZivanju ove slavne gradevine iz osam-naeste dinastije faraonskog Egipta. U wi-jeme kad je dolao u Egipat S. de Lubitzbio je ve6 zreo dovjek. Zatp 6emo se uha-tko osvmuti na njegove ranije godine'.
U dobi od oko osamnaest godina, Ren6Schwaller je napustio svoj dom uAlsaceu,nakon Sto je kod svog oca zaw5io nauko-vanje za farmaceutskog kemidara, te jeoti5ao u Pariz s jasnom namjerom da"shvati pravu prirodu tvari". Osim Sto jeproudavao suwemenu kemiju i fiziku, ve6u toj mladenadkoj dobi podeo je ditati svealkemijske tekstove do kojih je mogaodoii: one iz tinaestog i detrnaestog stolje-6a, kao i Rozenkrojcerske tekstove iz Ses-naestog stolje6a te nesto poznatije radoveParacelsusa i Raymonda Lulla. Neko wi-jeme zanimalo ga je slikarstvo i bio je Ma-iisseov udenik, ali mettu suwemenicima jenajvafuiju ulogu imao kao filozof prirode;u tom je smislu utjecao je na mnoge pa-ri5ke umjetrrike svogawemena, kao 5to subili Ary, Leger, i posebno Princ O. V deLubicj Milosz, litavski mistik, pjesnik idrZavnik koji je I 9 I 9., u znak zahvalnosti idivljenja, na Schwallera prenio svoju obi-teljskutitulu.
Za wijeme Pwog svjetskog rata vojskuje sluiio kao kemidar, a po zaw5etku rata
www.nexusmagazine.com
podeo je objavljivati dasopis L'Afranchi, azatim i Le Veilleur oba Posve6enadruStvenim promjenama sa zahtjevnimciljem oEuvanjamira.
Tijekom svog osobnog razvoja, dobioje ime "Aor", Sto madi "Svjetlost viSeguma". Navodno je i u ovom razdoblju na-stavio sa svojim alkemijskim istraZivanji-ma, a kasnije, dokje Zivio u St. MoritzuuSvicarskimAlpama, gdje je vodio kontem-plativnu zajednicu studenata, udenjaka,umjetrika i obrtnika koji su se okupili okonjega, proizveo je alkemijsko staklo crve-ne i plave boje, koje je bilo nalik onom uvitaju katedrale u Chartresu, sto dotadnije poSlo za rukom nijednom kemidarukroz Sest stolje6a otkadje katedrala sagra-tlena. Tijekom godina provedenih u St.Moritzu njegove su se filozofske i anan-stvene vizije stopile u razumijevanje uni-verzalnih zakona harmonije.
Tako bi se moglo re6i da se Schwallerde Lubicz zaBgipat pripremio kao filozof,u smislu da je cijeli njegov Zivot bio jednointenzivno fi lozofsko istraZivanje. Njego-vijedinstveni i intuitivni nazori, udruZenis tehnidkom i znanstvenom naobrazbom,omogu6ili su mu izvanredan uvid u wijed-nosti i ciljeve koji su motivirali drevnuananost i teologiju.
NEXUS.5
scan by krista
BOLESNI DJEEAK DOBIO PRAVONA AI.JTERNATTVNU MEDICINSKU
TERAPIJUf)ar kojem su socijalne sluZbe oduzeleI skrbni5wo nad sinom oboljelim odrakakostijuzbog inzistiranja da se on lijedialtemativnom medicinom, podetkom tav-nja dobio je dugu pravnu bitku zapowataksvogasina.
Dominik Feld" star 9 godina, naiao se usredi5tu paZnje njemadke javnosti nakon5to su se njegovi roditelji, Josef i Anke,usprotivili savjetu vode6eg onkologa da senjihovom sinu amputira desna noga kakobi mu se spasio Zivot i sprijedilo Sirenjebolesti.
Kad je specijalist dr. Heribert Jurgenstakoder upozorio da Dominik ima manjeod,20Yo Sanse za preZivljavanje uz kemo-terapiju, Feldovi su se odludili sami posve-titi istaZivanju.
TraZedi drugo mi5ljenje, Feldovi su duliza metodu koju je prvi podeo primjenjivatidr. Matthias Rath, kvalificirani doktorme-dicine koji svojim pacijentima radije sa-vjetuje netoksidne nadine lijedenja poputstanidne terapije. Dr. Rath je iznio prijed-log da se kancerozra tkiva uklone iz ko-Stane srZi, dime bi se izbjegla potreba zaamputacijom, i da se kemoterapijazamije-ni stanidnom terapijom.
Uzrujan time, dr. Jurgens je obavijestioradnike njemadkih socijalnih sluZbi, kojisu utwdili da se Feldovi ne ponaSaju uskladu s Dominikovim najboljim intere-som. U studenom 2003. dobili su sudskinalog kojim se djedakovim roditeljimaoduzima slabni5tvo. Taj nalog je u Nje-madkoj pokenuo o5tu raspravu oko rodi-teljskih prava, posebno zato Sto je izgle-dalo da se zahvaljuju6i stanidnoj terapijiDominikovo stanje popravlj a.
OB
F\NIFeldovi, nate tz Siegena u sredi5njoj
Njemadkoj, uloZili su Zalbu na tu odluku, aprosrjednici su organizirali okupljanjapred Visokim sudom u Koblenzu zavije-me svakog saslu.Sanja. Obiteljska peticijaprikupilaje vi5e od 30.000 potpisa. Dona-cije njihovih simpatizera pomogle su ufinanciranju njihove Zalbe i dobivanju pri-wemenih sudskih naloga koje su Feldovizalr:alili kako bi osigurali nastavak stanid-ne terapije.
Trjekom petomjesedne pravne borbe,koja je kulminirala proSlo!'ednom pobje-dom naMsokom sudu, Dominik je ostao ubolnici, sluZbeno pod nadleZno56u socijal-nih sluZbi. Amputacijaje bila odgodena.
Dr. Rath, koji je pomogao Feldovima unjihovoj kampanji
.I' VIJESTI IZ SVIJETA."njihovi biv5i podredeni dasnici - u Penta-gonu.
Qnor: Russell Mokhiber i RobertWeissmaq 2j. navnja 2004.,
http : //lis *. es s ential. org/pip ermail/corVfocus/2 0 0 4/0 0 0 I 7 8. html)
KANADSKAISTRAZTVANJAPOTVRDUJU STNTNO
DJELOVANJE PESTICIDA1 Tezaiznedu pesticida koji se koriste uV me*ttuu i'aeformacija fetusa, oSte-ienja Zivdanog sustava i najsmrtonosnijihoblika raka, dovoljno je jaka da obiteljskilijednici u Ontariu savjetuju gratlanima daizbjegavaju kemikalije u bilo kakvomobliku.
Zasbaiuju6a vijest stigla je nedavno,kad je Zbor obiteljskih lijednika Ontariaobjavio rezultate dosad najop5imijeg ka-nadskog ishaZivanja laonidnih posljedicaizloZenosti pesticidima u lar6i, vrtu i naposlu.
- pi5e u studiji, a medu akuhimbolestima navode se rak mozg4 rak prosta-te, rak bubrega, rak guSterade i leukemija.
Osim toga, zbor je otkrio dvrstu vezuizrnedu izloZenosti roditelja odredenimpoljopriwednim pesticidima na njihovomposlu i posljedica po razvoj fetusa, u ras-ponu od oiteienja do smrti. Povedani rizikdolazi dak i od ostataka pesticida u hrani,spreja protiv mrava i ogrlice protiv krpeljanaobiteljskoj madki.
IstaZivadi su takoder otkrili da su djecadaleko osjetljivija na djelovanje pesticidaod odraslih osoba zato Sto njihova tijelarastu, imaju ve6u pow5inu koZe od odras-lih u odnosu na {elesnu teZinu, jedu viSehrane za svoju velidinu i 6esto imaju slabi-je razvijene sustave za izludivanje kemika-hja.
Ali to nije sve. Nakon analize 12.000istraZivanja provedenih od 1990. do 2003.Sirom svijeta i suZavanja tog broja nanajpouzdanijih 250, istraZivadi su utwdilida ne postoje dokazi da su neki pesticidimanje Stefiri oddrugih - nego samo daima-ju drugadije utjecaje na zdravlje kojimatebarazlidito wijeme da sepokaZu.
U znanstvenoj literaturi pojavljuju sebrojni osvrti, a mnogi gradovi Sirom Kana-de pokuiavaju zabraniti upotebu pestici-da. U Torontuje zakon stupio na snagu utavnjq popra6en plakatima na kojima jeslika masladka i natpis - U provinciji Quebec ie odsljede6e godine biti zabranjena ve6ina
KOLOVOZ - RUJAN 2004.
uobidajenihpesticida za tavnjake i vdove.Kanadsko dnr5tvo za borbu protiv rak4
UdruZenje osoba s problemima u udenjgUdruienje medicinskih sestara Kanade iUdruZenje za javno zdravlje Ontariatakoder su zatraZili zabrane.
Qnor: Ttle Globe and MaiL Torcnto,24. trawtja 2004.)
UMSTENA IRAKAKONTROLORA ZRACNOG
PROMETAO 11. RUJNU{f ontolori zradnog prometa koji su biliI\zaduZeni za dva oteta aiona I I . rujna2001., i koji su snimili svoja iskustva nedu-go nakon 5!o su avioni udarili u zgradeSvjetskog hgovadkog centr4 u izvje5tajusu spomenuli da je taka bila potajno uni-5tena.
U izvje5taju pi5e daje negdje izrnetluprosinca 200 I . i veljaEe 2002. neidentifici-rani menadZer konhole kvalitete Federalnezradne administracije zdrobio kasetu uruci,inezao taku na male komadi6e i ba-cio ihunekoliko kanti za sme6e.
.rI VIJESTI IZ SVIJETA...pristup neobjavljenim ispitivanjima kojasu provele farmaceutske kompanije.
Objavljeni dokazi govore da su an-tidepresivni lijekovi zvani SSRI (selek-tivni inhibitori reapsorpcije serotonina)sigumi za primjenu i djelotvomi kod djece.Ali kad su ishaZivadi do5li do neobjav-ljenih dokaza individuatrim kontakti-ranjem istraZivada koji su radili na ispi-tivanjima, stvorena je slika poveianogrizika od suicidnih ideja i pokuiajasamoubojstva.
Iako primjena antidepresiva kod djecenije preporudljiva, bili su desto prepisivanisve dok proSle godine Nadzoma agencijaza lijekove i medicinske proizvodeMTRA) nije izdala upozorenje kojim selijednicima zabranjuje njihova primjena.Do toga je do5lo nakon porasta javnezabrinutosti koju su potaknuli aktivisti i okojoj je bilo rijed u dvije BBC-jeve emisijePanorama.(nor: The Independent, Ujedinjeno
Kraljevstvo, 22 travnja 2004.)
PRVOAMERIEKO ORUZIE IDE USVEN{IR U SRPNJU
Auog srpnja 6e ljudski rod do6i dol-fleane zlokobne prekretnice - Sjedi-njene Ameridke DrZave prekr3it 6e staritabu i lansirati prvo oruZje u zajednidkoglobalno podrudje vanjskog svemira.
Radi se o malom koraku - lansiranjupokusnog satelita nazvanog Near FieldInfrared Experiment (I.IFRE) - kojeg 6eizbaciti projektil Minotaur iz NASA-inebazeuVirginiji.
NFIRE je dio vi5e milijardi dolara wi-jednog programa Bushovog reLima
pozratog kao
II' VIJESTI IZ SVIJETA "'upozoravaju6i da veleprodaja i nekon-tolirano prebacivanje na Roundup Readysoju uzrokuju nepredvitlene probleme.
U studiji objavljenoj 2001., savjetnik zapoljoprivrednu ekonomiju CharlesBenbrook ianio je podatak da argentinskiuzgajivaEi Roudup Ready soje to5e vi3enego dvosfiuko vi5e herbicida od kon-vencionalnih rugajivaEa soje, uglavnomzbog nepredvidenih problema s otpomimkorovima.
Benbrook je argentinskim poljopri-wednicima preporudio da svoje povr5inepod Roundup Ready sojom smanje dak do50% kako bi se smanjila poto5nja glifo-sata. Upozorio ih je da bi se, ako to ne udi-ne, mogli suoditi s velikim problemima.Meclu njegovim predvidanjima bile supromjene u sastavu korova, pojavljivanjerezistentnih superkorova i promjenemilaobiologijetla.
Benbrook je bio u pravu. IstraZivanjedjelovanja Roundup Ready soje na korovekoje je provela Delma Faccini s Nacional-nog sveudiliSta u Rosariu pokazaloje da senekoliko vrsta korova otpomih na glifosatkoje su ranije bile rijetke podelo pojav-ljivati u ogromnom broju.
Sto je ioS gore, postoje naznake da sepodinju dogadati i promjene u milcro-biologiji tla.
- kaZe agronomAdolfo Boy iz Grupo de Reflexi6n Rural,skupine agronoma koji se protive uzgojuGM kultura.
KNJIZNICA
INDIGO DJECALee Caroll i Jan Tober
Ovo je prva i najbolja knjiga o novojgeneraciji djece iija pro5irena per-cepcija, neobiine fiziike i duhovneosobine zbunjuju roditelje, uiitelje,lijeinike. Lee Caroll i Jan Tober supioniri prouCavanja fenomena novedjece. U ovoj knjizi navode kompe-tentna miSljenja lijeCnika, uiitelja,pedagoga koji su se suoCili s postoja-njem indigo djece, te istinite priEe ro-ditelja o neobiEnim sposobnostimanjihove djece i duhovne pozadine ci-jelogfenomena.
Doreen'Vitite, r-lr. sei.
250 stranica, A5 format, Wrdiuvez, Cijena 130 kn * po3tarina
b'\
1. tt", |i.
..)g"*,1{-g?F'
.e* -. ,, :
""j vodil a nqjnotijx LaBta.tjnhhittrc I o$ctliivc ljw. .
140 stranica, A5 format, tvrdi uvez,Cijena 90 kn + po5tarina
Ccntor zo pobolj5o4je kvolitete iivotoSRETAN ZTVOT
Centor Sreton iivot - promoviro zdrov i prirodon iivofni stil, podstruEnim vodstvom gde Gordone Hobijonec, kojo se obrozovolo uHrvotskoj, o svoje znonje i dolje usovrSovo pohoclajui specijolizironeteEajeve u Hrvotskoj i no Phenomeno Acodemy sc Novog Zelanodo.Phenomeno Academy, NZ; Energry Bonk, London; teEnergy Clinic,Homburg i Energy ClinicZagreb, su srodne institucije s kojimo jeCentor Sreton iivot rozvio viSegodilnju surodnju.
Centor Sreton Zivol vet Sestu godinu zoredom svoje polcznikeuspjeino poduEovo koko biti kreotivon, ispunjen, zdrov i sretan. Somooko smo sretni i zdrovi moiemo primoti svjeiu, pozitivnu, livotnuenergiju.
Centor no temelju prirodne reloksocije i duboke unutornjeopuStenosti provodi svoje progrome rodo.Progrom pomlodivonjo -primite svjeiu, energiju svemiro i pomlodite svoj duh i tjielo.Progromiiviotne edukocije - pruio jedinstveno znonje zo iivot bez streso inapetosti ornogudujuii kreotivon i sreton iivot.
Posebno istiiemo progrom provjere potencijolo u surodnji kojimmo2ete otkriti koji su voii istinski tolenti koje frebofe rozvijoti. Ovoje posebno vaino za djecu i mlode, jer im omoguiuje provilnousmjerovonje u iivotu i siguron uspjeh.
...:| i': r'PRONAOITE SVOJE MJESTO POD : i
". : I DODITE UZAPRESIi NA i: \TR6 MLADOSTI 2.
KONTAKTIRAJTE nos no tel: 01/3310-406, e-moilom:kontoktSSS@sretonzivot. hrili posjetite noie web stronice: www.srctonzivot.hr
l.
;:
KRISTAIJ\A DJECAOva knjiga bavi se mnogim pitanjimavezanim uz novu generaciju uistinuposebne djece (na primjer sposobnostiscjeljivanja, povezanost s prirodom,prehrambene navike i tako dalje), a unjoj su osim toga ukljuieni I razgo-vori s Kristalnom djecom, njihovimroditeljima I uiiteljima. Autorica je uovoj knjizi pokuSala objasniti kakooYu djecu odrZati sretnima I zdra-vima, te kako izbjedi opasnosti koje bimogle na5tetiti njihovoj posebnoj na-darenosti.
Za Eitatelje NEXUSA popust20%
NarudZbe na telefon:
0u6683-630
scan by krista
VeLIKIPnOTM
Nn TNIDnOGE
BtzNrs lRarITeRORIzMA
Siegfried E. Tischler, prof. dr.Otuiak2004.
Preveo:Krelimir Juki6
Gostujuii profesorSveudili5te u Grazu, AustijaSveudili5te RIAU, Indonezij ae-mail: setex0 1 @yahoo.com
KRV PATNJAI NAFTA1/^'{ odine 1859. objavljena je knjiga Charlesa Darwina Porijeklo wsta, a iste je godine it TH.try Durant osnovao Crveni kriZ nakon te5kih patnji koje je kao redovni vojnik\-l proZivio tijekom bitke kod Solferina @rancuska i Sardinija pod vodstuom Napole-ona III borile su se protivAustrije pod Franjom Josipom I;.' Ova; napredni humanitami dinodvio se usporedo s osnivanjem konzervatir.nog elitistidkog Pari5kog antopoloikog druSwaod strane dr. Paula Broca, poznatog po tome Sto je u staklenke pohranjivao mozgoveuglednih pokojnih lidnosti.
Cudne stvari su se dogadale u wijetu u kojem je umjetra rasvjeta pretvarala noi u dan i ukojem je dovjek produZio svoj aktivni Zivotni vijek za nekih 30 posto.'Tada je izbuSen i pwinafoii izvor blizu Titusvillea u Pennsylvaniji, a John Davison Rockefeller i Maurice Clarkosnovali su ftgovadku kompaniju koja 6e uskoro postati Standard Oil, stvoriv5i ogromnimonopol i koncentrirajuii 96 posto ameridkih kapaciteta za rafiniranje u jednim nrkama.' Upodetku su profit ostvarivali laoz opskbu trupa u ratu Unionista protiv Konfederaiista, azatim kroz opremanje (naoruZavanje)
Biblioteka "S/o vo zd rav a" vam redstav
\t
GffiKWtuffiffiffiPostoji alternativa programu I2 korakat Uz pomoi ove praktidne i udinkovite
tcrapijske knjige moZete prekinuti ili smanjiti bilo kakav oblik ovisnosti. Urnjcstoda se posebno bavi svakim oblikom ovisnosti (npr. piiem, pu5enjem, prejedanjenr,kockanjem...), pristup ovisnostittia je 5iri, odnosno "globalan". Racionalan pristupdr. Horvathautemeljenje na znanstveno potvrdenim metodattra, naglaSavapreuzi-manje odgovornosti za svoja djela i nije r.rvjetovan prepu5tanju "vi5oj sili". Citateljinrogu nauditi vi5e o posljedicama (dak i o moguiim dobrobitimcr) ovisnidkogangaZmana, drukdijim nadinirna svladavanja problema, razumijevanju potreba iuspje5nom stavu prema njima, o tome kako stvoriti novi stil Zivota i sprijeditirecidiv. U knjizi se nalaze brojne vjeZbe, pitanja za samoanalizu i savjeti za stva-ranje osobnih planova za promjenu.
KNJIGE MOZETE NARUEITI UZ 30% POPUSTA I BEZ PLAEANJA POSTARINE NAtel./fax: 01 3834 759 ili GSM: OgB 472 717 te na adresi: "fit?zU', Braie Cvijica 21 , 10000 Zagreb,
E-mail: [email protected] [email protected] pouzecem ili opcom uplatnicom na Ziro radun kod Zagrebadke banke: 2360000-1100978300
Carobni lijek protiv ralffidr. med. Daniel Vasella, Robert Slater
Kako mata narandasta kapsula ponovno piSe povijest medicine"Dr. Vasella je u ovoj pripovijesti iz prve ruke s nama podijelio uzbuclenje
otkrica i rada Sto stoji iza Cleeveca, novosti u lijedenju raka koja je privuklapozonlost cijctoga svijcta. Knjiga svojirn jasnirn primjerima i pridama pacijcnatapokazuje kako se znalto-st, medicina, samilost, pacijenti i rizidne poslovne odlukeisprepliiu u poc{mdju {?trtnaceutskog razvoja lijekova. Dr. Vasella objalnjava kakosc doslo do djelotvomog novog lijeka koji je ljude koji se bave proudavanjem ra(aispunio energijom, a lijednicima popnt mene dao novo jako oruZje i potpuno novustiategiju kako.la potoogtt",no niSim pacijentima oboljelima od raka."
--dr. mctl. George D. Dernetri, direkior Onkololkog centrazasarkcjrne i rakkostiju, Institut za rakDana-FarbeL Mediciqski fakultet Harvard 22x15 cm
tvrdi uvez,240 stranica,
cIJENA 160,00 kn
,.lskrena i straZna prida Dana Vaselle, odvaZnog dovjeka koji je imao moralne ltrabrosti staviti na trZi5te lijek zaSadicu pacijenata od'rJka. Mnogi'od njih dugu3u iu6: zi*t toj oiluci, medu ostalima i moj4 supruga. Sretan sam Sto*"t:T,:fi'#i:3:H"*::{i,:?}:3-"ffiH*'f"'''
, r ',,,-;,,,,,..
,, , L,bdwLry. si* v'*:-g;*" fl?E
28x21 cmmeki uvez,
216 stranica,ctJENA 190,00 kn
il*rr{$^,,'
"11i.!1: j;:i1i'"'i::ii:
po"ovno / " , ,,^"., "^li".j,:;.e.u
^(rrtrrril 5t ' '
*- ,L./w@m
scan by krista
Oelee.lNt ZnxoN PnorvGloBALlsnercn PmNovA
Eve Hillary @2004Preveo:
Kre5imir Juki6
E-mail : [email protected]
ViSe informacija o MalcoknuMcClureu i inicijativi UPMARTmoZe se pronaii na web-stranici:
http ://www.upmart. org
U sljedetem stoljeca ie nacije kalwe danas pomajemo biti stvar prollosti; sve fiiave 6epriznavati j edinstvenu, globalnu vlast.
- Srobe Talbott, drZavni tajnik Clintonove administracijecitirano u magazinu Time,20. srpnja 1992.'
Vizionar probutlen socij alnom nepravdomBranit tu istinu, iak i aka ju nitko ne bude branio tn mene, pa iak i ako nitka drugi ne
budevidioonoitojavidim' - Malcolm Mccrure
'alcolm McClure mogao je zawsiti seriju neobidnih izuma i izraditi altema-tivne izvore energije primjenomnove fizike danije bio tako duboko zabrinutzbog politidkih previranja u wijeme njegovog sazrijevanja. OdrastavSi u
malom australskom ruralnommjestu u drZaviVictori4 kao djedakpokazivao je rane anako-ve inovativne nadarenosti kroz svoju sposobnost da 2dvojijednostavnu srZ iz komplici-ranih teorija i procesa.
JoS dok je bio dijete, njegova sfrast prema astonomiji i fuici odvajala ga je od njegovihvr$njaka dok se zadubljivao u vlastite laboratorijske eksperimente i dok je kroz teleskopno6upromatrao nijeLda.
Tijekom l9S0-ih i ranih 1990-ih, odrasli Malcokn McClure bavio se istaiivanjima napodrudju fuike i predavao je prirodne znanosti, dok se puno Siri eksperiment.provodio naiocijalnoj, kultumoj i politidkoj strukturi svjetskog stanovniStva i njegovih nacija.
Prije ve6ine drugih, Malcolm McClure osjetio je stisak druitvenih promjena koje su po-mele svijet kao posljedica globalizaclje. Metlutim, za razliku od drugih promatrada, osjetioje da nije u stanju prihvatiti socijalnu nepravdu kojaje pratila takve naizgled bezazlenepolitike kao Sto su >,
multinacionalne korporacij e ne pla6aju poreze.Sto je ioS gore, skoro polovina svjetskog stanovni5tv4 koja je
sada postala izvorjeftine radne snage za korporacije, Zivi s manjeod 2 dolara dnevno. Ali Svjetska banka ima joi planova za njth.Lawrence Surnmers, glavni ekonomist Svjetske banke, izjavio je -.'Globalizacija iz tre6eg wijeta izvladinovac, a wa6a mu zagadenje. Politi-dari to nazivaju >, i nedemokatski ju name-6u bez autoriteta ili jurisdikcije, ukorist svjetske elite.
U meduwemenu, novonastalo si-romaitvo uzrokuje nedostatak novcaod poreza. Kako bi nadoknadili pri-hode izgubljene zbog korporacij-skog nepladanj aporeza, politidari sumorali donijeti nove zakone koji po-gatlaju one dija su primanja ionakosve manja. Porez na robu i usluge, iliporez na dodanu wijednost koji sunamebruti poho5adu i osnovnim na-mimicama kao Sto su mlijeko i kruh,
koStalo milijune izgubljenih radnih mjesta na obiteljskim gospo-darstvima u proizvodnom sektoru i u malom poduzetni5wu. Po-datke koji pokazuju pune razrnjere gubitka radnih mjesta kasnijesu frizirali vladini doktori propagande i ministarstvo financija.Danas se osoba smata sluibeno zaposlenom ako powemeno radinekoliko sati tjedno.
Austalska komisija za konkurenciju i za5titu potro5ada (AC-CC), nadzomo tijelo diji je posao spredavanje nelojalne konkuren-cije na aushalskom tii5tu, priznala je 1998. da
for Individual and Collective Empowennent, VOICE), neprofitnoi nepolitidko udruZenje diji je cilj skrenuti paftrju vlade na Zeljebirada. 27 svibnja 2000. pokrenuoje svoj prvi referendum iniciranod birada kako bi omogu6io javnosti da sluZbeno glasa o vafttimpitanjima. S malom ali predanom grupom volontera, McClure jeorganizirao svoju glasadku proceduru u skladu s odgovaraju6imizbomim pravilima - glasadki listiii su bili u tri primjerka, glasadisu se potpisivali na biradke spiskove i dobivali kopiju svog listi64 isvi listi6i bili su numeriftmi. Nakon godine dana napomog rada posvim wemenskim uvjetima i sa skromnim sredstvim4 McClure injegov tim volontera proSli zu kroz detiri od pet drZavq prikup-ljaju6i glasove gradana o pitanjima kao Sto su cestarine, porez narobu i usluge, Opdi sporazum o trgoviniuslugama (GATS), antiteroristidki zakon iporeznabenzin.
Usprkos neprekidnom putovanju zbogsvojih izravnih demolcratskih aktivnosti,Malcolm McClure proudavao je i ustavnezakone i zakone Commonwealtha premakojima su pobijali legalnost cestarina i dru-gih pristojbi koje su privahe organizacijenametnule porearim obveznicima. Otad jestavio pred sud stotine neprihvatljivih za-kona, zastupaju6i sebe i koriste6i principeobidajnog zakona. 1999. dobio je zakonskopravo da biradima podijeli molbe za oslo-badanje od pla6anja cestarine, a biradi sudobili zakonsko pravo da fraZe oslo-batlanje od pladanja cestarina. G.McClure vozi se po Victoriji cesta-ma koje se napla6uju, i do danainjegdana nijednomnije platio cestarinu.
Jednokratna registracij a vozilai oslobatlanje od poreza
Dok je bio okupiran socijalnimpitanjima i demokratskom pravdom,Malcolm McClure je ponekad zapo-stavljao ku6ne obaveze. Jednomprilikom tijekom 2000. vozio je au-tomobil na registraciju, koja je bilaistekla nekoliko dana ranije, kad gaje zaustavio prometni policajac.Malcolm McClure dao je razumnoobjainjenje alije dobio kaznu od 500dolara, koju mu je odredilo isto ministarstvo koje je sada bilonadleZno za cestarine. Twdio je da je ranijih godinapostojao punofleksibilniji sustav koji je imao puno viSe obzira u sludajevimakada su ljudi postupali s dobrim namjerama. A dinilo se i da je prijeprivatizacije prevladavao sustav u kojem je bio puno manjinaglasak na novdanim kaznama.
McClure je o tom incidentu rekao:
'lr.#ltu,;i&i1 ,
'd,i,r,# *,rri#
't
I
NE Ll-jLii I : Z[:l LlJElii,.j!!rii'ii.r- '
PRIRUEHIK ZA PREVEHCIJUI EDUKACIJUN/\l,ir IENJaN ONiMA
KOJi SE U I.IJECENJIJRAirliE VODC LOlill(ili i
PRIRODNOG J Ji:DNOSTAVI]']G
!:iii \'il,!Llf\1 9itl il4fr:rr ii-rli'I iI lrL lr\li\li
I
za ditateljeNEXUSAPOPUST
20To
i VASFi ffiF :F: ffi$', a ff*ai.hls g-WMi***t1 -'ffcgi- -trr, E" i trrr.rtr
*s/#-1*'ry*;,i E" .*'o-... -,^* r' * r.#r Sl df F.sF s/ L'& Lr r
._"*_-*@j
scan by krista
KNJIZNICA
ZEMLJA OZI RISOVAStephen S. Mehler
Walter Last @ 2004Preveo:
Kre5imirJuki6
Web-stanica:http ://www.health-science-spirit.com
I fedicinska sfiuka se jako ponosi rigorozrim znanstvenim istraZivanjima nal\ / I koja se oslanja njen iristup tileeenji raka. Osobe kojima je nedavno Cjug.to-I Y Isticiran rak suodavaju se sa stahovitimpritiskom naieg zdravstvenog sustava
da odmah podnu s programom aanstvenog medicinskog heknana koji ukljuduje kirurgiju,kemoterapiju i zradenje u raznim kombinacijama. Uplaiena i Sokirana, ve6ina osoba u ovojsituaciji i ne pomi5lja na suprotstavljanje shahovitoj snazi medicinskog autoriteta.
Kako biste vi reagirali u toj situaciji? MoZda ste skloni vjerovati prirodnim terapijamakod manjih zdravstuenih problema, ali kad se radi o nedemu tako ozbiljnom kao Sto je rak,mogli biste se osje6ati sigumije s ispitanim i dokazanim metodama ortodoksne medicine.Kako god bilo, ako imate priliku, proditajte sljedede prije nego 5to donesete konadnuodluku. MoZda 6ete nakon toga vi5e cijeniti prirodne metode lijedenja raka.
U ovom dlanku prikupio sarn neke slabo poanate dinjenice o znanstvenoj podloziortodoksnog lijeienja raka. Kod istraZivanja raka, uspjeh - izraZen postotkom preZivljavanapacijenata nakon pet godina - utvrcluje se usporedivanjem drugrh oblika i kombinacijatetrnana s rezultatima same kirurgije. Medutim, uspje5nost kirwgije rijetko je usporedivanas postotkom preZivljavanja netetiranih pacijenata, a nikad s pacijentima koji su se odludiliza prirodne terapije. Dakle, ortodoksna terapija protiv raka u osnovi je neznanstvena.Ukupni pretpostavljeni postotak izljedenja nije ve6i od onoga Sto se moZe pripisatispontanoj remisiji i placebo efektu.- U prilog svom stavu, iznijet 6u sljede6e kljudne njave i zakljudke iz medicinskih i
znanstvenih publikacij a.
ketirati protiv raka dojke.'Taj zakljudak potwduje otkri6e EmstaKrokowskog, njemadkog profesora radiologije. On je uvjerljivodemonstrirao da su metastaze desto iz.arvane medicinskim inter-vencijama, ukljuduju6i ponekad dak i biopsiju ili kirurgiju koje ni-su povezane s rakom.t Diranje u tumor uzrokuje da puno ve6i brojkanceroznih stanica ude u trvotok, dok ve6ina medicinskih inter-wncija (posebno kemoterapija) slabi imunolo5ki sustav. Ta kombi-nacija je recepft za katastrofu. Metastaze su ono Sto ubija, dok pri-mami tumori op6enito, a posebno oni na dojci, mogu biti relativnobezopasni. Ova otlci6a potwdena su nedavnim ishaZivanjima kojapokazuju da kirurgija, dak i kada nije povezana s rakom, moZepotaknuti eksplozivno Sirenje metastazai dovesti doprerane smrti.'
To je u skladu s ranijim izvje3tajima da radikalna kirurgija kodraka prostate takoder pogoduje Sirenju bolesti. U stvari, rakprostate istaZivan je u prvom randomiziranom klinidkom pokusuprovedenom na bilo kojem obliku raka. Nakon 23 godine, nije bilonikakve razlike u postotkupreiivljavanja izrnedu ljudi na kojimajeobavljena operacija i kontolne skupine koja nije bila operirana, alioni s operacijom imali su vi5e problema poput impotencije ili
,. .. 9mKonnnencrje.
Nedavno preminuli H. B. Jones,profesor medicinske fizike, bio jevode6i statistiEar zarak u SAD-u. Ugovoru predAmeridkim druitvom zaborbu protiv raka 1969. rekaoje danijedno ishaZivanje nije dokazalo darana intervencija popravlja Sanse zapreZivljavanje. Upravo suprotno,njegova isfiaiivanja nepobitro sudokazala da nefretirane Zrtve rakaZive do detiri puta duZe i uz boljukvalitetu Zivota od fretiranih.'o Netreba ni re6i da nikada vi5e nije biopozvan da odrZi govor.
(Mnogi onkolozi uzimajuzdIrLYo zr gotovo da odgovorna terapiju produiuje Zivot.Takvo miSljenje temelji se nazabludama i nije potvrdenoklinidkim istraZivanj ima.>>
Dvije godine nakon dijagnoze i hetnana, taj dodatf postotaksmrtrosti pao je na 50%. Kao najde56i uzrok smrti u ovom dodat-nom postotku navodi se zastoj srca i respiratomo zatajenje. Tozradi da su, umjesto da umru od raka nekoliko godina kasnije, ovipacijenti vmrli od posljedica lijeienja, i time uvelike doprinijelipobolj5anju statistika o lijedenju raka, jer, strogo uzevSi, nisu umrliod raka.'' Ovo obmanjuju6e prikazivanje smrtrosti od raka doveloje do zahtjeva zapoStenijim statistikama.'o
Nakon Sto je analiza nekoliko velikih studija pregleda dojkipokazala da mamografija vodi do agresivnijeg lijedenja uz nikakvopoboljianje preZivljavanja, dakje i urednik Lancetamorao priznatida ne postoje pouzdani dokan u velikih randomiziranih pokusakoji bi podrZali programe mamografskih pregleda." Vainost ovei{ave ide puno dalje od same primjene mamograma.
Zagovomici konvencionalne medicine otvoreno priznaju danemaju djelotvoran nadin lijedenja pacijenata s uanapredovalimrakom. Sve do danas, kvaka je bila u apelu . Ova istraZivanja evaluacija mamograma pokazu-ju da nije vafrro kada je rak otkriven; konvencionalne metode su
beskorisne, kao i cijela, milijarde do-lara wijedna, indusnija lijedenja raka(moj zakljudak).
U trinaestogodi5nj em kanadskomistraZivanju koje je obuhvatilo40.000 Zena, usporedenje fizidki pre-gled dojki s pregledom uz mamogra-fiju. Grupa koja je pregledana fizidki imamografom imala j e puno vi5e lum-pektomija i kirur5kih zahvata, uz 107smrtnih ishoda, u usporedbi sa 105uuulih u fizidki pregledanoj gupi.'o
Duktalni karcinomin situ (DCIS)je dest, neinvazivan oblik raka dojke.Ve6ina sludajeva DCIS-a otkriva semamografijom. Kod mladih Zena,92o/o svth sludajeva raka otkrivenihIJlj ep5avanje statistiCkih poda-
takaEpidemiolo5ko istraZivanje potwdilo je upitnu wijednost kon-
vencionalne terapije, uz zakljudak da su
Istraiivanje rakajajnika pokazalo je da se rizik od dobivanjaleukemije nakon lijedenja kemoterapijom pove6ao 2l puta, ili2.100%. Kemoterapijaje pokazalajasnu ovisnost o visini doze,iaje udestalost lr;arvane leukemije kod grupe s runjerenom dozomdvostuko ve6a nego kod grupe s niskom dozom, a kod gnrpe svisokory dozom detirije puta ve6a nego kod grupe s umjerenomdozom. Osim toga, nakon lijedenja malignih tumora kernotera-pijom desto se javljaju drugi tumori.'U pokusu s multiplimmijelo-mirna, nisu otkrivene nikakve prednosti kori3tenja kernoterapije uodnosu na nehetiranu skupinu.t
Ugledni njemadki biostatistidar LJlrich Abel predstavio jeopseZnu analizu vi5e od 3.000 klinidkih ispitivanja wijednostikemoterapije kod uznapredovalihkarcinoma (na primjer, raka dojke). (Onko-lozi su skloni kori5tenju kemoterapije jerona moZe uaokovati priwemeno smanjenjetumora, Sto se naziva odgovorom; metlutim,ona takoder desto izaziva i neugodne nuspo-jave.)Abel je zakljudio dane postoje izravnidokazi da kemoterapija produZuje Zivot uovim sludajevima.Abel je ustwdio:
mora do6i do odredenog smanjenja tumorakoje traje baremmjesecdana. Nije bilo nuftro dokazati da hehnan produZava Zivot, i nijebilo nuino predati rezultate bilo kojeg nepovoljnog pokusa s istimlijekom.
Ovi moZemonaslutiti iz statistidkih podataka objavljenih u uvodnom dlankuRicharda Smitha u.Bnrrsh Medical Journalu: i
SIvIRToNOSNA PRUEVARAOKo DUnBETESA
Thomas Smith @2004Preveo:
Kre5imir Juki6
PO Box 7685Loveland Colorado 80537 SAD
Telefon: +1 (970) 669 9176E-mail [email protected]
Web stranica:h@ ://www. Healingmatters.com
Uvodko ste ameridki dijabetidar, vai lijednik vam nikada ne6e redi da je dijabetes uve6ini sludajeva izljediv. U swari, 6ak i ako samo spomenete rijed u njegovoj blizini, vjerojabro 6e se uzrujati i postati iracionalan. Njegovo
medicinsko Skolovanje dopuSta mu dareagira samo narijed .Zanjegane postojirijed . Dijabetes, u svom modemom epidemijskom obliku, izljedivaje bolest, ito ve6 najmanje 40 godina. U 2001., posljednjoj godini za koju su u SAD-u objavljenipodaci, g34.550Amerikanacaumrloje odsimptomaovebolesti koji suizmakli kontroli.'
VaS lijednik vam takoder nikada ne6e re6i daje nekad bilo dobro pourato da su ishe-mi6ni i hemoragidni inzulti, zastoji srca zbog neuropatije, kao i ishemidnih i hemoragidnihkoronamih bolesti, pretilost, ateroskleroza, povi5eni knni tlak, povi5eni kolesterol,poviSeni trigliceridi, impotencija, retinopatija, zatajenje bubrega,zatajenjejetre, sindrompolicistidnih jajnika, povi3ena razina 5e6era u krvi, sistemska kandidijaza, poreme6enimetabolizam ugljikohidrata, sporo zarastanje rana, poremedeni metabolizam masti, peri-ferna neuropatija, kao i mnoge druge dana5nje te5ke epidemijske bolesti desto samosimptomi dijabetesa.
Ako obolite od dijabetesaipostanete ovisni o ortodoksnoj medicinskoj terapiji, prije ilikasnije osjetit 6ete jedan ili vi5e njegovih simptoma dok 6e se bolest rapidno pogor5avati.Danas je uobidajena praksa odnositi se prema ovim simptomima kao da su to odvojene,nezavisne bolesti s odvojenim i nezavisnim terapijama koje pruiaju konkwentni me-dicinski specij alisti.
Istina je da mnogi od ovih simptoma mogu biti, i ponekad jesu, posljedica drugihuzroka; medutim, takoder je istina da se ta dinjenica koristi za prikrivanje uzodne ulogedijabetesa i zapravdanje skupih, nedjelotvomih terapija za ove simptome.
Epidemijski dijabetes tipa 2 je izljediv. Prije nego Sto proditate ovaj dlanak do kraja, to6evambitijasno. Sazrat 6etezaito gasene lijedirutinski.lnnttetekako gamoLeteizlije-diti. Vjerojaftro 6ete i biti ljuti zbog onoga Stoje Sadica pohlepnih ljudi potajno napravilacijeloj ortodoksnoj medicinskoj zajednici i pacijentimakoji u nju imajupovjerenja.
Dij abetidka industrij aDana5nja dijabetidka industrija je masivna zajednica koja se korak po korak razvila iz
svojih nejasnih podetaka u ranom 20. stoljeiu. U posljednjih 80 godina postala je straho-vito uspjesna u gu5enju protivnidkih glasova koji poku5avaju ukazati na prijevaru pove-zanu s modemim lijedenjem dijabetesa. Ona se ranrila u religiju. I, kao i sve religije, upotpunosti ovisi o {eri njenih vjemika. Postala je tako uspjeSna da granidi s bogohulje-njem natukouti daje dobri visoki svedenik sa stetoskopom vaZno obje5enim oko vrataSarlatan i varalica. U velikoj ve6ini sludajeva, on u cijeloj svojoj medicinskoj karijeri nijeizlijedio ni jedan jedini sludaj dijabetesa.
Financijski i politidki utjecaj ove medicinske zajednice skoro je potpuno potkopao iz-vome namjere na5ih nadzornih agencija. One rutinski odobravaju smrtonosne, nedjelo-tvome lijekove nakon nedovoljnog ispitivanja. Biv5i dlan FDA (ameridka drZavna komi-sija za hranu i lijekove), dr. Herbert Ley, tijekom svjedodenja pred senatom SAD-akomentirao je: >'
Financijski i politidki utjecaj ove medicinske zajednice dominira cijelom na5omindustrijom zdravstvenog osiguranja. Iako se to podinje mijenjati, uAmerici je jo5 uvijekte5ko prona6i zdravsWeno osiguranje poslodavca koje pokriva ho5kove djelotvomoglijedenja altemativnom medicinom. Pokrivanje ho5kova ortodoksne medicine normalnaje stvar u svim drZavama. S alternativnom medicinom to nije sludaj. Na primjer, postoji
KOLOVOZ - RUJAN 2004. www.nexusmagazrne.com NEXUS.29
scan by krista
samo 1.400 ovla5tenih naturopata u I I dri.ava, u usporedbi s vi5eod 3,4 milijuna ovlaitenih ortodoksnih lijednika u 50 zemalja.3Op6enito, osiguranje pokriva samo odobrene terapije kod kvalifi-ciranih, ovlaitenih praktikanata. To, faktiEki, uredno stvara po-sebnu wstu novca koji se moZe pofo5iti sarno na ortodoksnu me-dicinsku i farmaceutsku industriju. Nijedna druga industrija nasvijetu nije uspjela uvjeriti ljude daprihvate da tako velik dio njihovepla6e bude u obliku koji im 6esto neomogu6uje da ga tro5e po svojojvolji.
Financijski i politidki utjecaj ovemedicinske zajednice u potpunostikontrolira doslovno svaku publika-ciju o dijabetesu u zeurlji. Mnogepublikacije o dijabetesu subvenci-onirane su zahvaljuju6i reklamamaza lijekove protiv dijabetesa. Nije-danurednikne6e dopustiti da se isti-na o dijabetesu objavi u njegovomdasopisu. Toje razlog zaito dijabe-tidar plada samo izrnedu jedne tre-6ine ijedne detvrtine tro5kova tiska-
Prvi korak ulijeienju dijabetesa jeprestati vjerovati u laril
da je ta bolestneizljeCiva.
Ako ljudi ikada doaraju da postoji lijek za dijabetes koji jepresu6ivan 40 godina, ova udruZenja lebrzo ostati bez posla. Alido tada 6e, usprkos svemu, i dalje trebati na5upodr5ku.
Ve6 40 godina medicinska ishaiivanja dosljedno pokazuju sasve ve6om jasnoCom da je dijabetes degenerativna bolest izravnouzrokovana proizvodnjom preradene brane usmjerenom na profit
umjesto na zdravlje. Iako su oniuporniji to ve6 mogli zakljuditi izobilja podataka dostupnih u medi-cinskoj literaturi, do ove se informa-cije op6enito ne moZe doii na druginadin. Sigurno je daje ova informa-cija bila i ostala uglavnom nedostu-pna na medicinskim Skolama kojeobrazuju na5e indoktrinirane lijed-nike.
Medu uzrodnicima na"Se modemeepidemije dijabetesa istidu se prera-dene masti i ulja koja se prodaju udana5nj im supermarketima.
Prvi korak u lijedenju dijabetesaje prestati vjerovati u laZ daje ta bo-lest neizljediva.
nja dasopisa koji mu je glavni izvor todnih informacija. Ostataksubvencioniraju proizvodadi dijabetesa kojima je u poslovnominteresu da sprijede da se dijabetidari izlijede od svoje bolesti. Kadbudete haZili dasopis koji govori istinu o dijabetesu, prvo pogle-dajte da li je pun reklama za lijekove i opremu za lijedenje dijabe-tesa.
Zatim postoje razna udruZenja koja mole za godi5nje donacijekako bi prona5la lijek za svoju patentiranu bolest. Svake godineobe6avaju da je lijek tu iza ugla - samo laljite joS novca! Neka odtih istih udruZenja jasno su umije5ana u pruZanje savjeta kojipotidu napredovanje dijabetesa kod njihovih vjernih podupira-telja. Na primjer, godinama su snaZno promovirali zamjenskedijete,n koje su zapravo manstveno bezvrijedne - 5to je svatko tkoih je poku3ao slijediti brzo otkrio. Ismijavali su upotrebu glike-mijskih tablica, koje u stvari jako pomaZu dijabetidarima. Promo-virali su kori5tenje margarina kao namirnice koja je zdrava zasrce, dugo nakon Stoje postalo dobro poznato da margarin uzro-kuje dijabetes i izaziva zastoj srca.s
""-tr*'',n(
/t{{c-?/t L ,u'L' (.
-
Povijest dijabetesa1922., frikanadska dobitnikaNobelove nagrade, Banting, Best
i Macleod, u Op6oj bolnici u Torontu uspjeli su injekcijominzulina spasiti Zivot detrnaestogodi5nje djevojdice oboljele oddijabetesa.o
Korporacija Eli Lilly dobila je dozvolu za proizvodnju ovognovog dudotvomog lijeka, i medicinska zajednica uiivala je uslavi zbog dobro obavljenogposla.
Tek se 1933. podelo otvoreno govoriti o novom, neposluSnomobliku dijabetesa. To je bilo u radu koji su Joslyn, Dublin i Marksobjavili u dasopisu lz erican Journal of Medical Sciences. Ovajrad, ,1 govori o pojavi velikeepidemije bolesti koja je jako podsje6ala na dijabetes iz ranih1920-ih, samo Sto nije reagirala na dudotvorni lijek inzulin. Sto jejo5 gore, ponekad bi lijedenje inzulinom ubilo pacijenta.
Ova nova bolest postalaje poznata kao
samo tretirati. Umjesto toga, 1950. je pokrenuta potraga za novimdudotvomim lijekom koji 6e rije5iti problem dijabetesa tipa 2'
Idj eienj e protiv tretiranj aTaj novi, savr5eni, dudotvomi lijek bio je djelotvoran, poput
inzulina, u ublaZavanju odiglednih simptoma bolesti, ali ne i utijeienju osnovne bolesti. Zato je pacijentima neprestano pote-ban do kraja iivota. Morao je biti takav da ga je mogude paten-tirati; to jest, nije smio biti prirodni lije( jer se njih ne moZepatentirati. Poput inzulina, morao je biti visoko profitabilan zaproizvodnju i distribuciju. Bila su potrebna obavezna driavnabdobrenja-kako bi se potaknulo lijednike da ih prepisuju kao lije-
Tako su kardiolozi, endokrinolozi, alergolozi, specijalisti zabubrege i mnogi drugi podeli tretirati simptome za koje su seosje6ali odgovomima. Kako je temeljni uzrok bolesti mahomignoriran, beznadno je izgubljena svaka usmjerenost na izljedenjebilo dega.
Zastoj srca, na primjer, za kojeg se prije znalo daje desto samosimptom dijabetesa, sad je postao bolest koja nije izravnopovlzana s dijabetesom. Postalo je pomodno misliti da dlabdteslgove6ava rizik od kardiovaskulamih bolesti'tr Uzrodna ulogasloma sustava za regulaciju Seiera u lcrvi kod zastoja srca postalaje opskurna.
U skladu s novom medicinskom paradigmom, nijedna terapijakove na recept. Ispitivanja koja su potebnaza dobivanje tih odobrenja morala su bitienonnno skupa, kako bi se sprijedilo dadrugi, neodobreni lijekovi postanu kon-kurentni.
To su podeci klasidnog medicinskogprotokola ' Postupa-ju6i tako, i farmaceutske kompanije i lijeE-nici mogli su ostvariti unosan posao, apacij enti, iako nisu bili izlij edeni od bolesti,mogli su ponekad dobiti Priwemenoolakianj e od nekih simptoma.
Osim toga, prirodne lijekove koji zaistamoga izlijeiiti bolest trebalo je suzbiti. Stosu bili djetotvomiji, to ih je trebalo jade suz-bijati, a njihove predlagade zatvaratikao nadrilijednike. Napokon, nije semoglo dopustiti da jeftin, djelotvo-ran, prirodan lijek lijedi bolesti nakapitalno-intenzivnom monopoli-stidkom trZi5tu posebno prilagotle-nom za tretiranje simptoma umjestolijedenjabolesti.
desto su prirodne tvari zaistauspijevale izlijediti bolest. Zato sesila zakona koristila, ijo3 se uvijekkoristi, da se prirodne, i desto supe-riome lijekove izbaci s trZiSta, da seiz medicinskog rjednika izbaci rijed, i da se u PotPunostirazbije sam koncept slobodnog trZi-Sta u medicinskom biznisu.
Sada je jasno za5to zakon tako odludno suzbija rijed . fpe im" op5irne, orwellovske propise, koji zabranjujyopott"bu rijedi prilikom opisivanja konkurentnihlijekova iti prirodnih tvari' Upravo zato Sto mnoge prirodnrc tvarilijede i spredavaju pojavu bolesti, ta je rije6 postala takozistra5uju3a farmiceutskoj i ortodoksnoj medicinskoj zajednici'
Komercij alna wij ednost simPtomaNakon Sto je politika razvoja lijekova promijenjena kako bi se
umjesto na lifidinje bolesti usmjerila na ublaZarranje srmptgma,postalo je nuZno piomijeniti nadin na koji se lijelcovi reklamiraju'1o je udinjeno 1949., usred velike epidemije dijabetesa otpornognainzulin.
Tako je 1949. medicinskazajerlnica SAD-a simFtome dijabe-tesa'., zajedno sa simptomima mnogih drugih bolesti, ponovnorazvrstali kao zasebni bolesti. S tom novom klasifrkacijom kaonovom osnovom za dijagnoze, konkurentne grupe medicinskihspecijalista brzo su s njima povezane grupe simptoma proglasilesvojimpodruEjemrada.
pogor5ano i komplicirano destim nedostatkom drugih esencijal-nin nraniivitr wari koje su tijelu pobebne da bi iza5lo na kraj smetaboliEkim posljedicama ovih otrova.
Nisu sva ulja i sve masti jednake. Neke su zdrave i blagotvor-ne; mnoge, Siroko dostupne u supermarketima, otrovne su' Zazdravlje rrjevah.nrazJrika izmedu zasi6enih i nezasi6enih masti,kao Sto bi industrija masti htjela da vjerujemo. Mnoge zasiienemasti i ulja jako su korisna, mnoga nezasi6ena ulja jako su otrov-na. Za zdravlje je v a}na radrka inrcdu prirodnih i prer aitenih.
Postoji mnogo nepoltenja u reklamiranju proizvoda industrijeulja i masti. Cilj toga je stvaranje trZi5ta za jeftina bezvrijedna uljakao Sto su sojino, ulje sjemenki pamuka i repidino ulje'
Kad bi javnost bila obavije5tena i svjesna, ova ulja ne bi imalanikakvo trZi5te, a u SAD-u - zaptavo, u cijelom svijetu - bilo bipuno manj e sludaj eva dijabetesa.
Povezanost epi{smiie sa Zivotnim stilomJo5 1901. poku5avalo se proizvoditi i prodavati hranu dobi-
venu kori5tenjem tvonridkih strojeva zbog ogronnog profita koji
koju kardiolozi mogu ponuditi zapravo nelijedi, pa dak nije ni usmjerena na lijedenjenjihove patentirane bolesti. Na primjer, po-stotak preZivljavanja tri godine nakonugradnje premosnice skoro je potpuno jed-nak kao kad se ne obavi nikakva opera-cua.tt
Danas vi5e od pola ljudi u Americi bo-luje od jednog ili vi5e simptoma ove bole-sti. U svojim podecima, ona je lije6nicimabila dobro pozro;tz kao dijabetes tipa 2,dijabetes otporan na inzulin, neosjetljivostna inzulin, staradki dijabetes ili, ne5to rjeile,hiperinzulinemija.
Prema Ameican Heart Association,skoro 5 0% Amerikanaca pati od j ed-nog ili vi5e simptoma ove bolesti.Treiina stanovni5tva u SAD-u bo-lesno je pretila; polovina stanovni5-Wa ima prekomj ernu !j elesnu teZinu.Dijabetes tipa 2, takoder zvan i sta-radki dijabetes, sada se uobiEajenojavlja ikod djece stare Sestgodina.
Uzrok mnogih degenerativnihbolesti moZe se pronadi u te5komporeme6aju endokrinog sustava. Toje lijednicima 1930-ih bilo dobropozrato kao dijabetes otPoran nainzulin. Poznato je da je najde56itemeljni uzrok poreme6aj sustava zakontrolu razine 5e6era u krvi zboglo5e preradenih masti i ulja. Ovo je
Ved 40 godinamedicinskaistrafivanja
dosljedno pokazujusa sve ve60m
jasnodom da jedijabetes
degenerativna bolestizravno uzrokovana
proizvodnjompreradene hraneusmjerenom na
profit umjesto nazdravlje.
KOLOVOZ - RUJAN 2004. www.nexusmagazme.com NEXUS.31
scan by krista
se tako mogao ostvariti. Ve6ina ranih poku5aja propala je zbogurodene ljudske sumnjidavosti premahrani kojanije svjeZa i zbognesavriene tehnologije. Dok su ljudi Zivjeli u obilju, sumnjivahrana slabo se prodavala. Crisco,'' umjetra mast za prhko tijesto,neko wijeme se besplaho dijelio u konzervama od l,l4 kg u bez-uspje5nom poku5aju da se uvjeri ameridke doma6ice da vjerujutomproizvodu i da gakupujuumjesto masti.
Kad je margarin predstavljen na trZi5tu SAD-a, ogordeno sumu se suprotstavile drZave s razvijenim mljekarstvom. S nastu-pom ekonomske depresije 1930-ih, Crisco i gomila drugihrafini-ranih i hidrogeniranih proizvoda podeli su se uspje5no probijati nabiiSte hrane u Americi. Podr5ka mljekarskoj industriji koja sesuprotstavljala margarinu oslabila je tije-kom Drugog svjetskog rata, jer nije bilodovoljno maslaca za potrebe civilnog sta-novni5tva i vojske.'r Tada je mljekarskaindustrija, izgubiv5i velik dio potpore,jed-nostavno prihvatila podjelu bii5ta i kon-centrirala se na opslrbu vojske.
Laneno ulje i riblja ulja, koja su biladesta u ftgovinama i koja su smatranaosnovnim prehrambenim proizvodimaprije nego Sto je ameridko stanovni5tvopostalo bolesno, nestala su s polica.Posljednji dobavljad lanenog ulja ve6imdistribucijskim lancima bio je ArcherJeDaniels Midland, a onproizvoditi i dostavljati Je
prestaosvoje
proizvode 1950.U novije wijeme jedna od naj-
vaZnijih preostalih zaista blago-tvomih masti postala je Zrtva gole-me medijske dezinformacijskekampanje koja ju je prikazivala kaozasi6enu mast koja uzrokuje zastojsrca. Zahvaljuju6i tome, ona je do-slovno nestala s polica supennar-keta. Tako je kokosovo ulje uklo-njeno iz prehrambenog lanca i zarni-jenjeno sojinim, repidinim, i uljemsjemenki pamuka." NaSi roditelji idjedovi nikadane bi mijenjali kvali-tetro, zdravo ulje kao Stoje kokoso-vo ulje za ova jeftina, otpadna ulja.Nedugo nakon ovog uspje5nog medijskog bliakriega stanov-ni5tvo SAD-a izgubilo je rat s debljinom. Kokosovo ulje je godi-nama bilo na5e najdjelotvornije dijetalno sredstvo za kontroluteZine.
Povijest industrijskog patvorenja na5ih nekada zdravih namir-nica u potpunosti se poklapa s napredovanjem epidemija dijabe-tesa i hiperinzulinemije koje danas haraju SAD-om, kao i velikimdij elom ostatka svij eta.
Drugi korak u lijedenju ove epidemijske bolesti je prestativjerovati u laZ da suna5i prehrambeniproizvodi zdravi i hranjivi.
PrirodabolestiDijabetes se klasidno dijagnosticira kao nesposobnost tijela da
pravilno metabolizira ugljikohidrate. Karakteristidan simptomdijabetesa je visoka razina glukoze u krvi. Dijabetes tipa I rezultatje nedovoljnog stvaranja inzulina u guiteradi. Dijabetes tipa 2rezultat je nedjelotvomog inzulina. Kod oba tipa, razina 5e6era ukrvi je povi5ena. Ni nedovoljna kolidina inzulina ni nedjelotvomiinzulin ne mogu nakon obroka zadriatirazinu 5e6era u krvi unutar
norrralnog raspona. Kod uznapredovalih sludajeva dijabetesatipa 2, prije ili zajedno s ovim povi5enim razinama 3e6era u krvijavlja se kronidno povi3ena razina inzulina i ozbiljni poremeiajirazina drugih hormona endokrinih Zlijezda.
Nedjelotvomi inzulin ne razlikuje se od djelotvomog inzulina.Njegova nedjelotvomost posljedica je nesposobnosti tjelesnihstanica da odgovore na njega. On nije rezultat bilo kakvebiokemijske neispravnosti samog inzulina. Zato treba uoditi da jetobolestkojazahva6a skoro svaku odpribliino 70 bilijuna stanicau tijelu. Sve te stanice ovise o hrani koju jedemo, iz koje dobivajusirovine potrebne zapopravke i odrZavanje.
Klasifikacija dijabetesa kao nesposobnosti metaboliziranjaugljikohidrata tradicionalna je klasifikacijakoja potjede iz ranog 19. stolje6a, kad semalo malo o metabolidkim bolestima i pro-cesima." Danas, s pove6anim znanjem oovim procesima, dini se potpuno priklad-nim preciznije definirati dijabetes tipa 2kao nesposobnost tijela da pravilno meta-bolizira masti i ulja. Ta nesposobnost rezul-tira gubitkom djelotvornosti inzulina, Stodalje dovodi do nesposobnosti metabolizi-ranja ugljikohidrata. Na nesre6u, velik diomedicinskog uvida u ovaj problem, osim narazini istraZivanja, ostaje ograniden naslije-dem iz 19. stoljeda.
Tako dijabetes tipa 2 i njegovi rani simp-tomi hiperinzulinemije predstav-ljaju simptome nesposobnostistanica u cijelom tijelu da pravilnometaboliziraju glukozu. Svaka tje-lesna stanica, iz razloga koji postajusve jasniji, postaje nesposobna pre-nositi glukozu iz krvotoka u svojuunutrainjost. Glukoza tada ostaje ukrvotoku, ili se pohranjuje kao tjele-sna mast ili glikogen, ili se izbacujemokra6om.
Cini se da kad se inzulin velenareceptor na stanidnoj membrani, onpokre6e sloZenu kaskadu biokemij-skih reakcija u unutra5njosti stanice.To potide grupu transportera gluko-ze pomatih kao molekule GLUT4
da napuste svoje parkirali5te u stanici i otputuju do unutamje po-vriine stanidne plazrnatske membrane.
Kad su u membrani, oni se lre6u prema posebnim dijelovimamembrane zvanim kaveole." Tamo drugom serijom biokemijskihreakcija prepoznaju molekule glukoze, povezuju se s njima iprenose ih u unutrainjost stanice procesom zvanim endocitoza.Kada dospije u unuhainjost stanice, glukoza izgarakao gorivo umitohondrijima i stvara energiju potrebnu za stanidnu aktivnost.Tako ovi GLL[4 transporteri sniZavaju razinu glukoze u krviprenose6iju iz krvi u sve stanice tijela.
Mnoge molekule ukljudene u ovaj put glukoze posredovanjeminzulina su lipidi; to jest, one su masne kiseline. Zdtava stanidnamembrana, za koju sada znamo daje aktivni sudioniku ftansportuglukoze, sadrZi odreileni broj n-3 nezasi6enih masnih kiselina cis-tipa." To dini membranu relativno fluidnom i skliskom. Kad suove cls masne kiseline kronidno nedostupne zbog nadina prehra-rte, trans masue kiseline i zasi6ene masne kiseline kratkog i sred-nje dugog lanca dolaze na njihovo mjesto u stanidnoj membrani.Te zamjene dine stanidnu membranu gu56om i ljepljivijom, i
Danas, spove6anim
znanjem o ovimprocesima, iini se
potpunoprikladnimpreciznijedefinirati
dijabetes tipa2kao nesposobnosttijela da pravilno
metabolizira mastii ulja.
32. NEXUS www.nexusmagazrne. com KOLOVOZ - RUJAN 2004.
scan by krista
inhibiraju mehanizn6 fpasporta glukoze.'8Tako, ako u na5oj prebrani ne postoji dovoljna kolidina cu
omega 3 masnih kiselina, umjesto njih dolaze ove zamjenskemasne kiseline, pokretljivost GLUI4 transpodera se smanjuje,unutlmja biokemija stanice se mijenja i glukoza u krvotoku ostajepoviSena.
Drugdje u tijelu, guiterada ludi dodahri inzulin, jetra pretvarasuvi5nu glukozu u mast, stanice masnog tkiva pohranjuju novumast, podinje se izbacivati vi5e mokra6e, nema dovoljno stauidneenergije za delesnu aktivnost i cijeli endolrini sustav postajeporeme6en. Na kraju dolazi do zatajenja guSterade, tjelesna teZinanaglo pada ijavlja se dijabetidkaHza.
Iako neba jo5 puno raditi na potpunom rasvjetljavanju svihkoraka u ovom procesu, ovo jasno onraEava poEetak biokemij-skog objainjenja pozratog epidemiolo5kog odnosa iznedu jefti-nih, preradenih prehrarnbenih masti i ulja i nastanka dijabetesanpa2.
Ortodohsna medicinskaterapija
Nakon Sto je dijagnosticiran dija-betes, modema ortodolsna medi-cinska terapija sastoji se ili od oral-nih hipoglikemika ili od inzulina.
. Oralnihipoglikemici1955. godine predstavljeni su
oralni hipoglikemizantni lijekovi.Trenufiro dostupne oralne hipogli-kemike moZe se razrrrstati u pet sku-pina prema njihovom biofizikalnomnadinu djelovanja." Te skupine su:bigvanidi; inhibitori glukozidaze;meglitinidi; sulfonilureje; i tiazoli-dindioni
Vaino je primijetiti da niinzulin ni bilo koji od ovih
oralnih hipoglikemika nemaba5 nikakvo ljekovito
djelovanje ni na jedan tipdijabetesa.
Sto je bio zarnijenjen popustljryrjin sluZbenikom, Rezulin je do-bio odobrenje FDA. Kasnije je ubio vi5e od 100 dijabetidara iobogaljio mnoge druge prije nego Sto je borba da ga se ukloni strZi5ta konadno dobivena. Rezulin stimulira perifeme stanice nauzimanje glukoze iz lavi i inhibira norrralno ludenje glukoze odstranejetre. Politidke igre zbog kojihje ovaj lijek do5ao na tii5te ina njemu ostao tako neobjainjivo dugo uz odobrenje nadzomeagencije nejasne su.'o Od tavnja 2000., sudski procesi podeli sura4' a5nj avati ovu situacij u."
.InzulinDanas se inzulin prepisuje pacijentima koji boluju i od
dijabetesa tipa I i od tipa 2. Injekcijama inzulina nadomje3ta seinzulin koji tijelo vi5e ne stvara. Naravno, dok je ova terapijaneophodna za oduvanj e Zivota dij abetidara tipa 1 , lrajnj e j e spor-na kad se primjenjuje na dijabetidarima tipa 2.
VaZno je primijetiti da ni inzulin ni bilo koji od ovih oralnihhipoglikemika nema ba5 nikakvo ljekovito djelovanje ni najedan
tip dijabetesa. Nijedna od ovih me-dicinskih shategija nije smi5ljenakako bi normalizirala uzimanje glu-koze od strane stanica kojima onateba kao gorivo za njihove aktiv-nosti.
Uz ortodoksnu terapiju pro gnozaje sve veda onesposobljenost i ranasmrt zbog zatajenja srca ili bubrega,ili zbog zalajenja nekog drugogvitalnogorgana.
Alternativne medicinsketerapije
Tre6i korak u lijedenju ove bole-sti je informirati se i po6eti prinue-njivati altemativnu metodologijukoja ima zdrave temelje u po5tenojBigvanidi sniZavaju razinu 5e6e-
ra u krvi na tri nadina. Oni inhibiraju nonnalno otpuitanje zalihaglukoze u jete, djeluju na apsorpciju glukoze iz unesenih uglji-kohidrata u crijevima, i navodno pove6avaju perifemo upijanjeglukoze.
Inhibitori glukozidaze inhibiraju enzime amilaze koje stvaragu5tera6a, i koji su neophodni za probaw ugljikohi&ata. Teorijaje da se razina 5e6era u krvi ne moZe povedavati ako se inhibiraprobava uglj ikohidrata.
Meglitinidi stimuliraju gr5teradu na stvaranje inzulina kodpacijenata koji vjerojatno ve6 imaju poviSenu razinu inzulina ukrvi. Doktori u rijetkim prilikama uop6e mjere razinu inzulina.Zaista,ti lijekovi se desto prepisuju a da se o postoje6oj raziniinzulina u krvi uop6e ni5ta ne zna. Cinjenica da je povi5enarazinainzulina skoro jednako Stetna kao povi5ena razina 5e6era uglav-nom se ignorira.
Sulfonilureje su jo5 jedna skupina stimulatora gu5terade stvo-renih da potidu proizvodnju irzulina. Doktori rijetko iznjere razi-nu inzulina u serumu prije nego Sto prepi5u ove lijekove. Cesto sepripisuju osobama koje boluju od dijabetesa tipa 2, od kojihmnoge ve6 imaju povi5eni nedjelotvomi inzulin. Ti lijekovi su nazlu glasu zbogtaga Sto kao poprahu pojaw izazivaju hipogli-kemiju.
Tiazotidindioni su poznati po tome Sto izazivaju rak jete'Jedan od njih, Rezulin, u SAD-u je odobren nakon podmuklepolitidke borbe, ali nije uspio dobiti odobrenje u UjedinjenomKraljevstvujerje bilo pozrato da uzrokuje rakjehe. Lijednik kojije u FDA bio zad,aien da ga odobri odbio je to udiniti. Tek nakon
znanosti.Danas je dostupna djelotvoma altemativna terapija koja
izravno vodi k izljedenju nekih dijabetidara tipa I i mnogihdijabetidara tipa 2. Oko 5% dijabetiEara boluje od dijabetesa tipaI ; oko 95% ima dijabetes tipa 2.' Trudnidki dijabetes jednostavnoje obidni dijabetes od kojegje oboljela tnrdnica.
Danas postoji alternativna terapija za lijedenje dijabetidara tipaL Razvijena je u modemim bolnicama u Madrasu u Indiji, i bilajepodvrgnuta strogim dvostuko slijepim ispitivanjima koja supotwdila njenu djelotvomost." Ona djeluje tako 5to wa6anormalnu firnkciju beta staricama guSterade kako bi gu5teradamogla ponovno stvarati inzulin. dini se da se ovim pristupommoZe izlijediti dijabetes tipa I kod viSe od 60%o pacijenala nakojima je bio testiran. Najve6i je problem da li su antigeni koji suizvorno doveli do autoimunog razaranja ovih beta stanica nestaliili su jo5 uvijek u tijelu. Ako su joS u tijelu, izljedenje je manjevjerojatro; ako su nestali, izljedenje je vjerojatnije. Zbogvetobjainjenih razloga, ne teba odekivati da 6e se ova metodologijau dogledno vrijeme pojaviti u SAD-u, a sasvim sigumo ne uameridkoj ortodoksnoj medicinskoj zajednici.
Cilj svakog djelotvomog altemativnog programa je popraviti ivratiti u funkciju tjelesni mehanizam regulacije razine 5e6era ukrvi. Slom ovog mehaniana je ono Sto, s wemenom, izravnouzrokuje sve iscrpljuju6e simptome koji ortodoksnu terapiju 6inetako financijski isplativom dijabetidkoj industriji. Za dijabetestipa 2, koraci u programu su sljedeci :"
KOLOVOZ - RUJAN 2004. www.nexusmagazine.com NEXUS.33
scan by krista
. Popravite neispravan sustav za reguliranje Sedera u krvi.To moZete jednostavno postidi tako Sto 6ete distim, zdravim i bla-gotvomim prehrambenim mastima i uljima zamijeniti naizgledlijepe, ali oftovne frazv-izomerske mje3avine iz privladnihplastidnih kutija na policama superrnarketa. Konzumirajte samolaneno ulje, riblje ulje, a powemeno i ulje jetre bakalara, dok serazina 5e6era u krvi ne podne stabiliziran. Zaim ponovno uklju-dite u prehranu zdrava ulja kao Sto je maslac, kokosovo ulje, ma-slinovo ulje i dista Zivotinjska mast. Citajte naljepnice; odbijajtekonzumirati jeftina otpadna ulja kad se nadu u preradenoj hrani ilina meniju restorana. Dijabetidarima kronidno nedostaje minerala;oni u prehranu moraju ukljuditi i kvalitetne mineralne dodatkeSirokogspektra.
. Tijekom faze oporavka ruino kontro-Iirajte nivo Sedera u krvi. Pod medicin-skim nadzorom, posfupno prestaniteuzimati sve oralne hipoglikemike zajednosa svim dodatnim lijekovima koji se uzima-ju radi suzbijanja njihovih nuspojava. Us-postavite prirodnu kontrolu razine 5e6era ukrvi uz pomo6 glikemijskih tablica, destimuzimanjem manjih obroka (ukljuduju6i ihranu bogatu vlaknima), redovnom tjelo-vjeZbom nakon obroka i potpunim ubjega-vanjem svih 5e6era, kao i razumnomupotrebom iskljudivo netoksidnih umjetnihzasladivaEa.u lzblegavajte alkohol dok se5e6er u krvi ne stabilizira unutarnormalnih granica. Redovnomjerite razinu Seiera u lrvi pomo6uglukometa s iglom. Rezultate ovihtestova obavezno zapisujte u svojdnevnik.
. Nastavite s programom dok seopet ne normalizira i razina inzu-lina, nakon Sto se razina 5e6era ukrvi stabilizira u normalnim grani-cama. Kad razina 5e6era u krvi po-stane norrnalna, gu5terada 6e po-stupno prestati stvarati vi5ak inzuli-na. Taj proces obidno traje neStoduZe, i moZete gapratiti tako 6ete odsvog lijednika zatralitt da po5aljeuzorke vaie krvi u laboratorij namjerenje inzulina u serumu. Dobro je pridekati nekoliko mjesecinakon Sto se opet uspostavi kontrola 5e6era u lavi i onda dati lijed-niku daprovjeri razinu va5eg inzulina. Lijepo je imati krvni Sederu granicamanormalnog; jo5 je ljep5epostidi to bez suvi5nog inzu-linaukrvi.
. Odvojeno popravljajte Stete koje je uzrokovala bolest.Vaskularni problemi ulazvani kronidno poviSenom razinom glu-koze u normalnim okolnostima 6e se sami popraviti bez svjesnognapora. Posljedice retinopatije i perifeme neuropatije, naprimjer,obidno 6e se same popraviti. Medutim, kad fine kapilare u bazal-nim membranama bubrega podnu propuitati zbog kronidno povi-Sene glukoze u krvi, bubrezi to spredavaju stvaranjem oZiljnog&iva kako bi zaustavili curenje. Ovo oZiljno tkivo ostaje i nakonSto j e dij abetes izlij eden, i to je rczlog za5to se ne odekuj e da 6e seSteta na bubrezima sama popraviti.
. Rijei upozorenja. Kad se razvije retinopatija, pacdent moZedoii u isku5enje da se podwgre laserskoj kirurgiji radi poprav-ljanja Stete. Ova laserska tehnika zaustavlja krvarenje na mreZnicistvaranjem oiiljnog tkiva na mjestima na kojima je do3lo do
kwarenja. To oZiljno tkivo spredava normalno zarastanje finih ka-pilara u oku nakon Sto se dijabetes izlijedi. Ako izlijedite dijabetesumjesto da se odludite za lasersku kirurgiju, postoji velika Sansada 6e se oko u potpunosti oporaviti. Meclutim, obavi Ii se laserskakirwgija, zarastanje 6e uvijek biti komplicirano oZiljnim tkivomkojeuzrokuje laser.
Arterijska i vaskularna Steta uzrokovana vi5egodi5njim po-viSenim Se6erom i inzulinom i bujanjem sistemske kandidijazepolako 6e se popraviti zahvaljuju6i poboljlanoj prehrani. Metlu-tim, pohebno je nekoliko godina da se arterije odiste ovim obli-kom oralne kelacije. Steta na arterijama moZe se popraviti punobrZe uz pomo6 intravenozre kelatne terapije." Ono Sto bi inade uz
samu prehranu trajalo godinama, desto 3e sintravenoznom terapijom moZe postidi zaSest mjeseci. Ovo je navodno djelotvorno uvi5e od 80% sludajeva. Zbog odiglednihrazloga, ne odekujte da 6e se va5 lijedniksloZiti s tim, posebno ne ako jekardiolog.
VrijemeoporavkaPrognozaje obidno brz oporavak odbo-
lesti i wa6anje normalnog zdravlja i razineenergije za nekoliko mjeseci do godinudana ili vi5e. Vrijeme koje je potrebno zapostizanje izljedenja ovisi o tome koliko jedugo bolesti bilo dopu5teno da se razvija.
Kod osoba koje se odmah podnu lijeditinakon Sto je bolest rano otkrivena,obidno je potrebno par mjeseci ilimanje. Kod ljudi koji su bolest imaligodinama, wijeme oporavka moZese produZiti na godinu dana ili viSe.Dakle, postoje dobri razlozi da seposvetite olcretanju toka bolestiistog henutka kad je ona pouzdanoutvrdena.
Do ovog mjesta u dlanku, akosmo uspjeli dobro rasvijetliti naiuepidemiju dijabetesa, trebali bistezrati Stoju uzrokuje, Sto zapravora-di ortodoksna medicinska terapija, iza5to je dijabetes postao nacionalnai medtrnarodna sramota.
StoieioS va*rije, upoznali ste ses programom samopomo6i koji je pokazao velik potencijal dazaista iz lij e ii ovu bolest.
0autoru:Thomas Smith je silom prilika postao medicinski istraZivaE
kadje bio prisiljen sam izlijediti svoj dijabetesjerje bilojasno daganjegov lijednikne moZe ili ne Zeli izlijediti.
Objavioje rezttltate svojih uspje5nih istraZivanja dijabetesa usvomprirudnikuza samopomo6,Insulin: Our Silent Killea koji jenapisan za laike, ali je takotler i cijenjen od shane mnogih lijedni-ka. Taj prirudnik detaljno obja.Snjava korake u lijedenju dijabetesatipa 2 i govori o istraZivanjima dijabetesa tipa I . Knjigu je mogu6enamditi od autora na adresi: PO Box 7685, Loveland, Colorado80537, SAD (stanovnici SjeverneAmerike moguposlati 25.00 $,ostali tebaju kontaktirati autora u vezi pladanj a i uputa o slanju) .
Tomas Smith je takoder objavio velik broj informacija o dijab-etesu na web stranici, http://www.Healingmatters.com.
Prognoza jeobiCno brz
oporavak odbolesti ivradanje
normalnogzdravlja i
Yuzine energijeza nekolikomjeseci do
godinu dana ilivi5e.
34. NEXUS www.nexluimagazine. com KOLOVOZ. RUJAN 2004.
scan by krista
BIBLIOTEKA DUHO'TNA ZNANO S T
LOGII(/AMartinus
Prva Martinusova knjigaTredeg zavjeta nahrvatskom jeziku
Moderna je znanost ustanju embrija
Materijalizam ili ateizam je udenjekoje je povezano sa svakim prijelazomod primitivnog prema razvijenom sta-nju. Tek nakon postupnog privikavanjana zasljepljuju6u svjetlost inteligencijeljudi 6e mo6i jasno i tada 6eponovo oboZavati Boga, ali u mnogoplemenitijem i ljep5em obliku jer 6e seono temeljiti na logici plana svijeta ili nainteligenciji svemira. Sto se vi5e ostaleduhovne sposobnosti materijalista, tojest osje6aji i intuicija, razvijaju u skladus njegovom inteligencijom, tim se onbrZe lreie prema zasljepljuju6oj svjet-losti, prema velikoj inicijaciji ili pre-obraZenju koje je uzrokovalo ispred Mojsija, koje je omogu6iloda apostoli (govore drugim jezicima>,koje je Savla preworilo u Pavla i koje jeBudu, Isusa i Muhameda udinilo spasi-teljimasvijeta.
U podetku podebra inteligencija i ve-liko materijalno manje zasljepljuju po-jedinca i drZe ga neko wijeme u stanjusljepila u pogledu svega vezanog uzBoga. Stoga je istinito ono Sto je rekaoKrist: . Istinaje daje necivilizirani dovjek na neki na-din bliZi Bogu od
lVl'tKRoo RcAN,lavt,l I'MENTALNE BotESTI
Frank Strick @ 2004Preveo:
Kre5imir Juki6
Direktor za klinidka istaZivanjaIstraZivadki institut za zarazne
mentalne bolestiSanta Cruz, Kalifomija, SAD
E-mail: [email protected]
Srovassrvl,nNouudrrDat tu svompsihoanalitiiarujoi jednu godinu, anakon toga odlazimuLourdes.
- WoodyAllen
siholo5ki retnan konidnih
sisavaca, prisutan je kod skoro svih osoba sa shizofrenijom ili de-presijom, a ipak ga se moZe na6i samo kod tre6ine zdravih osoba izkontrolne skupina; osim toga, markeri na Borna vinrse, izr,lhari izmonocita pacijenata s poreme6ajima raspoloZenja, koincidiraju sakutrim epizodama ovih poreme6aja raspoloZenja.
Dr. J. Packrnan sa Sveudili5ta Yale napisao j e 1992. da .
Druge dvije studije otkrile su da je izloZenost madkama (naj-vainijem nositelju u Sirenju toksoplazrnoze) u djetinjstvu rizidnifaktor za kasnije obolijevanje od shizofrenije. Nadalje, odredeniantipsihotiEni lijekovi i lijekovi za stabiliziranje raspoloZenja kaoSto su haloperidol i valproiEna kiselina inhibiraju razvoj ovogparazita in vitro u koncentracijama manjim od onih koje se moguna6i u cerebrospinalnoj tekudini i krvi osoba koje uzimaju ove lije-kove, Sto ukazuje na mogu6nost da neki lijekovi kori5teni u terapi-jama protiv shizofrenije i manidno-depresivne psihoze zapraYodjeluju tako Sto inhibiraju ramn olavanie T. gordri (Jones-Brando,Torrey,Yolken).
Paralelna otkri6a na podrudju biljnog carswa mogla bi dokazati
Ovakva istraZivanja dovela su Roberta Yolkena, virologa sJohna Hopkinsa, i dr. E. Fullera Torreya, profesora psihijatrije ibivieg posebnog pomo6nika direktora NIMH-a, do mi5ljenja da jeToxoplasma jedan od nekoliko uzrodnika koji izazivaju ve6inusludajeva shizofrenije i manidno-depresivne psihoze. Ta ideja nijenova; zapravo , joi 1922. slavni psihijatar Karl Menninger postavioje hipotezu da je shizofrenija . Torrey je primijetio da su u 19. stolje6ushizofrenija i manidno-depresivna psihoza od rijetkih bolesti po-stale relativno deste u isto vrijeme kad je postalo populamo drZatimadke. AYolken je napravio retrospektivnu studiju 2.500 obitelji,koja je pok,azala da su majke djece koja su kasnije oboljela odpsihoza 4,5 puta de56e imale antitijela za Toxoplasma od majkizdrave djece iz kontrolne grupe. (Za one koji traZe nove mogu6-nosti obrane na sudu, nedavna istraiivanja pokazuju da ljudi stoksoplazrnozom sporije reagiraju i imaju vi5e nego dvaput ve6uvjerojatrost da 6e sudjelovati u prometnim nezgodama.)
Yolken je takoder bio glavni ishaZivad u nedavnom prouda-vanju pacijenata koji su u prosjeku bolovali od shizofrenije vi5e od22 godne. Kod 2l shizofrenidnog pacijenta koji su takotler imalipozitivne rezultate testa na citomegalovirus, do3lo je do znadajnogpoboljSanja ukupnih
virus, uusporedbi s 0-2% normalnih subjekata @ode, Ludwig).Manja ishaZivanja u SAD-u pokazala su da je do polovine
manidno-depresivnih i shizofrenidnih pacijenata pozitivno naBoma virus, a nijedan iz zdrave kontrolne grupe (Lipkin). Smatrase da se Boma virus prenosi pljuvadnim i nosnim izludevinamakonja, ovaca, z,eteva, koz4 jelen4 madaka i drugih Zivotinja.Dobro je pozrato da uzrokuje encefalitis i poreme6aje u pona5anjukod konja i drugih sisavaca, utjede na limbidki sustav i lcretanjedopamina, u jakoj je korelaciji s depresivnim, manidno-depresiv-nim, shizofrenidnim i distimidnim poremedajima kod ljudi - a mar-keri na Borna virus, izolirani iz monocita pacijenata s poreme-6ajima raspoloilenj4 koincidiraju s akutrim epizodama ovihporeme6aj a raspoloZenj a.
Zbog velike raiirenosti drZaaja madaka,velik postotak stanovni3tva SAD-a (do50%) bio je izlolen Tbxoplasni, ali ve6inanositelja sa zdravim imunolo5kim sustavomostaje asimptomatidna sve dok drugi imu-nolo5ki teret kao Sto je HIV ili neki drugiparazitne oslabi obranu doma6ina i potaknerazvoj bolesti. To je ono Sto interpretacijukronidnih stanja dini tako problematidnom.Na ishaZivadkom institutu za zarazr.e men-talne bolesti, uvijek nastojimo identificiratieventualne parazitske koinfekcije prijenego Sto se odludimo za prikladnu terapiju.
. Konadno, dok se toksoplazrnozi pokla-nja dosta paZnje zahvaljuju6i pionirskimistraZivanjima Toneya i Yolkena ipozuatim mehanizrrima stvaranjamoZdanih lezij a,postoje mnogi dru-gi infeHivni agensi koji ne morajuiztavno napasti mozflk, ali moguozbiljno utjecati na mentalne funk-cry'e kasnijim kumulativnim poslje-dicama kronidne infekcije. Dok sevaZnost ove veze u etiopatogenezimentalnih bolesti rijetko preponraje,ove fokalne i sistemske infekcijewlo su deste, a njihove psihidke po-sljedice desto su ozbiljne. @arazitisu najdeS6i uzrok smrti i bolesti usvijetu.)
U ovoj nespecifidnoj kategoriji
ukljuduju6i sve pacijente s poreme6ajimaponalanja (Giacometti).Prema nalem iskustvu, paraziti su desto umije5ani u kognitivne
poreme6aje i konidne emocionalne stesne poreme6aje. Neheni-rano oko 6e klasidne simptome kao Sto je apatija, iscrpljenost, kon-fuzija, gubitak apetita i pam6enja, , povladenje izdruStva, letargija i gubitak spolnog nagona i motivacije destoshvatiti kao znak depresivnog poreme6aj4 bez postavljanja ili dakpoku5aja postavljanja diferencijalne dijagnoze. Joi vi5e zbturjujeto Sto se klasi6ni indikatori akutnih infekcija kao 5to su grozrica ilipovi3ena razina antitijela desto povlale kod kronidnih sludajeva,zbog sekundame hipotiroidoze i pada imuniteta.
Problem s
sd na ponovnu izgadnju imunolo5ke obrane i integriteta sluznicadomadina, kako bismo sprijedili recidive. Prerano uzimanje doda-taka prehrani, dak i kod jasne anemije, moZe biti kontapro-duktivno, budu6i da neki vitamini i minerali (npr. Zeljezo) mogubiti faktori rastaza mikroorganizrne, koje tijelo namjemo slabijeapsorbira tijekom aktivne infekcije. Medutim, kasnije r:zimanjedodataka prehrani u skladu s individualnim pohebama desto je od
. velike pomo6i zapotpuni oporavak.Kod klijenata takotler w5imo pregled razine te5kih metal4
kemikalija iz oko1i54 toksinaplijesni i elektomagnetskih stresora,problema sa Se6erom u krvi, i osjetljivosti nahranu. Provjeravamo postoji li sezonski afektivni poreme6aj,poreme6aj hormona, neravnoteZa neuro-transmitera, nedostatak hranjivih tvari, lo5aprehrana i brojne druge varijable koje moguu!'ecati na kognitivne i afektivne fimkcije.Da bi se ubrzao oporavak, nai integrativnimedicinski pristup zasnovan na dokazimamoZe ukljuditi pomo6ne heftnane nutrici-onista, homeopata, akupunkfurista, fi totera-peuta ili fi zioterapeuta.
Vjerojaftro je malo iskustava koja mogubiti tako uiasna i tako onesposobiti osobukao Sto je to naruSenost ili gubitak moZda-nih firnkcija. Skoro po definiciji, standardnapsiholoSka i psihijatrij ska intervencija pola-zi odhipoteze o dihotomiji iznetluf elesnihi umnih poremedaja, i morajo5 puno napre-dovati u prepoznavanju vaZnosti in-fektivne etiologije za lijedenje men-talnihbolesti.
VaZnij i izvori podataka. Forlenza, O. V. et al.,
, Mol. Psychiatry 7 dodat*2:524-5 (2002)
. Jones-Brando, L., Torrey, E. F., Yolken, R., , Schizophr Res. l;62(3):237 44ftolovoz2003)
. Dickerson, F. 8., Boronow, J. J., Stallings, C. R., Origoni, A.E., Yolken, R. H.,
ZAPANJUJUCT vu.cNrrsxrMOTOR KOHEIAMINATOA
John Dodd @ oZujak 2004.Preveo: Kre5imir Juki6
Revolucionarni elektriini motornekonformistiinog izumitelja koristitrajne magnete za proimodnju energije -a inves titorima v et cure s line...
T .7 ad nam je uzbudeni kolegaprvil( put javio da.le upravJvidioI Lnevjerojatno otkride - magnet-
ski motor koji skoro uop6e ne tro5i elek-tridnu energiju - bili smo toliko skeptidnida smo odbili poziv da ga dodemo vidjeti.Ako je tehnologija bila toliko dobra, po-mislili smo, kako to da jo5 nema kupaca?
Zaboravlli smo na poziv i to poduzede,sve dok nas nekoliko mjeseci kasnijeprij atelj nij e ponovno nazvao.
- rekao je.
U Japanu nitko ne bi platio 40.000ventilatora ako nije prilidno siguran da ieoni raditi.
TehnoloSki majstorUlice istodnog Shinjukua pune su
otpadaka iz malih tvomica i radionica kojese jo5 uvijek tamo nalaze - te5ko da bi netkotako zami5ljao sjedi5te jedne kompanijekoja stvara whunsku svjetsku tehnologiju.Ali to je mjesto gdje nas je, pred radionicomKoheia Minatoa, dodekala Nobue Minato,supruga izumitelja i kodirektoricaobiteljske frme.
Sama radionica izgleda kao holivudskascenografija izumiteljeve garaie. Posvudasu razbacani elekkidni sfiojevi, Zice, mjerniinstrumenti i baterije. Dui zidova prekri-venih dijagramima nalaze se pre5e i buSili-ce, police s rezervnim Zicama, plode odpleksiglasa i dr. A na stolici u strainjemdijelu, zami5ljeno pognute glave, nalazi se5 8-godi5nji tehnolo5ki majstor osobno.
Minatou medijska paZnja nije ni5ta no-vo. U stvari, velik dio Zivota bio je zabav-ljad, skladao je glazbu i producirao pjevad-ku karijeru svoje k6eri u SAD-u. Ima wloimpresivnu pojavu, sa svojim gromkim
KOLOVOZ - RUJAN 2004.
glasom i dugim konjskim repom. Ukratko,lako ga je zamisliti na pozomici ili kako sevozika u kabrioletu po obali Kalifornije - aline i pogrbljenog nad hrpom Zica i zavojnicau nekoj tokij skoj ulidici.
PridruZili su nam se sredovjedni bankar injegova pratrja iz Osake, i radunovodstvenii financijski savjetdk Yukio Funai. Bankarje do5ao zbog mogu6e investicije, dok miostali samo Zelimo vidjeti da li Minatovmagretski motor zaista radi.
Prototip automobilskog klima-wedajakojije poloZen na radnom stolu izgleda kaoda bi se dobro uklopio u Toyotu Corollu, ibrzo nas j e zainteresirao.
Vidjeti da bi se vjerovaloNobue nas zatim ukra&o vodi kroz fun-
kcije i rad svakog od strojeva, podevSi sjed-nostavnim objalnjenjima zakona privlade-nja i odbijanja. Demonsfira rad Minatovogkotada pokreiu6i rotor s magnetima uvrtnju uz pomoi magnetskog 5tapi6a.
Dok paZljivo promaftarno rotor, primje-6ujemo da se na njemu nalazi preko 16magneta, postavljenih pod odredenim ku-tom. eini se da su za rad Minatovih strojevapoloZaj i nagib magneta od kritidne vai-nosti. Nakon Sto je polcenut u Zivot, kotad
se nastavlja oketati, dokazujuii, ako niStadrugo, da koncept ne pati od magnetskogblokiranja.
Nobue nas potom vodi do sljede6eg we-daja, masivnog stoja prikljudenog na male-nu bateriju. Izgleda da se u sftoju nalazi 35-kilogramski rotor, koji bi lako mogao bitiupokijebljen u perilici za rublje.
Ona okre6e prekidad, i golemi rotor po-dinje se vrtjeti brzinom ve6om od L500 ok-retaja u minuti, glatko i tiho. Mjemi instru-menti pokazuju ulaznu i izlaznu snagu.
Iznenada, baterija od nekih 16 W pokre-ie wetlaj koji bi hebao vu6i barem 200 do300w
Nobue nam objaSnjava da ovaj i drugiwedaji koriste elektridnu energiju samo zadva elekffomagnetska statora s obje stranesvakog rotora, koji se koriste da rotor izbaceiz todke blokade i pomaknu ga sljede6egredamagneta.
Cini se da su kutovi i poloZaji magnetatakvi da, kada je rotor u poketu, odbijanjeizrnedu polova statora i rotora omoguiavarotoru glatko lcetanje u smje
