' U POZADINI VIJESTI . ZDRAVLJE . ZNANOST BUDUCNOSTI J MISTERIJE .

Ur gl\7li'l

O IU

GJ-,OBALI'II PLAX f

LOJ{PO

f/ r\,I' f ,.

1 ...1

i-71-t

=,.'Ct

E]-JEPI_,-JE].{J H E "flA=

. KRUGOVI U

';ITU

. POMICANJE GRANICA . DR MACK I NLO OTffiiEE .

scan by krista

KAKO SU KORPORA CIJE ZAVLADALESVIJETOM

Roden je nov populistiiki pokret koji se suprotstavljamoti korporacija i poziva na pravedniji ekonomski

poredak koji te itititi tradicionalne kulture i ekosustave izagovarati odrZivost.

CIJEPIJENJE ZIVOTtr{JA -INSTTTUCTONALIZTRAM zLOirN ................... 17

Vlasnici kutnih ljubimaca trebali bi biti sujesni da

cjepiva ugrolavaju zdravlje njihovih voljenih kutnihljubimaca, izazivajuti ozbiline nuspojave kao ito su

alergije, poremetaji ponaianja, rak, paraliza i, unaj gorem sluiaju, smrt.

OZRAETVANJE HRANE -

GLOBALIU PLAI\ ....

Nikada nije dokazano da je ozraiena hrana sigurnaza jelo, tako da bisnto se trebali opametiti kada

nas lJN, vladine organizacije, zdravstvene vlasti itr an s n a c i on alne p re hr am b e n e k or p or ac ij e wj er av aj u d a

je zdrava.

O S}fl SUAVANJE N OVE EIYERGETSKEBuDucrtosrr ....................D2010; Razvijeni su prvi kvantni generatori (energiiu

crpe iz svemira). Dostupni su kao prenosive jedinice

ili jedinice za kutanstva od nekoliko kilowatta pana dalje, a energiju mogu proizvoditi beskonaino.

Srediinje elektrane se zatvaraiu; dok se elektriine mreZe

rastcwljaju, doba dalekovoda privodi se lcraju.<

SirArthur C. Clarke, 2001. i poslije

vrJESTr lZ zNAl[osrr............ 4s

ISTRAZIVANJE DR- DMITRIJEVA

Po Dmitrijevu, "efekt staklenika> kao scenarii za

klimatsku promjenu je najpoznatije, ali naislabiieobjainjenje za ta zbivanja. Postoii moguinost, kaZe on,

da bi te promjene mogle biti uzrok nekoi vrsti spontane

masovne evolucije ioujeiansMa, te da nije rijei tek o

klimatskim promjenama vet do globalnim promiena u

proc es ima Zivih organizama

KRUGOVI U LTTU.POMTCANJE GRAMCA -................ 51

Smione uglate formaciie, optiike varke i zapaniuiuterazrade prethodnih tema krasile su engleska polia uljeto 2005, dok su se mediii i dalje tvrdoglavo drialisvojih neobjektivnih tvrdnji da su svi lvugovi ljudskogporijekla.

NEOTKRTVENE KOMOREVELIKE PIRAMIDE ....... 57

Nova teorija rodena iz geometrije, fotografskih dokaza,

znanosti i 3-D grafiikih konstrukciia kaie da bi u Velikoj

piramidi mogoo postojati drugi niz komora i prolaza,

poput zrcalne slike prvoga.

BRITAITSKI TAJM RATNA ANIffARI(TICI .

Dok su neki visoko rangirani nacisti znali za utoiiiteizgradeno u ledu Neuschwabenlanda, nakon Hitlerovesmrti admiral flote Ddnitz drZao ie najjaiu kartu u rucisa svo.jim znanjem o kretanju podmornica.

11

23

29

65

LISTOPAD_STUDENI 2OO5 www. nexus m a gazlne. com NEXUS. 3

scan by krista

RijeE urednika

Dok sjedim i pi5em ovaj dlanak, iznad glave mi bjesni grmljavinska olu-ja, donose6i svjeZu nabijenu ki5u toploj zemlji, zajedno s naletima zrakapunog mirisa obliZnjih australskih oraha u cvatu. Da, prolje6e u Queenslan-du zna biti zadivljujude, ali kakav kontrast u odnosu na katastrofu uragana

Katrina.I prije nego Sto poZurite pogledati, u ovom broju nema nikakvih teorija

zavjereuvezi s uraganom Katrina -zasad. Dok Saljemo materijale u tisak,doznajemo za pride da su nasipi bili namjerno sabotirani. Pretpostavljamda 6emo duti jo5 mnoge pride, izvjeStaje i teorije, ali nijedna od njih ne6e

promijeniti stuari za one koji su se zatekli u tom dogadaju.Primje6ujem da sve ve6i broj ljudi pita o ulozi metecrolo5kog ratovanja

u manipuliranju ovakvim uraganima. Svakako znarno da je kontrola ili mo-dificiranje vremena bilo na istraZivadkom programu vojnih i civilnih orga-

nizacija, aliznaju li oni <upravljati> Lrraganom, i za5to bi to udinili?Ono Sto bi ljude trebalo jednako brinuti je sve ve6a uloga vojske u agre-

sivnom stavu prema preZivjelim ljudima pogodenim prirodnim katastrofa-ma. Ljudima se vi5e ne dopuSta dapruLaju pomod onima kojimaje potreb-na, i dini se da nas treniraju da mislimo kako moramo dekati i prepustiti<DrZavil> da rje5ava takve katastrofe - koliko god to trajalo.

Novine i web-stranice pune su prida o tome kako Federalna agencija za

krizna stanja i ameridka vojska provode operacije ra5di56avanja podrudjapogoclenih Katrinom nabezobziran i neprijateljski nadin. PreZivjeli izvje-Stavaju da ih se tretira kao zarobljenike i tjera poput Zivotinja u ogradene

komplekse i kampove razbacane po zemlji. To je todno ono Sto je naredioPentagon: oni Zele naviknuti ameridkujavnost na prisutnost vojske. Ljudeude da bespogovorno slu5aju drLavt i vjeruju da ona kontrolira akci-le po-maganja tijekom katastrofa, bile one prirodne ili uzrokovane ljudskom ru-kom.Ista je stvar iUjedinjenom Kraljevstvu, i siguran sam da 6eAustralijaposlu5no slijediti svoje britanske/ameridke gospodare.

Jedan dlanak iznosi detalje o tome kako cijepljenja ku6nih ljubimacamogu izazvati Stetne nuspojave ukljuduju6i promjenu pona5anja, rak i gore

stvari. Ako irnate kudnog ljubimca, morate proditati ovaj dlanak.

ilanak o <nedostajuiim> kornorarna Velike piramide pravi je dragulj.

Ne mogu vjerovati da to dosad nitko nije napravio, ali, trz pomo6 poznatog

kompjuterskog programa, autor je eksperimentirao sa simetrijom u unu-tarnjem rasporedu Velike pirarnide, i sada spekulira o postojanju zrcalnog

sustava komora i prolaza u njoj.Ovo je doba godine kada obidno objavljujemo fotografije najbo'tjih kru-

gova u Zitu ljetne sezone u Engleskoj, i u ovom vas broju deka obilje njih.Takoder je bilo znadajnih formacija nastalih u mnogim drugim zemljamasjeverne hemisfere, tako da se ne radi o iskljudivo engleskom fenomenu.

Srdadan pozdrav,

Duncan

Napomena hrvatske redakcij e,

(J ahualnom sujetskom izdanju nekoliko obiavlienih tekstovcr nisu od glo-balnog znaiaja pa smo procijenili da nistt dovoljno zanintliit,i rtciim titote-ljima. Stoga Smo iz ranijih izdanja izabrali dva izuzetnct tekstct - "Koko ,s'tr

korporacije osvojile svijet" i "Ozraiivanje hrane - globalni plan".

4.NEXUS www. nexusmagazrne.com LISTOPAD_STUDENI 2OO5

scan by krista

LynneMcTaggart

Potroga za tainim silf,ma saemiraNAJPRODAVANIJA POPULARNO ZNANSTVENA

KNJIGA U SVIJETU

*Polje je iznimno zanimljwa znanstvena detektivskaprida koja prui.a zapanjujuiu sliku uzajamno povezanogsvemira i novu znanstvenu teoriju koja otkriva smisao u

nadnaravnim pojavama.,

za (,rtatelje85 format

300 stranicaf 20 kn - meki uvez

140 kn - tvrdi uvez+ poitarina

na F 0l/ 6683 630

POPUSTo//o

NarudZbe

<Iako dominantnoj struji u znanosti treba vremena da priznanjezino postojanje, Sila je s nama. Na sre6u, kako britanskaznanstveno-medicinska spisateljica Lynne McTaggartnaglaiava u Polju, vodeii znanstvenici izveli su pokuse kojiznanstveno dokazuju podrudja koja su do sada pripadaladomeni istodih mistika i zapadnih vjeitica koje su zavriavalena lomadama ... Ogromno tematsko podrudje ove knjigerazotkriva stanje postojanja koje je samim rodenjem na5e

stedeno pravo.)

- Nexus

knjiga koje sam ikad

- Wayne W Dyer

ditka... Jedno od

- The Ecologist

<Ova knjiga ie nam pomodi da shvatimo ljudsku auru,ljudsko pamienje, moi izljedivanja, ljudski duh i mnogedruge zadivljujuie aspekte onoga 5to nazivamo "dovjekomlLynne McTaggart nam je svojim opiirnim izvje5tajem o ovojdudesnoj teni udinila veliku uslugu.>

- lournal of Energy Medicine

flekli 5u o foSu<Ovo je vaina knjiga i treba je se ditati u velikoj mjeri ...Potide na5u ma5tu jer daje dvrste argumente da smo na rubujoI jedne revolucije u nalem razumijevanju svemira - moZdadak i vece od one koja je najavila atomsko doba.,

- Arthur C. Clarke

<Polje Lynne McTaggart je vrlo ditka knjiga koju odlikujujasno6a i elegancija. To je pregled znanosti treieg tisuiljeiai naiina na koje ie utjecati na Zivote svih ljudi na Zemlji.Oslobada svijest i ponovno ju postavlja na njezin velidanstvenii zasluZeni poloi.aj uzrodne sile u svemiru. Na knjizi LynneMcTaggart trebalo bi stajati upozorenje: MOZE ZAUVIJEKPROMIIENITI VAS POGLED NA SVIJET,)

- Larry Dossey, dr. med., autor knjigaHealing Words, Reinventing Medicine i HealingBeyond the Body

<Zadivljujuie i izvrsno izlaganje o istinskoj prirodi iivotakoje trebamo biti svjesni i koju trebamo prihvatiti,>

- Bernie Siegel, dr. med., autor knjigaLove, Medicine 6 Miracles

i Prescriplions for Living

<ledna od najsnaZnijih i najpoudnijihproditao.>

<Fascinantna, provokativna i izuzetnonajintrigantnijih Stiva godine.,

scan by krista

IZRAELSKOMIMSTARSTVO ZDRAVSTVAOBIAVILOT]POZORENJE O

SOJI

J nanstvenici. lijednici i nutricio-I-tnisti koji su upozoravali da soja

nrle zdrava hrana i da predstavljaposebnu opasnost za bebe i djecu,ovog su tjedna dobili podrSku od

izraelskog ministarsfva zdravstva,koje je objavilo upozorenje u kojemse preporuduje uzimanje soje isklju-divo u umjerenim kolidinama.

<Jeruzalem Post (20. srpnja) iz-vjeStava da je izraelsko ministarstvozdravstva ozbiljno preporudilo da se

ogranidi konzumacija hrane od soje

za malu djecu i odrasle, i da se soji-ne formule potpuno izbjegavaju koddojendadil>, reklaje dr. sc. Kaayla T.

Daniel,Dr. Daniel dodaje da postoje stotine

istraZivanja koja povezuju hranu od sojei sojine formule za bebe s probavnimproblemima, poreme6ajem rada Stitnja-de, poremedajem paZnje sa ili bez hipe-raktivnosti, demencijom, reproduktivnimporemeiajima, pa dak i rakom.

<Izraelsko ministarstvo shvatilo je topitanje vrlo ozbiljno, i svoju preporukutemelji na zakljudcima do kojih je doSla

l3-dlana l<omisija sastavljena od nutri-cionista, onl<ologa, pedijatara i drugihspecijalista koji su proveli viSe od godi-nu dana proudavajuii dokaze. Komisi-ja je zakljuiila da biljni hormoni slidniestrogenima koji se nalaze u soji moguizazvati Stetrre udinke na ljudskom tijelu,

OB

ukljudujuii stimuliranje nastanka raka ireproduktivnih problema. Oni su ozbiljnopozvali da se konzumacija hrane od soje

svede na minimum sve dok se ne potvrdida je apsolutno sigurna.

<Preporuke izraelskog ministarstvaobrane u skladu su s onima koje je obja-vio glavni medicinski savjetnik Ujedinje-nog Kraljevstva i Britansko drjetetidkoudruZenje, koji su upozorili pedijatre i ro-ditelje da sojine formule zabebe koristesamo u izvanrednim okolnostimo>, reklaje dr. Daniel.(lnor: Izjatta dr. sc. Kaayle T. Daniel,CCN, 26. srpnja 2005, http'//www.who-lesoystory.com, Jerusalem Post, 20. srp-nja 2005)

AGENCIJAZAZASTITUoKoLrsA TRAZr UOnanOnr.r

NAFLUORIDACIJUTedanaest sindikata zaposlenika u

J AgencUl za za!;titu okoli5a (EPA).

koji predstavljaju preko 7.000 zaposle-

nika drZavnih uprava za okoli5 i javno

zdravstvo. pozvalo je na moratorij na

programe fluoridacije vode za piieSirom zemlje, i zatraiilo od vodstvaAgencije za zaltitu okoli5a da primada fluorid predstavlja ozbiljnu opa-

snost kao kancerogena tvar za ljude.Sindikati su krenuli u akciju nakon

Sto su otkriveni zata5kani dokazi s

Harvardskog stomatoloSkog fakulte-ta. koji fluoridaciju povezuju s pove-

ianim rizikom od fatalnog raka kosti-ju kod mladih djedaka.

Sindikati su uputili pisma kljud-nim kongresnim odborima, traZeii od

I(ongresa da usvoji moratorij do provjere

svih znanstvenih dokaza o rizicima i ko-ristima od fluoridacije

U pismima su citirani brojni dokazikoji idu u prilog zabrani fluorida kao vje-rojatne kancerogene tvan za ljude; uklju-deni su i drugi epidemiolo5ki rezultati

slidni onima iz harvardsl<og istraZivanja,istraZivanja na Zivotinjama, i biolo5l<i ra-

zlozi zaito je razumno odekivati da flu-orid uzrokuje rak kostiju - osteosarkom

- viden kod mladih djedaka i pokusnih

Zivotinja.U pismu upuienorn direktoru EPA

Stephenu Johlsonu od njega se traZi da,

u odekivanju preporuke komisije Nacio-nalnog vijeca za tstraZivanla Nacionalne

akademije znanosti, objavi javno upo-zorenle u obliku obavijesti o prijedloguuvodenja novog pravilnika, po kojem iezdravstveni standard za fluorid u vodi za

piiu biti nula, kakav je i zasve poarate ilivjerojatne ljudske kancerogene tvari.

Sindikati su takocler zatraLih od Kon-gresa i od EPA-inog ureda za provedbu

zakona ili ministarstva pravosuda, da

utvrde razloge za5to voditelj istraZivanja

sa SveudiliSta Harvard, Chester Dougla-ss, nije prijavio sedmerostruko poveianjerizika utvrdeno radom koji je nadgledao,

nego je umjesto toga pisao Nacionalnominstitutu za znanosti o zdravlju okoliSa,

federalnoj agenciji koja je financiralaistraZivanje na Harvardu, tvrdeii ne po-

stoji veza izmetlu fluoridacije i osteosar-

koma.

.5

"Cuj, potpuno sam se izgubio u pustinji. Ali dobra vijest... Naiao sam posao."

6.NEXUS www. nexusmagazrne. com I,ISTOPAD_STUDENI 2OO5

scan by krista

Itr VIJESTI IZ SVIJETA...Douglass je isti negativni izvje5taj po-

slao komisiji Nacionalnog vijeia za istra-

livanja koja prouiava mogude promjene

u EPA-inim standardima za fluorid u vodizapt(e.

Sindikati koji su potpisali pisma pred-

stavljaju EPA-ine zaposlenike iz cijele

zemlje, ukljuduju6i laboratorijske znan-

stvenike, znanstvenike za regulator-

nu podr5ku i druge radnike iz EPA-ine

sredi5njice u Washingtonu, DC' Pismo

sindikata objavljeno je i na web-stranici

http: I I nteu2S 0. org/Issues/Fluoride/fl uo-

ridesummary.htm.(lnor: Fluoride Action Network, 25'

kolovoza 2005, preko http://i-newswirecom/pr4 j887.html)

PROFESORU SIR ROYTIMEADOWUUKINUTALIJEdNI.KALICENCA

\ Trrhovno liieOnidko vijeie Ujedinje-

V nog Kraljevstva (GMC) ispisalo je

izregistra profesora Sir Roya Meadowa

zbog dokaza koji <navode na pogreSne

zakljudke>, a koje je on iznio u sludaju

Sally Clark. Do toga je do5lo nakon Sto je

GMC utvrdio da je Meadow kriv za oz-

biljno krsenje profesionalne etike koje je(u potpunosti neprihvatlj ivo>.

Meadow je ostao Pri svojim dokazi-

ma, ali je primao da je njegova upotreba

statistike na suclenju gili Clark 1999. bila<neosjetljiva>. Gda Clark osudena je za

ubojstvo svoja dva sina i provela je trigodine u zatvoru, ali je oslobodena 2003.

nakon uloZene Zalbe.

Frank Lockyer - otac gtle Clark, kojije pokrenuo parnicu - briznuo je u plad

pozdravlj ajuii presudu.(GMC je odredio najteile sankcije li-

jedniku koji je odigrao tako veliku ulo-

gu u osuclivanju moje kieri>, rekao je.

<MoZda sada, kao obitelj, moZemo osta-

vitiiza sebe proSlih sedam godina pakla ikrenuti dalje.>

Gda Clark je na kraju oslobodena na-

kon Sto je postalo odigledno da jedan

drugi svjedok na njenom sudenju, pato-

log Alan William, nije otkrio kljudne me-

dicinske dokaze.

Predsjedavajuii GMC-ovog Panelakoji je ispitao Maedowov sludaj relcao

je da je presudnu ulogu imalo to Sto je

javnost imala povjerenje u strudnjake po-

LISTOPAD_STUDENI 2OO5

zvane pred sud - i to je razlog zaSto je

Meadowu trebalo uzeti licencu, umjesto

da mu se odredi manja kama.Meadow je kao sudski vje5tak izrosio

dokaze na su{lenju roditeljima optuZe-

nkn za ubijanje svoje djece. Pored Sally

Clark, meclu optuZenima su bili Angela

Cannings, koja je provela 18 mjeseci u

zarvonrnakon Stoje pogre3no osudena za

ubojstvo svoja dva sina; Donna Anthony,

koja je izdrLala Sest godina zatvorske

kame nakon Sto je pogreSno osudena za

ubojstvo svog sina i kieri; i Trupti Patel,

osloboclene optuZbi za ubojstvo svoje

troje djece.

[Napomena urednika: 1977, Meadowje izmislio profil koji je naz]Iao (Miinch-

hausenov sindrom po bliZnjem> (MSBP)

i upotrijebio ga protiv mnogih roditeljaoptuZenih za zlostavllanje djece, usprkos

dinjenici da dijagnoza nije bila znanstve-

no utemeljenal nego se radilo o njegovom

nagadanju.NaZalost, medrji su uglavnom ignori-

rali dokaze koji govore da bi Stetne nus-

pojave cijepljenja mogle biti odgovome

za smrl djece diji su roditelji opfiLeni za

MSBP ili uzrokovanje sindroma prodr-

mane bebe (SBS).1

(Inor: BBC News, 15. srpnja 2005,

http : // new s. bb c. co.uk/ I /hi/he al-th/468551 1.stm. Takoder pogledati ila-nak Michaela I'lotta <Izmiiljene bolesti imoderna inkvizicija> objavljen u 4 broiuNexusa.)

PRIJEVARE S GLASAdKIMSTROJEVIMA NA AMERIdKIM

IZBORIMA2OO4.\Jovo istraZivanje koje je sastavio dr.

I\ o.nni, Loo su sveue ilista cal Poly

Pomona pokazuje da se veliko manipu-

liranje glasadkim strojevima bez papime

dokumentacije tijekom predsjednidkih

izbora2004. dogodilo u nekoliko amerid-

kih drZava.

2004, Bush je dobio daleko vi5e od

85% glasova registriranih floridskih re-

publikanaca koje je dobio 2000, dobiv5ipreko 100% glasova registriranih repu-

blikanaca u 47 od 67 okruga na Floridi,200oh registriranih republikanaca u 15

okruga, i preko 300% registriranih repu-

blikanaca u (etiri okruga.Bushje postigao te izvanredne rezulta-

te usprkos dinjenici da se njegov dio gla-

sova od strane registriranih demokrata u

Floridi nije poveiao u odnosu na 2000, a

izgubioje i potporu nezavisnih, s padom

od 15Y,.

Takoder je poznato da je Bush <pobt-jedio> u Ohiou s 51-48%, ali se rezultati

na drZavnoj razini ne poklapaju s rudnim,

pod sudskim nadzororn obavljenim pre-

brojavanjem 147.400 priwemenih listi-6a i listiia odsutnih birada, od kojih je54,46%bi\o za Kerrya. U okmgu Cuya-

hoga, Ohio, broj zabilleLenih glasova bioje za preko 93.000 veii od broja registri-ranih glasada.

[iolJil

www. nexusmagazlne. co m NEXUS.T

scan by krista

III VIJESTI IZ SVIJETA "'Sto je joS vaZnije, nacionalne izlazne

ankete pokazivale su da ie 2004. pobi-jediti Kerry. Medutim, rezultati izlaznthanketa razlikovali su se od konadnih sluZ-benih rezultata samo u okruzima gdje su

kori5teni glasadki strojevi bez papirnedokumentacije.

Prema dr. Steveu Freemanu, statistidarusa SveudiliSta Pennsylvania, izgledi da su

izlazne ankete sludajno dale pogreSne re-zlttltate su I : 250.000.000. U stvari, tamogdje su se izlazne ankete razlikovale odkompjuteriziranih rezultata, rezultati su

uvijek bili u korist Busha - Sto je joS jed-na statistidki nemoguia dinj enica.

Sada imamo jake statistiike dokaze ora5irenosti manipuliranja glasadkim sho-jevima na ameridkim izborima od 2000.

Nezavisni mediji i razne web-lokaci-je govorili su o ovoj prijevari. Informa-cija nije tajna. Ali svakako se dini da se

za ameridke korporacijske medije radi o

tabu-temi.(Imor CommonDreams org, 13 kolovoza2 00 5, http : //wanu. commondreants. org)

PROUdAVASE BIZARANI]DAR GROMA

Qtruanjak Nacionalne meteoroloSkeLJsluZbe u Phoenixu, Arizona. prouiitie snaZan nedavni udar groma koji je<zmdao kao eksplozr.la dinamita> i o5te-tio l3 kuia u Central Mesi.

<To je daleko od normalnog>>, kaLemeteorolog David Runyan. <Bizamo je.Intrigira nas. PotraZit iemo nadine da tomalo bolje proudimo.>

Munja koja je prir.ukla s\u o\rl pozot-

nost izazvala je matnu Stetu na jednojkuii u East Seventh Avenue dok se njennaboj proSirio na druge strukture krozpodzemne Zice i vlaZno tlo.

Lokalni vatrogasci, koji su tgekomgodina vidali posljedice drugih udaragroma, kafu da nikada nisu bili svjedocinedega slidnog posljedicama udara u EastSeventh Avenue.

Intenzivna vru6ina udara raznijela jepodzemne Zice, ukljuduju6i televizijskikabel kraj kuie, provalila je na powSinuzemlje i razbacala blato i krhotine poputvulkanskog pepela po kuiama, stablimai parkiranim vozilima. Podrudja oko me-singanih kvaka i brava bila su spaljena.

Randall Cerveny, docent meteorologijena DrZavnom sveudili5tu Arizona, rekaoje da je taj kraj moZda pogodio <pozitiv-ni>> udar, koji je izuzetno rijedak i sna-Lan.

Znanstvenici kalu da pozitivni udaripredaju puno veii napon od negativnihudara koji se javljaju u 90 do 95 postosludajeva u olujama Sirom zemlje

Takoaler, pozitivni udari svojim rnoi-nim nabojem obidno pogode veie po-drudje

Ali Ron Holle, meteorolog koji prou-dava munje za Global Atmosferics Inc. izTucsona, zasad nije uvjeren da se radi opozitivnom udar-u. <<To je mogla biti mu-nja s viSestrul<im povratnirn udarima>,rekao je. <lzmealu udara neprekidno tede

struja. i ne prestaje. Nernarno poJrna za-

Sto se to dogada.>(Izvor Arizona Republic, ll. kolovoza2005)

KIJUCIIII DOKAZ PROTMERO.RISTA U SLUdAJU LOCKERBIE

BIO JE LAZIXT) ivSi Skotski naielnik policije od-

IJvjetnicima je dao potpisanu izjavu u

kojoj tvrdi da je kljudni dokaz u sludajubomba5kog napada iznad Lockerbia biopodmetnut.

Umirovljeni policajac, koji je bio na

poloZaju pomoinika nadelnika polic4eili viSem, u svjedodenju je rekao da jeCIA podmetnula sicu5ni komadii plodice

elektronskog sklopa koji je bio kljudan za

optuZivan;e Libtje za ubojstvo 270 ljudir 989.

Nadelnik policr;e, diji identitet joS nrye

objavljen, dao je izjavu braniteljima Ab-delbaseta Ali Mohmed Al-Megrahr.1a,

koji trenutno izdrLava doZivotnu kaznuu zatvolx Greenock. Dokazi ie unatipresudnu ulogu u Al-Megrahijevom po-kuSaju uvjeravanja Skohke komisije za

reviziju kriurinalnih sludajeva (SCCRC)

da obnovi sudski postupakTvrdnje predstavlja.lu potencr.lalno po-

gubnu prijetnju reputaciji cijelog Skot-

skog pravnog sustava.

Policqski sluZbenik, koji je bio dlan

UdruZenja Skotskih nadelnika policr.le,

podupire ranije tvrdnje jednog bivSeg

agenta CIA-e koji je rekao da su njegoviSefovi <napisali scenarij> za inkriminaci-ju Libije.

Odluka biv5eg Skotskog nadelnika po-licr.le da podupre ove tvrdnje mogla bidati enormnu teZinu onome Sto je ranijebilo odbadeno kao fantastidna teorija za-

vjere. Odavno se prida da je kornadii biopodmetnut kako bi se iz politidkih razlo-ga moglo optuZiti Libiju.

Nakon sudenja, pravni promatrad izcrjelog svijeta, ukljudujuii i visoke duZ-

nosnike Ujedinjenih naroda, izrazili su

nezadovoljstvo presudorn i voclen.lem po-

stupl<a u Camp Zeistu u NizozernskojIzvor blizak obrani Al-Megrahija rekao

je: <Britauija i SAD govorile su svijetuda je krivac Libija. ali u svojim privatnimrazgovorima prizravale su da zna.1u da

je krivac bila sirijska Narodna fronta za

oslobodenje Palestine - op6e zapovjed-ni5tvo (PFLP-GC)."

(lzvor: The Scotsman, 28 kolovoza 2005,

http : //news s cols man com/s cotlandcfm?id:185 5852005)

t pn?

Koji suv0$ 5n0vr r

strosti2

175643990L/467?001

9962-001t43

8 .NEXUS \{ww. nexusm a gazlne. co m I,ISTOPAD_STUDENI 2OO5

scan by krista

VIJESTI IZ SVIJETA...DIRBKTIVA EUROPSKI' IM{I.IE O

iuvEx.ru PODATAKA

f, uropsl'a komisija ltottrcno je priprcmi-L--rla nacrt direktive o i'uvanju podatal<a,

Prerna kornisiji. podaci o telefonsl<im raz-

govorima plel<o fil<snih i mobilnih telefonai podaci o lol<aciji svih plivatnih i pravnih

osoba tlebali bi se duvati godinu dana Po-

daci o l<omunikaciji <<upotrebom isl<ljudivo

internetskog protokola> trebali bi se duvati

Sest mjeseci.Iiomisija ne sporninje pune podatl<e o

internetskom protol<olu (lP logfile) svakog

tSP-a radi pracenja svake dolazne i odlazne

poruke, vec ogranidava zahtjev na IP adre-

se, I<ompjuterske interne MAC adrese, l<o-

risnidl<o ime, e-mail adlesu i logfile sval<e

poslane i primljene elektronsl<e poruke

Operateri mobilne telefonije sigurno neiebiti zadovoljni prijedlogom po l<ojern iernorati godinu dana duvati sav SMS promet,

l<ao ni obvezom duvanja detal.lnih podatal<a

o lol<acij i. ukl jucr4uii praierri e geografsl<ih

lol<acija pozivatelja mapiraniem identifi l<a-

cijsl<ih podataka rnobilnih uleclaja l<roz go-

dinu dana(l:tor lhrropean Digital Righls Inlernolio-nal [EDRI] br. 3 15, 27 srpnlcr 2005 )

OBNOVIJENE SPEKU LACIJE ORFID-OVIMA U NOVdAN ]CAMA

EURA

J) ulanslio izdanje njenrrikog irtdrrstrij-.f\sko-c rnagazina f,i, R,trtk saclr'2i rrove

spel<ulacije o uvodenju Spijunsl<ih dipova u

novdanrce eura

U dlanl<u se laspravl.ja o tri moguie nove

mjere protiv krivoNorerrja novdanica: no-

vo.i biolo5koj boji, foliji lioja mijenja boje,

i uvoclenju RFID-ova (radiofrel<vencijskihidentifikacijskih uredaja) u sval<u novdani-cu. Kao vjerojatni I'andidat spominje se Hi-tachijev Mu-chip, velidine 0 l8 nril<rometa-ra, iaho bi trenntna cijena od ol<o 7 eurocen-

ta po dipu urogla predstavljati prepreku,

Clanal< tahoder govot.i o novorn Philip-sovonr izumu za potpurlu integraciju dipa u

papir U dipu bi bio pohranjen broj od 38

znamenl<i koji se ne bi mogao nakuadtro

mijenjati, a sadr2avao bi .jedinsweni serij-ski broj i podatl<e o porijeklu novdanice

\4etalna tral<a na sval<oj novdanici nrogla bi

sluZiti kao antena.

Da bi ovo profunkcioniralo, trebalo bi

zamijeniti sve sadainje novdanice (njih 8,2

nrilrjaLdi), a sval<i graclanin motao bi imati

pristLrp ditadima

(l-vor EDRI, br. 3 17, 21 kolovo:a 2005 )

J .S-iOP.\D STUDENI 2OO5

PT.NTAGON RAZRADTIJE SCENARIJE ZA UVODENIEOPSADNOG STANIA U SAD

Prema izvjeitaju kojeg je 8, kolovoza objavio Washington Posf, Pentagon je razvio

svoje p dijelu Sjedinjenih:AmeridkihDriava oPravdanje za uvodenje oPi

sadnogelan ima vojnog Sjevernog zaPo-

vjednidtva (NorJhcom) snje$tenog u Colorado Springsu, Colorado. Sami planovi su

povjerljivi, ali <iasnici lcoji su pripremili nacrte planovar iznijeli su detalje novinaru Po-

sla Bradlel'u Graharnu, kojem je nedavno dopu3ten obllazak Northcomovog stoiera uzrakoplovnoj bazi Peterson, Tako se iini da dlanak predstavlja namjerno cprenje lnfor-macija s ciljem privikavanja ameridke javnosti na moguinost da vojska preuzme vlast.

Prenra Grahamu: <[N]ekoliko visokih iasnika priznaje da je novim planovima pred-

videna moguinost da ie vojska morati preuzeti vlast u nekim-situacijama, Posebnokada se radi o napadinra s velikim brojem i,rlava koji bi mogii brzo nadmabiti mogui-nosLi civiLnih vlirsl i."

Pos/oy ilanak objavljuje: <Ratui planovi predstavljaju povijesnu prekretnicu za Pen-

tagon, kojl se suzdry'avao od ukljuiivanja u operacije na domatem teritoriju i koji jezakonski ograniien u bavljenju provedbom zakona )

Opisano je ukupno 15 mogr-rcih kriznih scenari.ja, u rasponu od <najrriiih>, koje Crr-ham opisuje kao rtrelativno ograniiene misije kontroliranja masar, do <najvi5ih>, naklniak tri sirnultana katastrofalna dogadaja s velikim brojem Zrtava, kao .ito su napadinuk.learnim, bioloikin-r iLi kemijskim oruZjem. U svakom od tih siuiajeva, vojslca birasporeciila snage za brzo djelovanje od iak 3.000 vojrrika po oapadu - tj., 9.000 u slu-daju najgoreg sienarija. Dodatni vojnici mogli bi biti stavljeni na raspolaganje u sluiajup01 rebe.

Posf citira izjavu admirala Timothya l. Keatinga, zapovjednika Nrorthcoma: <Prema

mojoj procieni, [u sluiaju] bioloikog, kemijskog i1i nuklearnog napada na bilo koju od50 driava, lvlinistarstvo oblane bilo bi najosposobljenije za preuzimanje vodstva.l

Pentagon je ilekako svjestan mogu6e politiike protureakcije do koje 6e dodi nakonobjavljivanja njegove uloge u buduiim sigurnosnim operacijama.

Graham pi5er <Vojne vjeZbe pod kodnirl nazir,'om Vitol Archer,koje ukLjuiuju vojskuu ulozi vlasti, okruZene su tajnovitoiiu Nasuprot tome, drugim vojnim vjeZbama na

an-reridkom teritoriju u kojima vojska ima ulogu potpore daje se velik publicitet.>

On dodaje: nKada je rijed o moguiim operacijama na ameridkom tlu u kojima bihopnene snage preuzele vodeiu ulogu, visoki dasnici Northcoma odbijaju lznositi deta-

lje. Keating kaZc da bi takve situacije, ako do njih dode, vjerojatno bile privremene,i d,a

bi vojska vrhovnu odgovornost ponovno predala civilnim vlastima Inaglasak dodanl.,Stvarnost je takva da je vojni w'h intenzivno zainteresiran za nadzer politidke oporbe,

jer njegove domaie operacije neie biti usmjerene protiv relativno malobrojnih islam-skih fundamentalistidkih terorista - koji nisu izveli nijednu operaciju unutar Sjedrnje-

nih Dr:zava od 11. rujna 2001 * nego protiv dernokratskih prava ameriikog naloda.Northcomovi planovi nisu posljedica gr-oznih dogadaja od 11. rujna, nego starih za-

brinutosti"l<orporacijske Amerike u vezi s politiikorn stabilnodiu Sjedinjenih Dr|ava.To druitvo je sve jaie polarizirano izmedu fantastitno bogate elite na vrhu i goLeme

veiine radnih ljudi kojima boiba za preiivljavanje postaje sve teia. Noina mora ame-riike vladajude klase je izbijanje masovnog pol<reta donjih slojeva koji bi ugrozio njenupolitidku i ekonomsku dominaciju, :

Sto se tide tvrdnji da su ti vojni planovi potaknuti stvarnom zabrinutoicu zbog opa-

snosti od teroristidkih napada, njih opovrgava ponaianje aneriike vladajuie elite od 1 1.

rujna. Bushova administracija udinila je sve 3to je mogla da oteia istraZivanje okolnostinapada fla Svjetski trgovinski centar i PeLrtagon * vjero.jatno zato 3lo bi time izaila na

vidje)o njena, moZda i namjerna, nenarnost.Zastralivanjc lerorizmom ima propagandnu ulogu: manipuliranje ameriikim naro'

dom i navodenje javnosti na pri.hvaianje drastiinih ograniiavanja demokratskih prava.

Kao ,ito se noZe nasluliti iz planova Pentagona, ameriika radnidka klasa suoiava se s

opasnoS6u od nekog oblika vojno-policijske diktature u Sjedinjenim DrZavama.

(Izvor: Patrick Martin, \{orld Socialist Web Sita, objavljeno a Asian Tribuneu, 1A. kolovo'za 2005, http: / /wwwasi antrib une, com/ show

-ar ticle.php?id=262)

\^'W\,V. neXUS m a g azl ne. co m NEXUS .9

scan by krista

BIBLIOTEKA DUHO\TNA ZNANO ST

PROEITAJTE:za globalnom dominacijom ) Domovinskasigurnost prijeti gradanskim slobodama )Amerika protuzakonito uklanja stranice izizvjeica UN-a o Iraku ) Rumsfeldov plan za

izazlanje terorista I Zatvaranje pristupa in-formacijskoj tehnologiji ) Ameridke i britan-ske snage nastavljaju s upotrebom oruZja kojesadrZi osiromaSeni uran ) Afrika suodena s

prijetnjom novog kolonijalizma ) Ameridkivojni rat na Zemljr ) Ameridki dolar nasu-prot eura: jo5 jedan razlog rnvazlje na Irak) Politika strogosti prema Tre6em svijetu:uskoro u vaiem gradu ) Argentinska krizapotide kooperativni rast ) Ameridka pomo6Izraelu rasplamsava represivnu okupacijuPalestine

Dsmnkratska i no*t u akciji

PLUS nove informacije iosvrti navaLne prife koje su

bile cenzurirane proteklihgodina) Politika SAD-a podupiremasovna ubojstva u Kolumbiji) Bushova vlada sprijedilaistragu o bin Ladenovojobitelji prije 11. rujna> SAD namjerno uniStiosustav voda u Iraku)> Vlada SAD potide povrataknuklearno g oruLjaI Zapadne kompanijeizrabljuju Kongo

CENZLTRIRANO 2004 donosi i} Vijesti iz Lutog tiska kaozlouporaba medija) Uloga hip-hop kulture) Mediji - ortLje za masovnuprijevaru) Rat u Iraku, prije i poslijenjega) Indeks on Censorship,omedijskim (ne)slobodama u

svijetu

IO .NEXUS

NakladnikTELEdisk d.o.o

format 85,336 stranica

meki uvez - 140,00 kntvrdi uvez -160,00 ktr

NarudZbe na tel.0t 6683630

lJuter hlllips[lv{}t]b - a.4Y (:c${}r'!&tI

i

,...4

a"{)r-rrre mr s,'l't{l?, "'1x}t1 fl0&!fif(a[:i4'

Svake godinq tirn Projekta Cenzurirano s Driavnog sveuiiliStaSonoma u Kalifomiji odabire i procjenjuje tisu& nowinarskihpriia objavljenih u nacionalnom i medunarodnom tisku, TV i

radio izvjeSdi-ma, kao i u alternatirrnom tisku- Studenti profesorii struEniaci za druitvo sudjeluju u ovome procesu koji na krajuodluiuju o najvainijih 25 prida koii su Zapadni mefiji naivi5e

zanemarivali

za (,itatelje A kako sada stojimo na pragu gubitka slobode

izvjeiiivanja, moremo pogurati noi vlastiti sustqv

slobode govora i lokalnih vijesti.Stogn ova knjiga

predstavlja osvrt na svijet zahvaien rqtom, naciju

u strahu i represivnu, tajnovitu Vlzdu. I,los 200

koji zajedniiki radimo na ovogodiinjem izdanju

stojimo uz naiu brqA i sestre diljem svijeta kojitrale jednakost, slobodu, gradanska prava i mir

Peter Philips voditelj projekta

NEXt]SA

\{ww. nexusmagazlne. com LISTOPAD_STUDENI 2OO5

scan by krista

ujeek-

lidi-ora-

cijske povelje odredile su specifidna prava i obveze pojedinih korporacija, ukljudujuci

i kolidinu koju moraju platiti Kruni u zamjenu za dobivene privilegije.

Tako su rodene Istodnoindijska kompanija, koja je predvodila britansku koloniza-

ciju Indije, i Kompanija Hudson's Bay, koja je odigrala istu ulogu u Kanadi Skoro

od samog podetka, Britanija je rasporedivala drZavnu vojnu silu kako bi pomagala

korporacij ske interese - Sto j e praksa koj a se nastavila sve do dana5nj eg dana. Takoder

od samog podetka, korporacije su vrsile pritisak na vladu da pro5iri prava i ogranidi

odgovomost korporgcij a.

Korporacija je bila pravni izum socioekonomski mehanizatn za koncentraciju i

rasporedivanje ljudske i ekonomske mo6i. Uloga korporacije bila je stvaranje profita

za njene investitore. Kao entitet, ona nema nikal<ve druge svrhe; ne priznaje nil<akve

vi5e vrijednosti.Mnogi ljudi vec su vrlo rano shvatili da, budu6i da korporacije ne sluZe dru5tvu u cje-

lini, ve6 samo njihovim investitorima, uvijek postoji opasnost da ce interesi korporaci-

ja i interesi Siroke populacije doci u sukob. Zaista, Sjedinjene Ameridke DrZave rodene

su iz revolucije koja nije bila usmjerena samo protiv britanske monarhije, nego i protiv

mo6i korporacija. Mnoge ameridke kolonije imale su status kotporacrja (Virginia Cotn-

pany, Carolina Company, Maryland Company, itd.) i dana im je monopolistidka moc

nad zemljom i industrijama koje su se smatrale kljudnim za interese Krune.

Velik dio literature revolucionara bio je ispunjen optuZbama protiv <dugog niza zlo'

stavljanja> od strane Krune i njenih instrumenata dominacije, korporacrja. Kad je zba-

den jaram britanskih korporacija, Tomas Jefferson okornio se na <opie izrabljivanje

siroma5nih od strane bogatib.Kasnije je upozoravao novu naciju protiv stvaranja <besmrtnih osobu u obliku kor-

poracija. Ameridki revolucionari odludili su da pravo davanja povlastica korporacija-

ma ne smije biti u rukama guvernera, sudaca ili generala, nego samo izabrane zakono-

davne vlasti.U podetku su takve povelje davane na odredeno vrijeme, i zakonodavne vlasti odre-

divale su pravila koja su se u svakom poslu morala po5tivati. Profitne korporacije imale

su povlastice u gradnji cesta, kanala i mostova, u vodenju banaka i industrijskoj pro-

izvodnji. Neki gradani bunili su se dak i protiv ovih malobrojnih, ogranidenih povla-

stica, s obrazloZenjem da nikakva poduze6a ne smiju imati posebne privilegije i da

se vlasnicima ne bi smjelo dopu5tati da se skrivaju iza pravnih 5titova. Zbog toga su

mnogi zahtlevi za dobivanjem povelja odbijani, a postojeie povelje desto su ukidane.

Banke su drZane na kratkoj uzici, i (u vecini sludajeva) investitori su bili odgov orni za

dugove i Stete koje uzrokuju njihove korporacije.

Sve to podelo se mijenjati sredinom 19. stoljeda. Prema Richardu Grossmanu i Fran-

ku Adamsu, autorima bro5ure Taking Care of Business: <Korporacije su zloupotre-

bljavale svoje povlastice i postajale konglomerati i trustovi. Pretvarale su nacionalna

blaga u privatno bogatstvo, stvaraju6i tvomidke sustave i kompanijske gradove. Stalno

LISTOPAD_STUDENI 2OO5 www. n exus m a gazlne. com NEXUS. 11

scan by krista

odsutni posjednici, odludni u namjeri da ostvare dominacijunad ljudima i prirodom, podeli su dobivati politidku mo6.))ur

Grossman i Adams istidu: <U korporacijskim gradovima,korporacije su odredivale pla6e, broj radnih sati, proizvodneprocese i brzinu strojeva. lmali su crne liste organizatora sin-dikata i radnika koji su se borili za svoja prava. KorporacijskisluZbenici prisiljavali sr,r zaposlenike da prihva6aju poniZava-ju6e uvjete, dok korporacije nisu pristajale ni na 5to.>

Autori citiraju Juliamu, radnicu iz tvomice u Lowellu, Mas-sachusetts, koja je napisala: <<Zato(,eni unutar zidova tvornice,jo5 uvijek tek djeca, mehanidki radimo od pet do sedam, godi-nu za godinom... moZemo se zapitati, Sto moZemo odekivati odmentalnog i intelektualnog karaktera budu6ih generacija, budeli i dalje prevladavao isti sustav rada... rasu kojaje sposobnasamo biti korporacijsko orude i beznadno roblje?... Zar nete-mo duti odgovor sa svakog brijega idoline: 'Jednaka prava, ili smrt korpo-racij ama'?>

lndustrijalci i bankari unajmljivalisu privatne vojske za dovodenje rad-nika u red, kupovali su novine i (daponovno citiram Grossmana i Adam-sa): <...prikazivali politidare kao zli-kovce a biznismene kao junake. Na-kon Sto bi podrnitili drLavne zakono-davce, objavili bi daje zakonodavstvokorumpirano, da koristi previ5e javnihsredstava i vremena na podrobno pro-udavanje svakog zahtjeva za povelju irada korporaclja. Zagovomici korpo-racija pokretali su kampanj e za zamjenupostojedih zakona o poveljama op6im zakonima o registriranjupoduzeca kojima bi bile utvrdene jednostavne administrativ-ne procedure, tvrdeci da bi to bilo djelotvornije. Ono Sto su

stvamo htjeli bilo je oduzeti zakonodavnoj vlasti kontrolu nadpoveljama.>

Tijekom Gradanskog rata, vladini tro5kovi donijeli su nevi-deno bogatstvo korporacijama. <Korporacijski menadZeri ra-zvili su tehnike i sposobnosti organiziranja proizvodnje u jo5veiem opsegu), tvrde Grossman i Adams. <Mnoge korporacijeupotrijebile su svoje bogatstvo i iskoristile rat i godine obno-ve kako bi iznudile zakone o tarifama, bankarstvu, Leljezr.ici,radu i javnoj zemlji koji su im bili potrebni.>

1886, Ameridki vrhovni sud odludio je da se korporacijeubuduie imaju smatrati pravnim (osobama)), sa svim ustavnimpravima koja taj status implicira.

ietrnaesti ustavni amandman, usvojen kako bi biv5i robovidobili jednaka prava, otprilike je deset puta de56e citiran u imekorporacija nego u ime ameridkih crnaca. Slidno tome, Prviamandman, kojim je zqamteno pravo govora, citiran je kakobi se korporacijama osiguralo (pravo) da utjedu na politidkeprocese kroz priloge kampanji, koje su sudovi izjednadili s

(govorom).Ako su korporacije (osobe), one su osobe sa sposobnosti-

ma i mo6ima koje nijedan dovjek od krvi i mesa nikada ne

bi mogao posjedovati - besmrtno5iu, sposobno5cu da se budena mnogo mjesta u isto vrijeme, i (sve vecom) sposobno5iu

izbjegavanja odgovornosti. One su takoder (osobe) bez osje-6aja moralne odgovomosti, buduii da je njihov jedini pravnimandat stvaranje profita za njihove investitore.

Krajem 19. i podetkom 20. stolje6a, korporacije su preobli-kovale svaki aspekt Zivota u Americi i ve6em dijelu svr.leta.

Tvornidki sustav pretvarao je samodovoljne male poljoprivred-nike u nadnidare i transformirao obitelj iz medusobno ovisneekonomske proizvodne jedinice u grupu jedinki usmjerenih napotro5nju s odvojenim poslovima. Marketing je produktivneradnike pretvorio u <potroSade>. Poslovni lideri zalagali su se

za otvaranje javnih Skola u kojima se djecu udi pokoravanjurasporedu kao u tvornidkom sustavu i obavljanju izoliranih,besmislenih zadataka. Za to vrijeme, korporacije su zavladaleizvorima informacija i zabave, i stekle kontrolu nad politidari-ma i sucima.

Tijekom dva razdoblja korpo-racije su se suodile s te5ko6ama:

1 890-ih (u razdoblju depresije kadasu populisti zahtijev ali reguliranjecijena Leljeznidkog prijevoza, vi-soko oporezivanje zemlje koja je uvlasni5tvu samo radi spekulacija, ipoveian priljev novca), i 1930-ih(kada je duboka kriza kapitalizmanatjerala stotine tisu6a radnika ivojske nezaposlenih da traLe vla-dinu regulaciju ekonomije i izborese za 4O-sab:li radni tjedan, zakon o

minimalnoj plaii, pravo na organi-ziranje i zabranu djedjeg rada). Aliu oba sludaja, korporacijski kapita-

lizam iza(ao je nedimut.Prema rijedima povjesnidara Howarda Zinna: <Bogati su

jo5 uvijek kontrolirali bogatstvo nacije, kao i njene zakone,sudove, policiju, novine, crkve, koledZe. Dovoljno pomoiidano je dovoljnom broju ljudi da se Roosevelta udini junakomza milijune ljudi, ali isti sustav donio je depresiju i kriza se

nastavila.>b2

Drugi svjetski rat, poput prethodnih ratoya, donio je golemeprofite korporacijama kroz ugovore s vladama. Ali nakon rata,vojna potroinjaje institucionalizirana, toboZe s ciljem vodenja<hladnog rata>. Usprkos povremenim regulatornim zaprekama,korporacije su prisvajale sve vedu moi, i sve su vi5e transcen-dirale nacionalne granice, lojalnosti i suverenitete op6enito.

Globalna pljaEka1970-ih, kapitalizun se suodio s joS jednom prijetnjom kad

je poratni rast oslabio a profiti pali. SAD su podele gubiti svojdominantan poloLaj na svjetskim trZi5tima; proizvodnja naftena doma6im bu5otinama dosegnula je vrhunac i podela padati,

zbog tegaje Amerika postajala sve ovisnija o uvozu nafte izarapskih zemalja Vijetnamski rat oslabio je ameridku ekono-miju; a zemlje treieg svijeta zahtljevale su <dijalog Sjevera i

Jugu koji bi doveo do vece samostalnosti siroma5nih zemalja.

Predsjednik Nixon odgovorio je ukidanjem fiksnih devimihtedaja i devalvacijom dolara, dime je dobrim dijelom izbrisao

ameridki ratni dug drugim zemljama. Kasnije je novoizabrani

12.NEXUS www. nexusm agazine, com LISTOPAD-STUDENI 2OO5

scan by krista

predsjednik Reagan, na sastanku 22 &lnka drLava u Cancunu

u Meksif<u 1981. odbio razgovarati o novim financijskim aran-

Zmanirra s tredim svijetom, 6ime je praktidno odobrio njihovud aljnj u korporacij sku eksploatacr.l u.

U meduvremenu, same korporacije takoder su odgovori-

le novom strategijom. Pove6ana mobilnost kapitala (koju su

omogu6ili plivaju6i tedajevi i nove proizvodne, transportne ikomunikacijske tehnologije) omogu6ila je ameridkim kompa-

nijama da proizvodnju presele u <izvozne zone za preradu>

u siroma5nijim zemljama. Korporacije su takotler poduzele

proces restrukturiranja, i krenule u smjeru <umreZene proi-

zvodnje> - u.kojoj su velike tvrtke, zadrlavajuci i udvr56uju6i

svoju mo6, unajmljivale manje tvrtke da za njlh vode opskr-

bu, proizvodnju, radunovodstvo i transport.(Ekonomist Bennett Harrison definirao jeumreZenu proizvodnju kao <koncentracijukontrole u kombinaciji s decentralizacijomproizvodnj e>.) Taj proces restrukturiranjatakoder je poznat <kao smanjivanje brojazaposlenika> (downsizing), jerje doveo do

toga da su se velike korporacije nleSile vi-soko pla6enih zaposlenika, a manje kompa-nije u ugovornom odnosu s njima unajmilesu jeftinu zamjenjilu radnu snagu.

Jeremy Brecher i Tim Costello napi-sali su u knjizi Global Village or GlobalP illage'. <S produbljivanjem ekonom-ske krize, postupno se razvijala 'nadna-cionalna politidka arena'koja je ukljudi-vala nove organizacije kao 5to su Grupa

sedam industrijski najrazvij enr.1 ih zema-

lja (G7) iNAFTA, i nove uloge zavet,postoje6e medunarodne organizacijekao Sto su EU, MMF, Svjetska Banka iGATT. Politike koje su usvojile ove me-dunarodne institucije omogucile su kor-poracijama da smanje svoje tro5kove na

nekoliko nadina Snizile su potroSadke,

ekolo5ke, zdravstvene i radne standarde. Snizile su poreze na

poslovanje. Olakiale su prebacivanje na podru6ja s jeftintlom

radnom snagom i smanjile opasnosti od takvog prebacivanja.

Osim toga, ohrabrile su Sirenje trZi5ta i 'ekonomiju velidine'koju pruZa proizvodnja u veiim kolidinama.>"1

Sve to dovelo je do globalizirane ekonomije u kojoj (da opet

citiram Brechera i Costella): <Sirom svijeta, ljude usmjeravajujedne protiv drugih kako bi vidjeli tko ie globalnim korpora-cijama ponuditi najjeftinrju radnu snagu i najniZe socijalne iekolo5ke zahtjeve. Njihovi poslovi prebacuju se u podrudja s

niZim pla6am a, nlLim porezima na poslovanje i ve6om slobo-

dom zagadivanja. Njihovi poslodavci koriste prijetryu 'strane

konkurencije' za odrLavanje niskih nadnica, pla6a, poreza iekolo5kih kriterija te kako bi zamijenili visokokvalitetna radna

mjesta privremenim, povremenim, nesigurnim i niskokvalitet-nim radnim mjestima. Njihovi vladini duZnosnici opravdavaju

smanjivanja izdatakaza obrazovanje, zdravstvo i druge usluge

kao nuZne radi smanjivanla poreza na poslovanje kako bi se

zadrLala ili otvorila nova radna mjesta.>

Korporacije, koje viSe ne podhleZu nacionalnim zakonima,

de5ljaju svijet u pottazi za najboljim ponudama radne snage isirovina. Od 120 vode6ih svjetskih ekonomija, skoro pola su

korporacije, a ne drZave. Tako se mod graclana bilo koje zemlle

da kontroliraju korporacije kroz demokratske procese koji su

im dosrupni neprestano smanjuje.

U studenom 1999, deseci tisu6a studenata, dlanova sindikatai doma6ih stanovnika okupili su se u Seattleu kako bi prosvje-

dovali na sastanku Svjetske trgovinske organizacije (WTO).

ii.ri se da je taj masovni prosvjed bio signal radanja novogglobalnog populistidkog ustanka protiv korporacijske globali-zacije. U godinama koje su otada pro5le, novi maso'uni pro-

svjedi - neki ve6i, mnogo manjih - dogodili su se u Genovi,Melbounu, Milanu, Montrealu, Philadelp-hiji, Washingtonu i drugim gradovima.

U sijednju 2001, George W. Bush i DickCheney preuzeli su duZnosti, nakon krajnjesumnjivih ameridkih izbora. SnaZno pove-zana s naftnom industrijom i velikom ener-

getskom korporacijom Enron, nova admi-nistracija odmah je predloZila nacionalnuenergetsku politiku koja se usredotodila na

otv aranj e za5ti 6enih fe deralnih teritorij a za

traLenje nafte i dodatno subvencioniranjenaftne industrije.

Enron, najve6i donator kampanji Ge-

orgea W Busha, bio je sedrna najve-6a korporacija u SAD-u i 16 najveda

svj etska korporacij a. Usprkos nj egovimnavodno golemim profitima, u detiri odpet prethodnih godina nije platio nika-kav porez. Kompanija je imala tisu6epartnera u drugim zemllama, preko ko-jih je sakrila dug ve6i od milijardu do-

lara. Kada je taj skriveni dug otkrivenu listopadu 2001, kompanija je krahi-rala. Cijene njenih dionica strmoglavosu pale, a kreditni rejting joj je uni5ten.

Njeni osramo6eni direktori podnijeli su ostavke, uzev5i sa so-

bom mih.lunske bonuse, dok je ogroman financijski gubitakpao na letla zaposlenika i dionidara. Enronov stedaj bio je do-

tad najve6i u korporacijskoj povijesti, ali dini se da njegovekreativne radunovodstvene prakse nisu bile j edinstvene, i dese-

ci drugih korporacija nalaze se na rubu slidnog kolapsa.

Nakon Sokantnih i tragidnih napada 11. rujna, Bush je pokre-nuo <Rat protiv terorizrna>, pove6av5i broj potencijalnih ci-ljanih zemalja s tri na skoro pedeset, od kojih je ve6ina bogata

izvorima energije. S Irakom (u kojem se nalaze druge najve6e

svjetske dokazane zalihe nafte) visoko na popisu reZima kojetreba nasilno svrgnuti, dini se da je cilj Rat protiv terorizmaBushove administracije udiniti svijet sigurnim za Sirenje do-

sega ameridkih naftnih korporacija. U meduvremenu, novi za-

koni i izvrini nalozi ogranidili su ustavna prava i podigli veo

tajnosti oko vladrnih postupaka i procesa dono5enja odluka.

JoB uvrlek se odekuje reakcija ameridkog stanovni5tva na

ovaj razvoj situacije. I ovdje nam povijest moZe pomo6i da

vidimo l<oje su mogu6e opcije.

LISTOP\D-STUDENI2OO5 www. nexusmagazrne. com NEXUS. 13

scan by krista

Prepreke na putuPopulizam I 890-ih nije postigao uspjeh zbog dva glavna ra-

zloga: unutarnjih neslaganja i vanjskih sayeza. Dok su mnogipopulistidki vode vidjeli potrebu za jedinstvom medu ljudimarazliditrh rasnih i etnidkih pripadnosti u napadu na korporacij-sku mo6, medu mnogim bijelcima rasizam je bio jak. Ve6inavoda Saveza bili su brjeli vlasnici farmi koji u mnogim prili-kama nisu podrZali poku5aje organiziranja siroma5nih seoskihcrnaca, kao ni siromaSnih bijelaca, dime su pod4elili pokret.

<Povrh ozbiljnih propusta u ujedinjavanju crnaca i bijelaca,gradskih radnika i seoskih farmera>>, pi5e Howard Ztnn, <<po-

stojao je i mamac izborne politike. Nakon 5to su se pridruZiliDemokratskoj stranci u podr5ci Williamu Jenningsu Bryanu napredsjednidkim izborima 1896, pritisak izbome pobjede natje-rao je populistidki pokret na nagodbe s ve-likim strankam a u j ednom gr adu za drugim.Ako Demokrati pobrjede, bit 6e apsorbiran.Ako Demokrati izgube, raspast 6e se. Izbor-na politika dovelaje na vodeie poloZaje po-liti dke m e5etare umj esto agrarnih radikala.. .

Na izborima 1896, s Populistidkim pokre-torn namamljenirn u Demokratsku stranku,Bryan, demokratski kandidat, poraZen je odWilliama McKinleya, koji je dobio punupodriku tiska i korporacija, u prvoj maso-vnoj upotrebi novca ujedno.j predizbor-noj kampanji.)d4 U dana5nje vrijeme,novi populistidki pokret lako bi mogaopostati phjen istih unutarnjih podjela itaktidkih gre3aka koje su uni5tile nje-govog prethodnika prge vi5e od jednogstolje6a.

Iako su Afroamerikanci, azijski Ame-rikanci, latinoameridki Ameril<anci, eu-

ropski Amerikanci i ameridki Indrjanciu jednakoj mjeri htve korporacija, kla-sne podjele i povijesna neslaganja destoih spredavaju da se organiziraju u borbiza zajednitke interese. Na ameridkimizborima 2000, ultradesnidarski kandidat Pat Buchanan isto-vremeno je apelirao na <populistidke> protukorporacijske iprotuvladine osjeiaje radnidke klase, kao i na ksenofobidnibijeli rasizam. Buchananova kritika korporacijske mo6i bila jeplitka, ali desto je bila jedina takva kritika koju su medr.li podkontrolom korporacija dopu5tali. Ne moZemo se ne zapitati:jesu li korporacr.le traZile gromobran koji bi skrenuo brjes kojise gomilao protiv njih?

Iako Buchanan nije imao nikakve Sanse za pobjedu na pred-sjednidkim izborima, njegova kandidatura ipak je probudilaavet jedne druge vrste rje5enja za rastu6u krizu gnjeva naro-da prema sistemu - rjeienja koje opet ima korijene u povijestiproSlog stoljeda.

Lari,nt revolucijaRanih 1900-ih, radnici u Italiji i Njemadkoj formirali su jake

sindikate i izborili sezaznaEajno povi5enje plaia i poboljSanje

radnih uvjeta; ipak, nakon Prvog svjetskog rata trpleli su pod

katastrofalnom poratnom ekonomijom, Sto je raspirilo nemire,Tijekom ranih 1920-ih, teSka industrrja i krupnl kapital bili su u

stanju skoro potpunog kolapsa. Bankari i poljoprivredno-indu-stnjski kombinati ponudili su financijsku podr5ku Mussoliniju

- koji je prije rata bio socijalist - u preuzimanlu vlasti, Sto 1e

on stvamo utinio 1922. nakon svog pohoda na Rim. U roku oddvr.le godine, Faiistidka shanka (od latinskog fasces, Sto madisnop Stapova i sjekira, simbol drLavne mo6i Rrma) zabranila jesve opozicijske novine, ugu5ila je socijalistidku, liberalnu, ka-tolidku, demokratsku i republikansku stranku (koje su zajednodobile preko 80 posto glasova), ukinulaje sindikate, zabranilaStrajkove i privatizirala polj oprivredn e zadruge,

U Njemadkoj, Hitler je doveo Nacionalsocr.yalistidku strankuna vlast, nakon degaje snizio place i pove-iao poticaje induskiji.

U obje zemlje, korporacijski profiti na-glo su porasli. Razumljivo, imajuii u vidunjihovu naklonjenost krupnom kapitalu,fa5izam i nacizam bili su popularni medunekim istaknutim ameridkim industrijalci-ma (kao Sto je Henry Ford) i osobama od

velikog utjecaja na mi5ljenje javnosti (kao

Sto je William Randolph Hearst).Fa5izam inacizam oslanjali su se na cen-

traliziranu propagandnu kampanju koja jemudro usvojila jezik ljevice (nacisti su

sebe nazivali Nacionalsocijalistidkomradnidkom partijom Njemadke doksu istowemeno proganjali socijaliste iogranidavali prava radnika). Oba po-

kreta takoder su proradunato koristi-la emocionalno nabijen simbolizarn:pretvarali su manjine u Zftvenu janjad,pozivali se na mitske slike o slavnojnacionalnoj pro5losti, gradili su kultlidnosti, veliiali rat i osvajanje, i tvrdilida je jedina prava uloga Zene da budesupruga i majka.

Kao 5to istide politidki teoretidar Mi-chael Parenti, u analizama fa5istidkog autoritarnog socij aln o g

programa povjesnidari su 6esto previdali ekonomski plan faSiz-

ma - paftnerstvo izmedu Velikog kapitala i Velike vlade, Zaista,prema Bertramu Grossu u njegovoj zapanju.lude dalekovidno.lknjizi Friendly Fascism (Prijateljski fa5izam) iz 1980, moguceje posti6i fa5istidke ciljeve unutar jednog naoko demokratskog

druStva."5 Napokon, same korporacije interno su autoritarne(sudovi su odluEili da gratlani moraju odustati od svojih ustav-

nih prava na slobodan govor, slobodno okupljanje, itd., kada

rade na korporacijskom vlasniStru); i kako korporacije sve vi3e

upravljaju politikom, medr.yima i ekonomijom, u stanJu su preo-

bilkovati cijelo druStvo tako da sluZi interesima mo6ne elite bez

da se ikada posluZe SS-trupama i koncentracionim logorima.

Nije potrebna ni bilo kakva svjesna zayjera'. svaka korporacijajednostarmo djeluje u korist svojih ekonomskih interesa. Akostanovni5tvo pokaZe znakove uznemirenosti, mogu se unajmitipolitidari koji 6e probuditi na rasnu mrZnju i uspomene na naci-

onalnu slavu, drjeleii opoziciju i potidu6i lojalnost.

14.NEXUS r A /w. nexusmagazlne.com LISTOPAD_STUDENI 2OO5

scan by krista

U trenutnoj situaciji, <prijateljski fa5izam> djeluje otprilike

na sljede6i nadin. Korporacije snizuju pla6e i pla6aju sve ma-

nje poreze (kroz gore opisane mehanizme), posfupno osiroma-

Sujuii srednju klasu i stvaraju6i nemir' Kako se korporacijski

porezi ukidaju, polit uju6i korPo-

racijskim novdanim Zno smanliti

vladine sluZbe radi 1 eme, isti Po-

htitart zalaLu se za pove6anje represivnih fuirkcija vlade (viSe

zatvora, stroZe zakone, vi5e pogubljenja, ve6e vojne izdatke)

Politidari kanaliziraju sve ve6e nezadovoljstvo srednje klase od

korporacija prema

na i represivnija ngrupama od kojihcima, manjinama,

medijima odrZavaju se na povr5noj razini (izbori

o sportska natjecanja), i desnidarski komentatori

se podupiru dok se hjevi marginalizi-raju. Ljudi koji osje6aju da ih sustav

vara priklanjaju se desnici, i glasaju za

politidare koji dodatno subvencionira-ju korporacije, ukidaju vladrne sluZbe,

Sire represivne drZavne ovlasti i nude

neduZnu ilvenu janjad za socijalne

probleme s ekonomskim korijenima.

Proces se hrani samim sobom.

Unutar tog scenarija, George W. Bush

(i slidne ultradesnidarske figwe u dru-

gim zemljama) nisu anomalije, ve6 pri-je predvidljivi proizvodi strategije kojuje usvojila ekonomska elita - glasnici

ne-ba5:sretne bududnosti - dok <umje-

renije> taktike odrZavanja i udvr56ivanja mo6i posr6u pod tere-

tom korporacijske pohlepe i iscrpljivanja sredstava.

Radog za nadu?Ove okolnosti su, u svojim detaljima, uvijek nove; ali u Siroj

perspektivi vidimo ponavljanje pride koja se proteZe unatrag

barem do podetka civilizacije, Oni koji drZe vlast uvijek traZe

nadine daje zaitite i pro5ire, te da svoju vlast prikaZu kao le-

gitimnu, nuZnu ili ju udine nevidljivom, kako bi se prosvjedi

javnosti izgledali besmisleni ili uzaludni. Ako dode do prosvje-

da, mo6nici uvijek poku5avaju skrenuti bijes na nekog drugog'

iini se da vode novog populisti6kog pokreta dobro razumiju i

henutne okolnosti i povijesnu pozadinu iz koje se te okolnosti

radaju. Izgledada su uvidjeli da 6e, kako bi bio uspje3an, novi

pop ati:. ukljudivanja u postoje6e politidke stranke;

. asne, klasne i spolne podjele i aktirmo se odu-

prr.yeti bilo kakvoj kampanji Zrtvovanja nemo6nih druStvenih

grupa;. Izbjegavati identifikaciju s ideolo5kim kategorijama -

<komunizmom>, <socijaliznom) ili <anarhizmom> - koji su

zahvaljuju6i korporacijskoj propagandi ve6 postali odbojni ve-

iem dijelu javnosti;. Usmjeravati javnu raspravu prema najranjivrjrm karrkama u

koryoracij skom lancu m o6i : pravnoj utemelj enosti korporacij a;

. Internacionaliztralt pokret kako ga se korporacije na bi

mogle rr.ye5iti jednostavnirr prebacivanjem svoje baze opera-

crja iz jedne zemlje u drugu.

I(ao Sto je Lawrence Goodwyn primrjetio u svom izvrsnom

djelu The Populist Moment, izvomi Populisti <poku5avali su

tzgradttt, unutar okvira ameridkog kapitalizma, neku vrstu za-

druZne drZave>. To je bio <posljednji jadi pokuiaj promjene

strukture hijerarhijskih ekonomskih formi u modernoj Ameri-

cl)).'"Najavljujuii formiranje Ahjanse za demokraciju, u dlanku

u The Nationu od 14. kolovoza 1996, aktivist Ronnie Dugger

sastavio je popis politidkih prrledloga koji sadrZi neke od sre-

diSnjih zahtjevanovog populistiEkog pokreta. Medu njima su:

. Zabrana davanja novdanih priloga i bilo kakvih politidkih

aktivnosti od strane korPoracija;. Nacionalno zdravstveno osiguranje sjavnim fondom i au-

tomatskim univerzalnim Pokri6em ;

. Udvostrudavanje minimalne Pla-ce, i vezivanje za inflaciju;

. Opda nacionalna politika niskihkamata, s ukidanjem sustava federal-

nih rezervi;. Ustavni opoziv sudske odluke da

su korporacije <osobe>;. Osnivanje nacionalne javne naf-

tne kompanije;. Ogranidenje vlasni5tva nad no-

vinama, magazinima te radijskim itelevizijskim postajama na jedno od

bilo koje vrste po osobi ili entitetu

koji je vlasnik.. Prepolavljanje izdataka na vojsku.

Novi populisti su, prema rije6ima Ronnia Duggera, (sprem-

ni preuzeti nadgledanje korporacija s kolektivnom voljom da

vrate prava koja su nam one otele>.s7

Novi populizam dio nadahnuda crpi iz rada Programa zakor-

poracije, pravo i demokraciju (Program on Corporations, Law

and Democracy, POCLAD), populistidkog (trusta mozgova)

koji istraZuje pravnu osnovu moii korporacija' POCLAD vje-

ruje da je mogu6e kontrolirati - i, ako je potrebno, ukinuti

- korporacije ispravljanjem ili poni5tenjem njihovih povelja'h8

Budu6i da najve6e korporacije danas djeluju na transnaci-

onalnoj razini, novi populizam se njihovim zlostavljanlima

mora suprotstaviti globalno. Medunarodni forum o globaliza-

ciji (International Forum on Globalization, IFG) osnovan je

s tim ciljem 1994,kao udruZenje 60 aktivista, znanstvenika,

ekonomista i pisaca (medu kojima su i Jerry Mander' Vandana

Shiva, Richard Grossman, Ralph Nader, Helena Norberg-Hod-

ge, Jeremy Rifkin i Kirkpatrick Sale), radi poticanja novih ide-

ja i zajednidkog djelovanja prema ovim smjernicama'

U izjavi o stajali5tu, sastavljenoj 1995, Medunarodni forum

o globalizaciji kaZe <...mealunarodnu trgovinu i sporazume o

ulaganlu, ukljuduju6i GATI WTO, Maastricht iNAFTA-u, u

kombinacij i s politikom strukturnog prilagodavary a Meduna-

rodnog monetamog fonda i Svjetske banke, smatramo izravnim

stimulatorima procesa koji slabi demokraciju, stvara svjetski

I,ISTOPAD_STUDENI 2OO5 www. nexusmagazlne.com NEXUS. 15

scan by krista

poredak pod kontrolom transnacionalnih lcorporacrja i ekolo5kiuni5tava svqet. IFG 6e proudavati, objavljivati i aktivno zago-varati opoziciju trenutnoj trci prema ekonomsl<oj globalizaciji,i nastojat 6e obrnuti njen smjer. Istovremeno, zagovarat cemorazvoj diverzifi cirane, lokaln o upravlj ane ekonom ij e. Vj eruj e-mo da 6e stvaranje pravednijeg ekonomskog poretka - temelje-nog na principima raznolikosti, demokracije, zajednice i eko-lo5ke odrZivosti - zahtijevati nove medunarodne sporazume ukojima 6e potrebe ljudi, lokalnih ekonomija i prirodnog svijetabiti ispred interesa korporacija.>'e

iini se da vode novog populizma shva6aju da antikorporati-zam nije potpuno rje5enje za svjetske problerne; da podetni fo-kus na korporac4skoj mo6i mora s vremenom biti zamijenjenop6om kritikom centralizacije i neodrZivih tehnologija, eko-nomije temeljene na novcu i trenutnih drZavnih i nacionalnihstruktura upravljanja, s radom na za5titi tradicionalnih kultura iekosustava, i obnavljanjem kulture i duhovnosti.

Bilo bi naivno podcrjeniti strahovite pote5koie koje 6e no-vom populizmu stvoriti trenutna ameridka administracija iSovinistidko, ratoborno raspoloZenje javnosti nakon I l. rujna2001, koje pothranjuju korporacijski mediji. Usprkos tome,POCLAD, Alijansa za demokraciju i IFG (zajedno s desecimaorganizacija za zaititu ljudskih prava, okoli5a i antiratnih or-

ganrzacrja Sirorn svij eta) predstavlj aj u vaZna zboma mj esta za

samozaititu gradana od tiranije u njenom modernom, nevidlji-vom, djelotvornom, pa dak i zavodljivom obliku.O autoru:

Richard Heinberg je novinar, edukator, izdavai, predavai i

glazbenik. Predavao je i gostovao na nacionalnim radijskimiTV postajama u pet zemalja. Clan je profesorskog zbora ka-lifornijskog New Collegea, gdje predaje o kulturi, ekologiji i

odrZivim zajednicama.Autor je knjiga: <Memories and Visions of Parqdise>; Kcele-

brate the Solstice>; <<A New Covenant with Nature>; <Cloning

the Buddha: the Moral lmpact of Biotechnologln>, <The Party's

Over: Oil, War and the Fate of lndustrial Societies> i <Power-

down: options and actions for a post-carbon world>. Njegovieseji objavljeni su u tasopisima The Futurist, lntuition, Brain/Mind Bulletin, Magical Blend, New Dawn i drugdje.

Richard je takoder autor/urednik/izdavat MuseLettera,cijenjenog alternativnog mjeseinika koji izlazi vec trinaestgodina. Cilj MuseLettera je <pru2ati neprekidnu kritiku kor-poracijsko-kapitalistiike industrijske civil izacije i novu vizijuperspektive iovjeianstva u novom tisuiljeiu>. Ovaj ilanak,pod naslovom <A History of Corporate Rule and Populor Pro-tesD, izvorno je objavljen u MuseLetteru. Posjetite web-stra-

nicu MuseLettera na http://www.museletter.com.

\*****".-

BilieSkea I Grossman, Richard i Frank

Adams, Taking Care of Business

Citizenship and the Charter of In-corporation, broSura, I 993, dostu-pno na http://www poclad.org/re-

sources.html.b2 Zinn,Howard,A People's Hi-

story of the United States: 1492 to

Present, Harper Perennial, 200 1.

c 3 Brecher, Jeremy i Tim Co-stello, Global Village or GlobalP illage Economic Reconstruction

from lhe Bottom Up, South EndPress, I 998.

da Zinn, op. cit.e 5 Gross, Bertram, Friendly Fas-

cism: The New Face of Power inAmerica, South End Press, 1998.

f 6 Goodwyn, Lawrence, The

Populisl Moment. A Short Historyof the Agrarian Revoh in America,Oxford University Press, 1978.

g 7 Web-lokacija Alijanse za de-

mokraciju, http:i/www.theallian-cefordemocracy.orgl .

h 8 POCLAD web-lokacija,http ://www.poclad. org.

i e Pamflet IFG-a, 1995; revidi-rma izjav a o staj ali5tu web-lokaci-j a IFG-a, http ://www. ifg. org.

LISTOPAD_STUDENI 2OO516 .NEXUS wwwnexusmagazrne. com

scan by krista

oj partner Rob i ja nedavno smo bili na koncertu Crosbya, Stillsa iNasha. Bilo je predivno, prava poslastica i ispunjenje mog dugogodi5-

njeg sna. Posebno me ganulo kadaje Dave Crosby pjevao, <Pobuni se,

pobuni se protiv ludilu. Moramo to udiniti, zar ne? Moramo se pobu-niti kada nanose zlo onima koje volimo. Ako to ne radimo, dini mi se da smo oncia

i mi dio problema. Kasnije u istoj pjesmi Crosby je otpjevao, <iini se da beskrajno

dugo dekamo svitanje>. I to je, takoder, istina: dini s0 da treba tako puno vremena

da istina pobijedi i da ju veterinarska zajednica prihvati - jer ta profesija dini zlodindaju6i Zivotinjama cjepiva godinu za godinom sve dok ne padnu mrtve.

O ovome govorim od 1994, kada sam formirala grupu po imenu Briga o zdravljupasa (Canine Health Concern, CHC). Cilj ove grupe je edukacija vlasnika ku6nihljubimaca u nastojanju da se zaustavi pokolj nad Zivotinjama Sto ga vr5e korporacije istrudnjaci koji toboZe pomaiu Zivotinjama. Moja misija je prilidno osobna, buduii da

znanost ukazuje na stravidnu dinjenicu da su cjepiva ubila tri moja mlada, predivnapasja prijatelja. Prvi Sok uslijedio je kada je Oliver obolio od paralize straZnjeg dijelatijela i umro kad su mu bile samo detiri godine. Prudence je sporo i u mukama umrlaod leukemije kad je imala samo Sest godina; a Samson je dobio reakciju na svojeprvo cjepivo i docjepljenje u dobi od godinu dana, a umro je od raka u dobi od samo

Sest godina. Sve ove bolesti manstveno su povezane s cijepljenjem. Ni drugi moji psinisu uspjeli izbje6i Stetu koju mogu uzrokovati cjepiva. Chappie je imao poremedaj

rada Stitne Llijezde, Sophie je imala arlritis, a Guinnevere je patila od alergija. I opet,

moguieje znanstveno dokazati da su sva ova stanja povezana sa Stetom koju dine

cJeplYa.

Vjerujem da 6e veterinari budu6nosti, kao i lijednici na5e djece, na eru cijepljenjagledati s uZasom i stidom. ULas ce izazivati spoznaja da su tako puno tuge i patnje

izazvali zdravstveni radnici postupaju6i u neznanju, a stid 6e izazwati svijest da je toneznanje bilo posljedica tvrdoglavosti.

Sporno pitanjeAko iete mi oprostiti joS jedan osobni komentar prije nego Sto prijedem na potkre-

pljivanje svojih zapanjuju6ih tvrdnji, rado bih se pozabavila pitanjem <svadljivosti>,etiketom na koju sam se ve6 navikla i koja me ne6e sprijediti u izno5enju istine.

MoZda ste primijetili da sam u uvodnim recima ovog dlanka koristila neke prilidnote5ke rijedi. To je bilo namjemo. To je bilo namjerno zato Sto su lijednici, veterinari iznanstvenici zatupljeni ili druStveno ukalupljeniu jezik i ponaSanje koje slijedi stro-

ga pravila profesionalne etikecije. Na njih se vr5i pritisak da budu pristojni i suzdri.e

se od vrijedanja drugih svojim idejama, Sto znadi da se istina neprestano gu5i. Go-voredi otvoreno Zelim razbiti tu zatupljenost sustava koji neprekidno ponavlja takvukatastrofalnu gre5ku. Osim toga, istina se mora duti.

Vjerujem da su moji psi umrli prerano, i milijuni drugih pasa, madaka i konja umrlisu i nastavljaju umirati zbog pogre5nih ideja ili uvjerenja na5ih hjednika i veterinara.

Tu krivu strukturu uvjerenja gradi, odrZava i drLi dvrsto na mjestu sustav koji uni-Stava Zivot na ovom planetu. Taj sustav odgovoranje Sto se strudnjaci obudavaju na

LISTOPAD_STUDENI 2OO5 www. nexusmaSazlne. co m NEXUS. 17

scan by krista

fakultetima koji financijski ovise o krupnom kapitalu, Sto znadida je njihovo obrazovanje pristrano. IshaZivadke organizaci-je takoder financijski ovise o krupnom kapitalu, Sto znadi daistraZivanjima rijetko moZemo vjerovati. Mediji su financijskiovisni o krupnom kapitalu, tako da skoro nikad ne moZemovjerovati onome Sto proditamo. A lijednici i veterinari u praksiovise o krupnom kapitalu kako bi zadrLali posao. MoZda jo5vi5e od toga zabrit4ava dinjenica da na5e vlade, prema momosobnom iskustvu, interese krupnog kapitala smatraju vaZni-jim od Livota.

Mi, zapravo, gledamo u ubojitu neman koja punom brzinomsrlja prema propasti. Necemo je zaustaviti tihim cviljenjem ulice. Moramo se upozrati s istinom, dvrsto zajedno stati u linijui povikati, <Ne!> Ako to ne udinimo, Zivotiva5e djece, i va5ih Zivotinja, ovisit ie baremo tome koliko ste se potrudili upoznati s

ovim problemima.

Znanstvena pozadina cijeplj enj aCijepljenje je nastalo u Engleskoj 1798,

kada je Edward Jenner opazio da ljudi kojirade u blizini krava ne obolijevaju od velikihboginja. Ubrizgao je virus kravljih boginjaljudima, i zakljudio da su ti ljudi za5ti6eni oddobivanja velikih boginja. MoZete zamislitis kojim je odu5evljenjem, u to vrijemeslabe prehrane i odajnih zdravstvenihmjera, morao biti prihva6en konceptdudotvornog ll1eka za infektivnu bo-lest. I bioje.

Tijekom 1800-ih, Louis Pasteur usa-vr5io je tehnologiju tako Sto je umrtviocjepivo, tj. udinio ga bezopasnim. Na-ravno, nije proSlo dugo i cjepiva su po-stala velik posao, i danas, nakon vi5eod 200 godina, postoje cjepiva protivSirokog spektra bakterijskih i virusnihbolesti ljudi i mnogih vrsta Zivotinja.Zanemarujuti dinjenicu da epidemijeizbijaju u ciklusima i prirodno se gase

(poput kuge, na primjer), i zanemarujuci dinjenicu da bi na5e

znanje o higijeni i prehrani moglo imati veze sa smanjenjembroja epidemija, najve6i dio zasluga pripisuje se cjepivima.

Konvencionalna medicina radi na osnovu odnosa rizika i ko-risti. Svi konvencionalni lijekovi dolaze s rizikom od neZeljenihnuspojava - ali ako je moguce dokazati da ima vi5e ljudi koji-ma koristi nego onih kojima Skodi, tada se opasnosti od lijekazanemaruju. Zbogtoga nije ni dudo Sto milijarde dolara te5ka

medunarodna industrija cjepiva nije sponzorirala apsolutno ni-kakva dugorodna istraZivanja - na ljudima ili Zivotinjama - s

ciljem utvrdivanja koje bi mogle biti opasnosti od cijepljenja.A kada pojedini znanstvenici uhvate bika za rogove i prove-du vlastita nedostatno financirana istraLivanja, njih se rutinskidiskreditira. To obidno dine <strudnjaci> koji imaju udjela udobiti, ili unosne prihode od savjetovanja industrije cjepiva.

dak su i istraZivanja koja financira vlada u skladu s potrebama

interesnih skupina.

Pretpostavljam da ako moZete ubrizgavati tvari zbog kojih6e obolijevati ljudi i Zivotinje, onda moZete i dobro zaraditrna prodaji lijekova koji navodno ublaZavaju ove bolesti uzro-kovane cjepivom. Politidki i ekonomski, takoder ima smislaodrLavati industriju u cvatnji i ljude zaposlene, a pomaZe i toSto krupni kapital puni fondove politidkih kampanja.

Kakva je trenutno situacija sa fivotinjama?Ovo su stvari koje vidam, dan za danom,vec 12 godina. <Od-

govomi> vlasnik ku6nog ljubimca dovodi svog psa (ili madkuili konja) k veterinaru radi njegovog godiSnjeg docjepljenja.Ubrzo potom, Zivotinja dobiva epilepsiju, ili artritis, ili pore-

meiaje pona5anja, ili poremeiaj rada Stitnjade, ili dijabetes, iliprobleme s koZom, ili alergle, ili popu5ta-nje srca, ili o5tedenje jetre ili bubrega, iliparalizu straZnjeg dijela tijela, ili kolitis, ili6ak rak, leukemiju ili neku drugu po Zivot

opasnu bolest povezanu s imunoloSkim su-

stavom.Obidno ni vlasnik Zivotinje ni veterinar

ne posumnjaju da tu postoji neka veza.

Medutim, ako je vlasnik bio posebno ve-zan za svog ku6nog ljubimca, podet 6e

postavljati pitanja. MoZda ce svog veteri-nara upitati sumnja h i on da postoji veza

izmealu docjepljenja i kasnije bolesti.Odgovor 6e redovito biti <Ne>. Uvrlo rijetkim sludajevima vlasnik se

time ne6e zadovoljiti. Podet ie lraZitiodgovor na pitanje, <<Zaito je moj pri-jatelj umro?> Tada 6e otkriti da cje-pivo zaista moZe uzrokovati bilo kojuod ovih bolesti i da - na njegov uZas

-zaptavo nije bilo nikakve potrebe da

se njegovom prijatelju daje godiSnje

docjepljenje.Medutim, ne6e moii udiniti ni5ta.

Svoju mrtvu Zivotinju ne rnoZe po-

novno oZivjeti. Krene li na sud, sustavje takav da 6e od to vrlo malo utje-

cati na njegov sludaj ili na zdravlje bilo koje druge Zivotinje.Najbolje Sto se moZe dogoditi je da pojedinci, jedan po jedan,

polako promijene svoje navike u vezi s crjepljenjem.

Prepreke znanjuNije lako prenijeti svoju poruku kada se upustite u raspra-

vu o cijepljenju. Pravi problem leZi u tome Sto je znanstvena

pozadina pomalo kompleksna, ibizamoj dinjenici da je logikacijepljenja pomalo manjkava. To jednostavno nema smisla izato je puno lak5e proces dono5enja odluka prepustiti strudnja-

ku u bijeloj kuti.NaZalost, zbogtoga mnogi ljudi odustaju od napora ukljude-

nog u proudavanje pitanja u vezi s cijepljenjem, oslanjajudi se

umjesto toga na tude rasudivanje, dok istovremeno bpe nevje-

rojatnu bol. Primila sam pisma, e-mailove i telefonske pozive

od velikog broja ljudi koji su bili zabrinuti zbog docjepljiva-nja svojih ku6nih ljubimaca, ali su ih ipak dali cijepiti zato Sto

18 . NEXUS www. nexusmagazrne. com LISTOPAD-STUDENI 2OO5

scan by krista

im je tako rekao veterinar, i sada im treba pomo6 da prebrode

tugu.Ako ni5ta drugo, u l2 godina koje sam provela vode6i Brigu

o zdravlju pasa naudila sam da je ovo sljede6i nuZan korak u

ljudskoj evoluciji: preuzeti odgovomost za svoj Zivot i Zivote

onih o kojirna brinemo. Sustav je tako sloZen, i pod takvim

dominantnim utjecajem ekonomije, da viSe nemamo drugog

izbora.Ne moZete si priu5titi da svoje Zivotinje, ili svoju djecu, pre-

pu5tate medicinskim intervencijama koje ne razumijete. Sustav

vjerovanja na kojem se temelji konvencionalni medicinski mo-

del tako je manjkav, tako iskvaren i tako opasan, da si jedno-

stavno ne moLete priu5titi da sl4epo vjerujete u njega.

Jasno mi je da bi mnoge l4ednike i veterinare koji ditaju ovaj

tekst moglo razbijesniti ovo Sto sam upravo rekla. Napokon,

potro5ili su tako puno vremena, energije i novca na stjecanje

svojih kvalifikacija. Oni zaista zna.1u vi5e od vedine nas, i po-

svetili su svoje Zivote h.ledenju bole-snih. Zaista, u konvencionalnom me-

dicinskom modelu ima rnnogo toga

dobrog.Ali doktori i llednici takoder 6e

osjetiti istinu u onome Sto govorim,kohko god da im je to neugodno, iliih dini ljutim Nedavna istraZivanjapokazala su da svake godine u Ujedi-njenom Kraljevstvu tri puta vi5e ljudiumre od lijekova koje su im prepisalinjihovi lijednici nego 5to ih pogine uprometnim nesredama na cesti. Lijed-nici i veterinari nemaju vremena pro-

u6avati sve nuspojave svakog lijeka:velik dio njihovog znanja o lijekovimapotjede od predstavnika farmaceutskih kompanija. Oni se tako-

der moraju brinuti o zaradi od svoje prakse. Osim toga, nitko

ne moZe mati sve.

Za lijekove kao Sto su Vioxx i Co-Proxamol na podrudju

ljudske medicine, i Rimadyl i Deramaxx na podrudju lijedenja

pasa, danas znamo da kao mogu6u nuspojal'u imaju smrt - ali

tek nakon 5to su ispunili sve sigurnosne zahtjeve potrebne za

dobivanje dozvole i nakon desetaka tisuca smrtnih sludajeva.

U Americi, gdje je FDA poduzela potrebne korake, uz Rimadyl

dolazi listi6 s podacima u kojem se vlasnike pasa upozorava

na mogu6u smrt njihovog ljubimca u sludaju uzimanja lijeka,

a proizvodadi Deramaxxa dobili su Sibom po prstima. Pa ipak,

mladi studenti veterinarskog fakulteta, koji dolaze na na5 tedaj

o zdravlju pasa, u koledZima su duli samo za koristi od ovih

lijekova.Pacijenti i khjenti, s druge strane, nemaju vremena, a desto ni

motivacije, istraZivati vlastite bolesti ili bolesti njihove djece iZivotinja te lijekove koje im prepisuju. Svi smo mi daleko bolje

obrazovani nego Sto je to nekada bio sludaj, iako nemamo iste

kvalifikacije kao zdravstveni radnici. Imamo mozgove, r zrra-

mo kako ih upotrijebiti I budu6i da odgovornost leZi na nama,

duZni smo brinuti se o nama i onima koje volimo, Meilutim,za5titnici Zivotinj a predesto o sj ete p otrebu za istr aLiv an1 em na'kon lLo njihovi prijatelji umru.

Moj cilj, i cilj Brige o zdravlju pasa, je pruZrti infomacijeprije nego Sto dode do tragedije. NaZalost, ne mogu vas na-

tjeratr da proditate ove informacije: to moZe udiniti samo vaialjubav. Medutirn, mogu reii da se Zivotinje brinu o ljudsl<oj

evoluciji od podetka vremena, i nastavit 6e se Zfivovati na ol-

taru znanosti sve dok mi ljudi ne dodemo pameti Zaista,kadbismo samo bili svjesni kolidine ljubavi kojom Zivotinje oba-

sipaju dovjedanstvo, poklonili bismo im se sa zahvalno56u, i

nikakav napor radi njihovog dobra ne bi nam bio preteZak.

Znanstvena podloga Steta od cjepivaTim s Veterinarskog fakulteta Sveudili5ta Purdue proveo je

nekoliko istraZivanjaur'b2 nastoje6i utvrditi mogu li cjepiva iza-

zvati promjene u imunolo5kom sustalu pasa koje bi mogle do-

vesti do po Zivot opasnih bolesti vezanih uz imunitet. Oiigled-no je da su ovo istraZivanje proveli zato Sto je ve6 postojala za-

brinutost. IstraZivanj e j e sp onzorirala Zaklada Hal'woo d, koj a

je i sama trallla dokaze da bi takvepromjene u ljudskom imunolo5kotr'sustaru takoder mogle biti izazt'ane

cjepivima. Pronaili su dokaze.

Crjepljeni, ali ne i necijepljeni, psiiz istraLivanja na Sveudili5tu Purdue

razvlli su autoantitijela na mnoge od

njihovih vlastitih biokemijskih spo-jeva, ukljuduju6i fibronektin, lam-inin, DNK, albumin, citokrom C,

kardiolipin i kolagen.To znadi da su crjepljeni psi - ali

ne i necijepljeni psi - napadali svoj

vlastiti fibronektin, koji je ukljudenu obnavljanje tkiva, drjeljenje i rast

stanica, te diferencijaciju tkiva i or-

gana u Zivom organiznu.Cijepljeni psi s Purduea takoder su razvili antitrlela zalami-

nin, koji je ukljuden u mnoge stanidne aktivnosti, ukljuduju6iadheziju, Sirenje, diferencijaciju, diobu i kretanje stanica Tako

se dini da su cjepiva u stanju ukloniti prirodnu inteligencijustanica.

Autoantitijela za kardiolipin desto se mogu na6i kod paci-jenata s ozbiljnom bole56u sistemski lupus eritematozus, a

takoder i kod osoba s drugim autoimunim bolestima. Prisut-nost poviSene razine antitijela za kardiolipin signifikantno jepovezana s ugruScima u krvnim Lrlama, slabim zgruSavanjem

krv i, hem oragij om, p o dlj evima n a koLi, sp ontan im p ob ad aj ima

i neuroloSkim poreme6aj ima.

U istraZivanjima na Sveudili5tu Purdue takoder je otkrivenoda su c4epljeni psi stvarali autoantitijela za vlastiti kolagen,

Otprilike detwtinu svih bjelandevina u tijelu dini kolagen. Ko-lagen daje strukturu na5im tijelima, Stite6i i podupiru6i mek5a

tkiva i povezujudi ih s kosturom. Nr.le ni dudo da je istraZivanje

Brige o zdravlju pasa iz I 997, provedeno na 4.000 pasa, poka-

zalo da velik broj pasa oboli od problema s kretanjem nedugo

nakon cijepljenja (spomenuto u mojoj knjizitzl99T,What Vets

Don'l Tell You About Vaccines),

MoZda najvi5e od svega zabrinjava to 5to je istraZivanje na

Sveuiili5tu Purdue pokazalo da su cryepljeni psi stvarali an-

LISTOPAD_STUDENI 2OO5 www. nexusmagazrne. com NEXUS. 19

scan by krista

titijela na vlastitu DNA. Jesu li zazvonlla zyona za uzbunu?Je li znanstvena zajednica zaustavila program cijepljenja? Ne.Umjesto toga, podigli su ruke u zrak, rekav5i da je pokebnoprovesti jo5 istraZivanja kako bi se utvrdilo mogu li cjepivauzrokovati genetsku Stetu. U meduwemenu, psi iz istraZiva-nja su udomljeni, ali nije provedeno nikakvo novo dugorodnoistraZivanje.

Otprilike u isto vrijeme, radna grupa Ameridkog udruZenjaza veterinarsku medicinu (A\/I\4A) za istraLivanle sarkomauzrokovanog cijepljenjem kod madaka pokrenula je nekoli-ko istraZivanla kako bi otkrila za5to u SAD-u svake godine160.000 madaka dobrje tu smrtonosnu bolest na mjestu gdjeim je ubrizgano cjepivo."' iinjenicu da madke mogu dobitirak izazvan cijepljenjem priznaju veterinarska tijela u cijelomsvijetu, i priznalaju je dak i britanska vlada kroz svoju radnugrupu zaduZenu za proudavanle cjepiva za pse i madke,da na-

kon pritisaka iz Brige o zdravlju pasa. Sto mislite, kakav je biosavjet AVMA-ine radne grupe, vete-rinarskih trjela i vlada? <Nastavite s

crjepljenjima dok ne otkrijemo za5to

cjepiva ubrjaju madke, i koje madkenajde56e umiru.>

U Americi, u nastojanju da ublaZeproblem, maikama daju cjepivo u rep

ili u nogu, kako bi ih mogli amputira-ti kada se pojavi rak. Odlidan savjet,ako se vaia madka ne nalazi mealu

stotinama tisuda onih na (oops) po-prsu

Ali s drugim wstama je sve u redu,zar ne? Krivo U kolovozu 2003, Jo-urnal of Velerinary Medicine oblavtoje tah.lansku studiju koja je pokazalada psi takoder dobivaju rak izazvancjepivom na mjestima cijepljenja."s Ve6 znamo da je rak na

mjestu cijepljenja moguc razvoj dogadaja i kod ljudi, buduci

da je Salkovo polio cjepivo u sebi sadrZavalo majmunski re-

trovirus (zbog dobivanja cjepiva iz majmunskih organa) koji jeuzrokovao nasljedni rak. Majmunski retrovirus SV40 nastavlja

se javljati na mjestima razvola raka kod ljudi.Takoder je opieprihva6eno da cjepiva mogu izazvati brzo-

djeluju6u, obidno smrtonosnu bolest, poznatu kao autoimuna

hemolitiEka anemija (AIHA). Bez lijedenja, a iesto i uz lije-denje, osobe mogu umrijeti u agoniji za samo nekoliko dana.

Merck, koji je i sam multinacionalni proizvodad cjepiva, ustvr-dio je u Merckovom priruiniku dtjagnostike i terapije (Merck

Manual of Diagnosis and Therapy) da autoimuna hemolitidkaanemija moZe biti uzrokovana cjepivima s modificiranim Zi-

vim virusima, kao Sto piSe i u Tizard's Veterinary Immunology(4. izdanje) i Journal of Veterinary Internal Medicine.r6 Radna

grupa britanske vlade, usprkos tome Sto je puna savjetnika in-dustnje cjepiva koji tvrde da su nezavisni, takoder priznaje ovu

dinjenicu.Medutim, nitko ne upozorava vlasnike ku6nih ljubimaca pri-

j e p o dwgavanj a rg ihov e Ziv otinj e nepotrebnom docj ep lj ivanj u,

i jako mali broj vlasnika saznazalto su njihovi ljubimci uginuliod AIHA.

Sirok spektar bolesti izglzvanih cjepMmaU naSoj arrketi iz 1997. takoder smo otkrili neke zabrinja-

vajuce korelacije izmedu cijepljenja i javljanja artritisa. NaSu

zabrinutost pojadali su rezultati istraZivanja provedenih na lju-dima.

New England Journal of Medicine, na primjer, objavio je da

je mogu6e izolirati virus rubeole iz oboljelih zglobova djece

cijepljene protiv rubeole. U dlanku se takoder govori o izolacijivirusa iz perifeme krvi Zena s dugotrajnim artritisom koji se

j avlj a nakon cij epljenj a.e7

Zatim su, 2000., CHC-ova otkri6a potvrdena istraZivanjem

koje je pokazalo da su poliartritis i dr-uge bolesti kao amiloi-doza, koja pogada organe kod pasa, povezane s kombiniranimcjepivima koja se daju psima.h8

Postoji velik broj istraZivanja, usprkos oskudnom financiran-ju od strane industrije cjepiva, koja potvrduju da cjepiva moguuzrokovati Sirok spektar o5te6enj a m ozga i srediSnj eg Zivdanog

sustava. Sam Merck u svom Prirui-niku kaLe da cjepiva (tj. njegovi

vlastiti proizvodi) mogu uzroko-vati encefalitis: upah.r/oiteienjemozga.

U nekim sludajevima, encefa-

litis ukljuduje lezije na mozgu i

po cijelom sredi5njem Zivdanom

sustavu. Merck tvrdi da <postojeprimjeri encefaliditisa nakon os-

pica, vodenih kozica, rubeole, ci-jepljenja protiv bogrnja, vaccinie.

i mnogih drugih slabr.le definira-nih vnusnih infekcijo.

73,7%o vlasnika pasa koji su u

sklopu istraZivanja CHC-a prla-vili da je nlihov pas dobio pore-

meiaj paZnje, primrjetilo je to unutar razdoblja od tri mjeseca

nakon cijepljenja. Istom postotku pasa dijagnosticirana je epi-

lepsija unutar tri mjeseca nakon cijepljenja (ali obidno unutar

nekoliko dana). Takoder smo otkrili da je od vlasnika koji su

smatrali da su njihovi psi nervozni i da se zabrinjavaju6e po-,naSaju, njth 72f% izjavllo da su te znakove podeli pokazivati

unutar tri mjeseca od crlepljenjaZbog mog prijatelja Olivera, koji je pretrpio paralizu stra-

Znjeg dijela tijela i smrt nedugo nakon primanja injekcrle s

cjepivom, Lellela bih dodati da se <pareza>> nalazr na popisu

simptoma encefalitisa u Merckovom Priruiniku. To je defi-

nirano kao mi5i6na slabost neurolo5kog porijekla (od mozga)

koja ukljuduje djelomidnu ili nepotpunu paralizu, nastalu kao

posljedica lezila na bilo kojem dijelu silazrog puta tz mozga.

Paraliza straZnjih udova jedna je od mogu6ih posljedica. Usput

redeno, encefalitis je bolest koja se moZe manifestirati u Siro-

kom rasponu od blagog do te5kog, i takoder moZe uzrokovati

iznenadnu smrt.Zatajenje organa takoder mora biti sumnjivo ako se dogodi

nedugo nakon cijepljenja. Dr. Larry Glickman, voditelj Pur-

dueovog istraZivanja o biokemijskim promjenama kod pasa

nakon cijepljenja, napisao je u pismu Betu Hargreavesu, uzga-

jivadu kavalirskih Spanijela:

20.NEXUS www. nexusmagazrne.com I-ISTOPAD-STUDENI 2OO5

scan by krista

<NaSe trenutno istraZivanje na psima pokazuje da nakon

rutinskog cijepljenja kod pasa dolazi do znatajnog povi5enja

razine antitijela protiv vlastitih tkiva. Pokazalo se da neka od

tih antitijela napadaju Stitnu Zhjezdu, vezivna tkiva poput onih

u srdanim zaliscima, crvena krvna zrnca, DNK, itd. Vjerujem

da bi srdani problemi kod kavalirskih Spanrjela kralja Charlesa

mogli biti konadni rezultat opetovane imunizacije cjepivima

koja sadrZe kontaminante kulture tkiva koji uzrokuju progre-

sivnu imunolo5ku reakciju usmjerenu na vezivno tkivo u srda-

nim zaliscima. Klinidki zrakovi bili bi izraZeniji kod pasa kojiimaju genetsku predispoziciju, [iako] bi ovo otkriie trebalo

op6enito vrijediti za sve pse bez obzira na pasminu.>

Ovdje moram spomenuti da dr. Glickman vjeruje da su cije-

pljenja nuZno zlo, ali da je potrebno razviti sigumija cjepiva.

U meafuvremenu, molim vas stanite u red

zaigranje ruskog ruleta s va3im psom, mad-

kom, konjem ili djetetom, zato Sto znan-

stvenik kale da tako treba.

Cjepiva potiiu upalnu reakcijuRijed <alerg4a> sinonim je za <osjetlji-

vost> i <upalu>. Trebala bi, opravdano,

takoder biti sinonim za ri1et, <cijepljenje>.

Evo Sto dine cjepiva: ona senzibiliziraju(dine alergidnom) osobu tr.lekom procesa

u kojem ju prisiljavaju da razvije antiti-jela zbog opasnosti od neke bolesti.Drugim rijedima, kao Sto je poznato ipriznato, kao dio procesa imunizacijetrlelo 6e odgovoriti upalom. To moZe

biti naizgled privremeno, a moZe i po-

trajati dugo.Holistidkim h.lednicima i veteri-

narima to je poznato ve6 barem 100

godina. Oni govore o Sirokom raspo-

nu upalnih ili <-itis> bolesti koje se

javljaju ubrzo nakon cr.lepljenja. Cje-piva, u stvari, bacaju mnoge osobe u

alergidno stanje. Opet, ovaj poreme6aj

kre6e se u rasponu od blagog pa sve

do iznenada fatalnog. Kulminacija je anafilaktiiki 5ok: kada

osoba doZivi snaZnu alerglsku reakciju na cjepivo i umre za

nekoliko minuta ako ne primi adrenalin ili njegov ekvivalent.

Postoje pojedinci koji su genetski lo5e predisponirani za pod-

noSenje ku5nje crlepljenja. To su osobe (i Zivotinje su, takoder,

<osobe>) koje su nash.ledile manjkavu funkciju B i T stanica.

B i T stanice komponente su imunolo5kog sustava koje identi-

ficiraju strane napadade i uni5tavaju ih, nakon dega pamte na-

padade kako u buduinosti ne bi mogli izazvati Stetu. Medutim,

kada se radi o upalnim odgovorima, imunolo5ki sustav reagira

prejako i izaziva neZeljene udinke kao Sto su alergije i druga

upalna stanja,

N'{erck u Priruinikuupozorava da pacgenti koji imaju, ili po-

tjedu iz obitelji s imunodeficijencijom B ilili T stanica ne bi

trebali primati cjepiva sa Zivim virusima zbog opasnosti od oz-

biljne ili fatalne infekcrje. Na drugim mjestima, kao obiljeZja

imunodefic4encije B i T stanica navode se alergije na hranu,

alergije na udahnute tvari, ekcemi, dermatitis, neuroloSki po-

reme6aji i srdane bolesti. Da prevedemo, ljudi s ovim stanjima

mogu umrijeti ako prime cjepiva s Zivim virusima. Njihov imu-

nolo5ki sustav jednostarmo nije sposoban jamditi zdravu reakci-ju na napad virusa iz cjepiva s modificiranim Zivim virusima'

Modificirani Zivi vrusi iz cjepiva (MLV) razmnoZavaju se u

pacijentu sve dok se ne isprovocira imunolo5ka reakcga. Ako

ne dode do stimulacije obrane, virus se nastavlja razmnoiavalisve dok pacijent ne dobije onu bolest koju je cjepivo trebalo

sprijediti.Druga mogu6nost je da poreme6en imunolo5ki odgovor do-

vede do upalnih stanja kao Sto su artritis, pankreatitis, kolitis,

encefalitis i bilo kojeg broja autoimunih bolesti kao Sto su rak ileukemija, kod kojih tijelo napada vlastite stanice.

Nova teorija, do koje je sludajno do5ao

Gary Smith, student Otvorenog sveudili5ta,

obja5njava ono Sto praktikanti holistidkemedicine tvrde joS odavna. Evo Sto je ne-

koliko holistidkih veterinara reklo u vezt sa

svojim pacijentima:Dr. Jean Dodds: <Mnogi veterinari da-

na5nje probleme s alergijama i imunoio5-kim bolestima povezuju s uvodenjem MLVcjepiva...>'e

Christina Chambreau, dr. vet. med.: <Ru-

tinska cijepljenja vjerojatno su najgora

stvar koju dinimo naiim Zivotinjama.Ona uzrokuju razne bolesti, ali ne iz-

ravno na mjestu gdje bisrno ih defini-tivno povezali sa cjepivom.>tP

Martin Goldstein, dr. vet. med.:

<Mislim da su cjepiva... danas najve6i

ubojice pasa i madaka u Americi.>k'1

Dr. sc. Charles E. Loops: <Home-opatski veterinari i drugi holistidkilijednici ve6 neko vrijeme smatra-ju da crlepljenja dine vi5e Stete nego

koristi.>[2Mike Kohn, dr. vet. med: <Kao od-

govor na ovo nasilje [cijepljenje], za-

biljeZeno je pove6anje autoimunih bolesti (medu kojima su ialergije), epilepsije, neoplazije [tumora], kao i poreme6aja po-

na5anja kod malih Zivotinja.>''3

Teorija o upaliGary Smith obja5njava ono Sto paZljiviji zdravstveni radni-

ci govore vei duZe vrijeme, iako moZda ne razumiju za5to su

ih njihova opaZanja navela da to kaZu. Njegova teorija, usput

redeno, izaziva veliko previranje u visokim znanstvenim kru-govima. Neki vjeruju da bi njegova teorija mogla dovesti do

otkrivanja h;eka za mnoge bolesti, ukljuduju6i i rak. Meni jeposebno vaZno to Sto ona obja5njava za5toje proces cijepljenja

sam po sebi sumnjiv.Gary je u sklopu svojih studrja udio o upalama, kada je naiSao

na teoriju koja je tako izvanredna da bi mogla imati implikacijeu tretiranju skoro svih upalnih bolesti - ukljuduju6i Alzheime-

rovu, Parkinsono\lI, reumatoidni artritis, pa dak i HIV i AIDS.

LISTOPAD-STUDENI 2OO5 w\ryw. nexus m a gazlne. co m NEXUS .21

scan by krista

Garyeva teorija dovodi u pitanje nauienu mudrost da kada

se osoba razbo\i, upala koja se javlja oko inficiranog podrudjapomaZe u ozdravljenju. On tvrdi da, u stvari, upala spreiatatijelo uprepoznavanju strane tvari, i zato sluii kao skroviite zq

napadaie. Upala se javlja kada ugroZene stanice stvaraju re-

ceptore zvane Atl (poznate kao tip I angiotenzin II receptori).On tvrdi da iako Atl ima uravnoteZuju6i receptor, At2, koji bitrebao prekinuti upalu, kod ve6ine bolesti to se ne dogacla,

<Rak se opisuje kao rana koja nikada ne zaraste>, kaZe on.

<Svaki uspje5ni rak okruZen je upalom. Obidno se misli da jeto reakcija trjela kojom se ono poku5ava boriti protiv raka, alito nije todno.

<Upala nije borba tijela protiv infekcije. To zapravo virus ilibakterija namjerno uzrokuju upalu kako bi se salcrili od imuno-loikog sustava [naglasio autor].>nra

Ako je Gary u pravu, tada upalni proces kojeg cjepiva takotesto izazivaju nije, kao Sto se dosad pretpostavljalo, nuZno

prihvatljiv znak. Umjesto toga, to bi mogao biti znak da viru-sna ili bakterijska komponenta, ili kemryski dodatak (koji sadr-

Zi strane bjelandevine, pa ga imunolo5ki sustav prepoznaje kao

napadaia), iz cjepiva kriSom pobjeduje.

Ako je Gary u pravu kada vjeruje da upalna reakcija nema

za5titnu ulogu nego je znakinvazije koja se dogada pod zaiti-tom no6i, onda cjepiva nikako nisu prlatelji kakvima smo ihsmatrali. Ona su podmukli ubojice kojr rade zaneprljatelja, a

veterinari i l4ednici nesvjesni su kolaboracionisti. Sto .1e .ioS

gore, mi za5titnici Zivotinja i roditelji zaptavo pla6amo lijedni-cima i veterinarima kako bismo nesvjesno imevjerili one kojevolimo.

Cjepiva su potencijalna pritajena bomba medicinskog svijeta.

Ona se koriste za katapultranle napadada unutar obrambenih

zidina, gdje oni moguizazvati pusto5enje, a da nitko od nas nije

toga svjestan. Tako, umjesto da iskusimo otvorene virusne bo-

lesti kao 5to su gripa, ospice, zauinjaci i rubeola, (i, kadaje nled

o psima, parvovims i Stene6ak), mi omogu6ujemo virusima da

svakako pobijede - ali s rakom, leukemijom, i drugim upalnim

ili autoimunim bolestima koje dolaze na njihovo mjesto,

Konaina uvredaSvih 27 veterinarskih Skola u Sjevemoj Americi izmr.lenilo

je svoje protokole cijepljenja pasa i madaka u skladu sa slje-

de6im smjemicama;ors medutim, veterinari u praksi oklijevajuslijediti ove izmijenjene protokole, a sluZbena veterinarska ti-jela u Ujedinjenom Kraljevst'r.u i drugim zernljama ignoriraju

sljede6e dinjenice.Imunoloiki sustav pasa i madaka postaje potpuno zreo sa

Sest mjeseci. Ako se cjepivo s modificiranim Zivim virusom

daje nakon dobi od Sest mjeseci, ono izaziva imunitet, 5to je

dobro za iivol kutnog ljubimca. Ako se jo5 jedno MLV cjepi-

vo ubrizga godinu dana kasnije, antitijela od prvog ctlepljenjaneutraliziraju antigene drugog cjepiva i udinka nema ili je vrlomalen. Koncentracija antitijela ne6e biti poveiana, niti se poja-

dava pam6enje stanica.Ne samo da su godi3nja docjepljenja nepotrebna, nego ona

ljubimca izlalurizicima kao Sto su dobivanje alergijskih reak-

cija i imunolo5ki izazvane hemolitidke anemije.

Jednostavnim rjednikom, veterinarske Skole u Americi, kao

i Ameridko udruZenje za veterinarsku medicinu, proudili su

istraZivanja kako bi utwdili koliko dugo traje imunost stedena

cijepljenjem, i zakljudili su i objavili da je godi5nje docjeplji-

vanje nepotrefls.rr 6-1e

Osim toga, oni su priznali da cjepiva nisu bezazlena. Dr Ron

Schultz, predstojnik Zavoda za patobiologiju Sveudili5ta Wis-

consin i ludono5a na ovom polju, svojim kolegama veterinari-ma ovo na uljudan naEin govori joi od

1980-ih. Ja to govorim vet 12 godina

AIi nikako da dode do promjena. a umeduvremenu svake godine umiru sto-

tine tisuia Zivotinja - nepotrebno.

Dobra vijest je da su tisu6e ljubiteljaLivotinja (ali ne dovoljno njih) dule ovo

5to govorimo. ilanovi Brige o zdrav-

lju pasa iz cijeloga svijeta koriste pravu

hranu kao najbolju prirodnu prevencijuod bolesti, izbjegavajuii preradenu hra-

nu za ku6ne ljubimce i svode6i na mi-nimum opasnosti od cijepljenja. Neki

od nas, zajedno sa mnom, odludili su da

uopde ne6e crjepiti svoje ljubimce. Naianagrada su zdravi i dugovjedni psi.

Trebao je samo jedan odlomak da

vam prenesem dobre i jednostavne vi-jesti. Zahvalnost koju osje6am svakoga

dana, kada zagrl,im svoje zdrave pse,

proteLe se od srediSta Zem\1e do svemi-

ra i dalje.

S --.n, is? l'

22.NEXUS www. nexusmagazlne. com LISTOPAD_STUDENI 2OO5

scan by krista

okrenut je giobahi program za ozradivanje hrane i, u vrlo bliskoj buduc-

nosti, nacije viSe ne6e mo6i odbijati uvozoztatene hrane. Suverene zemlje

bit ie prisiljene ozradivati hranu kako bi udovoljile medunarodnim <stan-

dardimu koje diktiraju organi globalne vlasti.

Ovaj dlanak istraZuje globalni pritisak prema ozradivanju hrane. Kljudna pitanja

obraclena u njemu su: Sto je ozradivanje hrane? Tko ga LeIi i zaito? Kako ozradivanie

djeluje na naiu hranu? ilanak takoder analizira5to mi, kao zabrinuti poho5adi, mr-rZe-

mo udiniti kako bismo rekli ne nukleamom masakriranju na5e hrane.

Sto se dogatla u pogonu za ozradivanjeOzadivanje hrane je tehnologrja koja koristi radioaktivne izotope (nuklearni otpad)

ili linearni akcelerator za stvaran_je kolidine zralenja ekvivalentne 10 milijuna do 70

milijuna snimanja plu6a renrigenskim zracima. Kada se neki prehrambeni proizvod

izloLi zrakama, zra(,enje pokrece sloZeni niz reakcija koje dosiovno razaralu moleku-

lamu strukturu hrane. Taj proces stvara nove - i u nekirn sludajevima neidentificirane

- kemikalije za koje nije dokazano da su bezopasne.

Vitamini i enzimi bivaju uniSteni, a svjeZa hrana postaje mrtva hrana."r Ozradena

hrana opisuje se kao <hrana koja moZe trajati vjednol, zata Sto se proces koristi za

produZenje trajnosti ili za ubijanje bakterrja i kukaca.

U procesu onadivanja hrane koriste se dvije od na_itoksiinijrii i najopasnr.lih tvari

poznatih ljudskom rodu. To su kobalt-60 (koji se desce kcristi) i cez4-137 . Odlaganje

radioaktivnog kobalta i cezija nukiearnoj industriji trenutnc fredstavlja velik pro-

blem, zbog kolidina koje nastaju kao otpad u nukieamim elektranama i vremena koje

im je polrebno za raspad.b2

Nukleami establi5ment oduvijek je vrSio pritisak da se hrana podne ozradivati, s

ciljem produljenja ciklusa nuklearnog goriva. Ideja je da se nuklearni otpad ravno-

mjerno rasporedi u mnogim nuklearnim odlagali5tima koja ce se velidati kao pogo-

ni za ozrativanje hrane, umjesto u nekoliko velikih nuklearnih odlagali5ta u kojima

ponestaje mjesta. Uvijek se podinje s koristenjem radioaktivnog kobaita, a prava je

namjera prije6i na radioaktivni cezij.U sredi5tu pogona za onalivanje hrane nalazi se blje5tava re5etka od oko 400 Sipki

kobalta-60 dugih oko 1 8 inda (45,7 cm) i debelih poput krede za pisanje, koje isij avaju

gama zrake. Taj visoko radioaktivan izvor smjeSten je u komori okruZenoj betonskim

zidom debelim Sest stopa (1,83 m). Kada se ne koristi, resetka od kobaltnih Sipki uronje-

na je u bazen s hladnom vodom, 15 stopa (4,57 m) dubok, koji apsorbira gamanake.

Na pritisak dugmeta, hidraulidne <ruke> vade resetku iz njenog zastitnog bazena.

Tada visoke metalne kutije, pune hrane namijenjene konzumaciji, klize u komoru za

ozradivanje vise6i na Sini. Kutije se kre6u po krivudavoj liniji oko radioaktivne re5et-

ke, kako bi gama zrake potpuno prodrle kroz htanu."3

Vrijeme trajanja postupka nije uvijek jednako; za svjeLe jagode potrebno je 5 do 8

minuta, za smrznutu piletinu potrebno je dak 20 minuta.

U modemim ozradivadima hranu je mogude ukrcavati u ozradivad na standardnim

paletama. Nakon Sto ude u ozradivad, hrana primi potrebnu dozu zradenja - kolidinu

LISTOPAD_STUDENI 2OO5 www nexusmagazrne.com NEXUS.2-?

scan by krista

energije zraletja koju hrana apsorbira u unutra5njosti komo-re. Doza se danas opienito mjeri jedinicom koja se zove gray(Gy), dok se ranije koristila jedinica rad (l Gy : 100 rad).da

Zagovornici ozraiivanj a hraneIstraZivanja na podrudju ozrativarya hrane pokrenuta su po-

detkom dvadesetog stoljeda, ali su stvarno uzela maha nakonDrugog svjetskog rata, kada je Ameridka vojska podela provo-diti intenzivna ispitivanja u sklopu programa <Atomi za mir>>

predsjednika Eisenhowera. Cilj je bio konzervirati hranu takoda vojnici na boji5tu mogu cijelo vrijeme dobivati <svjeZu>

hranu. Ve6ina razvijenih zemalla Sirom svijeta provodila jevlastite znanstvene programe istraZivanja udinaka na(,enja na

hranu.Trj ekom I 970-ih pokrenuta j e dobro organi ztr ana \ fi nancira-

na kampanja za uvodenje ozra(ivarya hrane kao prihvatljivogprocesa u proizvodnji hrane.

Glavni igradi koji oblikuju program za ozra(,ivanje hrane su

dlanovi sustava organizacija Ujedinj enih naroda, transnacio-nalne prehrambene kompanije i vladi-ne regulatorne agencije. ietiri kljudnadlana [IN-ove <obitelji> koji nastojenametnuti ozra(,ivanje hrane su: Medu-narodna agencija za atomsku energiju,Organizacija za hranu i poljoprivredu(FAO), Svjetska zdravstvena organiza-cija (WHO) i Svjetska trgovinska orga-ntzacila (WTO)."s

FAO i WHO tvrde da je ozradivanjehrane nuZno za rjelavanje problemagladi u svijetu i smanjenje udestalostibolesti izazvanlh hranom. FAO kaZe

da 6e ozradivanje smaryiti gubitke kojise stvaraju skladi5tenjem tako Sto ce

uni5tavati Stetodine i mikroorganizmei time omogu6iti opskrbu <zdravom>hranorn kroz cijelu godinu. Dokazi za

Radura simbol

politikom udruZiv5i snage s FAO-m i \\'HO-om. Te tri organi-

zacije formirale su Zajednidku strudnu komisr.lu za ozra(ivanjehrane (JECFI). Ovo tijelo sastavljeno od mansfvenika dobiloje zadatak da istraZi <koliko je ozradena fuana zdrava). SAD,Australija i Indija bile su medu zemljama zastupljenim u ko-misiji.

1976. i ponovno 1980, JECFI je zakljudio da ozradivanje

bilo kojeg prehrambenog proizvoda do ukupne prosjedne doze

manje od l0 kilograya ne predstavlja toksikolo5ku opasnost

i nikakve posebne prehrambene ili mikrobiolo5ke probleme.e7 Do5li su do tog zakljudka usprkos dinjenici da nikada nisu

provedena opseZna istraZivanja dugorodnih udinaka uzimanjaozradene hrane.

1983, komisija Codex Alimentarius, zajednidko t1elo FAO-a i WHO-a usvojila je zakljudak JECFI-ja kao medunarodni

<standard>. Codex je sredstvo za uskladivanje medunarodnih

pravila u trgovini hranom, dime se zemljama i kompanijamaolak5ava uvoz i izvoz lrane. Po definiciji, Coder se protivinacionalnim i lokalnim restrikcijama, etiketiran-iu i davanju

prednosti.U nacionalne komisije Codera obid-

no ulaze savjetnici transnacionalnihprehrambenih kompanija i dlanovi re-

prezentativnih tijela industnje Medu-narodna agencija za atomsku energijukoordinira aktivnosti Medunarodne sa-

vjetodavne grupe za ozradivanje hrane(ICFGD, koja trenutno ima 39 dlanovaiz vlada koje primjenjuju ili su zainte-

resirane za onativanje hrane.r'8 ICFGIpromovira primjenu ozradivanja krozliteraturu i organizacijom seminara.

odrZavanjem sastanaka i zakazii anjem

tiskovnih konferencija Sirom svijeta na

kojima se opisuju navodne prednosti

ozrativarya.ieI 997. Svjetska zdravstvena organiza-

oru tvrdnju su neuvjerljivi, i jednako tako moZe se twditi da

bi se puno vi5e moglo posti6i pobolj5anjem proizvodnih pro-cesa i osiguranjem skladi5ta od ulaska glodavaca i Stetodina,

nego koriStenjemzratenja za ubijanje onih koji su ve6 prisutniu ubranoj hrani.

WHO je odu5evljeni podupirad ozrad,ivarya hrane kao sred-stva za smanjenje udestalosti bolesti koje se prenose hranom.Mnogi dijelovi lanca proizvodnje hrane postali su potpuno za-

gadeni organizmima kao Sto je salmonela, i tro5kovi dekonta-minacije cijelog procesa bili bi enormni. To posebno vrijediza peradarstvo, na primjer. Zbog neaktivnosti, mnoge zemljedopustile su da sustav uzgoja peradi postane zagaden salmone-lom. Taj organizam vrlo je dest na farmama; prisutan je u siro-vinama, kao i u kori5tenim kavezima i transportnim sustavima.Umjesto da se poku5aju uvesti dobre proizvodne prakse i da se

vodi raduna o tome da su Zivotinj e zdrave, dini se da je 1ak5e

dopustiti da kontaminacija ostane na visokoj razini, i nakon

toga or.atili perad i time sve istrijebiti.r6Tijekom 1970-ih Medunarodna agencija za atomsku energi-

ju (IAEA) preuzela je kontrolu nad globalnom prehrambenom

cija objavila je izjaru za medije o ozradivanju hrane u kojoj se

tvrdi da <nije potrebno odrediti nikakvu najviSu dopu5tenu gra-

nicu za hranu ozradenu dozama ve6im od trenutno preporudene

gomje granice od 10 kGy, koju je odredila komisija Codex Ali-mentarius>. Prema ovoj izjavi: <...kolidina primrjenjenog ioni-zirajuteg nalenja od sporedne je vaZnosti... moZe se iii do 75

kGy, kao Sto je ve6 udinjeno u nekim zemljama, i rezultat je isti

- hrana je bezopasna, zdrava i prehrambeno adekvatna... uzi-maju6i u obzir ove umiruju6e zakljudke, Svjetska zdravstvena

organizacija nada se da 6e ozradivanje hrane sada postati pri-hvatlj ivij e kao sredstvo pobolj Sanj a sigurnosti hrane. >!' 0

Sto se dogatla s ozraienom hranomAko ste vei pomislili da biste svoje brojade kalorija trebail

zamijeniti Geigerovim brojadima, zaboravite tu ideju. Strud-

njaci kaZu da ozralena hrana ne postaje radioaktivna, i da je

ozradivanje potpuno bezopasan proces. Njihovi zakljudci o

ozradivanju hrane uvijek govore samo o prednostima i bezopa-

snosti ozadene hrane. Dvojbe u vezi sa sigumoS6u nikada se

ne pojavljuju u izvje5tajima medunarodnih organizacija koje

24 . NEXUS www. nexu smasazlne. com LISTOPAD_STUDENI 2OO5

scan by krista

zagovaraju ozradivanje. Ako se uop6e spominju kemijske pro-

mjene, za njih se kaZe da <nisu znadajne>, ili da su slidne oni-ma koje se javljaju kod drugih tehnika prerade hrane.

Dok su mnoge kemijske promjene sliEne onima koje izaziva-ju druge tehnolog4e prerade hrane, kolidine sWorenih kemika-lija bitno su razlidite. Kada zradenje pogodi hranu ili neki dru-

gi materijal, ono prenosi energiju. Taj prryenos energije moZe

uzrokovati zagrijavanje, kao Stoje sludaj kod kuhanja pomodu

mikrovalova Pri odredenoj razrni,zra(enje ima dovoljnu ener-

grlu da izbaci elektrone iz atoma bombardiranog materijala.Prilikom ozradivanja razbrja se molekularna struktura hrane

i dolazi do stvaranja slo-bodnih radikala. Slobod-ni radikali mogu reagiratis hranom i stvoriti novekemgske tvari poznate

kao radiolitiiki produkti.Neke od njih su pontatekancerogene tvari, poputbenzena u ozradenoj go-

vedini. Druge su karakte-ristidne za proces oztati-vanJa.

Iako ozradivarye moLeubiti bakterije, ono ne6e

ukloniti toksine koje su

bakterije vei stvorile.Pove6ano stvaranje afla-toksina nakon ozradiva-nja prvi je put otkrive-no I 973 .krr i potvrcleno

1976. i 1978. Aflatoksi-ni su snaZni agensi kojiuzrokuju rak jetre. Pro-

ces ozraiivanja oitecujevitamine A, C, D, E, K i

neke vitamine B skupine,posebno Bl. 82. 83. 86 iB12. O vrsti hrane i doziztatenja ovisi koliki 6e

biti gubitak vitamina. Gu-bici kod vocnih sokova

veii su nego kod svjeZeg

Yoca, a ovi su ve6i negokod povr6a, Litarica i mesnih proizvoda.rr2

Ozraiivanje pretvara nitrate u nitrite, u kolidinama ovisnimo dozi. Mutageneza je izravno proporcionalna koncentracijinitrita. Nitriti su reaktivne molekule koje reagiraju s nuklein-skim kiselinama i raznim aminokiselinarna u bjelandevinama,

stvarajudi pomatu porodicu kancerogenih tvari koje zovemo

nitrozamini. Dokazano je da oni imaju snaZno kancerogeno

djelovanje na ljude.Zagovornici ozradivanja tvrde da proces smanjuje pohebu

za kori5tenjem Stetnih prehrambenih aditiva (Zanimljivo, odu-

vijek su nas uvjeravali da su prehrambeni aditivi bezopasni.)

Medutim, proces oaadivanja zapravo zahtijeva koriStenje do-

datnih pr ehr amb en ih aditiva radi kontrole nep oZelj nih udinaka.

Ie> i <mirisom slidne orasima>.'r3KoriStenje aditiva nije vezano

doza zradenja, kod kojih odbojni

Medu aditivima koji se mogu upotrijebiti su natrijev nitrit, na-

trrjev sulfit, askorbinska kisehna, BHA, BHI kalijev bromat,natrijev tripolifosfat, natrijev klorid i glutation.

Neke vrste hrane, posebno mlijeko i mlijedni proizvodi, lo5e

podnose ozradivanje. Pri opisivanju okusa i mirisa ozradenog

mlij eka kori5teni su izr azi kao <kredasto), ( zagoreno>, <poput

svije6e> i<<zapaljenavuna)), azaozradeno meso kaZu da <smr-

di poput mokrog psa>. Ozradene masti opisane su kao <ustaja-

samo uz primjenu visokihradrlacrlski mirisi postajujako izraLeni, nego se

mogu koristiti i kod ma-lih doza radi spredavanjagubitka boje i drugih ne-

poZeljnih u6inaka kao Sto

je krvarenje i razgradnlamasti u mesu.

Radi se na razvoju dru-

Cih oblika radrlacr;ske

obrade hrane. Potroia-de bi trebalo upozoritina postupak poznat podimenom hladna pasleri-zacija. kod koje se koristitehnologr;a elektronskihzraka za pasterizac ij u

mlleka i vo6nih sokova.

''a Upotreba rendgenskihumjesto elektronskih zra-ka takoder se istraZuje, auvode se i nove komerci-jalne tehnologije akcele-raciie koje 6e omogu6itipretvaranje elektronskihztaka u rendgenske zra-ke radi boljeg prodiranjakroz hranu.ors

Pitanja u vezi sa

sigurno56u ozraienehrane

Nikada nije utvrdenoda li je dugorodna prehra-

na ozradenom hranom opasna po zdravlje. Jedno istraZivanje,desto citirano u literaturi zagovornika onativanja, ali nikadauz navodenje izvora podataka, provedeno je ranih 1980-ih.Ovo istraZivanje, koje IAEA citira u svojoj broiuri <iinjeniceo ozradivanju luane>,ote ukljudivalo je viSe od 400 <dobrovo-ljaca> koji su 7 do 15 tjedana jeli ozradenu hranu u sklopuosam zasebnih istraZivanja u Kini. Kod dobrovoljaca navodno<nije prim4e6eno ni5ta vi5e kromosomskih abnormalnostil> -

koje su rani mak upozorenja na kancerogene aktiwosti - negokod osoba koje sujele neozradenu hranu.

Drugo istraZivanje spomenuto je u izjavi vje5taka na amerid-kom kongresnom saslu5anju o ozradivanju hrane u lipryu I 987qr7 Dr. sc. George L. Tritsch, istraZivad raka s Memorgalnog in-

LISTOPAD_STUDENI 2OO5 \^|/lryw' nexusmagaztne.corr. NEXUS.25

scan by krista

stituta Roswell Park, Ministarstvo zdravstva dri.ave New York,citira ovo istraZivanje koje je provedeno 1915. i izvorno do-kumentirano u iasopisu American Journal of Clinical Nutriti-om.'r8 Indijske znanstvenike brinuli su mogu6i udinci ozradene

hrane na pothranjene ljude. Proveli su istraZivanje na desetero

djece oboljele od kva3iorkora, te5kog nedostatka bjelandevina,Djeca su podijeljena u dvije grupe po pet. Prije podetka poku-sa uzeti su uzorci krvi, koji su analizirani i upotrtlebljeni kaopodetna todkaza svako dijete. Jedna grupa od petero djece bilaje konholna grupa, druga je bila pokusna grupa. Prehrana imje bila identidna, s tom razlikom 5to je pBenica koju je uzimalapokusna grupa bila svjeZe ozradena dozom od 0,75 kGy, prepo-

ru6enom dozom za uni5tavanje Stetodina u zmju. Nakon detiritjedna uzeti su uzorci krvi, i utvrdeno je daje 6etvero od petero

djece koja su jela ozradenu hranu imalo te5ku kromosomskupoliploidiju uz prisutnost drugih abnormalnih stanica.u

Nakon Sest tjedana ponovno su uzeti uzorci krvi pokusne

skupine i utvrdeno je o5tro pove6anje poliploidnih limfrrihstanica u usporedbi s razinom nakondetiri tjedna. U kryi djece iz kontrolneskupine tijekom pokusa nisu pronaclene

abnormalne stanice.

Kako bi za5titili djecu iz pokusne gru-pe od eventualnog naruiavanja zdravlja,istraZivadi su odludili prekinuti s poku-som u ovoj fazi. Shvatili su da bi svjeZe

ozralena pSenica mogla biti problema-tidna. Umjesto da rm ozradenu p5enicu

daju unutar dva do tri tjedna od ozra-divanja, drZali je u skladi5tu 12 tjedanaprij e nego 5to su j e upotrij ebili u prehra-ni nove grupe od petero djece. Ovaj putsu se poliploidne stanice prvi put pojavilenakon Sest tjedana. Nakon prekida davanja ozradene p5enice

trebala su proii 24 tjedna da se krv djece hranjene ozradenomp5enicom vrati u normalno stanje i sve abnormalne stanice

potpuno nestantt. Zagovomici ozradivanja hrane poku3ali su

osporiti wijednost ovog istraZivanja na temelju malog broja

ukljudenih osoba.

Razlidite doze zrai,enja stvaraju razliEite kolidine radiolita irazli(,ite vrste kemijskih produkata. Velik broj novih moleku-

la moZe nastati zradenjem jedne jedine vrste molekula, a da i

ne govorimo o sloZenim mjeiavinama hrane. Teorija ne moZe

predvidjeti prirodu, broj ili kolidinu novih spojeva, koji varira-ju u ovisnosti o wsti hrane, godi5njem dobu i mjestuuzgoja.

I 970-ih, ameridka DrZavna uprava za hranu i lij ekove (FDA)'

koriste6i se podacima istraZivadkog programa Ameridke voj-

ske, proudila je sigurnost radiolitidkih produkata i pregledala

vi5e od 250 studija u kojima su istraZene tvari koje nastaju u

ozradenoj hrani. U ozradenoj htani identificiranoje oko 65 hla-

pivih tvari (FDA se fokusirala na hlapive tvari zato medu njima

ima vi5e toksidnih spojeva nego medu nehlapivim tvarima)'

Dvadeset tri ove tvari takoder su pronadene u termidki obrade-

noj (ili kuhanoj) hrani, a 36 u drugoj neozradenoj hrani' Prema

manstvenoj literaturi, za samo Sest spojeva nije potvrdeno da

su identidni tvarima koje se nalaze u hrani, iako su bile slidne

prirodnim sastojcima hrane. Ovih Sest tvari bi u hrani ukupno

bilo prisutno u kolidini od tri miligrama po kilogramu - <Sto

je kao tri kapi vode u bazenu>, prema tvrdnji FDA koja je tako

otpisala ovaj problem.'2n

Sto rr"m se spremaLiteratura naklonjena ozradivanju ne bavi se nepomanicama

vezanim uz ozra(,ivan1e hrane. BaS kao 5to kemikah.le mogu

izazvati rak ili genetidke posljedice i najbolje je pretpostavi-

ti da nema sigurne razine njihovom izlaganju, isto vrijedi za

ozradivanje. Bilo kakva izloZenost kemikalijama ili zradenju

moLe izazvali poietna o5teienja koja 6e se razviti u rak,

Razne vrste hrane ozraduju se i plasiraju na trZiSte u razvi-jenim zemljama i zemljama u razvoju. ICGFI je bio posebno

aktivan u promoviranju ozradivanja u zemljatna u razvoju.

Banglades ozraduje su5enu i smrznutu ribu te neke proizvode

od Zitarica. Kina ima preko 60 pogona za ozrativanje raznth

vrsta hrane, ukljuduju6i de5njak, riZu i dodatke jelima, zadine,

pakiranu hranu, seduanski umak, vo6e i meso. Kolidine ozra-

dene hrane mjere se u tisu6ama tona.

Indonezija ozraduje su5ene zadrne,

korjenasto i gomoljasto povr6e, Zita-

rice, su5enu ribu i smrznutu hranu,

za pokusne i komercijalne svrhe U1996. ukupna kolidina ozradene hra-

ne bila je ve6a od 6.000 tona. Repu-

blika Koreja komercijalno ozraduje

zaiine, dodatke jelima od su5enog

povr6a i proizvode od ginsenga.

Jedan pogon za ozrativanje u Taj-

landu ozraduje nahm (fermentiranu

kobasicu od svinjetine), zadine, do-

datke jelima, aromatidno i ljekovitobilje i sirove enzime za komercijalne

svrhe. Vijetnam ozraduje komercijalne kolidine duhana radi

uniStavanja kukaca, pored nekih vrsta hrane kao Sto su luk

i su5ena riba. Indrja ozraduje za1ine za komercijalne svrhe

Novi pogoni za ozradivarye u komercijalne svrhe planiraju se

ili grade u Kini, Indrji, Republici Koreji, Maleziji, Tajlandu i

Vijetnamu.'2rU Sjedinjenim DrLavama, FDAje 23.veljade 2000. odobrila

ozradivanje crvenog mesa. FDA je takocler odobrila ozradiva-

nje mnogih drugih vrsta hrane, medu kojima su i svjeZe voce

i povr6e te zatini. U bro5uri <Ozradivanje hrane - bezopasna

mjera> koju je FDA objavila u sijednju 2000. piSe da je agenci-

ja utvrdila da je proces bezopasan i djelotvoran u smanjivaniu

ili uklanjanju Stetnih bakterija, i twdi se da ozraiivanje takocler

smanjuje kvarenje hrane uzrokovano bakterijama, kukcima i

parazilima, kao i da inhibira klijanje i usporava dozrijevanje

odredenih wsta vo6a i povr6a. Na primjer, ozradene jagode ne

kvare se tri tjedna, dok se netretiranejagode pokvare za tri do

pet dana.

Organizacije koje su dale doprinos sadrZaju i tiskanju ove

bro5ure su: Ameridki institut za meso, Ministarstvo zdravstva i

socijalnih sluZbi (Ameridka FDA), Institut za marketing hrane,

Ameridki proizvotladi prehrambenih proizvoda, Nacionalno

stodarsko udruZenje, Nacionalno udruZenje preradivada hrane

i Ameridko dijetetidko udruZenje.

26.NEXUS wwwnexusmagazine. com LISTOPAD_STUDENI 2OO5

scan by krista

L.lekovito i aromatidno bilje, zadini i povrtni dodaci jelima

namimice su koje su primama meta za ozradivanje. Kanadaje brzo odobrila njihovo ozradivanje,"z2 a sada se u Europi izemljama kao Sto je Austral4a vode slidne kampanje za ozra-

divanje hrane.

Nakon desetljeca rasprave, Europski parlament izdao je na-

Iog za stvaranje jedinstvenog trZiSta prehrambenih proizvoda

tretiranih ionizirajuiim zradenjem. Provedba naloga u ovoj

fazi ukljuduje samo jednu grupu proizvoda su5eno aromatid-

no bilje, zadine i povftne dodatke jelima.

U Austr4liji, kompanija Steritech Pty Ltd. zatrallla je od

Uprave za hranu Australije i Novog Zelanda (ANZFA) odo-

brenje za oiradivanje zadinskih i aromatidnih biljaka (svjeZih isu5enih, ukljudujuci luk, 6e5njak i dumbir), dajeva (ukljuduju6i

i biljne dajeve), ora5astih plodova i zalina. Australija je ima-

la moratorij na na ozradivanje hrane do kolovoza 1999. kada

je, zajedno s odlukama o genetski modificiranoj hrani, Vije6e

za prehrambene standarde Auslralije i Novog Zelanda uspjeloprogurati ukidanje zabrane bez ikakve javne rasprave. ANZFAje medijima uputila detaljan paket informacija o ozradivanju

hrane i objavila ga na svojoj web-stranici 6. kolovoza 1999, alimediji nisu pokazali ve6e zanimanje za tu temu.

Kada se spomene ozradivanje, hansnacionalnim prehram-

benim korporacijama pred odima zaigraju dolari. Ozradivanje

hrane dopu5ta produZerye trajnosti i razdoblja skladi5tenja koje

privladi transnacionalne kompanije zato Sto im omogu6uje da

pove6aju profite kroz smanjenje gubitaka i da proizvode dostave

u trgovine onda kada je to ekonomski najpovoljntle. To irn tako-

der omogu6uje lak5i prijevoz egzotitne hrane Sirom svijeta.

Vode6i predstavnici transn aci onaln ih prehrambenih kompa-

nrya i udruZenja proizvodada prehrambenih proizvoda objavilisu svoju namjeru da koriste ozradivanje hrane kada proces po-

stane Sire prihva6en.

Web-lokacij a Ameridkih proizvodada prehrambenih proizvoda

citira predsjednika i glavnog izvr5nog direktora ConAgra Inc,Brucea Rhodea: <ConAgra je spremna podeti koristiti tehnolo-

giju ozradivanja kadaju javnost Sire prihva-ti i kada ozradivanjepostane komercijalnodostupno.> Na istoj

web-lokaciji, ManlyMolpus, predsjednik iglavni izw5ni drektorAmeridkih proizvo-dada prehrambenihproizvoda, ditateljimakaZe: <Vjerojatno jeda 6e Amerikanci op-

6enito prihvatlli ona-divanje hrane, i da 6e

ono za njihovo zdrav-lje i sigumost biti jed-

nako korisno kao 5to

je to bila pasterizacija

mlijeka prije jednog

desetlje6a.>

Natjerati potro5ade da <op6enito prihvate> ozradivanje mo-glo bi se pokazati teSkim, Medutim, velik dio ovog <prihva6a-

nja> suverenim 6e narodima biti nametnut kroz Sporazum o

primjeni sanitarnih i fitosanitamih mjera (SPM) Svjetske trgo-

vinske organizacije.Taj sporazum je globalni standard za provodenje zdravstve-

nih mjera i sterilizaciju, i ukljuduje ozradivanje hrane kao pri-hvatljiv proces. U ovom trenutku, vlade mogu zabranitiulazakbilo kojeg proizvoda u njihoru zemlju. Medutim, prema onom

sporazumu, od vlada ie se zahtijevati da na temelju znanstve-

nih dokaza opravdaju za5to bi odredenom proizvodu trebalo

zabraniti ulazak. Imaju6i to u vidu, i budu6i da su ozradivanje,

kao karantenski tretman svjeZih poljoprivrednih proizvoda,

prihvatile regionalne organizacije zazaitittt bilja i medunarod-

ne organizacije kao Sto su WHO i FAO, vladama (,ebttt'izuzet-

no teiko, ako ne i nemogu6e, zabranitiulazak hrani tretiranojzradenjem,

Mealunarodni simbol zaltranu tretiranu zradenjem je Radura

- okrugli cvijet s dva Iista unutar isprekidane kruZnice. Radura

se promovira kao simbol kvalitete. Prvi put je upotrijebljena najuZnoafridkoj i nizozemskoj ozradenoj hrani. Boja ovog zrakaje zelena, Sto potro5adi mogu nesvjesno povezati sa svjeiom,distom i ekolo5ki sigumom proizvodnjom. Onatena hrana ustvari moZe biti stara i ustajala, a pogoni za ozradlanje nisu niizdaleka pn1 ateljski prema okoli5u.

Iako hrana na trZi5tu moZe biti omadena kao <tretirana zra-

denjem> ili nositi znak Radura, trenutno nema nadina da se

utvrdi da Ii je neka neoznadena hrana bila tretirana zradenjem.

iak i najbolji propisi u vezi s oznadavanjem ogranidene su vri-jednosti ako ih se ne moZe provoditi.

Dok se nerazvije test za otkrivanje ozradene hrane, i dok ga

nadzorne agencije ne naude koristiti, potro5adi 6e biti prepu5te-

ni na milost i nemilost preradivada hrane l<oji su odgovorni za

oznadavanje ozradene hrane Oznadavanje trenutno ne zahti-jeva da se navede upotrijebljena doza zrai,enja, ni koliko jeputa proizvod bio ozraden.

Pokretna traka za prljenos izvora zraienjaKrovne plombe

lzolacija od zraienja

Komora za ozraifanje

Jednoiinski transportni sustav

Aluminjski kontejneri

Kontrolna konzola

Ventilatori za

izbacivanje

..r'" ztakaizkomore

Bazen za

iuvanle,-" izvora

zraienla

Filteri

:*-- Hladnjacibazena

Reietka sa iipkamakobalta-50

Deionizator vode iz bazena

LISTOPAD_STUDENI 2OO5 www. nexusmagazrne. com NEXUS.27

scan by krista

Incidenti povezani s ozraEivanjemOdluka da se hrana ozraduje ne bi trebala brinuti samo po-

tro5ade Pogon za ozradivanje u lokalnoj zajednici znadi prisut-nost velikih kolidina radioaktivnog materijala, kao i prijevozradioaktivnog materijala do pogona i iz njega.

Od 1974, ameridka Nuklearna regulatorna komisija zabilje-Lila je 54 incidenta u 132 pogona za ozratlanle Sirom svijeta.*23 IAEA je mnoge od tih incidenata odbacila kao <operativneincidente>. Neki od najve6ih incidenata u Sjedinjenim Amerid-kim DrZavama bili su:

. 1991, radnik na pogonu u Marylandu zadobio je kritidneozljede izloZiv5i se ioniziraju6em zradenju akceleratora elek-trona.Zrtva je dobila rane i plikove na stopalima, licu i tjeme-nu, i izgubila prste obje ruke.

. 1988, Radiation Sterilizers, Inc. (RSI) iz Decatura, Ge-

orgia, prijavio je curenje iz kapsula s cezijem-137 u bazen svodom, Sto je ugrozilo radnike i konta-miniralo postrojenje. Radnici su nakontoga odnijeli radioaktivnost sa sobom usvoje domove i automobile. Sedamde-set tisu6a pakovanja medicinskog mate-rijala i tetrapaka s mlijekom povudenoje zbog kontaminacije radijacijom.*24Tro5kovi dekontaminacije bili su ve6iod 30 milijuna dolara, a pali su na ledaporeznih obvemika.

. 1986, NRC je zabranila rad pogonukompanrje Radiation Technology Inc.(RTI) u New Jerseyu zbog 32 powedesigurnosti radnika, metlu kojima je i iz-bacivanje radioaktivnog otpada zajedno sa smedem i zaobila-Zenje glavnog sigumosnog uredaja. Zbog ovog nemara, jedan

radnik primio je skoro smrtonosnu dozu zradenja.. 1982, incident u International Nutronicsu u Doveru, New

Jersey, kontaminiraoje pogon i uzrokovao njegovo zatvaranje.Radrlacijske kupke koriStene su za prodi56avanje dragog ka-menja, kemikalija, medicinskog materijala i hrane.

. l.9l4,Isomedixov pogon u New Jerseyu ispustio je radi-oaktivnu vodu u zahode i kontaminirao cijevi koje vode do

kanalizacije. Takoder, iste je godine jedan radnik primio dozuradijacrje koja se smatra smrtnom za 70 posto stanovni5tva.

Brza hjednidka intervencija u bolnici spasila mu je Zivot.v2s

Svjetle6a bududnost?Ozradivanje hrane samo je dio svjetle6e budu6nosti koju

razmatraju medunarodne agencije, vlade, korporacije i nukle-arna industrija. Postoje brojni planovi za primjenu zradenja na

drugim podrudjima, kao Sto je sterilizacija tla radi uni5tavanja

kukaca, gljiva i sjemena korova.Nasreiu, henutno se postojeca

tehnologija ne moZe primijeniti u poljoprivredi na poljima, alije ve6 sada mogu6e ozradivati weie sa zemljom za londanice, islidne proizvode. Na temelju ugovora sa staklenidkom indushi-jom, neke kompanije u Nizozemskoj trenutno ozradivanjem ste-

riliziraju staklenidki materijal za vi5ekratnu upotrebu (londi6e,

supstrat za biljke itd.). Takoder, u nekoliko zemalja, razni uvo-mi proizvodi ozraduju se radi kontrole sjemenja korova koje bisludajno moglo biti prisutno (kao na primjer u hrani zaptice).

Mnogi proizvodi koje koristimo u svakodnevnom Zivotu

bili su izloZeni zradenju. Potro5na medicinska roba, higijenskavata, otopine za kontaktne le6e, Sminke, pluteni depovi, badve,

boce i plastidne kace za vino, proizvodi za Zensku higijenu,koSnice (bez pdela) i ambalala samo su neki od proizvodakoji se rutinski ozraduju radi sterilizacije, Kako se roba kojane spada u hranu ne mora posebno oznalavati, potro5adi ne

mogu zrati koji su proizvodi bili izloZeni zradenju i koja jedoza upotrijebljena.

Postoji nekoliko koraka koje svi moZemo poduzeti kako bi-smo izbjegli ozradenu hranu. Poku5ajte kupovati lokalno uz-gojeno vo6e i povr6e i izbjegavati uvoznu hranu koja bi moglabiti ozradena. U nekim zemljama p5enica, krumpir, luk i mor-ski plodovi ozraduju se na komercijalnoj razini, ali preradevine

proizvedene od njih ne nose oznake u vezi s ozradenim sastoj-

eima."26 PodrZavajte proizvoda6e ekoloSkih proizvoda i kupujtehadicionalno pripremljenu hranu umje-

sto one koja se masovno proizvodi.VrSite pritisak na vlade kako biste se

izborili da se ozradeni sastojci hrane iozr atena amb alal.a tako der o b av ezno

deklariraju.""27 PiSite ili Saljite e-mai-love supermarketima, prehrambenim

korporacijama i proizvodadima hra-ne i obavijestite ih da ne6ete kupova-ti ozraienu hranu. Pi5ite urednicimava3ih lokalnih i nacionalnih novina ijavljajte se na kontakt emisije u vezi

s ozradivanjem hrane. Prisustr.rrjtejavnim okupljanjima r grupama za

raspra\.u. Uzgalajte hranu u vlastitom vrtu. Tako 6ete najboljeznati Sto jedete!

U svojoj bro5uri, <Cinjenice o ozradivanju hrane>, Me-dunarodna agencija za atomsku energiju kaZe: <Gledi5te da

se potro5adi protive kupovanju ozratene hrane ne moZe se

potkijepiti.>"b28 Ta neduvena izjava mora se opovrgnuti. Mo-ramo postati glasni protivnici radrjaclskog lobr.la i njegove

mo6ne propagande. Javnosti je potrebno predoditi vi5e infor-macija od obidne tvrdnje da je ozradena hrana <sigurna> Jav-

nost mora znati za znanstvenu dvojbenost tvrdnji takozvanihstrudnih organizacija.

Domovi bez kuhinja, ku6e bez r,rtova, kupovanje hrane preko

Interneta... svakim smo danom sve udaljenrji od na5e hrane i

sve ovisniji o drugima u vezi s ovom osnovnom Zivotnom po-

kebom, Ako ne preuznemo odgovomost za svoju hranu i ne

podnemo raditi na vlastitoj prehrambenoj neovisnosti, a ne samo

sigumosti lrane, naia budu6nost bit 6e u njihovim rukama.

BiljeSkear Vidi www.dkp-ml.dk/netactivist/food-E5.htmb'] Najieiie se kao izvor zraienja za ozraiivanje hrane koristi ko-

balt-60. Mecfutim, ameriika kompanija GrayStar razvija prototipozraiivaia koji ie generirati gama zrake upotrebom cezija-l37, ko-jeg ie Grey5tar kemijski odvajati od visoko radioaktivnog otpada.

28 .NEXUS www. nexusmagazlne. com LISTOPAD_STUDENI 2OO5

scan by krista

JOHN ZERZAN.ANTICIVILIZACIJSKI DI NAMIT

Razgovarao: Aljo5a Koren

Q uoditi se sa niStenjem prirodnog kao isti-L)nom suvremene tehnoloSke civilizacije.sa bogatstvom besmislenih roba koje nas

dalje porobljava, usporedo sa rastudim siro-ma5tvem veiine dovjedanstv4 temaje o kojojgovori jedan od najkontroverznijih misliocadana5njice, na5 sugovornik I ohn Zerzan, kojije kajem travnja posjetio Hrvatsku.

Zerzana smatraju, uz npr. Chomskog, jed-nim od vodeiih antiglobalistidkih mislilacadana5njice i najradikalnijim kritidarem civi-lizacije.

II{EXUS: Sto zapravo Lelite reli ljudim4koje su ukatko Vaie osnovne teze?

ZERZAII: OK. Ovo Sto mi nazivamo<primitivizmom> posljedica je spoznaje da

dana5nja organizaclja svijeta podinje jasno

pokazivati svoje nedostatke pa dak i opieni-to kivo usmjerenje. To shvaiam kao pozivda ponovno preispitamo smisao i uredenje

osnovnih institucija na kojima podiva suvre-

mena organizacija svijeta. Poku5ajmo vidjetimoZe li se zamisliti svijet izvan tih institucija,drugadiji svijet, drugadiji dru5tveni oblik, kojinije tako navezan na stalni razvoj tehnike isredstava za proizvodnju, dakle odmaknut od

danas vladajuie tehnokulture.U suvremenoj tehnokraciji i stalnom posre-

dovanju medija moZemo uoditi sistematsko

uni5tavanje prirodnog svijeta i okoli5a, uni-Stavanje koje se usavr5av4 postaje sve dubljei zah,tata sve finije razine prirodnog svijeta.Svjedodimo jednoj fundamentalnoj krizi dita-

vog prirodnog svijeta i okoliSa. Svakog dana

susreiemo fenomene te destrukcije koja nas

pladi i govori nam kakoje ne5to u osnovi kri-vo postavljeno.

II{EXUS:A Sto mislite, na koji je nadin mo-gude preobraziti suvremeno dru5tvo i vratitimu izgubljene vrijednosti?

ZERZAIII: Mislim kako je jedini nadin da

ljudi to osvijeste i odlude da ne Zele ovakodalje Zivjeti, da Lele neSto drugo, dnigadrjeu smislu kvalitete Zivota. Ako to ne uvide ine Lele, tada ni5ta ne preostaje... Mi nismou poloZaju iz kojeg bismo mogli organiziratipromjene, a i kao anarhisti ne Zelimo nikomenametati nekakav autoritet. Znadi, stvar je u

tome da li ie doii promjene gledi5ta, hoCe liljudi primjetiti da danas prevladavaju6i modelproizvodnje i Zivota vodi u katastrofu - kata-

strofu u smislu ekologije i otucfenja svakod-nevnog Zivota Tko zna, mof.da to ljudi nede

uvidjeti i neie odluditi protiv toga...

LISTOPAD-STUDENI 2OO5

17

'.i.

i ,..,

'r'\" r

Zvati se danas katolikom, medijskom zvijezdom, tehnokratom,m usli manom, bud istom, naciona I istom, zna nstven ikom... sve todanas viSe niita ne znaii, sve se to bu€ka poput praznih etiketau beskonainoj ka5i, u ve5-ma5initelevizijskih reklama. Ovo je

vrijeme uspostave <Svjetske drZave... koja gazi cvijet kojijoj se

nacle na putu) (G.W. Hegel), a u isto vrijeme i predvitlenih petstolje(a nihilizma (F. Nietzche).

f1

NEXUS: Kako VaSa razmi5ljanja utjedu na

VaS nadin Zivota; kako Vi sami Zivite s obzi-rom na svoje uvide o suvremenoj civilizaciji?Kako izgleda VaS svakodnevni Zivot?

ZERZAI{: Ou, ja zaista ne Zivim puno

drugadije negoli bilo tko drugi... Meilutim,petnaestak godina, sve do nedavno, sam Ziviou CO-OPu.

IIEXUS: Sto.1" to CO-OP?ZERZAN: CO-OP, tj. Co-operative (mi bi-

smo preveli kao <zadruga>) - se sastojala od

22 ku& koje su bile meclusobno povezane iorganizirane - mi smo zajedno privreclivali,radili, plaiali poreze i zajedno smo donosilisve odluke...

I\{EXUS: Kao neko poduze6e?

ZERZAII: Prije kao nekoliko povezanihblokova u gradu. Dobro, to nije bilo drastidnorazlidito od nadina kako ljudi inade Zive, aliipak unekoliko drugadije. Zapravo nisam ni-

kad Zivio izvan dru!t-t4 ipak, sudjelovao sam

u nekim alternativnim nadinima Zivota. Ali,znate medu anarhistima je bilo i onih koji su

se odiudili da Zive na drveiu kako bi ga spa-

sili od sjede. Oni su bili, rekli bismo, na prvojliniji i Zivjeli su zaista drugadije.

IIEXUS: Na jedan neobidan nadin, ono Sto

Vi Zelite umnogome se poklapa s onim Sto jeteZnja mnogih svjetskih religija, barem na pa-

piru. Stoga, kakav je VaS doZivljaj religije?ZERZAI\I: Roden sam u katolidkoj obitelji,

ali nikad nisam bio previ5e zaokupljen kato-lidkom tradicijom i osjeianjima. Otkako sam

napustio katolidke obrede nisam se puno zani-mao za religije, Drugadije je bilo s duhovnimtraganjem. Anarhisti znajt re6 <To je zapra-

vo duhovni pokret, prije negoli politidki...> -

poku5avam razumijeti Sto to zapravo znadi...

Osjeiam da je to istina, u smislu kako me jesve to nadahnulo i ponijeio. Mogu osjetiti da

www.nexusmasazrne. com NEXUS .29

scan by krista

sam sad otvoreni.ji za duhovnu dimenziiu. Kadsam proSle godine bio u Turskoj upoznao sam

nekoliko muslimana dija je vjera, premda u

osnovi lslam. sadrZavala Sarnanistidke i pan-

teistidke crte; njihovo videnje anti-civilizacii-skog pokreta bilo je za mene novo i iznimnozanimljivo. Da, osietio sam da se na .jednojrazini stvari spajaju i dato mora biti i duhovnipokret .. Ne samo politidki pokret. iini mi se

da se sve viSe liudi otvara toj duhovnoj razinikoja za mene nije sasvim razumljiva, ali mi se

to dini znadajnim i za tnene osobno sve vaZni-

.jim. Ne znamzapravo 5to bih rekao... osjedam

da tu postoji dulina iz koje sve dolazi... da se

ne radi samo o politidkom manevriranju...veida se sve zadinje najednoj mnogo fundamen-talnijoj razini.

I\{EXUS: Je li moguce dokinuti tehnidkiotudenu civilizacilu uporabom njezinih pro-

dukata, tehnidkih sredstava i medija?

ZERZAI{: To nije tako reii. Stalno smo u

nekoj vrsti ktopke - npr. koristimo kompju-tore da bismo napravili anarhistidki dasopis(koji se bori protiv tehnokracije), koristimointernet... nije da to Zelimo baS tako raditi, alis druge strane trebamo komunicirati i razgo-

varati s ljudima, i onda - kako to izbje6? Iasam osobno dugo vremena odbijao koristitiinternet, ali ljudi dak viSe niti ne piSu pisma ..

ha, ha, ... onda si u dilemi - da li se koristitiInternetom ili vi5e ne biti u kontaktu s liudi-ma. No, uvijek smo nastojali u isto vrijemeizraziti kritidki aspekt i ideie u svezi s time

- premda smo opet i koristili tu tehnologiju

- znam da je kontradiktorno, moZeS dak reiidaje to i licemjerno, ali nastoji5 dati svoj do-

prinos u svijetu, i, dini mi se, da-ie to onda

teSko izb.jeci.

NEXUS: Hegelje govorio o svjetskoj drZa-

vi a Nietzche o pet stoljeia nihilizma, ko.iega

iejedna od glavnih znadaiki biti stvaranje be-

smislenih biia? Koliko gore joS moZe biti?ZERZI\I\[: Ali mi nemamo pet stotina go-

dina, imamo nekih deset-dvadeset godina pri-je negoli presahnu naftni izvori, prije negoli

zagadenje Zemlje dosegne stupanj u kojem iedirektno ugroziti opstanak vrste. Taje stvar-

nost pred nama i sve nam.ie bliZe...stvarnostu kojoj iemo svi postati ovisni o lijekovima.Takva je ovisnost tek privremeno rje5enie,

kao i u sludaju droge.... to funkcionira samo

krace vrijeme i tada nastupa krah - smrt ilimoraS prekinuti s tim. Ne znam u kojoj ste

mjeri upoznati sa uniStavanjem prirodnog

svijeta, biosfere? Uskoro iemo svi osjeiatiposljedice tog razaranja. A ono Sto, mislim.takoder donosi ogromni pritisak na pojedinca

.jest otuctenje i dehumanizaciia svakodnev-

nog Zivota i siromaitvo koje se Siri. Mogtt

vam reii koliko to postaie ozbilian problem u

S,AD-u, ne moZe ga se viSe ignorirati. Sistem

to moZe prekrivati i lagati vam, ali svejedno

se osjeiate kako se osjeiate. Ako pogledate

30.NEXUS

rijeku i vidite da u njoj nema riba i daie za-

trovana, to.ie stvamost pred vama. i ponovno:

mogu li to ljudi uvidjeti i reii: <Ovako daliene ide, ovo je ludost!> - ja mislim da mogu i

da hode, tada iemo se morati skupiti i pronaiir-ie5enja, krenuti drugim putem. Tehnologijaide jednim te istim putem; ne zna za drugt

- zadovol java li to ljude? Ne znam, ne dini mise baS zadovoljavajude. Sva ta obeianja kojihsmo se naslu5ali sva su se pokazala laZima

MoZda su !udi sretni ako se pona5aju kao ro-boti moZda - onda ie Zivjeti sve isprazniji igluplji Zivot. MoZda - ali ja ne v.lerujem, mi-slim da ie se pobuniti.

|IEXUS: Ali kako, recimo, jednoj suvre-

menoj Zeni ob.jasniti da ne koristi npr. veS-

maSinu?

ZERZAN: Gle, tehnologija obeiava da ienestati truda i napora, da vi5e necemo moratiraditi. Ajesu li ljudi ikada radili vi5e negolidanas? To ne funkcionira. Sustav nas uvjeravada smo slobodni, da nas strojevi oslobaclaiu.

ali to viSe nije jednostavno istina U SAD-uoba roditelja moraju raditi i to svo vrijeme.Zna6. (,ak i uza obiteli se ne moZe posvetitidjetetu, mora se posveiivati poslu i zaradiva-nju. Kao Sto je Marshall Sahlins rekao <Sto je

vi5e kulture, to je vi5e radu Dakle. laZ je da

6e nas tehnologija osloboditi od rada. Ali liudimogu odluditi daje zdravije i bolje odmaknutise od tehnologije i ne raditi ditav dan.

ITIEXUS: MoZete li zamisliti kako bi izgle-dao prvi korak ujednom takvom odvajanju od

tehnologije?ZERZI\|{: Da, to je vrlo te5ko zamisliti. .

Ogroman ie lo izazov i ja nemam lakog od-

govora. iini rrri se da bi, kao prvo. to pita-

nje trebalo postati javna stvar. Naprotiv, sada

ie to gotovo nekakva javna tajna. Svatko tokao zna, ali niti jedan jebeni politidar ne Zeli

o tome govoriti...l zato, prije svega, niSta se

nede promjeniti dok o tome ne razgovaramo.

NEXUS: JoS mi se jedno pitanje nameie u

svezi s tim - siromaSni su liudi zbog neima-

Stine viSe vezani za sustav, nemaju novaca da

negdje odu i odvoje se. S druge strane, boga-

tiji imaju i vi5e koristi od sustava, viSe kom-fora i moii, pa su stoga i manje motivirani za

promJene.ZERZAII: Da, to je istina i to ie naredna

velika prepreka. Velik broj liudi cmti za par

dolara na dan i u fizidkom smislu direktno

trpi. Iako bih dodao da su siroma5ni ljudi bliZivje5tinama koje su potrebne u fizidkom smi-

slu za preZivljavanje u promijenjenim okol-nostima.

Vjerojatnoje da ie se oni i bolje pritagoditiukoliko dode do kolapsa sustava, jer su bliZi

stvarnom prevladavanju prepreka, poljopri-vredi i prehranjivanju od zemlje. negoli oni

ko.ii gleda.iu TV-program i opskrbljuju se u

supermarketu, a posao im je desto vezan za

vrlo specifidnu i sofisticiranu tehnologiju.

DARKO MIHAJLOVIC

- GLOBALNI KAPITAL JE

GLOBALNO ZLO

Razgovarala: Tamara Vraniii Sokai

Mnogi politidari. estradni um.jetnici, TVvoditelii, pa i obiini smrtnici. traie niegove

savjete. Neki tvrde da je vidovit. drugi da.ie

prorok, tre6i daje vrstan ekonomski politidar.

U ovom kratkom razgovoru bistrimo trenu-

tadnu ekonomsku, socijalnu i politidku situ-

aciju u Hrvatskoj.

ITIEXUS: Kako gledate na dana5niu Hrvat-

sku i ljude koji u njoj Zive?

MIIHJLOVIC: Hrvatska je mala zernlia.

mala sredina i danas smo u razdobl.ju nakon

preboljele megalomanije. Mi smo zapn\iodrLava - grad. U Europi ima gradova s bro-

iem stanovnika istim ili vedim nego ci.iela

Hrvatska. Ali baS zato sto smo mali mogu se

jasno vidjeti odredene pojave, a Hrvatska po-

staje odlidan pokazni model za procese kojise odvijaju na cijelom planetu. Mi smo ide-

alan primjer na kojem se moZe vidjeti kako

umire duSa jcdnog naroda.

NEXUS: Dobro, kako to umire du5a jed-

nog naroda?

MIHAJLOVIC : Prateii mediie. gledaju6i

kako raste broj nezaposlenih. broj branitelia

samoubojica, poiitidkih i privrednih skanda-

I

b

www. nexusmagazrne.com LISTOPAD_STUDENI 2OO5

scan by krista

la. prevara i manipulacija, lako se docle do

istine. Normalna osoba bi pomislila kako se

ne5to mora poduzeti, ali kod nas nitko ni5ta

ne dini da se ove stvari zaustave. Kada bi

300.000 nezaposlenih ljudi, koji imaju mini-mum samopo5tovanja, ne5to zajednidki po-

duzeli stvari bi se podele mijenjati. Njima ne

treba nikakvo oruZje, uporaba nasilja. Treba

im samo olovka i komad papira. Oni bi tada

postali kreativna snaga.

Kroz njihovu sudbinu, negiranje njihovogprava na rad i dostojanstven Zivot, vidimopravu prirodp globalnog kapitala koji je u5ao

i osvojio naSu zemlju. Taj kapital pojedincu

i zajednici oduzima osobnost i potpuno ubijasamopoitovanje i Zelju za normalnim Zivo-

tom. Pogledajte bilo koje novine i analitidkiistraZite reklamne poruke, sve se svodi samo

na osnovne dvije. Telefoniraj i kupuj! To je

dobro dok ima5 novaca. ali Sto je kad novaca

viSe nema? Kako 6eS telefonirati? Ukrast ieS,

ako treba i ubit 6e5, za karticu ili mobitel. Ni-Sta drugo nije bit Livota - telefoniraj i kupuj.

To je poanta. ZaSto nitko ne vidi kakav uZas

proizlazi iz Unicefovog plakata na kojem

dvije plastidne lutke drZe Zivo dijete izmedu

sebe, a slogan je: Svako dijete treba obitelj!Zaito to nitko ne vidi? Mi smo masa koju se

vrlo vjeSto, na razlidite nadine manipulira.

Treba se zapitati tko je osnovno oruZje ili alat

koji manipulira gradanima Hrvatske? Odgo-vor je jednostavan - hrvatske politidke elite.

Bez obzira bile one u poziciji ili opoziciji.Politidari su popustili pritisku.

Danas bi se mogla izdati enciklopedijaod 5-6 tomova o prevarama u privatizaciji ipretvorbi u Hrvatskoj. No, niSta se bitno nijedogodilo. Sve se zna, a ni5ta se ne dogada.

Analitidki gledano, strogo ekonomski ipravno, Sto je privatizacija i pretvorba? To jeekonomski genocid! To je ekonomski holo-kaust izvr5en nad Hrvatima.

Izvr5ile su ga politidke elite i nikome niSta!

Svima im je dobro i svi su nasmijani! Hrvat-ske politidke elite udinile su sve kako bi ubilesamosvijest i dostojanstvo hrvatskog naroda.

Domaie politidke elite uniStile su duh vla-stitog naroda ili su to dozvolile, a na krajuie biti vjerojatno uniStene i same od strane

svojih gospodara. To se dogada u cijelomsvijetu, ali kod nas se jako dobro vidi jer smo

mali.Danas u Hrvatskoj postoji jedan novi sloj

mladih, inteligentnih i iztzetno obrazovanihljudi. Njima je jedini kriterij u Zivotu novac imod koja izryegaproizlazi. Nemaju osje6aj

za nacionalno hrvatsko, moralno. To su u bitibuduii gladijatori koji 6e manipulirati svojim

narodom. Kad procijene da je to opravdano,protiv svog vlastitog naroda, upotrijebit 6e

i najgrublju silu. Oni su bezlidni najamnici

globalnog kapitaia. Konkretno, danas ih se

LISTOPAD_STUDENI 2OO5

moZe vidjeti u bankarskim asocijacljama i

u osiguravajudim druStvima. Njihova osob-

na, ali i kolektivna tragedija je u tome, Sto

ne uvidaju da su za velike gazde globalnog

kapitala samo potro5na roba.

ITIEXUS: Po vaiim rijedima, sve Sto se do-

gada nama dogacla se i drugima. Za5to nitkou svijetu ni5ta ne poduzima?

MIHAJLOVId: Mora se primati da Prvidojam kada sluSa5 vode6e svjetske politidare

fascinira, ostavlja snaZan dojam da znaju Sto

rade, da imaju viziju i sve pod kontrolom.Medutim, istina je da oni uop6e ne znaju Sto

rade, niti imaju ne5to pod kontrolom. Zbog

toga 6e se, moZda jo5 za naSeg Zivota, do-

goditi <ekonomski tsunami>. To 6e biti jako

bolno, ali tek tada 6e se vidjeti da ni5ta nit-ko nije kontrolirao. Ve6 smo slidnu situaciju

imali u povijesti. Dana3nji Hitler Europe isvijeta je rnultinacionalni kapital. Kad naSi

politidari govore seljacima kako je EU polje

slobodnog poduzetniStva, a u isto vrijemegovore kad krenemo u pregovore brojit iemosvaku maslinu. jasno je da ne uvidaju su5tinu

globalnog kapitala. Nema slobodne ekono-

mije, ako se broje stabla masline. Ve6 sada

Slovenci kaZu kako ne bi znali kuda s jabu-

kama koje proizvedu da nema Hrvatske.

Globalizam je kaos. Velika gruda nevolje

koja se kotrija. Vei sada u svjetskoj poljo-privredi proizvodnja je velika i kvalitetna,

trgovanje u toj grani, na bazi profita, vi5e

nema smisla. Stoga, uopie nije bitno hoiemoli u6i u Europu, vaZno je da cijelo dovjedan-

stvo shvati da je profit zmaj koji guta sebe i

sve oko sebe. On je dista destruktivna ener-

gija koja nema logike. Treba samo pogledatiposljednje Strajkove u Francuskoj. Sindikati

Salju jasne poruke: <ne zanima nas jeftinaroba, Zelimo na5a radna mjesta>. Ne radi se

uopie o tome gdje radi5 i Zivi5, cijeli je pla-

net ugroZen.

I{EXUS: Postoji li rjeSenje, izlaziztakvesituacij e?

MIHAJLOYIC : Da, postoji u Biblli, Ku-ranuJ u svim svetim spisima, ali i u znanosti.

BaS logika profita bolno razotkriva ono Sto

tvrde sveti spisi - dovjekje BoZje i socijalnobiie.

Na na5oj maloj Hrvatskoj to se dobro vidi.Nije problem u tome kada dovjek ostane bez

posla, ve6 Sto on kao socijalno bi6e na taj

nadin biva maknut, nemajuii vi3e kontakt s

drugim bi6ima. dovjek Zeli komunicirati, do-

bivati i davati potvrdu daje dovjek. Logikaprofita to negira, poniStava.

NajvaZnije je postati svjestan da multina-cionalni kapital nema dugorodnih, humanih

strate5kih ciljeva. Upravo sam zato nagovi-jestio <ekonomski tsunami>, jer oni koji ga

preZive pitat 6e se, kao i generacije nakon

Hitlera, kako nam se to moglo dogoditi.

wu wfi*UDEg{JE

Wu Wei- budenje, jedinstvenumetodu cjelovitog fiziikog i

psihiikog ozdravljenja vodi uTermama Dobrna (Slovenija)

gospodin Dragan Sekuliitel,091 122543698

Wu Wei budenje se odvija u petdana kroz deset trosatnih seansi.

Raspored za studeni:od nedjelje do petka(06.- 11.studeni)

Raspored za prosinac:

od nedjelje do petka(04. - 09. prosinca)

Cijena deset trosatnih seansi

iznosi 1.900,00 kn,pet polupansiona za polaznike

wu wei budenja stojiod36.995 do 51.000 5lT.

Prijava se vrii tako da uplatite1.900,00 kn (uraiunat je PDV

od2}o/o) na ime Ara zaloibad,o,o., Cigaletova 5, Ljubljana

na raiun NLB Ljubljana,lban:S15602083 00 1 1 412222, swift

UBASI2X, Hotelske troikove plaiateu Dobrni,

lnformacije i rezervacije:

+3861 4312025

www. nexusmagazrne. com NEXUS . 3 1

scan by krista

SyETsru BESTSELER NA TEMU PoTRAGE ZA SLoBoDNoM ENERGIJoM

ZXNNSTVE NIK, LI.JDAK, LOPOVI NIIHOVA ZARULIA

Postali smo ovisni o fosilima.Mada to moZemo poricati, naia potreba za dnevnom dozom

fosilnog goriva postala je problem. Uhva6eni smo u spiralusamouni5tenja koja 6e naposljetku, ako nastavimo uzimati >sredstvo

ovisnosti<, zaprijetiti na5im Zivotima i na5im sredstvima za

preZivljavanje. eak i da danas prestanemo (a kao ovisnici znamoda bismo mogli kad bismo stvarno ieljeli), najbolje procjenegovore nam da bi naSoj klimi za oporavak od zloporaba u pro5lomstoljeiu trebalo oko sto godina. Dakle, i nagli prekid ostavio bi nas uprilidnim problemima.

Sredinom 2000. godine ameridka vlada objavila je izvjeitajpod naslovom >Klimatska promjena u Americk naruien 1990.

godine. H. |osef Herbert, novinar Associated Pressa, u dlanku prijeredovnog objavljivanja vec ublaZenog izvjeitaja prenio je njegovuturobnu sliku:

Nestat 6e planinske livade, kao i mnoga priobalnamodvarna podrudja i otoci. U gradovima ie do6ido poviSenja temperature i vlage... poveiat ie se

potraZnja za klima-uredajima, a znanstvenici ie se

morati boriti s vjerojatnim porastom bolesti kojeprenose insekti kao 5to je malarija.

Izvje5taj britanske Kraljevske komisije za zagad.enje okoli5a(Royal Commission on Environmental Pollution) pod naslovom>Energija - klima koja se mijenja< ima joS ozbiljniji prizvuk:

Koncentracija ugljidnog dioksida u atmosferivei je ve6a nego u vjerojatno tri milijuna godina...SadaSnja koncentracija ugljiinog dioksida sigurnoie se dodatno povecati buduii da emisije plinovai daje rastu, te zato Sto se ugljiini dioksid zadri.avau atmosferi izmedu pedeset i dvjesto godina. Upoznatoj geolo5koj povijesti ne postoji presedan kojibi nam pomogao razumjeti kakve ie to posljediceimati.,.2

eak i ako potro5nju zadrLimo na sadaSnjim razinama, doLivjetiemo sve izrazitije promjene vremenskih obrazaca: poplave i olujepostat ie redovitije, ba5 kao i, paradoksalno, duge su5e.

Pa ipak, mi niti zaustavljamo niti smanjujemo svoju potro5njuenergije. Svjetska potrobnja energije na podetku dvadeset i prvogstolje6a deset je puta veia od one na podetku dvadesetog.

Prognoze ne izgledaju dobro.Ova knjiga govori o jedinom moguiem izlazu: izumiteljima,strojevima i tehnologijamazakoje se tvrdi da najavljuju novuenergetsku revoluciju, revoluciju koja 6e - ako do nje dotle

- ponuditi rjeSenja zanajveie klimatske promjene s kojima s ovajplanet suotio od posljednjeg ledenog doba. ier, sada znamo, bolje noikad, da su diste i jeftine tehnologije proizvodnje energije, one kojene zagaduju okoli5, jedini mogu6i nadin da zaustavimo stradavanjeZemlje od ekstremnih vremenskih kolebanja koja vei ugroZavajuZivote i sredstva za Livot milijuna ljudi, i koja bi u buduinostisasvim lako mogla pogoditi milijarde.

Keilh Tutt,

u predgovoru knjige "Znansnenik, ludak, lopov i njihova iarulja"

za titatelleI\EXtISAPOPUST

20 o/o

The Search for Free Energy (Potraga za slobodnom energijomlnaslov prvog izdanja ove knjige - op. prev.) Keitha Tutta dojmljivje - i iesto iztzetno zabavan - opis potrage koja traje ved najmanjestoljece i ukljuduje desetke bizarnih likova. eak je otkrio lijepeprimjerke vrste koja je (na sreiu) mnogo rjeda u stvarnosti nego u

maiti - prave lude znanstvenike.Vjerujem da nijedan nepristran ditatelj ne6e odloZiti ovu knjigu

bez osjeiaja da se na rubnim podrudjima fizike dogada neito dudno.

Potpuno ista stvar dogodila se i prije samo sto godiria, kada je

otkriven nov i sasvim neodekivan izvor energije. Od Becquerelove

zatamnjene fotografske plode 1896. godine do nuklearne energije

trebalo je manje od pedeset godina. Sada je hitno potrebna job

jedna revolucija; nadajmo se da ie ona biti jo5 brZa.

Godine I973.,kada je OPEC zapodeo s ogromnim poskupljenjimacijena nafte, pretkazao sam: >Doba jeftine energije gotovo je - a

doba besplatne energije jo5 je uvijek pedeset godina ispred nas.<

Sada kada cijene nafte ponovno rastu, nadam se da ie se to pokazatitek malim pretjerivanjem.

Sir Arthur C. ClarkeColombo, Sri Lanka, 23. rujna 2000.

LISTOPAD_STUDENI 2OO5

300 stranica, tvrdi uvez, B5 formatCijena 140kn * po5tarina

32 .NEXUS www. nexusmagazlne,com

scan by krista

amislite stroj koji stoji na polici orrnara u va5em domu i proizvodi elektridnustruju. Ne zahtijeva odrLavanje i - ako ga spojite na plodu s osiguradima

- proizvodit 6e dovoljno energije za sve energetske potrebe va5eg ku6anstva.

Jednom kad ste ga kupili, vi5e nikada ne morate pla6ati elektridnu struju.

K tomu, posjeduje druge, Sire prednosti: zarazllku od sadaSnjih energetskih tehno-

logija, ne zagaduje okoli5 (pogotovo ne ugljidnim-dioksidom) i ne proizvodi otpadne

tvari, te nema nikakav drugi negativni utjecaj na okoliS.Zamislite isto tako da se ve6e inadice tog stroja mogu upotrebljavati za pogon tvor-

nica i automobila, te da bi ljudi koji Zive u udaljenim krajevima zemalja u razvojustroj mogli upotrijebiti da s velikih udaljenosti crpe vodu za navodnjavanje usjeva na

dotad suinoj zemlji.Promislite koliko biste bili spremni platiti za neSto Sto je od tolike koristi i za

pojedinca i za druStvo. Za ne1Io 5to ne samo da vam Stedi novac koji ste tro5ili na

radune za elektridnu skuju, nego i jamdi da nedete doprinositi pogor5anju klimatskihpromjena.

Dakle, kolika je vrijednost takvog stroja? I, kada moZemo dobiti jednoga?

U prosincu 1997. godine predstavnici stotinu i Sezdeset zemalja okupili su se uKyotu u Japanu kako bi odludili o koracima koje treba poduzeti da bi se sprijedilejednosmjerne klimatske promjene. Prije toga odrLanje Samit o Zemljr u Rio de Je-

neiru 1992. godine, na kojem je usvojena i potpisana flN-ova Okvima konvencijao klimatskim promjenama. Cilj Okvime konvencije bio je: >posti6i ...stabilizacijukoncentracije staklenidnih plinova u atmosferi narazini koja 6e sprijediti opasno an-

tropogeno djelovanje na klimatski sustav.<r

Premda je cilj bio odreden, u Kyotu su postojala velika razmim oilraLenja glede toga

koja razina staklenidnih plinova predstavlja Stetno ljudsko djelovanje na atmosfe-

ru. Premda su svi bili svjesni da do redukcija mora do6i, bilo je mnogo natezanja i

snaZnog lobiranja interesnih skupina svih zemalja. Dok su industrija i komunalnekompanije Zeljele zadrLati liberalnu i jeftinu upotrebu energije, kampanjske skupinesmatrale su da je vrijeme poduzeti radikalne korake prema smanjenju ernisija. Biloje neizbjeZno traZiti kompromis koji je pronaden u obliku dokumenta nazvanog Pro-tokol iz Kyota. Protokol je - za svaku od sto i Sezdeset zemalja sudionica - utvrdiogranidne vrijednosti emisija staklenidkih plinova, kako bi se stabilizirali atmosferskiuvjeti planeta.

U Protokolu se navodi da su do 2010. svi sudionici duZni postidi odredenu razinuemisija u odnosu na njihovu razinu iz 1990. godine. NajstroZi cilj postavljen le ze-

mljama Europske Unije: smanjenje razine emisija iz 1990. za osam posto. NajblaZi jebio za Island, kojem je, u stvari, dopu5teno poveianje emisija za deset posto. Ciljnarazina za Sjedinjene DrLave - najve6eg pojedinadnog zagadivata -postavljena je nasedam posto ispod razine iz 1990. godine. Da bi se uvidjelo koliko je teiko posticizadane ciljeve, potrebno ih se promotriti u svjetlu pro5losti...

Velika Britanija odgovorna je za 2,5o/o globalnih emisija ugljidnog dioksida - toje otprilike sto Sezdeset milijuna tona ugljika. Za otprllike devedeset i dva posto tihemisija odgovoma je proizvodnja energije. Uslijed uvodenja relativno diSce tehnolo-

LISTOPAD_STUDENI 2OO5 \44{W. neXUSm agazlne. co m NEXUS .33

scan by krista

gije - koja kao pogonsko gorivo koristi plin, a ne ugljen - ra-zine emisija ugljidnog dioksida izmedu 1990. i 1997. godine ustvari su pale za osam posto, Sto znadi da Velika Britanija ima

dobre izglede doseci svoju ciljnu razinu, sve dok porast potra-

Znje ne podne prema5ivati u5tede koje se postiZu poveianom

udinkovito56u. Britanska je Vlada, medutim, ved prihvatila da

to smanjenje nece biti dovoljno za stabilizacilu okoli5a; izvje-Staj Kraljevske komisije zazagadenje okoli5a i22000. godine

sugerirao je da bi se samo uz postizanje smanjenja ugljidnihemisija za najmanje 60Yo u razdoblju od sljededih pedeset go-

dina mogli nadati da neiemo doprinijeti najgorim ekscesima

klimatskih promjena.

U Sjedinjenim Ameridkim DrLavama, koje su odgovome za

mnogo vedi udio u globalnoj emisiji, slika je uvelike drukdija.Ameridko Ministarstvo za energetiku u vlastitom izvje5taju iz1997. otvoreno priznaje:

Ugljidni dioksid odgovoran je za najveti udio antropogenih

emisija staklenidkih plinova. Antro-pogene emisije Sjedinjenih DrLava za

1996. godinu ukupno iznose oko pet

i pol milijardi metridkih tona (ednai pol milijarda tona ugljika), tri i polposto vi5e nego godinu dana ranije iosamnaest posto vi5e od emisija 1985.

godine. Gotovo 98o/o te ukupne koli-dine emisije su povezane s proizvod-njom energije, posebice od nafte kojase tro5i u transportnom sektoru, uglje-na koji se koristi zaproizvodnju elek-tridne struje, te prirodnog plina koji se

tro5i u industriji i kuianstvima.2Trebao bi se uloZiti veliki napor da

se obme taj trend porasta - porasta od

osamnaest posto u jedanaest godina (Sto

madi udvostrudavanje zamanje od pedeset godina) - i ostvaricilj iz Kyota. Stoga se vjerojatno nitko nije trebao iznenaditikada se u oZujku 2001. godine novoizabrani predsjednik Ge-

orge W. Bush i formalno povukao iz procesa dogovorenog uKyotu. Predsjedniku koji je biv5i nafta5, i diji je kabinet pun

biv5ih naftaSa, emisije ugljidnog dioksida nisu pri vrhu listeprioriteta, posebno ne u trenutku kada se Sjedinjene DrLave

suodavaju s recesijom, a Kalifornija je usred nestanaka struje.

Inozemne Vlade s nevjericom su gledale kako prvak planeta uzagadivanjuodluduje da 6e, u stvari, povecati emisije. Od sada

ie njegovih 25% svjetske emisije ugljidnog dioksida od strane

svega 5%o svjetskog stanovni5tva biti tek polazna vrijednost.

Pa ipak, daleko od toga da su Sjedinj ene DrLave jedini pro-

blem. Globalnoj slici moLdajo5 i vi5e prijeti eksponencijalnirast emisija iz Latinske Amerike, Kine i ostatka Azlje. Kina se

ve6 obvezala poveiavati svoju proizvodnju energije za otprili-ke petnaest gigawata godiSnje.

Klima promieneDok ulazimo u dvadeset i prvo stoljeie, i dok razine ugljika

u atmosferi i dalje rastu brZe negoli u posljednjih tri miliju-na godina, praktidki je sigurno da iemo imati viSe prirodnih

katastrofa. Medunarodni centar za globalno zatopljivanje (The

Global Warming Intemational Center) u Sjedinjenim Amerid-

kim DrZavama nabraja trideset i detiri velika klimatska >ek-

stremna dogadaja< iz 1999. godine koji su za rezultat imaliopseZnu devastaciju okoli5a, besku6ni5tvo, smrt, bolesti i glad.

To je samo vrh ledene sante globalnog zatopljivanja. Blic-vlje-sti iz kolovoz a 1999 . bile su deprimirajuie Stivo:

Po prvi puta u povijesti dovjek je najvjerojatnije trajno pro-

mijenio energetsku ravnoteZu u na5em sustavu op6e cirkulacije... Umjetnim putem proizvedene promjene energetske ravnote-

Ze u sustavu odreduju koliko 6e kaotidni biti na5i atmosferski

i oceanski sustavi. Trenutno taj dovjekovim djelovanjem pro-

izveden udinak staklenika iznosi 2,4-4,3 Wlm2. Promjena od

7,7-10 Wlm2 u potpunosti bi promijenila karakteristike godi5-

njih doba; na primjer, zimabi imala karakteristike proljeia.s

Drugim rijedima, i kako se u izvje5taju kasnije istide, ved smo

dobrano na putu prema nepovratnim klimatskim promjenama:

Rezultat staklenidkog udinka nije samo paralelni pomak u kli-mi na5ih pomatih ekolo5kih zona...

Globalno zagrllav anle kratkorodnoprouzrokuje >ekstremne dogarlaje

< i lo5e wijeme. Dugorodno moZe,

preko mnogih >oscilacija u klimat-skim obrascima<, prouzrokovatiprijelazZemlje u drugo ravnoteZno

stanje. Jadina tih oscilacija lako bimogla >prema5iti< razliku izmedukrajnjih todaka.a

Jednostavnim rjednikom, igralismo se sustavom koji jednostav-

no ne razumijemo i u smrtnoj smo

opasnosti od nepovratnih i katastro-

falnih promjena koje bismo moglipodiniti.

Potraga za rjelenjimaNedvojbeno je da postoji hitna potreba za novim, distim i

ekonomski isplativim nadinima proizvodnj e elektridne energi-je. Fosilna goriva nisu samo prljava, ona su i ogranidena. Su-

kladno razliditim predvidanjima,nafta, ugljen i plin potroSit 6e

se izmedu 2020. i2080. godine. Svaka razumna vrsta traZila bi

nove izvore energije sada, a ne kasnije. Konvencionalna nukle-

ama energije viSe ne6e biti prihvatljivazbog sigumosnih i eko-

nomskih razloga. Obnovljivi izvori energije dosada, iz brojnih

razloga, nisu uspjeli ostvariti zradajnije rezultate - uglavnom

zbograzlogapovezanih s troikovima kapitalne opreme, te po-

vratom investicija; put prema komercijalnom prihvacanju dugje i krivudav.

Dakle, kako se neka energetska tehnologija moZe nadati da

6e zauzeti mjesto u tom sloZenom i visoko kompetitivnom tr-

Zi5tu? Sto ce biti na5i izvori energije za pedeset godina ukolikoZelimo imati odrZivu klimatsku situaciju? Ho6e li bilo koja od

tehnologija koje smo rannatrali u ovoj knjizi imati priliku za-

sjesti na prvi mjesto energetskih ljestvica?

Prepreke uwajanjuTrZiSte energijom okrutan je i beskompromisan roditelj: iako

moLdane ubila svoju djecu, zanemarit 6e onu slabu sve dok ne

34. NEXUS www nexusmagazrne,com LISTOPAD_STUDENI 2OO5

scan by krista

izumru. Ako usvaja novo dijete, to dijete mora biti 6ilo, zdravo

i jeftino Osim toga, mora mo6i stvoriti radna mjesta za lju-de i zaradu za dionidare. Idealno bi bilo i da podupire druge

industrr.le te doprinosi bruto nacionalnom proizvodu drZave.

Posjeduje li i izvozne mogudnosti, to bolje - sve dok takva ras-

poloZivost ne povladi za sobom pitanja nacionalne sigumosti.I dok je Nikola Tesla traZio izvor energije koji ne tro5i gorivo,

brokeri na energetskom trZi5tu preferiraju sustave utemeljene

na goriru budu6i da obrada i prodaja goriva predstavlja stalniizvor prihoda.

Da bi noya, dista tehnologrja koja ne troSi gorivo uspjela

na energetskom trZi5tu, morat 6e zauzeti

mjesto onih koji su ve6 na vrhu ljestvi-ce. To 6e biti u stan;u iskljudivo ukolikomoZe: 1) demonstrirati svoju tehnidkuizvedivost i osigurati patentna pravabezda predstavlja prijetnju za nacionalnu si-gumost; 2) demonstrirati svoju ekonom-sku izvedivost i prilu6i ulagade; te 3) de-

monstrirati svoju natprosjednu utrZivost iprivu6i mu5terije povoljnim cijenama. Usvakoj fazi nai6i 6e na otpore promjeni.U prethodnim poglavljima ove knjigeupoznali smo neke od te5ko6a i izazovaprisutnih u prve dvije faze. Pa ipak,energetska tehnologija moZe postati>igrad< tek kada svlada te5ko6e tre6e- >trgovinske<< faze.

Taj izazov posebno je zahtlevanzato Sto od ljudi traLi da odbace po-stojedu opremu - koju moZda jo5

uvrlek otpladuju - i potro5e novac na

novu opremu. Kupac moZe biti po-jedinac koji Zeli ku6nu elektranu ilikomunalno poduze6e koje Zeli proi-zvoditi energiju i opskrbljivati elek-

tridnu mreZu. Logika 6e, medutim,biti slidna: da bi se promjena isplatila,morat 6e postojati znatajna dugorod-

na uSteda. Tu 6e kljudni kriterrl biti >period isplativosti<; dru-gim rijedima, ako danas potro5im jednu kunu, koliko 6e hebati

da mi se ta kuna (kroz u5tedu) wati, te koliko 6u mo6i'u5tedjeti(ili zaraditi) od tada pa nadalje?

Knjigovodama i direktorima financija taj je kriterij poznat

kao stopa zarade od uposlenog kapitala (engl. ROCE - return

on capital employed) ili stopa zarade od investicija (engl. ROI-return on investment) u Sjedinjenim DrLavama, i on je kljud-ni poslovni cilj. Svaka pojedina osoba ili organizacija rmat 6e

drukdiji odgovor na pitanje o njihovom Zeljenom ROCE-u, Sto

ie ovisiti o nizu sloZenih ekonomskih i investicijskih 6imbe-

nika, ukljuduju6i prevladavajudu kamatnu stopu i potencijalnipovrat ulaganja iz drugih izvora. To je ne5to na 5to 6e svakitehnolog u odredenom trenutku morati obratiti pozornost.

Analiza sluEaje Blecklight PoweraSludaj Blacklight Powera zanimljiv je zbog njihovog pri-

stupa trZi5tu. Njihova je literatura izvrstan primjer upotrebe

poslovne ekonomije u prodaji nove tehnologge. Premda jekompanija jo5 uvrjek u fazi validacije svoje tehnologr.le, ve6 jeodredila razvojni plan prodora na trZiSte energijom,

Taj plan temelji se na analizi tekuiih tro5kova i teku6ih tren-dova trZi5ne potraZnje. Obuhva6a dva vaZna pristupa opskrbielektridnom strujom: prvo, dodjeljivanje licenci za Blackli-ghtov proces s hidrinima komunalnim kompanijama koje biizgradile velike elektrane koje bi snabdijevale elektridnu mre-Zu; drugo, proizvodnja malih, ku6nih, >samostalnih< elektrana

snage pet kilowatta koje bi godiSnje mogle proizvesti elektrld-ne struje u vrijednosti od dvrje i pol tisu6e dolara (po teku6im

cijenama), a radile bi na vodu i jednosta-

vankatalizal"or na bazi kalija.Blacklight tvrdi da bi stokilovatna

elektrana s vijekom trajanja od petnaest

godina mogla proizvoditi struju po cijenimanjoj od jednog centa po kilowat-satu.To usporeduju s uobidajenom cijenom od

4 do 5 centa za struju od ve6ine fosilnihgoriva kao Sto su ugljen, nafta i plin, 5 do

7 centi za nuklearnu energiju, 4 doJ aen-

ti za hidroenergiju, 5 do 9 centi za elek-

tridnu struju dobivenu iz energije vjetra,10 do 12 centi za solamu, te 30 do 40

centi za fotovoltaidnu energiju.s Po-

kaZe li se doista da je Blacklighto-va tehnologij a prakti dna, komunalnabi se poduze6a trebala natjecati tkoce prije kupiti licence za rzgradnjutakvih elektrana; s tako velikim po-

ve6anjem tekudih profitnih marginapowat ulaganja trebao bi biti vi5enego primamljiv. Ipak, mnogi binajprije Zeljeli vidjeti nekog drugogtko se uspje5no upustio u to, te bud-no paziti na izvedbene i sigumosneprobleme koji bi se mogli pojaviti.Osim toga, sve dok jedna elektranane procte uspje5no svoj puni vijek

trajarya, pravi tro5kovi tehnologrje su nepoznati - kao Sto nu-kleama indushija danas nerado mora prizrati. A obzirom da bivijek trajanja te tehnologije mogao biti petnaest godina, lako jepredvidjeti koliko bi vremena moglo proii da nova tehnologijabude prihva6ena.

Nije te5ko shvatiti ni za5to bi se neka poduze6a mogla pribo-javati takve tehnologije. Kada bi tako jeftin nadin proizvodnjeelektridne struje doista snaZno pogodio trZiSte, s dobavljadimakoji bi elektridnu struju mogli ponuditi po, recimo, trecini nje-zine sada5nje cijene, do5lo bi do snaZnog udara na proizvodaienafte, ugljena i plina diljem svijeta. S predvitlenrm dugorodnimpadom potrafoije, cijene bi se mogle sruSiti i pow6i sa sobomditave industrije. Ne bude li vadenje nafte iz zemlje isplativo,vi5e ne6e biti naftne indushije.

General Motors i ostali svjetski proizvodadi automobila mo-rat 6e se preispitati, prerasporediti i reorganizirati u skladu s

promjenama na podrudju transporta. Ukoliko se prebacimona gospodarstvo utemeljeno na vodi i pokretano elektridnom

LISTOPAD_STUDENI 2OO5 www' nexusmagazrne, com NEXUS.35

scan by krista

strujom, automobili ce biti elektridni, a prototipovi koje proi-modati automobila izlaLuna auto-izloZbama mogli bi se doi-

sta podeti voziti cestama. Iako bi mudraci financijskog trZi5ta

mogli ustuknuti u strahu od takvih promjena, dinjenica je da je

njihovo protivljenje opasnije od ekonomskog udara. Uvodenje

tih promjena moglo bi potrajati godinama - elektrane se ne

grade zajedan dan.

Nadalje, oni koji su prisutni na trZi5tu imaju izbor: ili 6e se

poku5ati suprotstaviti prido5lici i zadaviti ga pri rodenju, iliie investirati u nj i vidjeti mogu li zaraditi (i izbjedi gubitke),

postaju6i predvodnik u novoj tehnologiji. Ho6e li biti >reaktiv-

ni ili proaktivni<<, mogli bi se zapitati poslovni gurui. To dine

komunalne kompanije koje su kupile Blacklight, i takvim po-

tezom utvrduju svoj poloZaj i osiguravaju se od gubitaka.

Dr. Hal Puthoff s Instituta za napredna istraZivanja (Institute

for Advanced Studies) u Austinu u Texa-

su - koji podupire potencijal energetskih

tehnologija hladne fuzije kao i one koje se

temelje na energiji nulte todke - ima stra-

tegiju >usvajanja< koja preuzima taj pri-stup. U razgovoru s domaiinom radijskogznanstvenog talk-showa Bobom Hieroni-musom, Puthoff obj a5nj ava :

Hieronimus: Ne smatrate da 6e hladna

finlja ona1iti kraj energetskih kompanija.

U va5im razgovorima s Chrisom Birdomistaknuli ste da bi se arapske proizvotlade

nafte na Srednjem istoku trebalo uvesti uinvesticilsku pridu, za 5to mislim da jebilo wlo zanimljivo s obzirom na ra-

zlogza!;to bi se to udinilo. Zato 3to biih se na taj nadin odwatilo od toga da

joj stoje naputu?Puthoff: Upravo tako. U na5em po-

slovnom planu, pod pretpostavkom da

bi to doista mogli plasirati na trZi5te,

razmotrili smo sve potencijalne >ne-

prijatelje<, i u svakom sludaju posto-ji nadin da se stvori situacija u kojojsvi dobivaju. Tako sam, kada govori-mo o obidnim naftnim kompanijama,imao priliku razgovarali sa ScottyjemHahnom, predsjednikom Penzoila, te

Zavieru? Kakva zavierz?Ima onih koji vjeruju da je jedini razlog 5to ve6 nemamo

tehnologgu proizvodnje besplatne energije koja ne koristi go-

rivo neka velika, ili ne tako velika, zavjeta (ili dak niz ma-

njih zavjera) kojaje otkuprla, potisnula ilijednostavno uniStila

tehnologr;e i njihove izumitelje, prije nego Sto su imali prilike

izatina trZi5te.Pride obiluju rasplinjadima od jedne litre na sto kilometara

koji su se pojavili u novinama, da bi im se kasnije potpuno za-

gubio trag. Ovisno o va5em misaonom sklopu, ili vjerujete da

su 1) sve te pride istinite; 2) neke od njih istinite; ili 3) nijedna

nije istinita. Kao i kod mnogih stvari na tom podru6ju, dokazi

mogu biti krajnje neuhvatljivi.Profesor Martin Fleischmann smatrao je da postoje snage

unutar Vlada koje ometaju brzi razvoj hladne fu21e. Ali, kako

inteligentan, racionalan manstvenik moZe

vjerovati da bi ljudi iz Vladinih sluZbi di-

nili takve stvari? Od Vlade biste zasigur-

no odekivali da je ukljudena u promicanje

istraZivanja energetskih tehnologija bu-

du6nosti - naposljetku, to je u njihovom

dugorodnom interesu. Poput mnogih dru-

gih zemalja, ukljudujuii Veliku Britaniju,i Sjedinjene Drlave imaju Ministarstvo

energetike 6ija je posebna zadata razvojenergetskih tehnologrya budu6nosti. Pa

ipak, neki su kritidari tvrdili ne satno da

to Ministarstvo ignorira nove energetsl<e

tehnologije, ve6 i da postoje dokazi

da aktivno radi protiv njihPodetkom 1999. godine isPitivad

patenata u ameridkom Patentnom

wedu Tom Valone (koji je mnogo

godina ranije u sklopu svog postdi-

plomskog studija istraZivao N-stroj

- vidi ietvrto poglavlje) odludioje u Washingtonu DC orgarrizirati

Konferenciju o energiji budu6nosti

(COFE). Preko lnstituta za integri-

tetna istraZivanja (Integrity Research

Institute) - neprofitne organizacije

kojoj predsjeda - Valone je traZio

potporu ministarstava za koja je vje-

rovao da ih ta tema zanima. Podeo je u Ministarstvu vanjskih

poslova gdjeje probudio zanimanje, te dobio njegovo pokrovi-

teljstvo da se konferencija odrZi u sklopu inicijative >Otvoreni

forum<drZavnog tajnika. Kao predavadi na konferenc4i su bilipredvitleni istraZivadi energije vjetra, Ken Shoulders s govo-

rom o grozdovima naboja, Paui Brown s izvjeitajem o svojim

betavoltaidnim baterijarna, Edmund Storms o polju niskoe-

nergetskih nukleamih reakcija, te niz drugih eksperimentalnih

zranstvenika koji su trebali razmatrati teme kao Sto su gorive

6elije, biomasena plinofikacrja i helikopterski pogon bez sago-

rijevanja.No, Valone nije radunao s djelovanjem dr Roberta Parka iz

Ameridkog druStva za fiziku, novopostavljenog znanstvenog

savjetnika Agencije za kontrolu naoruZanja pri Ministarstvu

direktorima istraZivanja, predsjednicima iniza drugih naftnih kompanija s kojim sam

potpredsjednicimarazgovarao o bu-

du6nosti energije nulte todke.

Ustvrdili su da ie je sasvim sigumo dodekati s dobrodoSli-

com, budu6i da sada ako vade naftu iz zemlje i proizvode far-

maceutike i plastiku imaju velike profitne margine, a ne koriste

mnogo resursa. Medutim, kada je stave u automobile i domo-

ve, to je slidno kao kad biste palili slike Van Gogha i Picassa da

biste zagrijali ku6u... KaZu - 's nama ne biste imali nikakvihproblema, medutim mogli biste nai6i na probleme kod ljudikoji je vade iz zemlje' . Dakle, na5 je pristup jednostavno oti6i

k njima i re6i im Sto se zbiva. Ako kapitaliziraju razvoj nove

tehnologrje, tada ie, jednom kada nafta bude istisnuta, njihova

ulaganja i dalje stvarati dobit.6

36 .NEXUS www. nexusmagazrne. com LISTOPAD STUDENI2OO5

scan by krista

vanjskih poslova. Dr. Park je zakleti neprijatelj svega Sto sma-

tra i,pseudoznano56u< i u svom web-zinu What b I'tew? (Sto jenoyo?) za Ameridko dru5tvo zafiziktt svakog tjedna objavljuje

Zudne napade na znanstvenike koje smatra >marginalcima<.

Kada je duo za dolaze6u konferenciju, e-mailom je poslao pi-

smo svom prijatelju Zimmermanu: >Pete, ako ne moZete to

zaustaviti, demu ukljudivati Ministarstvo vanj skih poslova?<7

Zimmerman je Parka uzeo vrlo ozbiljno: >Ja volim izazove,

a ovdje se pruZila prilika utjecati na dogadaj'.' Odluka je do-

nesena. No, maS, ja radim u Washingtonu, a mi koji radimo

u Washingtonu znamo da ni5ta nije konadno odludeno sve do

dana kad se dogodi...<Za nekoliko dana Ministarstvo vanjskih poslova otkazalo je

konferenciju, a Zimmermanov utjecaj osje6ao se i kada se po-

ku5alo privu6i zantmanje Ministarstava trgovine i energetike'

O konferenciji su na sastanku Ameridkog druStva za fizll<tt

odrZanom 22. ohtjka u Atlanti u saveznoj drZavi Georgiji,

govorili i Zimmerman i Park. Zimmerman, Vladin sluZbenik

kojeg pla6aju ameriiki porezni obvemici, ponosno se hvastao

kako je uspio zaustaviti konferenciju izMinistarstva vanjskih poslova: >To jejedno od postignu6a na koje sam najpo-

nosniji u protekloj godini.<8 Objavio je

takoder da on i Robert Park namjerava-ju iskorijeniti svaki trag hladne fvije izfederalnog establishmenta. (PogreSno

su stekli dojam da je glavna tema kon-

ferencije hladna fuzrja.) Pozvao je svojupubliku da im se pridruZi u tom pohodu

te ih, pola u Sali, zamolio da najviSimvlastima dojave o svakoj glasini o ne-

dopu5tenim istraZivanjima i skupinama

koje broje viSe od troje ljudi, uhva6enimakako raspravljaju o hladnoj fuziji. Mno5tvo fizilata klicalo je

i pljeskalo.Jedno od kasnijih Zimmermanovih e-pisama, namijenjeno

nepoznatom primatelju, sludajno je odaslano u ured Toma Va-

lonea:O, kakve sramote! Kako li smo se kukavidki ponijeli prema

sirotom g Valoneu On i njegov australski prijatelj osramo6eni

su, a sve je to na5a krivnja. Kako 6e nam ikada oprostiti? Kako

6emo oiistiti na5e du5e od te cme mrlje?Odlidno smo se zabavili na sastanku Fizidkog druStva u

Atlanti, gdje su nas pozdravili kao heroinu,&eroja jer smo kon-

ferenciju izbacili iz Vanjskih poslova. >Vi5a sila< mi govori da

6e ih izbaciti i iz Trgovine, takoder.e

Tko god da je bio >viSa sila<, Zimmerman je bio u pral'u

glede Ministarstva trgovine. Ono je otkazalo svoju potporu.

Ministarstvo energetike takoder im je okrenulo leda. Konfe-rencija je na kraju odrZ.ana u hotelu Holiday Inn u Bethesdi, u

savemoj drZavi Maryland,29. i 30. travnja i l. svibnja 1999.

godine. I dalje je privladila negativnu paZnju preko Parkovih

kolumni, kao i osude od strane glavnih znanstvenih dasopisa

- Naturei Science - koji su pogre5no smatrali da je glavna tema

konferencije hladna fuzija. David Voss je za dasopis Science

napisao: >Nijedno od desetak predavanja nije pokazalo nimalo

razumijevanja modeme znanosti.< Voss je previdio da je dak i

Peter Zimrnerman, u stvari, >fotodeaktivaciji nukleamog otpa-

da< Paula Browna - nadinu dobivanja energije iz nuklearnog

otpada bombardiranjem istoga rendgenskim ztakama - pruZio

podr5ku.Zanimljiv je Brownov izbor elektronskog linearnog akcele-

ratora, a ne protonskog, te njegova upotreba foto-fisije umjesto

oslanjanja samo na neutronski inducirane reakcije. Ako izved-

ba bude kako treba, sigumo 6e dobiti disti vi5ak u odnosu na

energiju zrake u akceleratoru.lo

Nedugo poslije konferencije Tom Valone izgubio je radno

mjesto ispitivada patenata nakon, kako on vjeruje, orkestrirane

kampanje Parka i Zimmermanausmjerene da ga se diskreditrau odima Ministarstva trgovine. dule su se glasine da je nakon

tih dogadaja doZivio Zivdani slom, i premda je sada ponovno

aktivan u promicanju novoenergetskih tehnologija, u odima

zranstvenog mainstreama vjerojatno 6e do daljnjeg biti obilje-Zen kao heretik.

MoZda je temeljno pitanje, kada se govori o novim tehno-

logijama, koliko je novoj tehnologr.yi vaZna potpora javnos,i-

odnosno strudnjaka. Za organizaci-ju koja pokuiava prikupiti novdana

sredstva prihva6anje znanstvenog

mainstreama odito je korisno: lo5

tisak, odnosno negativna kampanjaprotiv tehnologije moZe uvelike ote-

Zati privladenje ulagada. A bez ulaga-

nja mnoge tehnologrje jednostavno

ne6e napredovati. Na polju novoe-nergetskih tehnologrja, na kojem se

konvencionalna teorija moZe na6i usuprotnosti s tvrdnjama kreatora teh-nologrje, do6i do ulaganja moZe bitiutoliko teZe.

Posve izvjesno nema jamstva da 6e samo zato Sto ne5to dje-

luje na razini prototipa uspjeti pro6i kroz faze trZi5nog prihva-

6anja. Ta dinjenica otvara mogu6nost da su postojale tehnolo-gge koje su djelovale, no koje su u rreduvremenu nestale. Je liuredaj na izradenu energiju T. Henryja Morayja primjer toga?

Ho6e li Blacklight Power pobijediti svoje neprijatelje u man-stvenom mainstreamu i stvoriti uspje5nu energetsku tehnologi-ju za ovo stolje6e i kasnije? Premda postoje dvrsti dokazi kojipodupiru pozitivan odgovor za Morayjev uredaj, Blackligh-tova budu6nost i dalje je neizvjesna. Sto 6e se dogoditi ovisi

o mnogim stvarima: o samoj tehnologiji i o tome koliko 6e

je te5ko biti izvesti, o trenutnom stajali5tu patentnog ureda, o

strpljivosti i interesima ulagada, o ponaSanju tiska, zanimajupotro5ada - popis ide dalje...

MoZda je relevantno pitanje: >Koliko lo5a treba situacijapostati?< Kada svima zaprljete udinci klimatskih promjena,

sebidnost bi mogla sliditi alkuizmu. Trenutno se mnogi pred-

stavnici znanstvenog mainstreama boje pogledati izvan kon-vencionalnog.

Dok se kriza produbljuje i klimatske promjene podinju uzi-rnati svoj danak, potraga za radikalnim i inovativnim rje5enji-ma kao, na primjer, onima koje smo istraZili u ovoj knjizi bit 6e

sve privladnija. Koliko 6e nam trebati da stignemo do te todkemoZemo tek nagadati.

LISTOPAD_STUDENI 2OO5 wwwnexusmagazrne com NEXUS .37

scan by krista

KLIMATSKE PROMJENEKAO DIO EVOLUCIJE

COVJECANSTVA

Pripremio: Kreiimir MiSak

J Jkontekshr politidke situacije koja je obiljeZila ve6i dio 20.LJ stoljeia, Istok je bio sinonim za uglavnom prilidno Sture i

neprivladne predodZbe - za rigidni komunistidki sustav kojijeprevladavao u najveiim zemljama svijeta, zanaftLL ili pak pre-napudenost i siroma5tvo. Zapad je pak bio mjesto koje je sebe

s ponosom predstavljalo kao <slobodni svijeb.Podetkom 21. stoljeta, kad smo ve6 debelo zagaziliukor-

poracijsko doba predvidano u toliko SF-romana, stvari kao da

stoje drugadije. Novac i blagostanje vi5e ne idu nuZno rukompod ruku sa slobodom miSljenja. StoviSe, dak se i novac i bla-gostanje sve nepravednije rasporeduju i na s?mom Zapadu,dok se ekonomska moi i nadzor nad medijima koncentriraju usve manjem broju ruku. Sveprisutni marketing obiljeZava sva-ku poru druStva i nastoji svijet pretvoriti u trZi5te na kojem ce

se dalje debljati korporacijski divovi. U takvom svjetonazorusve je manje prostora za holistidki pogled na svijet i duhovnost,ali i sve vi5e potrebe zanjima. Zanjlhpogotovo nema prostora

u okviru znanstvene paradigme koja svijet promatra materijali-stidki (Sto se, dodu5e, nalaziu samoj prirodi alata znanosti), aliosim Sto ga tako promatra, sve je veca tendencija da se tako ipona5a, nastojeii ugoditi onima koji je i financiraju.

Gdje je tzlaz iz ogranidenja takve paradigme? Je li mogu6espojiti znanost, kojuje Carl Sagan prikladno nazvao <svije6omu mraku>>, sa spomajama koje nas upu6uju da nismo tek stro-jevi od mesa ili puki nositelji gena, vei ipak ne5to vi5e? Je limoguie znanstveno prihvatiti da na5a povezanost sa svemiromnadllazi promatranje zvijezda kroz teleskop?

Odgovor se, kao Sto to desto biva na uzbudljivoj pozorniciLivota, moLdakrije tamo gdje ga se najmanje odekuje.

RUSIJA _ OD PARANORMALNOG DO DT]HOVITOGPrije tri do detiri desetljeda materljalizarnje bio pojam kojim

se didio komunistidki svjetski vocla - SSSR. U materijalistidkiorijentiranom komunistidkom svjetonazoru nije bilo puno pro-storazaprakticiranje duhovnosti, a joS manje zanleno spajanje

sa znanstvenim konceptima. Ipak, u podrudjima koja su doti-cala granice stvarnosti nije ih se moglo izbjett niti u ta krutavremena.

U velikom valu sovjetskih parapsiholo5kih istraZivanja kra-jem 60-tih i podetkom 70- tih godina 20. stolje6a, kad je KGB

Po Dmitrijevu, "efekt staklenika> kao scenarijza klimatsku promjenu je najpoznatije, ali

najslabije objainjenje za ta zbivanja. Postojimogucnost, kaie on, da bite promjene mogle

biti uzrok nekoj vrsti spontane masovneevolucije iovjeianstva, te da nije rijet tek

o klimatskim promjenama vei o globalnimpromjenama u procesima Zivih organizama.

inicirao stvaranje desetak parapsiholo5kih instituta diljem ci-jele zemlje i kada se krenulo u potragu za osobama s tzraLe-

nim paranormalnim sposobnostima koje bi rnogle sudjelovatiu razliditim eksperimentima, pogled se prvi puta svrnulo na

drevne istodne duhovne i mistidne tradicije. Upravo tamo su

Rusi pohaZili nadarene psihike. Dok je ameridke parapsiho-

loge zanimalo motrenje na daljinu, njihove ruske supamike

38 .NEXUS www. nexusmagazrr|.e -com LISTOPAD_STUDENI 2OO5

scan by krista

t^

rntrigiralo je utjecanje na daljinu. Kako bi proudavali takve

sposobnosti, Rusi su u iaboratorije dovodili mongolske udite-

lje boriladkih vje5tina, tibetanske monahe i Samane iz sredi5nje

Azije. Za razliku od Amerikanaca, njima se takva ideja name-

tala sama od sebe, Sto ne dudi ako se uzme u obzir dinjenica da

se glavno mjesto radnje nalazilo daleko u zapadnom Sibiru, u

sjeni planineAltaja, Sovjeti su svoj istraZivadki centar, nazYan

Akademgorodok (<Grad znanosti>), smjestili u centru grada

Novosibirska, koji leZi u regiji u kojoj Zive plemena s bogatim

Samanskim tradicijama. Jedan od 40 znan-

stvenih cenatara u Akademgorodoku bioje i Institut za automatiku i elektrometrijuu sklopu kojega su se istraZivale telepatijai djelovanje na Live stanice umom.

No, usprkos povremenom traZenju po-

mo6i u starim tradicij ama> za obja5njenje

neobidnih fenomena duha Sovjeti su ipaktragali za biolo5kim uzrokom. U Rusiji idanas postoji Odbor za proudavanje pri-rodnih energo-informacijskih procesa.

Novi je manstveni trend da se anoma-

lidne mentalne fenomene (nekada zvane

<parapsiholo5kimu) danas proudava

i promatra u sklopu istraZivanja feno-mena zvanog iscjeljivanje, odnosno

podrudja zvanog bioenergetika. SluZ-

bene zdravstvene organizacije dak

zapo5ljavaju nadarene iscjelitelje, a

postoje i udruge ruskih iscjelitelja.Rusi - a niti istraZivadi iz drugih,

danas neovisnih, biv5ih drLava Sovjet-skog saveza - u suvremenim parapsi-

holoSkim istraZivanjima se, dakle, ne

odridu svojih biolo5ko-fizidkih teme-l-ia. Neobidni fizidki i fiziolo5ki efektiproudavani su bez uzimanja u obzireventualnog postojanja du5e ili bilokakvih drugih duhovnih veza. IstraZivanja su provodena s ci-ljem otkrivanja kako se anomalidne ljudske mogudnosti mogu

koristiti u praksi, a cilj je bio utjecaj na daljinu bilo kakve vrste.

Raspadom Sovjetskog saveza, na polju parapsihologije ubrzoje rijed zatraLila druga jaka tradicija.

S propa5du strogo kontroliranog komunistidkog dru5tva, na

povriinu su odjednom isplivale duhovnost i religija, istaknute

odlike ruske duSe koje su desetljeiima bile prisiljene na skri-

r anje. Sada su opet bile ovdje kako bi dale svoj prilog u razu-

mr;evanju dovjeka i njegova poloLaja u svijetu. I u doba komu-

nistidkog sustava, radene su ankete koje su pokazivale da su

ljudi u SSSR-u religiozni, ali ne zato jer su to <naudili iz knjigave6 stoga jer su to osjeiali>>. Rijed je o puno starijoj tradiciji,koja korijene vude joS iz carske Rusije i ranije. Gotovo svaka

nadnaravnost paznata u svijetu, i neke koje drugdje nisu bilepoznate, tamo su naSle plodno tlo. Vukodlaci su vrebali u 5u-

lnama, nakon zalaska Sunca u Sumama su oZivljavali vampiri

ine otmjeni poput grofa Drakule ve6 Sepava dudovi5ta u dronj-

cima), duhovi su hodali uokolo, du5e su no6u zavijale. Za na-

rod carske Rusije to nisu bile tek legende ili praznovjerja, vec

duboka stvamost zbog koje su se darolije, amajlije, napitci ipraSci smatrali Zivotnim potrebama. Uobidajeno je bilo savjete

traziti kod vradara koje su u grudama wu6eg voska zgusnutog

u vodi gledale buducnost. Mnoge su obitelji imale dobro6ud-

nog ku6nog duha, a nimfe su oZivljavale krajolik.U mistidnim raspoloZenjima sudjelovali su i obrazovani pri-

padnici druStva. Sa svojim sklonostima prema drugom svijetu,Rusija je sasvim normalno prihvatila spi-

rilizam, kad se on pojavio krajem 19. sto-

ljeca. iak je i car Aleksandar III potajno

sfupio u vezu s jednom od sestara Fox uAmerici, oko koje je osnovan spiritistidkipokret, kako bi odredio najpovoljniji dan

za krunidbu, a malo prije revolucij e l9l7 ,

Rusija je popisala 12.000 organiziranihspiritistidkih krugova. Uostalom, iz stare

Rusije proiza5la su dva najslavnija i naj-modnija vidovnjaka suvremenog doba:

Raspuiin i Helena Blavacki. Samani,

sveti ljudi ili <vradevilr Sibira, navodnosu mogli komunicirati telepatski, vi-djeti vidovnjadki, putovati izvan svo-jih tijela, predvidjeti buduinost i li-jediti bolesne. Svojim vanosjetilnimsposobnostima oni su bili druStvenipotporanj svoj ih naroda.

Na polju anomalidnih mentalnihfenomena, ova se tradicija pojavila utraZenju veze izmedu psi-istraZivanj a

i transpersonalne psihologije. Strah

od spiritualizacije manosti s padom

komunizma nestao je kao rukom od-

nesen.

Znanstvenici u podrudjima koja su

prije bila tako dobro zaltilenaZelle-znom zavjesom od strane matiZ,elje i dekadentnog zapadnog

nadina Livota, prepoznali su i istaknuli vezu iznedu transper-

sonalne psihologije i paranormalnih iskustava puno jade nego

nj ihovi kole ge na Zapadu. Takozvana <transpers onalnu todkagledi5ta ukljuduje svako polje koje se bavi proudavanjem pro-

Sirene stvarnosti, tj. one koja nadma5uje osobni doZivljaj stvar-

nosti vezan uz osobni ego. A svako transpersonalno usmjerenje

ima u sebi religijsku dimenziju - ne onu vezanu uz institucio-naliziranu religiju vei onu vezanu uz duhovnost koja mentalnidio dovjeka Siri u dubinu duSe. Uostalom, to je jedan od razlo-ga za5to transpersonalna psihologija, kako bi stvorila okvir ukojem se dovjekovo duhovno biie moZe pro5iriti, koristi istod-

njadke duhovne prakse poput meditacije.Kako bi postavili okvir za vanosjetilne i psihokinetidke efek-

te te prona3li nove, neisprobane pristupe istraZivanju, modemapsi-istraZivanja u Rusiji pogled skreiu u smjeru azijskih reli-gijskih koncepata. Transpersonalnu psihologiju u tom se lancu

smatra kao onu vezu koja 6e to omoguditi, jer se mistidna isku-

LISTOPAD_STUDENI 20O5 www. nexusmagazine. com NEXUS .39

scan by krista

stva i <iskustva prosvjetljenja> upravo unutar nje mogu lakoprilagoditi iskustvima ponovnog radanj a, iskuslvima bliskimsmrti te vanosjetilnoj komunikaciji s drugim ljudima i bi6ima.To se moglo vidjeti u travnju 1997. na Medunarodnoj konfe-renciji o posebnim staryima ljudske svijesti te eksperimental-

nim i teoretskim parapsiholo5kim istraZivanjima, odrZanoj uMoskvi. Od 55 predavanja, dak l2 se bavilo transpersonalnom

psihologgom. I mnogi drugi govornici pozivali su se na du-

hovni sadrZaj, meditaciju i psi-lijedenje. Konferencija je po-

kazala kolikom se Zestinom na tom polju znanosti traZi nova

paradigma. Nova generacija istraZivada spremna je odbacitispone biolo3ki orijentirane tradicrle. Osim toga, prihva6anjem

traspersonalne todke gledi5ta u znanost se vrada sredi5nja re-ligijska dimenzija, toliko dugo odbacivana, a toliko vaLna uruskoj tradiciji.

Zanimljivo je napomenuti da je na Zapadu tradicionalna Sko-

la parapsihologije svoj rad definirala kao borbu protiv materi-jalizma. Pioniri poput J.B. Rhinea i Hansa Bendera neprestano

su ponavljali: ako je mogu6e dokazati stvamost paranormalnihpojava, onda ce dovjekova mentalna, spiritualna dimenzija bitispa5ena. No, odbacivali su mije5anje psi-fenomena i religije.Bender je desto opisivao jedan sludaj kojim je ob;ainjavao svojstav.

Kad je ranih I970-tih Uri Geller izazvao praur epidernijusavijanja Zlica, Benderov Institut za rubna podrudla psihologijei mentalnu higijenu u Freiburgu ispitao je brojne ljude koj i su

tvrdili da mogu, poput Gellera, paranormalnim putem saviJati

Zlice.

Rezultati su bili razodaravaju6i - nitijedan od tih ljudi n1e

mogao prezentirati tu svoju navodnu sposobnost, Jedna starija

Lena je izvijestila da joj se trlekom Gellerova po.lavljivanja na

televizrji velika kutlada savinula u mci. Detaljnilim ispitiva-njem priznala je da ju je savinula fizidkom snagom <kako bi

Geller bio u pralu, jer u tome ima ne5to religiozno.>Nije dudno Sto su zapadni znansfvenici, koji su istraZivali

ionako kontroverzne fenomene na samom rubu znanosti. po-

kuiavali napraviti Sto stroZu granicu izmedu religioznosti ipredmeta njihova proudavanja, jer im to nije pomagalo niti uistraZivanu tih te5ko uhvatljivih fenomena, niti u njrhoru pri-hva6anju od strane zranstvene zajednice.

Bender je ovaj primjer iznosio kako bi pokazao u kojoj mje-ri ljudi povezuju religioznost i parapsiholoSke fenomene, te jevezu izmedu psi-fenomena i sfere religr.le smatrao nepnhvat-ljivom. No, novi ruski parapsiholozi smatraju je prilidno vje-rojatnom.

Parapsiholog Erlendur Haraldsson s Islanda nedar.no jepredstavio i argumente koji podrZavaju takav stav. Otkrio jeda wlo religiozri ljudi, kao i oni koji vjeruju u Zivot posh.le

smrti, postiZu puno bolje rezultate u psi-testovima od onrh kojise ne smatraju pretjerano religiomima. I dok zapadni parapsi-

holozi i dalje prilidno okhjevaju s prihva6anjem mogu6nosti da

se parapsihologiju smjesti u sferu spiritualnosti, u suvremenimruskim pslistraZivanjima vidljiva je promjena koja vodi po-

vratku spiritualne dimenzije.

40 . NEXUS www. nexusmagazrne. com LISTOPAD_STUDEN] 2OO5

scan by krista

rsruZrvlxm DoKToRA DMTTRTJEVASpremnost i otvorenost ruskih istraZivada da obja5njenja

nekih pojava u svijetu koji nas okruZuje potraLe u Sirim kon-

ceptima energija i njihovih posljedica na duh, ne prestaje kod

parapsihologije. I drugi se ruski znanstvenici ne ustrudavaju

ponuditi holistidka rje5enja problematike kojom se bave. Ako

dokazi upuduju na neobidna rje5enja, spremno 6e pomaknuti

gr anice priznale stvamo sti.

Takav je tim manstvenika u Novosibirsku, okupljen oko dr.

Alekseja Dmitrijeva, profesora geologije i mineralogije, ek-

sperta za globalnu ekologiju i Sefa Ujedinjenog instituta za

geologiju, geofiziku i mineralogiju Sibriskog odjela Ruske

akademije manosti koji tvrdi da cijeli Sundev sustav prelazi

u drugadije energetsko podrudje od onoga u kojem je bio do

sada, u podrudje s vi5im energetskim frekvencijama. Iz meduz-

vjezdanog prostora taj se visoko nabijeni energetski materijal

uvladi u meduplanetarno podrudje naieg sustava i stvara neku

vrst povi5enih energetskih stanja na svim planetima, kao i na

Suncu.

Time Dmitrijev obja5njava porast katastrofa na Zemlji tj. po-

datke poput onih da se broj potresa od 1973. pove6ao za 400o/o, d,a se aktivnost vulkana izmedu 1875. i 1993 ' pove6ala za

500 % (istraZivanja ameridkog znanstvenika Michaela Mande-

villa), da je broj katastrofa poput uragana i poplava porastao

410 % imredu 1963. i 1993, broj ciklona od Rusije prema

Zapadunarastao 2,5 pula u zadnjih l0 godina te da se tornado

pojavljuje 200%, Eeice nego prije 50 godina Dmitrijev spomi-

nje promjene i elektridnog i magnetskog polja te magnetizaciju

stijena i tehnidkih ob1ekata, zatim destruktivna elektridna pra-

Znjenja te gravitacijske efekte poput levitacije

PROMJEITE U SI]NdEVOM SUSTAVT]

Danas je prihvaiena leza da uzrok globalnim klimatolo5kim

promjenama treba potraZiti u globalnom zagrijavanju, no Dmi-

trijev upuduje na dinjenicu da se takve promjene dogadaju u di-

tavom Sundevom sustavu te smatra da su suSe, poplave i druge

klimatske promjene naZemllt dio promjena kroz koje prolaze

svi planeti Sundevog sustava.

Promjene na svim planetima mogu se svesti u tri osnovne

kategorije: promjene energetskih polja, promjene u sjaju i pro-

mjene u atmosferi.Tim dr. Dmitrijeva vjeruje kako je uzrok ovih promjena Sun-

ce, dije se magnetsko polje takoder promijenilo - od 1900. oja-

talo je 2a230 posto. Po Dmitrijevu, do prirodnih katastrofa po-

put zemljotresa ili tornada dolazi nekoliko dana prije ili poslije

ve6ih promjena na Suncu. No, on ne ostaje kod dobro poznate

veze izmedu dinamike Sunca i LivotanaZemlje, vei tvrdi da se

radi o do sada nevitlenoj energetskoj promjeni do koje dolazi

stoga Sto na5a heliosfera ulazi u podrudje spomenute visoke

eteridne energetske gusto6e unutar lokalnog meduzvj ezdanog

prostora.Heliosfera je omotad oko cijelog Sundevog sustava kojega

stvara magretsko polje Sunca. Ona ima oblik suze kojoj je duZi

i tanli laaj, tj. <rep>, usmjeren u suprotnom smjeru od onoga

u kojem se sustav kre6e (poput repa kod kometa). IstraZuju6i

prednji rub heliosfere, ruski znanstvenici su otkrili usijanu plaz-

mu. Naime, na svom putovanju kroz meiluzvjezdani prostor,

na5a je heliosfera jo5 1960-tih ftako pretpostavlja Dmitrijev)

nai5la na drugadiju wstu materije i energije, sastavljenu od iona

vodika, helija i hidroksila s dodatkom drugih kombinacija i ele-

menata Ova wsta plazme, raspr5ene u mecluzvjezdanom pro-

storu, predstavlj ena je magnetiziranim prugastim strukturam a'

Prolazak heliosfere (sundevog sustava) kroz tu strulcturu dovela

je do povecanja udamog vala ispred Sundevog sustava od 3 ili 4AI (astronomske jedinice:udaljenost Zemlje od Sunca) do 40

AI i viSe. Debljanje ovog udamog vala dovelo je do toga da je

plazrna okruZila Sundev sustav i potom prodrla u meduplanetar-

ni prostor. Ovaj prodor doveo je do neke vrste prinosa materije

i energije u Sundev sustav te se toj promjeni zapravo pripisuje

porast prirodnih nepogoda, vulkana, potresa, oluja i poplava.

PROMJENE GEOMAGIIETIZMAZna(ajne promjene zabiljelene su i kod Zemljinog geoma-

gnetizma, koji je od velike vaZnosti za sav Zivot na ZemljiVelik broj svemirskih letjelica i sondi posljednjih je godina

zabiljeLio rast heliosferidnog magnetnog zasi6enj a, a zamije-

6eno je i ubrzavanje kretanja Zemljinih magnetnih polova. Uposljednjih 100 godina magnetni pol putovao je skoro 900 kmprema Indijskom oceanu. Ovo znadajno pomicanje polova po-

delo je 1885, a najnovrji podaci o stanju arktidkog magnetnog

pola (koji se kreie prema istodnosibirskoj svjetskoj magnetskoj

anomaliji, kroz Arktidki ocean) pokazuje da je taj pol <puto-

vao> vi5e od 120 km tijekom l0-godi5njeg razdoblja od 1973

do 1984, a 150 km trlekom istog intervala od 1984. do 1994'

(danas je na koordinatamaTS.3" sjever i 104.0" zapad).

Dmitrijev u svom radu istide da ubrzanje pomicanja pola

LISTOPAD_STUDENI 2OO5 www, nexusmagazlne. com NEXUS .4I

scan by krista

(prosjedno 3 km godi5nje tijekom deset godina) i njegovo pu-tovanje uzduZ geopovijesnog koridora inverzije magnetnih po-lova (koridora koji je ustanovljen analizama vi5e od 400 pale-oinverzi'snih mjesta) vodi do zakljudka da ubrzanje putovanjapola koje vidimo nrje tek pomak ve6 preokretanja magnetnihpolova u svom punom procesu. Ubrzanje putovanja polovamoZe narasti i do brzine od 200 km na godinu, Sto madi da se

preokretanje polova moLe zbiti puno brZe od odekivanja.Povedane kolidine materije i energije koje zrade solami vje-

tar i meduplanetami prostor podele su juriti Woz te pro5irene

magnetne <pukotine> u polamim podrudjima, uzrokujuii da se

Zemljna kora, oceani i polarne kape zatopljavaju Proudava-njem geomagnetske paleoinverzije (zamjene polova u pro5lo-sti) i njenih posljedica, prof. Dmitrryev zakljuduje da sada5njiprocesi shjede scenarije svojih drevnrh prethodnika. Kakvog6e to imati udinka na ljudski rod?

Evo primjera. Tijekom prethodnih 25 milluna godrna, ma-gnetska preokretanja zbivala su se dva puta u pola milijunagodina dok ih je u zadnjih mihlun godina bilo 8-14 (edanpreokret svakih 71.000 do 125.000 godina) Razdoblja maksi-malne udestalosti poklapala su sa smanjenlem razine oceana usvijetu (za l0-150 metara) zbogstezanla (uzrokovanoe razvo-jem procesa nabiranja kore). U razdobljima manie udestalostipromjena geomagnetskih polja, dolazilo je do naghh povisiva-nja nivoa svjetskih oceana zbog ekspanzije i procesa 5renjau kori. Promjena polova koja je tijeku, po Dmitrileru. ne bitrebala dovesti do poveianja volumena oceana zbog zatoplja-vanja, ve6 prr.ye do sniZavanja razine oceana. Time on ukazu-je da se planetami procesi pojavljuju na sloZene i dinamidnenadine, spajaju6i sve sile pa treba spajati sva polja kako bi se

razumio cijeli sustav.

KLIMATSKE PROMJEI\IEPo Dmitrijevu, ,,efekt staklenika" kao scenarij za klirnatsku

promjenu je najpoznatije, ali najslabije objainlenle za ra zbir a-

nja. Ve6 je zamije6eno da je rast koncentracije COI prestao i daje sadrZaj metana u atmosferi podeo opadati. ali zaropJlavanle

se nastavilo. iini t. da je Zemljintemperaturni reZim sr e or i-sniji o vanjskim utjecajrma, a u tom kontekstu Dmrtrijer napo-minje da je lttrational Oceanic and Atmospheric ,1clnt:rtistrationl. kolovoza 1998. objavila kako je 1997. bila naltopir;a godinaod kad se to raduna (od 1880) te daje devet najtopJrlrh godinaod tada bilo u zadnjih 1l godina.

Po njemu, preslagivanja klime vidljivo je kroz: drstribucijunovog sloja ozon ; kroz pritok novog matergala (plazne) izmeduplanetamog prostora kroz polarne reg4e i kroz sr.1etske

lokacije magnetskih anomalija; kroz rast jonosferskih efekatau izravnoj vezi s vremenom, magnetiznom i temperarurom.Postoje i staLei izvje5taji o smanjenju koncentracrla re_sional-

nog stratosferskog ozona (25% do 49% lli viSe iznad Sibirate globalno smanjenje sadrlaja ozona na visinama od 20-26milja s maksimalnim smanjenjem od 7%o na 24 milje). a uisto vrijeme nema izra'ynog dokaza o rastu [fV zadenla na tlu(usprkos tome, broj (ozonskih uzbuna) u velikim europskimgradovima raste - 1994. ih je u Parizu bilo 1800) pmitrij tojzb(i)rci dodaje i podatak da su u sibirskom podrudju registrira-ne znadajno visoke koncentracije pow5inskog sloja ozona - uNovosibirsku je koncentracija ozona ponekad premaiivala 50posto normalnog nivoa.

Misterij predstavlja detekcija plina HO2, kojega na visini od

1l milja stvara potpuno nepoznati izvor ili mehanizam. Ovajizvor HO2 otkriven je prilikom istraZivanja omjera OH4{O2u rasponima izmedu 4,35 i21,70 milja u gomjoj troposferi istratosferi, a Dmitrijev tvrdi da 6e upravo tajanstveno nastajuirspoj HO2 s vremenom postati kljudna supstanca za prijenos

42.NEXUS www. nexusmagazrne. com LISTOPAD-STUDENI 2OO5

scan by krista

ozona i njegow redistribuciju u niZu stratosferu. Podwgava-

nje drnamike ozonai njegove distribucrje nepoznatom izvoru

HO2, ozna1ava preobrazbu Zemljine abnosfere u nove fizikal-no-kemijske procese.

Nej ednolikost koncentracij e Zemlj rnog ozona uzrokovat 6e

nagli rast uspona i padova temperature, Sto 6e dovesti do po-

veianja brzine kretanja zradnih masa i do nepravilnosti u kru-Zenju vlage. Temperatumi gradijenti se mrjenjaju i oko cijelog

planeta stvorit 6e se novi termodinamidki uvjeti za cijele re-

gije; posebno kad oceani podnu sudjelovati u novoj termalnoj

neravnoteZi (: hladenje Europe i Sjeverne Amerike)' S Antar-

ktika ved stiZu izvjestaji o dramatidnoj reakciji vegetacije na

nedavne klimatske promjene. 1964. je ustanovljeno da tamo

raste 700 vrsta, a 1990. je ustanovljeno da

ih raste 17.500.

Brzo pove6an a r azina oceana (zbo g ota-

panja polarnih regija) dovest 6e do nagle

promjene obalnih linija, redistribucr.lu od-

nosa tla i mora te aktivaciju geodinamidkihprocesa, 5to 6e biti glavne karakteristikeprocesa koji vode prema novom klimat-skom i biosferskom poretku.

Po Dmitrijevu, sve osobine iz te klase

fenomena zahtijevaju razvoj novih grana

moderne fizike (pogotovo stvaranje "ne-

homogenitnog fizikalnog modela vakuu-

mu), kako bi se otkrila prava prirodutih objekata koji odito i pritajeno dje-

luju na geoloiko-geofizidki i biosferski

okoli5 te na ljudski Zivot.Ovi se procesi najve6im dijelom

manifestiraju u osobinama Zemljinogelekromagnetskog kostura koje je te5-

ko registrirati i promatrati, ali se tidu

i geofizikalnih i klimatskih interakcijaiznedu Sunca i Zemlje te iznedu pla-

neta i Zemlje.Aleksej Dmitrijev rvrdi da se tran-

formacije na naSem planeru razvilajuubrzano, pa je stoga vahro da politi-dari bude informirani i uvjeZbani za

razumijevanje globalnih odnosa iznedu prirodnih i ljudskihaktivnosti. Po njemu, nagli rast destruktivnih snaga na5ih teh-

nogenih sustava na planetarnoj, kao i kozmidkoj skali, stav-

lia budu6nost preZivljavanja na3e tehnokratske civilizacije u

pitanje. Princip prevlasti prirode nad trenutnim neodjeljivimtehnogenim i psrhogenim aktivnostima i rezultatima postaje

sve vi5e odita.On je poku5ao dokuiiti i kako 6e ta nova situacija utjecati

na Zivot na Zemlji. Postoji mogudnost, kaLe on, da bi te pro-

njene mogle biti uzrok nekoj vrsti spontane masovne evoluci-

1e iovjedanstva, te da nije nled tek o klimatskim promjenama

vec o globalnim promjena u procesima Zivih organizama. Po

n-iemu, te energetske promjene koje se dogadaju, neposredno

utiedu i na same molekule DNA. U nai se sustav probija neka

vrst energije koja mgenja nadin funkcioniranja planeta i wste

Livota.Livotni oblici, ukljuduju6i i dovjeka, doZivljavaju pro-

mjene unutar svoje DNK strukture, pa je mogu6e kako je ovaj

prolazak kroz energiju drugadije frekvencije skriveni uzrok ievolucij a prij a5nj ih doba.

Ovi fizikalni procesi i nove odlike fizidkog i geolo5kog oko-

liSa, nametnut 6e posebne prilagodbene izazove svim oblicimaLivotanaZemlj| Problemi adaptacije na5e biosfere na te nove

fizidke uvjete mogu se promatrati u dva smjera - kroz op6e

tendencije te kroz prirodu promjena.Opie tendencije tidu se rasta sadrZine energije na5eg plane-

ta, Sto vodi do pobudenih ili nabrjenih stanla nekih Zemljinihsustava. Najjade promjene dogaclaju se u omotadima planetar-

ne plazne, a prema njima se pode5avaju

proizvodne mogu6nosti na5e biosfere.

Trenutno je doprinos energije primrje-

6en kroz stvaranje plame u jonosferi,

kroz magnetne oluje u magnetosferi, te

kroz ciklone u atmosferi. U sklopu togvisoko-energetskog atmosfersko g feno-mena, rijetkog u pro5losti, mijenja se isastav omotadaplazme. Prirodno je da ce

sav Zivi svijet osjetiti promijenjene uvje-te elektromagnetskog polja i zemljineklimatske ma5inerije te da ce se svi Ziviorganizmi na6i pred zadatkom smi5ljanja

novih nadina prilagodbe. Prirodnirazvoj tih novih oblika moZe dove-

sti do potpune globalne revizije la-

naca vrsta i ivota na Zemlji Moguse pojaviti nove kvalitete, dovodedi

novo fizidko stanje Zemlje u ravno-teZu s novim organizmidnim mo-guinostima razvoja, reprodukcije i

usaw5avanja.Dmitrijev pi5e da to zradi da smo

pred problemom prilagodbe dovje-

danstva tom novom stanju na Ze-mlji. Ali novi uvjeti, drje biosferskeosobine variraju, nisu jednoliko ras-

poreileni. Svaki Zivi stvor na Zemljipro6i 6e kroz <ispitivanje>, <inspekciju kontrole kvalitete>,kako bi pokazao svoju mogu6nost da udovolji ovim novimuvjetima.

Ove evolutivne promjene uvijek zahtijevaju napor iizdrLljt-vost, kako kod individualnih organizama, tako i kod wsta izajednica. Stoga nije rije6 samo o klimatskim promjenama,

ve6 mi kao ljudska bi6a prolazimo kroz globalne promjene u

vitalnim procesima Livth organizama ili samog Zivota. Sve te

stvari se ne mogu promatrati izdvojeno ve6 samo kao dio lanca

promjena jer se kre6emo prema klimaksu imenadnih promjena

cijele naie fizidke stvarnosti, u kojem ie se promijeniti priroda

materije cijelog Sundevog sustava, ukljudujuii i tijelo dovjeka.

U tom procesu duhovno-etidki razvoj ie bitijedan od kljudnihfaktora prilagodbe.

-ISTOPAD-STUDENI 2OO5 www. nexusmagazlne. com NEXUS .43

scan by krista

TEKUEE SVJETLO - KONTAKT S

DRUGIM SVJETOVIMA

frenutna situacija u naSoj heliosferiI iru vanjski, meduzvjezdani. sve-

mirski uzrok. Pretpostavka dr. Dmitrije-vajest da u osnovi tih zbivanja leZe sve-mirsko-fizidki procesi stalnog stvaranjakoji su oblikovali i nastavljaju razvijatina5 svemir. Trenutno pobudeno stanjena5e heliosfere postoji u cijelom orga-nizmu na5eg Sundevog sustava kojegadine Sunce, planeti, mjeseci, komete iasteridi, kao i plazma, elektromagnetskimediji i strukture meduplanetamog sve-mira. Zbog te meduzvjezdane energiju iinjekcije materije i energije u heliosferu,zabiljeLenje niz novih energetskih pro-cesa i formacija na svim planetima, kaoi izmedu planeta i njihovih mjeseci te iz-medu planeta i Sunca.

Zemljina sposobnost da se prilagoditim vanjskim djelovanjima i prijenosimase pogor5ava. Po Dmitrijevu, teZom jedine tehnogene promjene koje smo na-pravili prirodnim osobinama na5eg ge-olo5ko-geofizidkog okoli5a. NaS planetje u procesu dramatidne promjene; pro-mjenom elektromagnetskog kostura krozpromjenu geomagnetskih polja polova, ikroz sintetske promjene u ozonu i vodi-ku, dolazi do zasiienja zemljinih omota-Ea plazrne. Ove promjene praiene su kli-matsko/atmosferskim, biosferidnim pri-lagodbenim procesima koji postaju svejadi i de5ii, Stoje vidljivo <neperiodidkimkratkotrajnim dogadajimu tj. katastro-fama. Po dr. Dmitrijevu, <postoje razlozikoji ukazuju na dinjenicu da rast etidkihili duhovnih kvaliteta dovjedanstva moZesmanjiti broj i jadinu sloZenih katastro-fu. Postalo je od vitalne vaZnosti da se

i u povoljnim i u katastrofi dnim regijamaZemIje podnu zajedno uzimati u obzir<osobine geoloSko-geofizidkog okoli5a,razliditost i jadina kozmidkih utjecaja testvarni stupanj duhovno-etidkog r azv ojanaroda koji Zive na tim prostorima.>

Po Dmitrijevu, (razumno je ukaza-ti da 6e na5 planet uskoro iskusiti ovenove uvjete rasta energije koji 6e ozna-diti promjenu u novo stanje i osobineodnosa Svemir-Zemlja. Oni organizmitih podrudja Zemlje koji imaju glavne<umetke> zattyezu tj. privlade kozmid-

44.NEXUS

ke utjecaje, predvodit ie u razvoju od-govarajucih reakcija ili procesa Livotanate nove uvjete. Ove zone okomitih tran-sfera energije vei postaju srce-rasadniciu potrazi zanovim sistemima prilagodbei zajednidkih transformacija. Opia listaovih zona ukljuduje polama podrudja,istodne kontinentalne krajeve ekvatori-jalnih regija (Karibi, Madagaskar, Filipi-ni,Luto more itd) i unutra5nje kontinen-talne zone nabiranja i uzdizanju (Hima-laj a, Pamir-Hinduku5, Altaj ski sustav).

Najznadajnija od tih podrudja su helio-senzitirme zone,tj. one koje su izuzetnoosjetljive na solame aktivnosti. Na timprostorima zablljeLene su vrlo drama-tidne i neobidne manifestacije neravno-mjernog ustroja vakuuma. Ti ustroji (iliobjekti), potom medusobno djeluju s he-I i osenzitivnim zorama stvaraj uii dubokei mo6ne efekte na okoli5, poput utjecajai mrjenjanja seizmidkih aktivnosti ili ke-mrjskih sastava. Ti objekti podrudja ne-homogenidnog vakuuma pokazuju <ka-rakteristike ne-iz-ovog-fi zrdko g-svij eta>poput <teku6eg svjetlu ili <ne-Newton-skog kretanja>>, pa je <teSko ne opisatinjihove manifestacije kao'medusvje-tovne procese'>. Dmitrijev nagla5ava dasu upravo heliosenzitivne zone bliskopovezane s tim <medusvjetovnim proce-simu koje stvaraju poremecaji fizikalneistovrsnosti vakuuma.

Po Dmitnlelu, takvi poremedaji uzro-kuju i stvaraju procese preno5enja ener-gije i materije iznedu eteridne sredine inaSeg hodLmenzionalnog svijeta. Koli-dina takvih fenomena. koja je bogata isvojstvima i raznolikoScu. ve6 sada brzoraste. Stotine tisuca tih prirodnih samo-svjetle6ih formaciia cinr sr e veii utjecajna zemljina geofiziika pol_ia i biosferu.Dmitrijev propagira ideju da je prisut-nost tih formacija _elar-ni prethodnik pro-mjene Zemlje. Ona sr e r i5e i viie posta-je <subjekt prijelaznrh fizikalnih procesa

koji postoje unutar granienoe podrudjaizmedu fizikalnog r akuma i naSeg mate-rijalnog svijeta>.

Po njemu, sve to sta\ Iia ior jedanstvo,

i svakoga od nas. iz-ar no n:-ed r rlo teSki

i glavni problem; stvaranje re r olucionar-nog napretka u ananju koji ie zahtijevatipromjenu naSeg razrniSljanja kako bi se

izjednadio s tim nikad prije r idenim fe-nomenima koji se sad pojai ljuju srudapo svijetu.

Dr. Dmitrijev kaie da nema drugogputa u buducnost osim vrlo duboke unu-tamje iskustvene percepcrje i ztanja o

tim dogadajima, koji se dogadaju u na-

Sem okoliSu. Samo kroz razumijevanje,naglaSava on u zakljudku svoga rada, do-

vjedanstvo ie posti6i ravnoteZu s oZivlje-nim pritj ecanj em planetofi zkalnih stanj a

i procesa,

www nexusmagazrne. com LISTOPAD_STUDENI 2OO5

scan by krista

rofesor psihij atrij e dr. John E. Mack (1929 - 2004 .) s Harvardske medicinskeSkole zastupao je smjer ( prema njemu pokret) u psihologiji poznal pod nazi-vom "transpersonalna psihologija". U tom pristupu psihologiji velika vaZnost

se pridaje takozvanim 'transpersonalnim' iskustvima kroz koja osoba tran-scendira uobidajeno razumijevanje stvamosti. Prema teoretidarima tog psihologijskogsmjera takva iskustva bi bila u osnovi svih duhovnih tradicija.

Zagovomici tog smjera ne prave o5tru razliku izmedu svijeta duha i svijeta materijevec drLe da postoje razine stvarnosti; od grube materijalne stvamosti preko psiho-men-talne do duhovne, pri 6emu svaka iduda od tih razina ukljuduje svojstva prethodnezajedno s novim osobitostima.

Dr. Macka NLO-i u podetku nisu previ5e zanimali. Bio je odgojen u sekulamom,racionalistidkom svjetonazoru.Za sebeje rekao daje osobakojuje te5ko nane5to pre-

obratiti, odnosno uvjeriti bez dvrstih argumenata.Njegovo zanimanje za tu problematiku podelo je 1989. kad je od kolege Keitha

Thompsona dobio njegov dlanak o jungovskoj interpretaciji fenomena NLO. ilanakje bio iz knjige o transpersonalnoj psihologiji koju je uredio Stanislaw Grof a bavila se

sludajevima takozvanih "spiritualnih kriza" (engl. 'spiritual emergencies').

U to vrijeme Mack je vjeZbao kod Grofa meditativnu tehniku poznatu kao holotropnirad na disanju (engl. 'holotropic breathwork). Jedan prijatelj iz te skupine upoz:rao gaje s Buddom Hopkinsom, jednim od pionira u istraZivanju fenomena otmica. Hopkinsje dr. Macka uputio u detalje o tim sludajevima.

Ono Sto je dr. Macka potaknulo na vlastito istraZivanje fenomena otmica bilo je vrloprecizno podudaranje detalja izirvjeila ljudi koji su ga doZivjeli (ta izvje56a opisivalasu sludajeve izEitavogsvijeta- ne samo iz SADa). Naprimjer, kadabi jednoj odtih oso-

ba bila prlkazana skica biia koje je druga osoba sa slidnim iskustvom navodno vidjel4prva osoba bi pokazivala strah. Takve i slidne reakcije zaintrigirale su dr. Macka jer su

upu6ivale da se tim osobama dogodilo ne5to zaista stvamo, a ne umi5ljeno. Dr. MackkaZe kako je imao osje6aj da se tu ne5to zaista zbiva, ne5to Sto on ne razumije i Sto se ne

uklapa ni ujednu poznatu shemu. Dodaje daje osnovna stvar koja gaje navela da feno-

men uzne ozbiljno to Sto iskustva tih ljudi nije mogao nikamo klinidki "smjestiti".Tijekom svog l0-godi5njeg istraZivanja dr. Mack je radio s vi5e od 200 osoba. U

osnovi njegovog rada bilo je nastojanje da ljudima koji su doZivjeli takvatraumatidnaiskustva pomogne da ih integriraju u svakodnevni Zivot - da se naude nositi s njima- i pokuiaju iztoga neito nauditi. Ljudi su mu se javljali telefonski ili putem pisama,

a odabir potencijalnih ispitanika bio je strogo selektivan, temeljen na standardnim psi-ho-testovima. Ispitanici su bili obidni, normalni ljudi, mentalno i emocionalno stabilneosobe kod kojih nije bilo znakova psihopatologije ili poku5aja prijevare. Sto se tidedobi ispitanika ona se kretala izmedu dje6je dobi i dobi od pedesetak godina.

Mackov pristup fenomenu (metodologija)Dr. Mack je koristio hipnotidku relaksaciju u kombinaciji s intenzivnim fokusira-

njem na disanje. Prvo bi ustanovio, putem intervjua tijekom najmanje sat i pol vre-

-.S]OPAD_STUDENI 2OO5 www. nexusmagazrne. com NEXUS .45

scan by krista

mena, da li osoba pokazuje sugestivne indikatore za fenomenotmice (takvi indikatori su, na primjer, mala bi6a u blizini oso-

be ili razdoblja nedostaju6eg vremena).

Ponekad bi se ispitanik odmah prisjetio ditavog iskustva. Za-

nimljivo je da su ljudi koji su u nekoj fazi svog Livotauzimalipsihodelike pokazivali tendenciju da se prisjete iskustva na ta-

kav i zravan nadin, bez primj ene h ipnotidke re gre sij e.

Op6enito, kad je primjenjivao standardni postupak hipnozei relaksacije da bi osobu doveo u promijenjeno stanje svi-jesti kako bi se prisjetila i oZivjela iskustvo i kad bi osoba

do5la do kritidne faze iskustva - kad se pojavila neka izraL'e-

na tjeskoba ili uznemiruju6i tjelesni osjet -dr. Mack bi tadausmjerio paZnju osobe na disanje. To bi je vratilo u trans ipomoglo joj da prode kroz strah ili stres

koji je proZivjela u to vrijeme. Prema dr.

Macku, najve6i dio sje6anja kod ispitani-ka dozvan je bez nekog posebnog nasto-janja oko opu5tanja.

Dr. Mack posebno naglaiava da su in-tenzivne duvstvene reakcije (afekti) kojise javljaju kod ispitanika dok prolaze krozkritidne faze svog iskustva tijekom regre-

sivne seanse temeljne za razlikovanje togfenomena od fantazije 1li del:uzije te za

njegovo dijagnosticiranje. Neki ispitanicidoslovno bi se tresli od shaha pri suoda-

vanju sa sje6anjem o tome kako su biliparalizirani ili vidjevSi ponovo malabi6a s velikim glavama i velikim ta-mnim odima.

Prema dr. Macku, upravo je afektiv-na snaga ono Sto ditavom iskustvu daje

autentidnost i upuiuje da je posrijedirealno iskustvo.

Osnovni elementi iskustva otmiceprema dr, Macku :

1. Osoba se moZe nalaziti bilo gdje

(u kuii, u aufu, na otvorenom) a neo-

bidni posjetitelji dolaze gotovo "ni od

kuda".2. Osoba mole za1tli nekakav neobidan zvuk (poput zuja-

nja) ili vidjeti neobidnu svjetlost ili NLO u blizini.3. Prolazi kroz promjenu stanja svijesti, ne onesvijestiv5i se.

Postoji vremensko razdoblje kojeg se ne moZe kasnije, nakon

iskustva, sj etiti. Biva paralizirana.4. Osjeda da ju se bez njezine volje premje5ta pomodu ne-

kakvog neobidnog energetskogsnopa, kroz zid ili prozorsko

staklo - ako se nalazila u zatvorenom stanu - kroz Satorsko

krilo i sliEne fizidke prepreke.

Pri tom prolaZenju kroz fizidku prepreku osje6a intenzivnuvibraciju u tijelu, na - kako obidno kaZe - stanidnoj ili mole-kularnoj razini.

Prva reakcija na to iskustvo kojeg se prisjeti tijekom seanse

je osje6aj da to Sto joj se dogadalo nije mogu6e jer se ne uklapa

ni ujedan od poznatih prirodnih zakona.

Prije ili kasnije ugleda jedno ili vi5e malih neobidnih dovje-

kolikih bi6a s velikim glavama i velikim tamnim odima (popu-

larno nazvanih "greyjevi" - "sivi").5. Taj prijenos (obidno ganaziva " isporuka") zavrSava u ne-

kakvom zatvorenom prostoru, uunutrainjosti nekakvog vozi-la (koje obidno naziva "brod") koje bi, u nekim sludajevima,

vidjela intanakad mu se pribliZava.Zidovi tog "broda" su zaobljeni, a u njemu se nalaze druga

takva bi6a medu kojima se jedno istide kao voditelj (naziva ga

'doktor" ili slidno). Ponekad bi se tu nalazila ve6a biia potpu-

no nalik ljudima zakoja se dini da su pridruZena spomenutim

malim humanoidima.6. Osoba biva podvrgnuta nekoj vrsti medicinskih postu-

paka koji mogu biti vrlo uznemiruju-6i i dak bolni. Bi6a vr5e detaljan pre-gled osobe, a najneobidnije je to Sto

joj prisilno uzimaju uzorke nasljed-nog materijala - spermu odnosno ja-jaica. Ponekad se spominje iskustvo

ugradivanj a implantata (siiu5nih usada-

ka u tkivo).7. Iskustvo zavr\ava povratkom ote-

tog, obidno na mjesto na kojem se na-

lazio prije otmice. Dogadaju se sluda-jevi da je osoba vra6ena na neko uda-

ljenije mjesto tako da osim osje6aja

nedostajudeg vremena ima i osje6aj

neobj a5nj ivog prostomog pomaka.

8. Takvo iskustvo moZe se pono-

viti vi5e puta i ukljudivati dodatne

elemente.Jedan od elemenata iskustva je te-

lepatska komunikacija (izravni vano-sjetilni prijenos misli) s tim bi6ima.

Prema dr. Macku, izgleda da iejedna od znadajnih svrha fenome-

na otmica kreiranje hibridne vrste(rase), izrnedu ljudi i tih bi6a.

Iskustvo ima transformativniaspekt. Kad ispitanik proile kroz

traumu, tijekom vi5e regresivnih seansi, podinje se kod nje-

ga mijenjati percepcija njegovog iskustva. Osje6a se manje

irtvom,a iskustvo pro5iruje njegovu svijest i otvara se prema

ditavoj novoj perspektivi o njegovom mjestu u svemiru.

JoS jedan vrlo vaLan aspekt fenomena, prema dr. Macku

moLda i kljudan, tide se intenzivnog informiranja od strane tihbi6a o sadaSnjem stanju na5e planete i neodgovorirom postu-

panju ljudi prema biosferi 6iji smo dio.Ta informacija im je prenijeta flarazne nadine, a najsnaZniji

je onaj kada osoba ima vizualni kontakt s velikim odima tihbiia. Tada doZivi osje6aj duboke povezanosti s tim bi6ima i s

viSom razinom realnosti ("Izvorom", kako oni obidno kaZu ).Dr. Mack je stekao dojam da su ta bi6a neka vrsta posrednika

izmedu vi5e realnosti i nas koji se kreiemo u gtuboj, fizidkojrealnosti. Ona bi nam bila poslana kao neka vrsta "kozmidkekorekcij e" naieg neodgovornog postupanja.

46.NEXUS www. nexusmagazrne.com LISTOPAD_STUDENI 2OO5

scan by krista

Uslled iskusfva koje je pro5la, osoba desto teZi poslovima

koji su viSe povezuju(,i, aznaju se kod nje pojaviti i iscjelitelj-ske sposobnosti.

Kao popratna pojava spomenutih energetskih, vibracijskihiskustava tijekorn otmice. kod osobe se desto jave neobidne,

paranormalne sposobnosti. (Na primjer, uodavaju anomalije u

radu elektridnih uredaja u njihovoj blizini i sl.).

Osobi je tijekom otmice upu6ena poruka da je sadainji na-

din Zivota ljudi na Zemlji neodrZiv i da kao vrsta moramo hit-no ne5to poduzeti. U osnovi takvog sadainjeg stanja planete,

prema dr. Mackovom mi5ljenju, jedosada5nja dominantna paradigma

zapadnjadke kulture, koja se obidnonaziva "antropocentridni racionali-zam ". Osnov na znat aika te parad igmeje uvjerenje da su ljudi, ljudska biia,istaknuta inteligentna vrsta u svemirui na planeti Zemlji. Fenomen otmicaizaziva gotovo svaki aspekt te paradi-grne. (O tome 6e jo5 biti rijeii ne5to

kasnij e).

Paradigme o fenomenu otmicaOsim shva6anja da su otmice realan

fenomen, nesto Sto se stvamo dogodi-

lo i Sto je autentidno, postoje i druga-

CSETI-ja (Greerove istraZivadke skupine) o naravi fenomena

otmica. U osobnoj korespondenctji iz 2003. godine on mi jeporudio (preko Wila Buech6a, komunikacijskog direktora In-stituta Dr. John E. Mack - tada Centra za psihologiju i dru5tve-

nu promjenu) da osje6a kako postoji kulturolo5ki uvjetovano

pogresno shva6anje, percepcija, da sva iskustva koja su kori-sna i prosvjetljuju6a moraju biti ugodna. Isticao je da traume

- lcoliko god bile neugodne - mogu ubrzali razvoj i da trauma-

tidne vidove iskustva bliskih susreta vidi u tom kontekstu: da

"posjetitelji izazivaju 5ok iako im namjere mogu biti dobre".(S tim Mackovim gledi5tem ne bi

se sloZili neki istraZivadi koji prizna-ju realnost fenomena otmica ali ga

doZivljavaju kao prijetnju. Medu ta-kvim istraZivadima moZda se najvi-5e istide povjesnidar David Jacobs.)

Dr. Mack priznaje "da neki ljudi dine

napore kako bi sugerirali da susreti s

doSljacima (engl.'aliens') mogu bitikorisni", no osje6aoje "daje takocler

istina da su ti susreti traumatidni, da

imaju traumatidni aspekt", i ,,da ihse moZe udiniti manje traurnatidni-ma ako bi se (zapadnjadka) kulturaprilagodila prihva6aju6i ta iskustva

(iskustva otmica) kao stvama".

dija uvjerenja.Jedno takvo shva6anje je ono dr. S. Greera - voditelja Disc-

losure projekta za pokretanje svjedodenja u ameridkom Kon-gresu o predmetu NLOi CE - prema kojemu je u sam fenomen

ukljudena "enormna kolidina dezinformiranja ". Prema njemu

otmice bi bile dio tzv. "black-ops" operacija pokrenutih od

strane vrlo tajne skupine mo6nih ljudi i radilo bi se o sofisti-

ciranoj prijevari u svrhu " psiholo5kog ratovanja" kako bi se

izvan zem alj s ku prisutnost pr ikazal o prij etnj om dovj e dan stvu.

Prema Greeru, razvljene su i primjenjivane napredne tehnolo-

gije za kontrolu uma (moZdanih funkcija) putem posebno kon-

struiranih el ektromagnetskih prenosivih uredaj a'

O tome mu je navodno pridao neki biv5i obavje-

Stajac, sudionik Disclosure projekta. (Zanimljivoje da je slidne izjave davao biv5i ameridki oba-

vje5tajac C.B.Scott-Jones prema koj emu postoji

v eza izmedtNlO-a i el ektromagnetskih tehnolo-

gl1a za kontroliranje uma (engl. 'mind-control')razvijenih, navodno, u tajnim vojno-obavjeStaj-

nirn projektima. On se takoder zalaLe da se o timpitanjima odrZe otvorena sasluianja u ameridkom

Kongresu.)Valja naglasiti da dr. S.Greer nije uvijek zastupao

ovakvo stajali5te o fenomenu otmica. On je tako-

der dopu5tao mogu6nost neugodnih iskustava koja

bi proiza5la iz susreta s"izxanzemaljskim" inteli-gentnim biiima. To je vidljivo iz jednog njegovog

ranijeg izlagaqa o navodnom sludaju otmice jed-

nog visokog svjetskog duZnosnika,l 989. godine.

Naravno, dr. Mack se nije slagao s gledi5tem

LISTOPAD_STUDENI 2OO5

Dr. Mack spominje sludajeve koje ne bi bilo lako objasniti ukontekstu Greerove paradigme o tajnim operacijama. Naime,radi se o sludajevima kod kojih bi nezavisni promatrad (na

primjer susjed) ili vi5e nezavisnih promatrada izvrjestili o po-javi NLO-a blizu ku6e ili vozila u kojem se nalazila osoba, a ta

osoba kasnije isprida o svom iskustvu otmice vezanom upravouz taj NLO.

Ona pritom nebi znala da je bilo nezavisnih promatrada nje-

nog sludaja. (Zanimljivo je, prema Macku, da se dogadaju i

sludajevi kada je osoba fizidki prisutna, nije nestala, a ipak

doZivitakvo ili slidno iskustvo.)

www.nexusmagazlne. com NEXUS .47

scan by krista

Krajem 1980-tih Budd Hopkins je istraZivao sludaj hoji se

dogodio u New Yorku, kada je jedna i.en.a bila transporliranakroz prozot svog stana. lzvan zgrade, nekoliko odevidaca vi-djelo je NLO, bi6a i Zenu kako s biiima ulazi u NLO, a nakon

toga NLO kako odlazi u East River. Odevici su potvrdili ono

Sto je Hopkins otkrio hipnotidkom regresijom kod Zene.

Carl Sagan je zastupao ideju da su iskustva otmica neka vr-sta halucinacija. On navodi dasopis Harvard Mental HealthLetter, od r$na 1994., prema kojem bi halucinacije koje prate

paralizu sna bile " temelj prida o posjetima bogova, duhova ivanzemaljskih bi6a". Paraliza sna je dosta 6est, iako nedostat-

no poznal, psiholo5ki sindrom do kojeg dolazi u takozvanomhipnopompnom stanju - prijelaznom stanju svijesti kad osoba

viSe ne spava ali joS nije niti potpuno budna. ( Slidno stanjekad osoba prelazi iz budnog stanja u stanje spavanja nazivase hipnogo5kim stanjem. Spominje se daneki koji su doZivjeli otmice vjeruju kakoim se to dogodilo dok su bili u tom stanju.)Kod paralize sna osoba je, tijekom neko-liko minuta, nepomidna i napeta, osjeiateZinu na grudima, kucanje srca je ubrzanoa disanje oteZano.

Fiziika evidencija fenomena otmicai otpor znanstvene zajednice

Prema dr. Macku, fenomen otmica bispadao u vrstu fenomena koje nije mogu-6e verificirati sada5njim konvencionalnimznanstvenim metodama "prilagode-nima gruboj materijalnoj stvarnosti".Prema njemu, ovdje bi dak bilo te5koznati na kojem podrudju ili podrudjimaznanla radimo. Dr. Mack je smatrao darazumijevanje toga Sto se zaista dogo-dilo ljudima koji su imali bliske susre-te zahtijeva mnogo vi5e od traLenja(iskljudivo) fizidkog dokaza. Isticao jevaZnost cjelovitijeg, multidisciplinar-nog pristupa proudavanju fenomena.

Posebno j e isticao vaZnost svjedodenjakredibilnih svjedoka.

Oni koji su se tijekom 20. stoljeiaozbiljno bavili proudavanj em fenome-na NLO/CE i smatrali ih vaZnima za raztmljevanje svijeta iljudske psihe nailazili su na otpor 'oftodoksnih' zranstvenihkrugova. Cesto ih se napadalo i optuZivalo da ne slijede stan-

dardnu manstvenu metodologiju za proudavanje pojava kakvaj e, zapr av o, prilag odena kartezij ansko-newtonovskoj,' meha-

nicistidkoj' paradigmi. Jedan znadajan odmak od takvog 'orto-doksnog' stajali5ta bio je znanstveni panel priznatih znanstve-

nika, u jesen 1997., koji je vodio astrofizilar Peter Sturrocksa Stanforda. Oni su se tijekom detiri dana bavili znanstvenimrazmatrarlem fenomenaNLO i zakljudili da su brojna intrigan-tna i neobjainjiva opaZanja dovoljna da se pokrene ozbiljno ipaZljivo znanstveno istraZivanje. U zakljudnom izvje5iu po-znatomkao Sturrock Report ( Sturrockovo izvje56e, 1998.) za-

kljudili su: " Kad god se pojave neobja5njiva opaLanja postoji

mogu6nost da 6e manstvenici nauditi ne5to novo proudavaju6i

ta opaianja."U Sturrockovom izvje5du se poziva znanstvenike i isha-

Livale da se koncentriraju na sludajeve koji ukljuduju "Sto je

mogude vi3e fizidke evidencije". Dr Mack je primijetio da se

ta preporuka moZe primijeniti na proudavanje samih NLO-a (

naravno, uz pretpostavku da se radi o fizidkim objektima do-

stupnima konvencionalnoj znanstvenoj metodologiji i mj ere-

njima ), ali da razumijevanje toga Sto se zaista dogodilo ljudi-ma koji su imali kontakt s NLO-ima i njihovim upravljadima(fenomen bliskih susreta, posebno CE-4 ) zahtijeva mnogovi5e od trten1afizidkih dokaza.

Sredinom 1990-tih, kadje napisao svoju prvu knjigu o feno-

menu otmica ( Otmica, 1994.), dr. Mack je naiSao na mje5ovite

reakcije. Tada je imao dojam da sve vi5e

ljudi - posebno strudnjaka za mentalno

zdravlje - uvida autentidnost fenomena.

Primijetio je da znanstvenici koji zastupa-ju mehanicistidku paradigmu jednostavno

kaZu da takvi fenomeni - koji se ne pona-

Saju po zakonitostima koje oni razumiju iline spadaju u empirijski radni okvir u kojemoni zraju raditi - ne postoje, da nisu mogu-

6i. Ti ljudi jednostavno zatttarqu odi pred

nedim Sto nisu spremni poku5ati objasnitii Sto ne razumiju. Potpuno nijedu dokaze

i ne vide da postoji zagonetka, misterij, ili- kako kaZe jedan od pionira ufologi-je dr. Allen Hynek - daniz podataka

ukazuje na jedan aspekt iii podrudje

prirodnog svijeta koje manost jo5 nijeistraZila.

Nakon publiciranja Mackove knjigeOtmica jedan od dekana Harvardske

medicinske Skole sazvao je komisijukoja je trebala istraZiti Mackov rad na

sludaj evima fenomena otmi ca.

Nakon l4-mjesedne istrage ko-misija je odustala poduzeti bilo Sto

protiv daljnjeg Mackovog rada u tompodru6ju. U izjavije stajalo daje de-

kan potvrdio Mackom akademsku

slobodu da proudava ono Sto Zeh. Stovi5e, jedna od prepo-

ruka te komisije bila je da ukljudi vi5e kolega u svoj rad. Uztu podr5ku u okviru programa PEER (Prograrn za istraZiva-

nje izvanrednih iskustava) okupio je multidisciplinamu gmpu

za proudavanje "anomalnih" pojava. Prvi sastanak te skupine

odrZan je na Sveudili5tu Harvard, 10. i 11. travnja 1999. Nasastanku se raspravljalo o izazovima istraZivanja fenomena

otmica i drugih 'anomalnih' pojava (posebno iskustava 'tikdo smrti'; engl. 'Near Death Experiences', NDE ). Disciplinekoje su sudionici (sa i inran Harvarda) predstavljali bile su:

astrofi zika, optidka fi zika, neurofiziolo gli a, ps ihij atrij a, ps iho-logija, povijest znanosti, povij est psihologij e, antropologij a,

filozofija i teologija.

48 .NEXUS www. nexusmagazlne. com LISTOPAD_STUDENI 2OO5

scan by krista

Valj a spomenuti da j e j oi ranij e, u lipnju 7992, na Masachu-

ssetts Institute of Technology (M.LT.) bila odrZana multidis-ciplinarna konferencija o fenomenu otmica na kojoj je sudje-

lovalo 12 ispitanika. Takoder valja spomenuti da je jedan od

Mackovih osobnih prijatelja, jo5 od djetinjstva, bio Thomas

Kuhn - poznali filozof znanosti koji je napisao knjigu "Struk-tura znanstvenih revolucija" koja je postala standardnom

uvodnom literaturom u gotovo svakom kolegiju iz povijestii filozofije znanosti. U toj knjizi Kuhn se bavi paradigmama

u znanosti. On je uveo pojam "paradigma" u Siru primjenu, apod njime je smatrao "ditavu konstelaciju vjerovanja, vrijed-nosti (vrijednosni sustav), tehnika i tako dalje koju dijele 6la-

novi dane zajednice." U osnovi, to je nadin gledanja na stvari,

na pojave u svijetu. To su zajednidke pretpostavke, miSljenja,

uvjerenja, dak dogme, pogodbe i teorije o tome kako svijetfunkcionira i o na5em mjesfu u tom svijetu. Promjena odnosno

'pomak'u paradigmi bio bi, prema njemu, korjenita promjena

svjetonazora, koja dovodi u pitanje ne samo sadrLaj ve6 i te-meljnu interpretaciju prethodne vizije stvarnosti. Smatra da jestarogrdka znanost i kultura imala znatalnu ulogu u nastanku

sada5nje znanosti i zapadnjadke civilizacije, a da "najve6i dio

znanja predstavlja proizvod Europe u ova posljednja detiri sto-

lje6a'. Kao klasidni primjer promjene znanstvene paradigme

navodi poj avu Kopernikovog heliocentridnog sustava kojimje bio doveden u pitanje do tada op6e prihva6eni - tijekomgotovo 2000 godina, radunaju6i od Aristotela - Ptolomejev ge-

ocentridni sustav.

Mack kaZe da ga je Kuhn savjetovao da u svom istraZivanju' anomalno g' fenomena otmica pazi na lo gi6ko-j ezidne zamke

kako ga ljudi ne bi pogre5no razumjeli. Takoder gaje savjeto-

vao da zabrljeLi Sto su ti ljudi osje6ali i govorili i da se ne brinepuno oko toga ho6e li njegov rad zadovoljiti konvencionalniznanstveni establi5ment, jer da je u zapadnjadkoj kulturi "zna-nost postala novom vrstom teologije". Prema Willu Buech6u,

u Mackovom su timu ustanovili da je kulturolo5ki otpor prema

radu PEER-a velik. Takoder, dr. Mack j e 2003. godine pisao o

filozofijama manosti Sto je trebalo renthirati novom knjigomo kulturolo5kom otporu prema informaciji koja bi "mogla po-

bolj5ati stanje u svijetu".Na j ednoj konferenciji transpersonalnih psihologa odrZanoj

u Pragu 1992., godine, dr. Macku je bilo postavljeno pitanje da

li gaje vlada poku5ala zaustaviti u njegovom radu. Odgovorioje da nije baS upu6en u pitanje vladine ukljudenosti u fenomenNLO-a. Medutim, do5ao je do zakljudka da (ameridka) vladaraspolaZe materijalima o fenomenu NLO-a i da to prikrivajui nijedu. Takoder, da mu nisu osobno prilazili. Rekao je da jebio konzultant u filmu Uljezi ( Infruders, 1992)l kojem jeglavni lik psihijatar koji se bavi fenomenom otmica. Vladiniljudi s visoke razine pristupaju psihijatru i poku5avaju ga pri-dobiti kako bi sudjelovao u prikrivanju istine o fenomenu.Psi-hijatar ne pristaje na to. Mack kaLe da ni Hopkinsa, ni Jacobsa

ni njega osobno nije kontaktirao nitko iz vlade.

Ze;noNrce Ter-ryeNe

ZAGREB:11.. rrsropeoe - 13. pnosrNce

SVAKI UTORAK U 19.30DVORANA PBF-A, raitCeVe 23

27. nupre - 29. sruoENocSVAKI UTORAK U 19.30

1. BoZanska pnlezgr^ u tovjeku2. Samospoznala t spoznaja dvaiu

prirodnih potedaka3.Dva ilotna polla (I)4.Dva Livotna polja (II)5. Mrkrokozmos i osobnost6. Zada(,a zemaljske osobnosti

7. Nekr preduvjeti i enduta

8. Istinska molitva - Transfigutacrla Q)9. Ttansfigunclja (II) - Alkemijski proces

10. Sile obmane - Put oslobadanla11. UniverzaLro udenje - BibJija

12. Udenidki put u poliu snage Duhovne ikole

-.S. OPAD_STUDENI 2OO5 www. nexusmagazrne. com NEXUS .49

scan by krista

VRTOGLAV PORAST NLGVIDENJA I DOGADAJA NAI(ON

DRUGOG SVJETSKOGRATA( Izvadak iz knjige iovjek i NLO)

podevSi od kraja 40-ih godina pro3logI stol.jeia zabrljelen je vftoglav porast

NlO-dogadaja i videnja, ne samo u SAD-u vei i diljem svijeta. Plema podacima ko-jima raspolaZu ufolozi u periodu od 1947.do 1953. godine navodno se na podrudju

SAD-a zbilo, uz tisuie zabiljeZenih NLO-pojava, i desetak padova izvanzemaljskihNLO-a koji su, kao najstroZe duvana voj-natalna na na5em planetu, od "posebnog

interesa za nacionalnu sigurnost", biliposve zatajeni pred svekolikom znanstve-nom iSirom javno5iu Zalito?

Kronoloiki pregled mogutih padovaNLO-a tijekom poietka moderne NLO-ere

prema evidenc ij ama am e ri i ki h ufol oga

Ufolozi fvrde da su nacleni ostaci palihNLO-a svaki puta bili u najstroZoj tajno-sti, do posljednjeg komadica, pokupljenii otpremljeni u velike vojne baza USAI'-a. iak su, kaZu oni, u tim supertajnimakcijama specijalnih jedinica ameridkihoruZanih snaga, osim vi5e leSeva izvanze-maljaca, bila pronaclena dva ili tri ranjenaizvanzemaljaca.

Oni su, nakon Sto im je pruZena medi-cinska pomoi, bili doZivotno "ttgoiteni" i

tijekom duljeg vremena ispitivani u nekojod velikih ameridkih vojnih baza. Na taj

nadin su o njima i dalekom svijetu iz kojegdolaze, akoje sve to istina, vjerojatno biliprikupljeni mnogi znanstveno i strateSl<i

dragocjeni podaci "iz pne ntke".Prema miSljenju nekih ufologa-anali-

tidara naglo poveianje broja zamijecenihNLO-pojava u poslijeratnim godinama po

ditavom svijetu dini se da bi moglo biti jeu tijesnoj svezi s neoprostivim uZasnim

uniStenj em nuklearnim oruZj em j apanskih

gradova-mudenika Hiroshime i Nagasaki-ja u kolovozu 1945.

Oni, naime, drLe da su pripadnici izvan-zemaljskog entiteta, diji NLO-i vei ti-suiljeiima diskretno doh.yeiu na Zemlju,zasigumo zapazili prve eksplozije nu[<le-

arnih bombi i njihove tragidne udinke. To

zlokobno znanstveno-tehnoloSko "dosti-gnute" modernih "sinova Zemlie " vjero-jatno ih je veoma imenadilo, zabrinulo i

ponukalo da otada svojim letjelicama, kao

mirni prosvjednici, de56e navraiaju u naSu

atmosferu i, bez ikakva uplitanja, diskretno

50 .NEXUS

COVJEK N LO85 format

300 stranicaf50 kn - tvrdi uvez

f 30 kn - meki uvez

+ poStarina

pomno prate 3to se zbiva na gospodarski ivojno kljudnim regijama na5eg uzavrelogplaneta nad kojim se zlokobno nadvila pri-jeteca avet ekolobkog i ratnog unistenja.

Nj ihovu uiestalu povremenu prisutnost

otada primje6uju i prijavljuju brojni ode-

vici u cijelom svijetu, ali se njihovi iskazi,zbog kojekakvih "razloga", kao po dogo-voru, sustavno ignoriraju i odbacuju. Stje-

de se porazan dojam da se, podev5i od vei

www. nexusmagazrne. com

Ivon Simatovit - Stjepan Giurinek

NarudZbe na F ol/ 6683 630

antologijskog "rostellskog incidenra"sve do danas, kontinuirano pror odi zakuli-

sna politika sustavnog zatajivanja. ncgrra-

nja i zataSkavanja posto1anja inteligentnogizvanzemaljskog entiteta i udestalih pos.1e-

ta njegovih NLO-a Zemlji Pn tome se,

dakako, ne biraju ni sredstva ni metode, Udijem interesu, za5to i kako se sve to radilo

tijekom posljednjeg pedesetlj eia sred iSnl a

je tema drugog dijela naSe knjige

LISTOPAD STUDENI2OO5

scan by krista

eiini promatrata sezonakrugova u Zitu 2005. dinila se smionija i po svo-

jim oblicima mastovitija od prethodne. Iako 2004. nije bila na sramotu,

dini se da postoj i nov zalet i avanturistidka priroda iza vje(no evoluiraju-

iih oblika koji su krasili polja ove godine.

Istovremeno, istraZeni su potpuno novi dizajni, dok su stari stilovi ponovno upo-

elemenata, oni su podignuti do novih razina - kao Sto je videno na formaciji kraj Ave-

burya27. srpnja, koja je imala detiri keltska kriia medusobno povezana u dojmljiv,

tomska destica, nasumce istodkan brojnim malim krugovima.

Medutim, kao Sto.je ve6 ranije spomenuto, ove su godine mnogi uzorci bili potpu-

no liseni krugova - sto je, na primjer, vidljivo iz potpuno uglate formacije na otpnje

poznatoj lokaciji u Atton Priorsu, Wiltshire, otkrivene 3. srpnja, u kojoj su dak i pe-

Medutim, ove godine mogli smo vidjeti brojne druge formacrje koje su, po nekima,

koristile istu simboliku, iako je najodigledniji primjer bila vrlo sloZena formacija

s pridom o 2012. i drevnim kalendarima.

Koliko je ovih zapanjuju6ih radova poteklo od nebeskih izvora, a koliko ih je re-

Ijivih umjetnika o kojima nikako ne prestaju govoriti.

LISTOPAD-STUDENI 2OO5 www.nexusmagazine.com NEXUS.5l

scan by krista

Avebury Manor, kraj Aveburya, Wiltshire Prijavljeno 27 srpnjaFotografija: Steve Alexander @ 2005

Avebury Henge, kraj Aveburya, Wiltshire Prijavljeno 24 srpnjaFotografija: Crop Circle Connector @ 2005

Avebury Trusloe, kraj Beckhamptona, Wiltshire. Prijavljeno 23. lip-nja Fotografija. Crop Circle Connector O 2005.

Lane End Down, kraj Winchestera, HampshtrePrijavljeno 10. srpnja. Fotografrja: Lucy Pringie 3 23,15

Aldbourne, kraj 5windona, Wiltshire Prijavlleno 24 srpnjaFotografja: Crop Circle Connector O 2005

Juggler's Lane, kraj Cherhilla, Wiltshire Prijavlleno 21 kolovozaFotografija: Steve Alexander O 2005

52 .NEXUS }vw\v, n exus m a g az ln e. co m LISTOPAD_STUDENI 2OO5

scan by krista

Daily Mail (u broju od 15. srpnja), koji je godinama objav-ljivao godi5nji prikaz najnovijih fotografija krugova u Zitu,

zadrLavajuti barem minimum podvojenosti u vezi s njihovimporijeklom, ove je godine oti5ao do dubina gluposti s dlankom

neumjesno naslovljenim <Ti bokca, opet krugovil>, u kojemse definitivno - i neistinito - tvrdi da se <za glifove nekada

mislilo da su djelo vanzemaljaca, ali se sada zra da je rijedo zakudastim djelima ljudske umjebrosti dizajniranim uz po-mod kompjuterske tehnologije>. Obratite paZnju na rijed <zra>

- te5ko!Zato je vrijeme BBC, prikazav5r kako joS jedan ljudski tim

pravi krugove u Zitu, propustio joS jednu priliku da barem

ustvrdi kako su razm.jeri te pojave nepoznati. To se dogodilou TV-seriji voditelja Davida Dimblebya, emitiranoj u srpnju, ukojoj je bila rijed o utjecaju britanskog krajolika na umjetnikekroz stolje6a. DaskaSi su joS jednom prikazani kao jedina prava

komponenta misterija.Metlutim, usprkos svom ovom skepticizmu i retorici, zani-

manle za krugove u Zitu ostaje veliko, i velik broj cerealo5-

kih posjetitelja i turistidkih grupa obilazi polja Wiltshirea iokolice.

Na primjer, SimpozS u Glastonburyr, skup ljubitelja krugo-va u Zitu s najduZom tradicrjom, ove se godine rasprodao brZe

nego ikad, a tijekom ljeta su se uspjela odrLali barem detirivelika dogadajavezana uz krugove unutar samo par tjedana (u

nekim sludajevima i dana).

Jedna od najsloZenijih formacija ove godine bila je zapanju-ju6e detaljna mandala pronadena nedaleko od slavnog brjelogkonja kod Uffingtona u Oxfordshireu, 13. kolovoza. Ta for-macija sadrZavala je elemente mnogih ovoljetnih tema, po-

put neke vrste saZetka sezone. Pred kraj kolovoza dogodio se

posljednji nalet inventivnosti - posebno u bogato ukra5enom

simbolu nalik na skarabeja u Alton Priorsu 2l . kolovoza, i vrlopreciznom prikazu koji se sastojao iskljudivo od Sesterokuta

u Cherhillu iste no6i, U vrijeme pisanja dlanka, to su bile po-

sljednje formacije.Ovoga ljeta se u Ujedinjenom Kraljevstvu pojavilo oko 70

formacija u Zitu - manje nego nekih godina, vi5e nego drugih,i otprilike al pari s pro5logodi5njih 77.

U meduvremenu, i druge zemlje primile su svoj po5ten udioma3tovitih glifova. Medutim, u nekoliko zemalja, ukljuduju6ii Njemadku, dini se da su se tvorci krugova u Zitu ove go-

dine vratili osnovama, s op6enito jednostavnijim glifovima

- medu iznimkama je njemadki piktogram u stilu slavnog tipaiz 1990. U Italiji, Poljskoj, pa dak i u Rusiji (gdje su znanstve-

nici, prema njihovim medijima, objavili da su krugovi u Zitu

posljedica <udara groma>), dini se da su se upustili u ve6u

kompleksnost.Ali nema sumnje da sredi5te fenomena ostaje Engleska, u

kojoj se njegovi najljep5i radovi nastavljaju utiskivati u po-

lja.Tako se fenomen krugova u Zitu - sa svim njegovim misteri-

jima, paradoksima, kontroverzama i hirovima - nezaustavljivonastavlja, a putovanja uma potaknuta unutamjim preispitiva-

njem nadahnutirn glifovirna nastavlja voditi mnoge ljude do

novih i neo6ekivanih mjesta u njihovim Zivotima i razmi5lja-

nju. Neka vladaju dugo - barem do 2012.,.

O autoru:Andy Thomas je jedan od najistaknutijih svjetskih istra-

Zivaia krugova u Zitu i autor pet knjiga o ovom fenomenu,ukljuiujuii VitalSigns, koju mnogi smatraju najboljim vodi-iem (pogledati http://www.vitalsignspublishing.co.uk). U

pripremi je novo izdanje ove knjige koje ie biti objavljeno2006. Andy je takoder urednik utjecajne web-lokacije Swir-led News, http://www.swirlednews.com. MoZe ga se kontak-tirati e-mailom na info@swirlednews.com.

. Steve Alexand er: http://www.tem porarytem ples.co.u k/

. Colin Andrews (CPRI): http://www.cropcircleinfo.com/

. Crop Circle Connector: http://www.cropcircleconnector.com

. Dutch Centre for Crop Circle Studies: http://www.dcccs.org

. Lucy Pringle: http://www.lucypringle.co.uk/

. Freddy Silva: http://www.lovely.clara.net

. Busty Taylor: http://www.busty-taylor.com

. Andy Thomas http://www. swirlednews.com

. Paul Vi gay: http://www.cropci rcleresea rch.com

Boxley, kraj Maidstonea, Kent. Prijavljeno 17. srpnja.

Fotografija: Mike Mahoney @ 2005.

Watlington Road, kraj Chalgrovea, Oxfordshire. Prijavljeno 22. srp-

nja. Fotografija: Andrew King @ 2005.

LISTOPAD_STUDENI 2OO5 www. nexusmagazrne. com NEXUS .53

scan by krista

Hundred Acres (East Field), Alton Priors, Wiltshire.Prijavljeno 3 srpnja. Fotografija: Crop Circle Connector o 2005.

Milk Hill, kraj Stanton St. Bernarda, Wiltshire. Prijavljeno 17. srpnjaFotografija: Crop Circle Connector o 2005

Lurkley Hill, kraj Lockeridgea, Wiltshire Prijavljeno 22. lipnjaFotografija: Crop Circle Connector o 2005.

Savernake Forest, kraj Marlborou gha, Wiltshire

Prijavljeno 3 kolovoza Fotografija: Crop Circle Connector o 2005

Shalbourne, kraj Oxenwooda, Wiltshire. Prijavljeno 7 kolovozaFotografija. LucY Pringle @ 2005.

Mareden,Prijavljeno 9. kolovoza.

kraj Chirtona, Wiltshire.Fotografija: Steve Alexander o 2005

54.NEXUS www.nexusmagazlne com LISTOPAD_STUDENI 2OO5

scan by krista

Marden, kraj Chirtona, Wiltshire Prijavljeno 20 kolovoza

Fotografija: Steve Alexander @ 2005

Boreham Down, kraj Lockeridgea, Wiltshire.Prijavljeno 22.lipnja. Fotografija: Steve Alexander o 2005.

" r'i)

Woolstone Hill, kraj Uffingtona, Oxfordshire Objavljeno 13. kolovozaFotografija: Jaime Maussan @ 2005.

www.nexusmagazlne. comI ISTOPAD_STUDENI 2OO5 NEXUS . 55

scan by krista

East Kennett, kraj Aveburya, Wiltshire. Prijavljeno 24 srpnjaFotografija: Steve Alexander O 2005.

Waden Hill, kraj Aveburya, Wiltshire Prijavljeno 16 srpnjaFotografija: Crop Circle Connector O 2005.

56 .NEXUS w\'v\'v. nexusmagazlne. co m LIST'OPAD S'fUDENI 2OO5

scan by krista

SKRIVENASIMETRIJA

\ /,],fr ,n'Jilff": r",i'i,ih'"

V riij;,TrliIJJi:T;:tHli:Uobidajeno obja5njenjeje da sejednostavno radi o grobnici kojaje pripadala egipat-skom faraonu Kufuu, premda je jedino Sto upucuje na tu mogu6nost jedna kartuSapronadena visoko u jednoj od takozvanih <rastere6uju6ih komoru.

Kroz proteklih 20 godina proudio sam mnoge teorije i pritom sastavio veliku biblio-teku informacija, kako rijetkih tako i onih iz glavne struje, koja mi dopu5ta da paZljivoodvagnem dokaze kako bih mogao izvu6i elemente koje smatram najvaZnijima. Mojaideja rodena je iz osnovne geometrije, fotografskih dokaza, manstvenih dinjenica idetaljnog poznavanja trodimenzionalnog konstruiranja. Teorija koju 6u ovdje iznijeti,koliko je meni poznato, do ovog trenutka nije istraZena u bilo kojoj dokumentaciji iliknjizi. Moja je namjera dokazati postojanje drugog niza komora iprolaza u Velikojpiramidi u Gizi, poput zrcalne slike prvoga. [Slika 1]

Dvostrukost unutarnjih kornora prvi mi je put pala na pamet dok sam vjeZbaoosnovnu geometriju na papiru s konvencionalnim Sestarom i ravnalom. Prepoloviv5iduljinu stranice baze, dobio sam radijus kruZnice. Staviv5i kruZnice na svaki od vrho-va, napravio sam kriZ u sredi5tu obje kruZnice nabazi pod 90 stupnjeva u odnosu nakutove stranica trokuta. [Slika 2]

To mi je dalo gradevne blokove za jednu potpuno novu ideju. Vjerujem da sve uZivotu ima znadenje i smisao, i da se sve dogaila s nekim razlogom. S tim na umu,pitao sam se Sto bi se dogodilo kada bih povezao sredi5ta kruZnica s todkama nasuprotnim kruZnicama. Tako je nastalo ono Sto sam kasnije nazyao <beskonadna zvi-

lezda>> . Iznenada sam shvatio da ovdj e takoder imam izravan prikaz kutova uzlaznihi silaznih prolaza u Velikoj piramidi. Shvatio sam da bi se taj oblik moglo ponavljatii uve6avati, dime bi se stvarale beskonadne piramide i zvljezde. Drugi oblik koji se

javlja je, naravno, pentagram. [Slika 3]Sretnim sludajem, nai5ao sam na izvorni plan Washingtona, DC, i Pentagona, koje

je izradio Pierre-Charles L'Enfant, francuski slobodni zidar koji je u to vrijeme dobropoznavao Benjamina Franklina. Na njima se jasno mogu vidjeti beskonadna zvtjezdate masonski Sestar i kutomjer. [Slika 4]

Sljedeie Sto sam napravio biloje da sam preko svog crteZa stavio kopiju unutamjihkomora Velike piramide, i pokazalo se da se savr5eno poklapaju. Ali ne5to je nedosta-jalo. Sto sam duZe gledao, vi5e sam se pitao: gdje je ostatak? Velika piramida je dudomatematidkog projektiranja, pa ipal< istovremeno sadrLi prolaze i komore koje nisusimetridne - ili moZda jesu?

U svom radu desto koristim Photoshop, i odludio sam da je wijeme da vidim Sto bi se

dogodilo kad bih dodao zrcalnu sliku komora. Na moje zaprepa5tenje, nedostaju6a sime-trija imenada je iskodila pred mene poput prepla5enog zeca iz madionidarevog Se5ira.

LISTOPAD-STUDENI 2OO5 www nexusmagazlne. com NEXUS .57

scan by krista

lr lJ.zizl.tr;WVf uyfr

Neobidno je bilo to Sto su se takozvani <kanah

za zrak>> sada u vrhu spajali, kao da ne5to poka-

zuju. Stavio sam ovu sliku preko prethodnih iotkrio da se sve poklapa, ukljudujuii i kanale za

zrak. Moja teorija generalnog plana prikazana jeshematski [Slika 6]. Mjerne jedinice su nevaZne,

sve dok se drZite kutova od -5 1 i 14 stupnjeva.

KruZnice imaju radijus duljine polabaze, anacrteLu tete nadi detiri jednaka trokuta i jedan ve-

liki, sve s potpuno jednakom geometrijom koja

se ponavlja. Stavimo li sliku <zrcalnog> raspo-

reda komora preko presjeka Velike piramide,

moZemo vidjeti zapanjuju6u korelaciju.Ve6 sam dugo pristalica teorije o Orionu Ro-

berla Bauvala i Grahama Hancocka, buduci da

se ona slaZe s mojim uvjerenjem da je piramida

bila puno vi5e od grobnice za mrtvoga kralja.

Ako ste upoznati s njihovim knjigama, zrrat (,ete

da oni imose mi5ljenje da su ovi kanali usmjere-

ni prema odredenim zvijezdama i sazvijeZdima, te da je Velika

piramida neka vrsta precesijskog (sata). Negdje duboko uvi-jek sam vjerovao da bi ona mogla biti neka vrsta zvjezdanih

vratakroz koja su faraoni mogli uii u drugi svijet.Medutim, nisam mogao ignorirati jednostavnost onoga Sto se

razvijalo preda mnom. Ali, dekajte malo: kako bi mogao posto-

jati drugi nizprolaza? Sigurno bi se medusobno kriZali, osim,

naravno, ako nisu nekako pomaknuti u stranu.

Smjesta sam poZurio provjeriti u mojoj zbirci knjiga, gdje

sam naSao nacrte rasporeda komora koji su potvrdili da su one

zaista pomaknute. To zapravo nije dokazalo niSta, zato 5to jena dvodimenzionalnom prikazu joS uvijek izgledalo kao da se

komore preklapaju. To je znadilo da moram prijedi na trodi-

menzionalan prlkaz. Kako nisam bio potpuno nepismen u 3-Dprogramima, odludio sam se posluZiti Bryceom, vrlo jedno-

stavnim i laganim programom koji mi je dao dovoljno infor-macija da mogu dokazati ono Sto sam Zelio. Sada sam ve6 bio

uzbuclen i Zelio sam vidjeti opipljive dokaze.

Rezultati su bili zadivljujudi. Sada mi je bilo jasno kako jemogu6e da unutar Velike piramide postoji jo5 jedan identidan,

$l$r;r.I tta € :il'tw\4e#1

rll

I

Slika 2

Slika 3

58 .NEXUS

I

Slika 4

www. nexusmagazlne. com

Slika 1

LISTOPAD_STUDENI 2OO5

scan by krista

Slika 5 ,,,',,

Reljef iliVeliki peiat - KljuiKljuiVelikog plana smjeiten je na zgodnom mjestu ali u kriptiinomobliku. Nalazi se uklesan na granitnoj ploii na ulazu u pretkomoru.Vjerujem da je ova iifra ostavljena kao marker ili neka vrsta mjerilapiramide i njenih dimenzija. Deiifriranjem kljuia moie se saznati

skrivena geometrija i otkriti skrivene odaje.

ali zrcalni nizprolaza i komora. Oti5ao sam korak dalje i udi-

nio prikaz prozirnim kako bih prikazao lokaciju sarkofaga.

Na moje imenaclenje, to je bio jedini objekt koji je leLao na

simetrali strukture. Sada sam pred sobom imao neSto stvamo

zanimljivo. iinilo s. kao da gledam u sloZeni uredaj koji kao

da rma krilca za hladenje poput pojadala i kudi5ta za pozitivnu i

negativnu bateriju. Vei znamo da sve ima pozitivan i negativan

aspekt. Mu5ko i Zensko, svjetlost itama,yiniyang. Sadami je

bilo jasno za5to su odaje za koje ve6 znamo usmjerene prema

magnetskom sjeveru. To je, naravno, zra6ilo da bi ostale treba-

le biti usmjerene prema jugu, stvarajuci pozitivan i negativan

strujni krug. ISlika 9]

Rupa koja nedostaje u Kraljevoi odajiIz ovoga shjedi da bismo, ako je nekada postojala veza rzme-

du ove dvije batenje, mogli odekivati da cemo na6i neku vrstu

orvora u zidu ili na podu kraj sarkofaga. Gledaju6i izvomu fo-

tografiju koju su oko 1910. snimila brataBdgar, otkrio sam da

je takav otvor stvamo postojao. Fotografija prikazuje rupu na

podu koja se moZe vidjeti desno od sarkofaga [Slika ll]. Me-

dutim, na dana5njim fotografijama ona je na neki misteriozan

nadin nestala, a i sam sarkofag je neobidno zacementiran na

svom mjestu fSlika l2].Sje6am se rSedi Eda Leedskalnrna, dovjeka koji je sagradio

Koraljni dvorac na Floridi . Jednom j e izlavio da j e ponovno ot-

krio tajne metoda izgradnje koriStenih u Velikoj piramidi. Do-

dao je da se (sve na ovoj Zemlji sastoji od magneta sjevernog

i jumog polu.Je li ovo stvarno drevna elektridna baterija ili generator neke

vrste energije kao Stoje vodik?

Izgubljeni kovEeg i biieli zlatni prahMnogi ljudi, poput mene, vjeruju da je Zavjetni kovdeg ne-

kada bio pohranjen u sarkofagu Kraljeve komore. Kako bihpowrdio da je to mogu6e, prou6io sam izvorne dimenzije Za-

lletnog kovdega i prostora unutar sarkofaga, pretvorio ih ucentimetre i otkrio da se savr5eno slaZu.

Postojalo je oko 3 milimetra praznog prostora sa svake stra-

-f-I

5'

Jv

Slika 6

PODZEMNE KOMORE _ KAKO SE MEDUSOBNO UKLAPAJU

jednostrukodvostruko I

profil

Slika 8 Presjek copyright James colmer 05

ne Zavjetnog kovdega, au 43 cm razmaka na svakom krajulako su mogli stati kolutovi i uredaj za njegovo podizanje ispu5tanje u sarkofag. Obratite paZnju na to daje prazan prostor

za kolutove ostavljen na krajevima (ne na stranama) Zavjetnogkovdega, kako bi Kovdeg mogao biti predstavljen na pravi na-

din prilikom transporta. Dodabra visina omogutavala je da dva

kerubina ili konektora stanu u sarkofag.

o Unutarnje dimenzije serkofagaDuZina: 1983 mmSiti.ta: 681 mmVisina: 874 mm

LISTOPAD_STUDENI 2OO5 www. nexusmagazrne. com NEXUS .59

scan by krista

Slika g.Trodimenzionalni prikaz hipotetskih identiinih alizrcalnih Kraljevih komora i prolaza

s lokacijama dvaju sarkofaga.

e Dimenzije Zavjetnog kovEega (pribliino)2,5 x 1,5 x I ,5 biblijskih lakata

DuZina : 1125 mrn

Sirina: 675 mmVisina - 675 mm

Ako je istina da postoje dvaniza komora, tada je razulrlno

zakljuditi da su mogla postojati i dva Kovdega Onaj zakojegznamo da nedostaje tada bi morao biti onaj o kojem ditarno u

bibhlskim pridama o Mojsrlu na brdu Horeb.U svojoj fascinantnoj knjizi Lost Secrets of the Sacred Ark

(Izgubljene tajne Zavjetnog kovdega), Laurence Gardner

obja5njava mnoge nepoznate stvari o Kovdegu i njegovirn spo-

sobnostima stvaranja energije. Ne rrogu prepridati sadrZaj ove

izvrsne knjige u nekolil<o redenica, ali, u najkraditn cftama, ona

govori o sposobnosti Kovdega da generira snaZnu iskru izmedu

dv a z\atna kenrbina, iznad takozv ano g <Po m iri I i Sto .

Taj <Kovdeg>> pretvarao je zlato u zagonetnu tvar <MFKZT>,ili baeli zlatni prah. Sir Williani Flinders Petrie prona5ao je

tone neobidnog blelog praha prilikorn

otl<r'ivanj a hraura tta brdu Horeb.

Joi jedna stvar koja rne zapanjila je

to Sto je Gardnel govorio o postojanju(poljD MFKZT-a On je iznro rni5ljenjeda bi interakcija dva takr a polja rnogla

ofvoriti interdimenzronalnr prolaz iztne-

du dva svijeta Tako.attt se opet vratio

na svoju teoriju o zvjezdanrrn r ratitna.

Neobi6no svojstvo brlelog zlatnog

praha- za one koli nisu upozttati s me-

todorn njegove proizlodnle. nlegova je

sposobnost da nestane i ponovno se po-javi tr.lekom procesa

To je znanstvenike navelo na speku-

lacije o tome da on zapra\o prelazi udrugu dimenziju i vraca se rz nje Ono

se takoder l<oristi u pr-oizlodnji super-

vodida zbog svoje sposobnosti da gubi

i dobiva na teZini 1t1 . irna antierar itacil-ska svolstva)

Razmislimo na trenutak o znansNe-

nim, vjerskim i povijesnim posljedicama

ovog otkri6a. Sto Ui se dogodilo kada bi

ovaj artefakt bio pronaden? Iz bibh.lskog opisa izrade Kovdega

i drjelova njegovog oltara dini se odiglednim da je vaZan ele-

ment bila njegova izolactja, kako izolatorima tako r posebnom

tkaninorn sa zlatnim kopdama. Svatko tko rnu se pribliZavao

morao je nositi prsni oklop od zlata, a ljudi su upozoravani da

skinu cipele l<ako ne bi biti ubiieni To je oiigledno bilo radi

uzemljenja osobe protiv strujnog udara, Kovieg bi. u sludalu

neopreznog rukovanja, i danas lnogao biti smrtonosatt izvor

elektridne struje.

Struktura i zvuina wojstvaJoS jedna zanimljiva informacija koja ide u prilog ovoj teoriji

je to 5to su u gradnji Velike piramide koriStene razlidite vrste

kamenjaVe6i dio graclevine izradenje od vapnenca Mealutirn. Kr alje-

va komora obloZena je crveninr granitom. Ako se u ovoj kolnori

zaista stvarala energija ili toplina, to ne bi predstavllalo pro-

blem, jer granit rnoZe podnr.yeti tetnperature do iznad I 100 "C.

Granit se takoder koristi kod stvaranja zvtka za smanlivanje

vibracija i rezonanci. Vi5estruki odvojeni slojel'i granrta (kao u

l<omorama zarateretenje) mogu posluZiti za apsorbiranje seiz-

midl<ih vibracija koje su Stetne kod stvaranja zr'uka

Kad govorimo o zvul<u, zanirnljivo je primijetiti da se iinikako se Velika galerija, pomocu svog stepelrastog svoda. moZe

uskladiti s ietiri oktave.

Pretl<ornora ispred I(raljeve lcornore, sa svojim utorima i gra-

nitnom plodom, podsje6a na golemi pisak za ugadanje Supljine.

Redeno glazbenim rjednikom, Kraljeva komora rezonira na

740 Hz - povi5eni F. Sarkofag rezonira na 440 Hz - AU glazbi, visrnatonaje opaZanje njegove frekvencije. Na primjer,

A imad srednjeg C danas ima liekvenciju440Hz (desto se pi5e

kao <A - 440 Hz>>, i poznato je kao <konceftna visrnu) Visina se

desto spominje kao jedan od fundamentalnih aspekata glazbe.Slika 10 Popreini presjek Kraljiiine komore i Velike galerije.

60 .NEXUS www. nexusmagazlne. com LISTOPAD STUDENI2OO5

scan by krista

Ako ste ikada napunili niz boca razliditom kolidinom vode i

upotrijebili ih kao glazbeni instnunent, shvatit 6ete princip iza

ugadanja Velike galerije.MoZda je piramida divovski kristalni sklop, sposoban zapri-

manje signala s udaljenih planeta.

Ugailanj e Velike galerij e

Strop galerije ima ukupno 40 steper.rica za ugadanje rnjere-

njem razine vode i frekvencrle. Podijelimo li komoru na dva

dr.lela, imamo dvadeset izbojaka ili utora na stropu plus po

osam steperiica, Sto daje dva seta od po 28, a postoji i 28 rupa

na lampi. To daje detiri niza od sedam tonova ili flekvencrja,jer je osrni ton u oktavi z prayo prvi ton u sljededoj oktavi.

Voda koja se diZe u Galerrji ispunjava sredi5nji Zlijeb galerlena viSoj razini, Sto stvara jadi pritisak izaobjekta namijenjenogpodizanju i spu5tanju po galenji. U rupama na rampi moZda su

nekada bili valjci i leZiSta, a utori na zidu odraLavaju lineamokretanje, bududi da su paralelni s nagibom rarxpe.

Takoder, turisti su govorili o tome da u podzemnim l<omo-

rama mogu jasno duti kada vodidi udaraju po sarkofagu, pridemu zvuk dopire kroz strop. iini se da to ukazuje na mogui-nost postojanja okomitog tunela koji se spu3ta ravno iz srediSta

piramide. Zatakav tunel svakako ima dovoljno prostoraVjerujem da je, u sklopu sistema Velike pirarnide, slana voda

pumpana prema gore iz podzemnih komora, Sto je razlog ero-

diranog, nedovrSenog izgleda i prisutnosti soli na zidovima sve

do razine Kraljidine komore.1987, japanski tim koji je pretraZivao unutra5njost Velike

piramide pomoiu zvudnih valova otkrio je Supljine iza zida

Kraljidine komore, todno na todki u mom 3-D prikazu u kojojsu dvije kornore vrlo blizu jedna drugoj. Medutim, dini se da

egipatske vlasti nisu dopustile nikal<va daljnja istraZivanja.

PiezoelektricitetPiezoelektridni materijal definiran je kao rnaterijal koji stva-

ra elektridni naboj kada ga se mehaniiki deformira. I obratno,

kada se vanjsko elektridno polje primjenjuje na piezoelektrid-ni materijal, on 6e se mehanidki deforrnirati. Primjer toga jekremen, koji je jedan od glavnih sastavnih dijelova granita i

vapnenca.Piezoelektridna indukcija takoder stvara frekvencije. Kre-

men rezonira na 32.768 kHz, Sto je vi5ekratnik od 2, i pripada

nizu brojeva koji se takoder javlja u kornpjuterima, npr. 2,4,8,16, 32, 64, 128,256, 512, I .024, 2.048,4.096, 8.1 92, t6.384,32.768,Sto ga dini binamim kristalom. Je li to mogao biti ra-

zlogza izbor materijala u Velikoj pirarnidi?Da zakljudim, vjerujerr da su Veliku piramidu, kao Sto tvrdi

r Edgar Cayce, prije 12.000 godina sagradili stanovnici izgu-bljenog kontinenta Atlantide, i da su Egip6ani kroz mnoga sto-

ljeca neuspje5no kopirali njenu savrSenost.

Stogod ona je ili je bila, jedno je sigurno: Velika piramidadefi nitivno nij e grobnica.

O autoru:James Colmer roclen je u Engleskoj 1967, i ima diplomu iz

lijepih umjetnosti. Odselio je u Australiju 1975, i 20 godinaZivio je u Adelaideu prije nego ito se 1994. nastanio na Qu-

Slika 12

eenslandskojZlalnoj obali, gdje je odigrao kljuinu ulogu kaokonzultant industrije zabavnih parkova. Radio je na viie od120 projekata, ukljuiujuii i divovske lutke koje su se pojavi-le na ceremoniji otvaranja Olimpijskih igara u Sydneyu 2000.Njegov <glavni posao> je vezan uz dugometraine filmove,gdjeje u poietku kreirao efekte, a sada radi kao konceptualniumjetnik/ilustrator. Osnivai je i direktor Studija za specijalneefekte Bimmini.

James se uvijek zanimao za neobjainjene pojave, vanze-maljce i egipatsku kulturu, posebno za misterije Velike pira-mide, i posjeduje biblioteku s preko 500 knjiga o ezoteriji.Takocler je dugo prouiavao rad Eda Leedskalnina na izgradnjiKoraljnog dvorca na Floridi, iteorije Brucea Cathiea o mreZnimharmonijama. Posljednjih sedam godina James piie scenarijo iivotu i radu Brucea Cathiea, pod naslovom Antigravitacijo,koji se sada bliii fazi produkcije. Njegov je cilj postati filmskireZiser, jer vjeruje da su masovni mediji jedini put kojim se

ljudima mogu prenijeti informacije.Jamesa Colmera moZe se kontaktirati e-mailom na james@

bimmini.com, ili preko njegove web-lokacije na http://www.bimmini.com. Sve informacije i slike iz ovog ilanka autorskosu vlasniitvo Jamesa Colmera @ 2005.

Slika 11

LISTOPAD-STUDENI 2OO5 www. nexusmagazlne. com NEXUS .6I

scan by krista

VOJNI STRUENJAK ZANUKLEARNO ORUZJE

PRIZNAJE POSTOJANJ E N LO.A

L Tekoliko voinih i ih

N;;*:i:f::Hgl rgic Air Command, SAC) i drugi strudnjaci

za nuklearno oruZje objavili su svjedode-

nje koje dokazuje da su NLO-i stvarni idine se zabrinuti zbog na5eg nuklearnog

oruZja.Jedan od tih svjedoka je Ross Dedrick-

son, umirovljeni pukovnik Ameridkogratnog zrakoplovstva s diplomom Stanfor-dske Skole poslovnog menadZmenta, kojije 1950-ih radio s Komisijom za atomsku

energiju (Atomic Energy Commission), a

kasnije za Boeing, gdje je vodio raduno-

vodstvo programa nuklearnog oruZja Mi-nuteman. Slijedi izvadak iz svjedodenjakojeje dao dr. Stevenu Greeru tijekom sa-

slu5anja u sklopu projekta Razotkrivanje(Project Disclosure) u rujnu 2000.

Puk- Ross Dedrickson (RD): Dok sam

bio u Komisiji za atomsku energiju 1952,

doZivio sam svoj prvi incident s NLO-ima,sredinom srpnja kad su preletjeli Washin-gton, DC. Vidio sam svojih pwih devet

NLO-a... Bio sam pobodnik odbora za vezuizmedu predsjedatelja Komisije za atom-

sku energiju i ministra obrane. Postao sam

upoznat ne samo s kopnenom vojskom,

62.NEXUS

mornaricom i zrakoplovstvom, nego i s ci-vilnim agentima, CIA-om, Agencijom za

nacionalnu sigumost i drugim kontaktimakoje sam raz.rio.

Tijekom tog razdoblja, jedna od mojihfunkcija bila je da budem u pratnji timazaduLenog za sigurnost, koji je obilaziosva nuklearna postrojenja provjeravajuiisigurnost oruZja. Primali smo izvje5taje o

videnjima NLO-a iznad skladi5ta, pa dak iiznad nekih proizvodnih postrojenja. I tose dogadalo neprestano...

I tako, nakon te opsade koja je trajala

kroz cijele pedesete, tijekom Sezdesetih

dodijeljen sam admiralu Feltu iz Ujedi-njenog zapovjedni5tva. Ja sam bio zapo-

vjednik jedne od komandnih postaja uklju-denih u planiranje operacija s nuklearnim

oruZjem. U tom razdoblju odrZavao sam

kontakte s NORAD-om, s operacijamaStrateikog zradnog zapovjedni5tva, i biosam ukljuden u operativne planove za

upotrebu nuklearnog oruZja. U to vrijemetakoder sam saznao za brojne incidente ukoje su bili .ukljudeniNLO-i.

Zatim sam se kasnije konadno povukao

u mirovinu iz zrakoplovstva i prikljudiokompaniji Boeing, gdje su me dodijeliliprogramu Minuteman, gdje sam bio odgo-

voran za radunovodstvo cijele nuklearne

flote, Minutemana I, II i III. U tom raz-

doblju, takoder sam saznao za incidente u

kojeje bilo ukljudeno nuklearno oruZje. Amedu tim incidentima bili su i oni u koji-ma su nekoliko komada nuklearnog oruZja

poslanog u svemir uniStili vanzemaljci...Dr. Steven Greer (SG): Jesu li preleti

iznad nuklearnih postrojenja shvaieni oz-

biljno?RD: O, da, itekako. U swari, shvaieni

su tako ozbiljno da ih svjedoci desto nisu

prijavljivali zato Sto je to ukljudivalo takopuno birokracije i protokola itd. Namjer-

no ih nisu prijavljivali. U veiini sludaje-

va kada bi NLO-e identificirali barem na

radaru ili preko izvje5taja - hej, pokuSali

bi podi6i avione i postati ih u presretanje.

Mogli bismo reii da su to bili vrlo agresiv-

ni odgovori na5e vlade.

Pa, bio je jedan incident kada smo de-

tonirali nukleamo oruZje nad Pacifikom, ito je bilo negdje '61, mislim. Izazvali su

tNLO-il zaprepaStenje zato sto su isklju-dili na5e komunikacije nad pacifidkim ba-

zenom na nekoliko sati, i u to vrijeme nije

bilo nikakvih radijskih prijenosa. A to jebilo vrlo indikativno. I naravno, to je biopokus zbog kojeg su vanzemaljci bili po-

sebno zabrinuti, zato Sto je imao utjecaja

na na5u ionosferu. U stvari, vanzemaljske

letjelice nisu mogle djelovati zbog zagade-

nja u magnetskom polju o kojem su ovisi-le. Koliko mi je poznato, ili krajem '70-ihili podetkom '80-ih, poku5ali smo poslati

nuklearno oruZje na Mjesec i detonirati ga

radi znanstvenog mjerenja i drugih stvari,

Sto vanzemaljcima nije bilo prihvatljivo.SG: I Sto se dogodilo?RI): Vanzemaljci su uni5tili oruLje na

putu do Mjeseca. Ideja bilo kakvog de-

wI,'w. nexusmagazrne. com LISTOPAD _STUDENI 2OO5

scan by krista

toniranja nuklearnog oruZja u svemiru od

strane bilo koje zemaljske vlade nije bilaprihvatljiva vanzemaljcima, i to su namneprestano pokazivali.

SG: Na koji nadin su to pokazivali?RD: Uni5tavanjem svakog nuklearnog

oruZja koje bismo poslali u svemir... a

onda kasnije, prilikom na5ih posjeta LosAlamosu i Livermoreu, otkrili smo da su

ljudi bili zainteresirani za vanzemaljskutehnologiju, ito jako.

SG: Da li.se iz tih razgovora moglo za-

kljuditi da je tamo bilo materijala vanze-maljskog porijekla kojeg se proudavalo?

RD: O, da; o, da. U stvari, to je bilo vri-jeme kada jeArea 5l postala slavna...

Projekt Razotkrivanje, neprofitna istraZi-

vadka i javna interesna grupa, identificiralaje preko 400 vojnih, obavje5tajnih, vladinihi korporacijskih svjedoka projekata i do-

gadaja vezanih uz vanzemaljce i NLO-e.Svjedodenja ovih ljudi, zajedno s vladinimdokumentima i drugim dokazima, moZe

se pogledati na web-lokaciji http://www.DisclosureProject.org. Izvje5taj i CD-ROMprojekta Razotkrivanje takoder se mogu na-

ruditi na ovoj lokaciji.

TTJNISKI ASTROLOG T]FOZORAVANA BURNE DOGADAJE U 2005.T\. r- HassantlI I tuniski as

l-, medunaro

5i smrl princeze Diane u stravidnoj auto-mobilskoj nesreii - 1l mjeseci prije nego

Sto se dogodila.Na Arabia TV-u, l. sijednja 2004, predvi-

dio je da 6e Yasser Arafat umrijeti pod vrlosumnjivim i nerazja5njenim okolnostimapred kraj 2004. [kao 5to se i dogodilo, 11.

studenog 20041, a takoderje predvidio umor-

stvo vode Hamasa, Seika Ahmeda Yassina

[koje se dogodilo 22. oh4ka20Q4;Ur.].Dr. Al-Chami inra doktorat iz astrofizi,-

ke, i specijalni je savjetnik mnogih ista-

knutih i uglednih lidnosti Sirom svijeta. Uintervjuu za tuniske novine Al-Hadath u

prosincu 2004, iznio je neka predvidanja

za godinu 2005. Prema astrolo5kim znako-vima, prognozira da 6e 2005. biti kritidnana politidkoj i socio-ekonomskoj razini.

"To 6e biti godina ogromnih kriza, kao

i terorizma. Mnoga teroristidka djela do-

gadat& se Sirom svijeta, ukljudujuiijakeeksplozije koje 6e potresti Britaniju, a po-

sebno London."Tada je takoder navijestio vrlo skoru

smrl pape Ivana Pavla ll. samo tri mjeseca

prije nego 5to je ovaj umro.

LISTOPAD-STUDENI 2OO5

"Svijet 6e pogadati hirovite vremenskeneprilike, klima 6e doZivjeti dramatidnepromjene s opasnim posljedicama; po-plave i suSe javljat ie se u bilo koje dobagodine; uragani i oluje s pljuskovima bitie uobidajeni u mnogim krajevima. Mnogigradovi Sirom svijeta bit 6e poplavljeni."

Medu ostalim predvidanjima, dr. Al-Chami vjeruje da ce se predsjednik SAD-a"suoditi s velikim problemima prije nego

Sto pogine, ustrijeljen na javnom mjestu ujesen 2005". Ali George W Bush nije jedi-ni politidar koji 6e se suoditi s prijevreme-

nom smriu.Dr. Al-Charni predvidio je da ie iradki

premijer Iyad Allawi takoder postati Zrtvaalenl;ata, dok 6e palestinski predsjednikMahmoud Abbas (Abu Mazen) biti nasmrtustrijeljen u svibnju ili lipnju 2005. [ilikrajem godine, prema drugom izvje5taju;do vremena na5eg slanja u tisak krajemrujna obojica su bili Zivi, iako je iradkipotpredsjednik dr. Adel Abdulmahdi 15.

kolovoza izblegao pokuSaj atentata; Ur.].Osim toga, predvidio je smrt saudijskog

kralja Fahda ove godine [kralj Fahd umroje 1. kolovoza, nakon Stoje u svibnju pri-mljen u bolnicu radi nespecificiranih testo-va; Ur.l.

Ono Sto izgledakao crna godina zalide-re na Srednjem Istoku bit 6e upotpunjenosmrcu biv5eg iradkog diktatora Saddama

Husseina prije njegovog predstoje6eg su-

denja. Al-Charni je dodao da 6e se izrael-ski premijer Ariel Sharon povuii iz vladesljede6e godine i provesti svoje preostale

dane u invalidskim kolicima.

Dok ova predvidanja zvude malo vjero-jatno, njegovo konadno predvidanje mno-ge ne6e iznenaditi. Al-Charni vjeruje da

6e nastavak sigurnosnih problema u Ira-ku dovesti do smjene ameridkog ministraobrane Donalda Rumsfelda. (Zanimljivo,veiina ljudi u Washingtonu govori isto.)

Bomba5ki napadi u Londonu 7. srpnjaove godine potaknuli su dr. Al-Charnija da

upozori kako 6e sljededi cilj biti Francu-ska, rekavii da cePariz biti sljedeii velikieuropski grad koji ce pretrpjeti veliki tero-ristidki napad.

"Krajem ovog ljeta ili podetkom zime...

Francuska, a posebno Pariz, bit ie metavrlo velike ofenzive", kaZe Al-Charni. "Ja-sno vidim tri cilja u Parizu: Eiffelov toranj,Pari5ki tunel i detvrt Montparnasse."

Iako dr. Al-Chami, koji je dopredsjednikMedunarodne astrolo5ke federacije, imaizvrsnu reputaciju Sto se tide predvitlanja

buduinosti, predvidanje o velikom terori-stidkom napadu na Tel Aviv tijekom izboraza palestinskog vodu u sijednju 2005. nijese ostvarilo.

Samo 6e vrijeme pokazali koliko ie joS

uvida dr. Al-Charnija postati naSa stvar-

nost.

(Imori: Daily Star, Libanon, 28 pro-sinca 2004, http.//www.dailystarcomlb/ arti c I e. as p ? e diti on _i d: I 0 & c at e g _id:2&article id:1 1 3 19; Babnet, 2 3.

studenog 2004, http://wrw.babnet.net/en detail.asp?id:456; Al Batuaba, 1Isrpnja 2005, http //wtuwalbcwaba.com/en/news/l 86094)

5."OK, OK, naiao si novu web stranicu o vanzemaljcima. Staje tu novo?"

www. nexusmagazine. com NEXUS.63

scan by krista

DREVMARIJSKI GRAD NARUSKOM I]RALU BIO JE

TEHNOLOSKINAPREDAIIT\ Putin nedavno je po-

P o od najmisteriomijihI planetu Zemlji: ruSe-

vine drevnoga grada Arkaima, koji se na-lazi u predgraclu grada Chelyabinska, najugoistodnom rubu ruske uralske regije.Povjesnidari, arheolozi i ufolozi provelisu mnoge godine poku5avajudi rije5iti za-

gonetke ovoga grada, koji je jednako star

kao drevne civilizacije Egipta i Babilona.Dakle, koji je narod Zivio u Arkaimu

prrle vi5e od 40 stoljeia? Kako su ljudijedne tako drevne civilizacije uspjeli po-

stiii nevjerojatan tehnoloSki napredak

koji se jo5 uvijel< dini neostvarivim?Grupa ruskih istraZivada, na delu s

Vadimom Chemobrovyem, nedavno se

vratila iz tog zagon etn o g p odru(ja. Znan-

stvenici kaZu da su strudnjaci i studentipodigli brojne kampove sa Satorima okoArkaima.

Arkaimska dolina jufoio od Urala treba-la je biti poplavljena 1987: lokalne vlastinamjeravale su stvoriti vodenu akumula-ciju za natapanje suSnih polja.

Medutim, znanstvenici su u srediStu

doline otkrili neobidne krugove. Zato su

vlasti arheolozima dale 12 mjeseci da

istraZe to podrudje.

ZnansWenici su sa zapre-

pa5tenjem utvrdili da je Ar-kaim jednako star kao drev-ni Egipat i Babilon, i neSto

stariji od Troje i Rima.Gennady Zdanovich,

voda arheoloSke ekspedici-je na Uralu, morao je regi-onalnim vlastima dokazatiznanstvenu vaZnost Arkai-ma.

"Postigli smo ono Sto se

iinilo apsolutno nerealnim:prekinut je viSe milijunadolara vrijedan gradevinskigiji", rekao je manstvenik.

projekt u re-

Arheolo5ka iskapanja pokazala su da

su nekada5nji stanovnici Arkaima pred-

stavljali jednu od najdrevnijih indoeurop-

skih civilizacr.ya, todnqe ogranl<a kojr se

naziva arijskorn kulturom Pokazalo se da

Arkaim nije bio samo grad, nego i hranr i

astronomsk i opservatorij."Let helikopterom iznad Arkaima nevje-

rojatno je dojmljiv. Golemi koncentridni

lcugovi u dolini jasno su vidljivi. Grad injegova predgraila okruZeni su krugovi-ma. JoS uvijek ne znamo koja je bila ulogadivovskih krugova, jesu li bili izgradeni

u obrambene, znanstvene, obrazovne iliobredne swhe. Neki istraZivadi kaZu da su

lcugovi zaprayo kori5teni kao pista drevne

svemirske luke", rekao je Vadim Chemo-

brovy.IstraZivadi su otklli da je drevni grad

bio opremljen l<analima za odvodenje

oborina i kanalizacijskitn sustavorn kojisu stanovnicima Arkainra pornagali da

izbjegnu poplave. Ljudi su bili za5tiienii od vatre: drveni podovi i same kuce bilisu impregnirani vatrootpornim tvarima.

To je bila prilidno jaka kemikalija, dtji se

ostaci jo5 uvijek mogu naii medu ruSevi-

nama grada

Svaka kuia bila je opremljena "svimmodernirn udobnostima", kako bismo da-

nas rekli. U svakoj su kuii bili bunar, peii kupolasta smodnica. Svaki bunar granao

se u dva podzemna kanala: jedan od njihprotezao se do peii, a drugi je zaw5avao

u smodnici.Kanali su sluZili za dovodenje svjeZeg

naka do pe6i i smodnice. SvjeZ nak izkanala takoder je stvarao wlo snaZnu usi-

snu silu u peii, zbog (,ega je u njoj bilomoguie taliti broncu.

SrediSnji trg u Arkaimu bio je jediniobjekt kvadratnog oblika u gradu. Sudeiipo tragovima krijesova koji su paljeni u

specifidnom rasporedu na trgu, to mjesto

kori5teno j e za izv odenje odredenih obre-

da.

Arkaim je bio sagraden prema prethod-

no projel<tiranom planu kao jedinstven

kompleks, koji je takoder bio precizno

orij entiran prema nebeskim t4 el im a,

Dok arheolozi paZl1ivo diste praSinu

s drevnog kamenja i pokuSavaju rekon-

struirati nadin Zivota stanovnika Arkai-ma, ufolozi proudavaju fenomen koji su

opazili u gradu: neobja5njive fluktuacrjevoltale, napona magnetskog polja, tem-

peralure i tako dalje

(Izvor: Pravda, 16. srpnja 2005,

http ; //engl i sh pr av da ru/s c ien-ce/ I9/94/377/ I58I4 Arkairn htnil)

,/

"Bili smo u pravu. U ovoj piramidi stvarno postojijoi jedna komora:

soba s Plazma televizoroml'

64. NEXUS www. nexusmagaztne. com LISTOPAD STUDENI 2OO5

scan by krista

Utjecajni britanski zarobljenicionholiraju6i sjevernu Njemadku i luke koje su pripadale njihovom sekto-ru, britanske su snage na kraju Drugog svjetskog rata imale velike izglededa ie zarobiti ve6i dio nacistidke hijerarhije. Britanci su takoder imaliajbolji poloZaj, zato Sto je Ruse vi5e zanimao Berlin, a goleme ameridke

snage uglavnom su se nalazile u juZnoj Njemadkoj, gdje su bile poslane da istraZenavodnu <Redutu. Uza sve to, detiri godine prije kraja rata, Britanija je uspjelauhvatiti zamjenika Ftihrera Treceg Reicha, Rudolpha Hessa, a on je u tom kritidnomtrenutku bio vjerojatno najupuieniji od svih nacista.

Rudolph Hess sletio j e u Skotsku I 0. svibnj a lg41 . I zatraLio sastanak s voj vodomod Hamiltona. Njegovi planovi za mirovne razgovore smjesta su odbadeni, i tako jepodeo njegov 46-godi5nji boravak u zatvoru. Hessovo utamnidenje jedan je od najde-Sie razmatranih misterija rata. Neki tvrde da je zafroren zbog Stete koju su britanskojmonarhiji mogle nanijeti informacije koje je on mogao otkriti. Drugi tvrde da jebritansko odbijanje njegovog mirovnog prijedloga dovelo do golemih teritorijalnih,materijalnih, financijskih i emocionalnih gubitaka nacije; zbog njegovog uSutkava-nja, Britanski narod nikada nije saznao ponuclene uvjete za mir ni koliko su se onimogli pokazati povoljnim. Medutim, kako tvrdi Christof Friedrich,e neki vjeruju dasu <Hessu bili povjereni izuzetno vaZni spisi o Antarkticil> ; ali bez obzira jesu li tobili papirni dokumenti ili mentalne bilje5ke, jedna je stvar sigurna: Hess, Fiihrerovzamjenik, mao bi sve o namjerama nacista u vezi s Antarktikom.

Iako su i Hitler i britanska vlada Hessa otpisali kao <ludako>,I0 njegova ludostsigurno bi mu ogranidila sposobnosti u njegovim brojnim funkcijama u Nacistidkojstranci i vladi. Pa ipak, Hess je bio Sef Auslandsorganisationa, komesar za vanjskeposlove, komesar za sya sveudili5na pitanja i sveudili5nu politiku, komesar za syatehnolo5ka pitanja i organizaciju, a takoder i nadelnik lJreda za rasnu politiku.l 1 Hessje, laiiki redeno, (u svemu imao svoje prste>r.

Rudolph Hess je takoder bio aktivan dlan druStva Thule, i za Antarktiku se zacije-lo zanimao i na osobnoj i na profesionalnoj razini. Hess, strastveni pilot, iskoristioje svoj poloZaj u Nacistidkoj stranci i u druStvu Thule kako bi se sreo s RichardomByrdom kad je drZao predavanja dlanovima Deutsche Antarktische Expedition (Nje-madke ekspedicije na Antarktiku) iz 1938, i kroz svoje kanale Hess bi doznao za sveSto je otkriveno u Neuschwabenlandu. Byrd, koji je kao prvi dovjek koji je preletiojuZni i sjeverni pol bio Ziva legenda u cijelom svijetu, bio je moZda najbolje obavi-je5ten polarni istraZivad ikada, i svoje ogromno znanje i detalje o svojim pothvatimaprenio je Nijemcima.

Byrdovi savjeti na njegovim predavanjima, a na kraju i uspje5na nacistidka ekspe-dicija osvajanja Neuschwabenlanda mogli su nacistima dati dovoljno samopouzda-nja da uspostave odrZivu bazu naAntarktici. Hessov let i njegovo uhi6enje par godi-na nakon Deutsche Antarktische Expedition znadlli su da je bila zapodeta provedbaplanova. Njegov zavidan poloZaj zamjenika Fiihrera i njegova bliska povezanost s

druStvom Thule koje je sponzoriralo ekspediciju zradili su, kao Sto je kanadski novi-nar Pierre van Paasen ustvrdio nedugo nakon Hesssovog leta, da <u Tre6em Reichu

LISTOPAD_STUDENI 2OO5 www. nexusmagazl ne. co m NEXUS.65

scan by krista

nije bilo vaZnijeg vojnog plana i tajne kojih on nije bio svje-

stan>. 12

Od svojih 46 godina u zatvoru, Hess je prve detiri proveo

potpuno pod britanskom jurisdikcijom. Iako su tajne koje je

odao u te detiri godine Ntrnber5ki sud i britanska vlada sluZ-

beno odbacili kao <ludosti>, u nekim su ih krugovima shvatiliozbiljno - posebno nakon 5to je Britanija krajem rata zarobllajoS neke od najmo6nijih njemadkih nacista. NaZalost, kako je

Hess ostao u zatvoru sve do svog sumnjivog <samoubojstva>

1987. u dobi od devedeset tri godine,l3 svi podaci o njemu

nedostupni su po britanskom Zakonu o sluZbenim tajnama,

a tako 6e i ostati u doglednoj bududnosti.Koliko je Hess znao o antarktidkom uto-

diStu moZe se samo procijeniti na temeljuindicija.

Heinricha Himmlera, Richsfiihrera SS-

trupa, Britanci su zarobili 23. svibnja 1945.

Iako je uspio podiniti samoubojstvo kapsu-

lom cijanida i tako izbjeii saslu5anje, njego-

va svita nije imala tu povlasticu. Himmleraje Hitler proglasio izdajnikom zato 5to jepoku5ao ugovoriti mir s SAD-om i VelikomBritanijom. Ali kako se Himmler nije imao

dime cjenkati, a njegova zlodinadka pro5-

lost znadila je sigurno smaknuie, je limoLda ipak Britancima ponudio infor-macije koje su im bile potrebne u nadi

da 6e se izvu6i ili, u najgorem sludaju,

moLda izbjedi vjedala?Na njegovu nesreiu, beznade zapo'

milovanje i nakon Sto je Dcinitz zaro-

bljen istoga dana, Himmler je postao

nevaLan; i <gnu5aju6i se> Sto ga se

tretira kao obidnog vojnika, objavio jesvoj identitet prije nego Sto si je odu-

zeo Livot. Britanija je usprkos tome

najvjerojatnije do5la do svih informa-cija koje su joj bile potrebne temeljitimsaslu5avanjem njegove svite. Saznali su sve Sto im je Himmlermogao otkriti - a da pritom nisu morali drLati u zatvoreni5tvujednog od najve6ih zlotinaca u Europi.

Himmlel kojeg je Albert Speer opisao kao <napola ekscen-

trika, napola vodu>,14 uspio je od siroma5no g petadara postati

najstraSniji, najomraZeniji dovjek Europe zbog svog sustava

terora, koji je od masovnog ubijanja napravio industriju, i zbog

svoje vjeme SS paravojske koja je osiguravala <lojalnosb i<pokornost> nacistidkoj drlav i.

Misije SS-ovog Ahnenerbe (Dru5tvo za proudavanje ostav-

Stine predaka, neka vrsta nacistidkog okultnog biroa, prim'

prev.) koje je Himmler odobrio u sklopu potrage za <<drevnom

ostav5tinom Arijacu na tako dalekim mjestima kao Sto su Ti-

bet, Egipat i Irak, pa dak i na onim bliZim kao Sto su Kanalski

otoci, donijele su neprocjenjive kolidine materijala za istraLi-

vanje. I premda je Deutsche Antarktische Expedition iz 1938.

bila dvrsto pod kontrolom Hermanna Gciringa, Himmler je bio

viSe nego zainteresiran za otk'ri6a ekspedicije i mogucnost ot-

krivanja ulazaulegendarnu Suplju Zemlju- do te mjere da je

zasigumo zafiaLio da ga se informira radi promicanja mita o

arijevskoj ostavStini.

Usprkos tome, diskutabilno je da li je Himmler znao ne5to

Sto britanskim obavje5tajcima na kaju rata nije bilo ve6 po-

mato, iako su saveznicima, a posebno Britancrma. rezultati

brojnih misija SS-ovog Ahnenerbe bili od neprocjenjive vri-jednosti. Iako je dr. Emst Schiifer, voda ekspedicle na Trbet,

tvrdio da je <Himmler imao neke vrlo dudne ideje>15 i da su

<svi oni petljali oko okultizmar,l6 to nije utjecalo na vrijednost

bilo kog istraZivanja ili prikupljenih dokaza.

Himmler se od vje5ala spasio kapsulom cijanida, a Gciringje takotler upotrijebio kapsulu s cijanidom

veder prije svog pogubljenja. Jesu li im pi-

lule dali britanski Spijuni u zamjenu za in-

formacije? Hess, Himmler i Goring uspjeli

su podiniti <samoubojstvo> dok su bili uzatvoru - od toga su dvojica bila dvrsto u

britanskim rukama. Sva tri samoubojstva

okruZena su velom tajnovitosti. posebno

ako se ima u vidu da su sva trojica imala

odredena znanja o Antarktici.Iako su Hermanna Goringa zarobile

ameridke snage, on je ipak mao dosta o

njemadkim ekspedicijama na Antarktiku1938.-39. i 1939.-40,jer je on odliko-

vao prvu ekspedicrju i hvalio se <nje-

madkim uspjesima>17 pred svrjetom.

Gdring je dugo bio lidnost broj dva

Nacistidke stranke, ali uspio je izbje-

6i smrti i pravdi pod najzagonetnijimokolnostima. Roden u obilju kao sin

kolonijalnog dasnika, Gdring je po-

staojedan od njemadkih zradnih asova

Prvog svjetsk og rata, primiv5i brojna

odlikovanja. 1923. pridruLio se Naci-

stidkoj stranci i sudjelovao u drZav-

nom udaru, dime je zasluLio Hitlerovopovjerenje, ali je i ranjen u prepone.

Zbogte rane Gdring je postao ovisan o morfiju - Sto je imalo

duboke posljedice.Gciringovo vjendanje s bogatom i utjecajnom Zenom pomo-

glo mu je da udvrsti svoj poloZaj medu elitom. Njegove veze

s gomjom klasom Nacistidkoj su stranci pomogle daleko vi5e

od bilo kakvih parada.1932, Gdring je izabran za predsjednika

Reichstaga alije, usprkos svojoj popularnosti, stjecao sve viSe

neprijatelja zbog svoje egocentridnosti, ambicije i pohlepe.

Postao je jedan od najbogatijih ljudi u Njemadkoj, a doslov-

no svo svoje bogatstvo opljadkao je odLttavanapjzma. 1936'

dosegnuo je vrhunac svoje karijere u Nacistidkoj stranci po-

stavSi Hitlerov zakoniti nasljednik. Ipak, njegova popularnost

jo5 uvijek nije bila na vrhuncu: na tu kratkotrajnu slavu trebao

je dekati do ranih njemadkih uspjeha u blickrigu protiv Polj-

ske. Medutim, njegova ovisnost podela mu je naruSavali ra-

zum i status medu elitom. Rane njemadke pobjede pove6ale su

Gciringov ugled u Hitlerovim odima, ali Hitlerova hirovita 6ud

brzo se promijenila. Kada je Gtiringov Luftwaffe izgubio bitku

za Britaniju usprkos brojdanoj nadmo6i, Goring je izgubio nje-

66 .NEXUS www. nexusmagazrne. com LISTOPAD-STUDENi 2OO5

scan by krista

gor'rr naklonost. Utjehu je nalaziojo5 samo u morfiju i u svomgolemom, opljadkanom blagu.

Do 1943. Gciring vi5e nije bio u vodstvu Nacistidke stranke;

bio je teZak ovisnik, doslovni samotnjak i u te5koj nemilosti.Bilo kakva znanja o nacistidkim planovima za preLivljavanjes kojima je mogao biti upoznat bila bi sumnjiva, ali wlo jelako mogu6e da je ameridkim obavjeStajnim sluZbama mogao

otkriti dosta onoga Sto je o Antarktici u svoje wijeme sazlaood elite, i 5to je Sjedinjene Dri.ave potaknulo da razrnotre mo-gu6nost postojanja nacistidkog utodi5ta na Antarktici i poduzi-manje akcije. Stovi5e, Amerikanci su mogli 6uti glasine o tome

Sto su otkrili Britanci.U prvom antarktiikom prolj edu nakon zavrietka niimber5kog

sudenja pokrenuta je operacija Highjump; ali lako je mogu-6e da su Amerikanci propustili vlak zato Sto su u to wijemenajbolje obavije5tenog nacista,admirala flote Karla Ddnitza, ved

bili ispitali Britanci. Je li izmeduDrinitza i Britanije postignut tajnidogovor? Kada pogledamo dinje-nice, vi5e je nego zamislivo da jedogovor zaista postignut.

Admiral flote Ddnik: Kljui za

antarktiiko skloni5teVjerujem da sam se borio za

pravedan cilj i odbio sam pobje-ti od svojih duinosti kudt su minacisti, nedugo nakon njihovogkonainog sloma, ponudili da iemc podmornicom prebaciti nasigurno utoEi1te iuan zemlje [na-

smatrati mudenicima. Hitler, Himmler, Goebbels i mnogi drugivisoko rangirani nacisti podinili su samoubojstvo - a oduzi-manje vlastitog Zivota bila je uobidajena stvar kroz povijestkada bi bitka bila izgubljena, a javno poniZenje i pogubljenjenemrnovnr.

Oni koji su podinili samoubojstvo prilikom konadnog sloma

Njemadke, i oni koji su se suodili sa sudenjem u Ntimberguudinili su to znaju6i da bi svojim bSegom ugrozili tajne baze i

utodiSta, kao i prognanidke zajednice koje su cvjetale u JuZnoj

Americi i Sirom svijeta. Sanse da 6e se iefvrti Reich pojavitiuz tako mnogo nestalih uglednih nacista bile su minimalne, i

Nijemci, pedantni i marljivi kao i uvijek, mali su tu dinjenicu.Zftv" su bile nuZne.

Admirala flote Karla Dcinitza, drugog Fiihrera nacistidke Nj e-

maike, i njegovu vladu prizrale su mnoge zemlje Sirom svijetanakon objavljivanja Hitlerove smrti

i Dcinitzovog promaknu6a. Medu-tim, njegovo prornaknu6e takoderje madilo da se naSao na idealnompoloZaju da pornogne nacistima unjihovom planu bijega iz Europe.

Dcinitzu je kao ratnom zlodincusudeno zajedno s ostatkom nacistid-ke hijerarhle, ali je po5teden smrt-ne kazne i umjesto toga osuden na10 godina sluZenja kazne u zatvoruSpandau u Berlinu. Tijekom sude-

nja, Dcinitz je tvrdio da se on boriosamo u legalnom ratu, i da nije bioupoznat s bilo kakvim <zvjerstvima>koja su podinili nacisti. Takoder jefvrdio da nije zrao ni5ta o <konad-

glasak dodanJ nom rje5enju>. Albert Speer gnu5ao se nacizna i op6enito se

- Bojnik Mdkun Quisling kajao zbog svoje uloge u Tre6em Reichu, pa ipak je dobio 20

Niimberg, 1945. godina! Dcinitz je, s druge strane, Zelio da njegova momaricau potpunosti stoji iza nacistidkog pokreta, do te mjere da je I 4.

Admiral flote Dcinitz preuzeo je upravljanje nacistidkom veljade 1944. izdao direktivu po kojoj njegovi momaridki da-

Njemadkom, i sval<a podmornica, brod, damac i luka koje su snici moraju ne samo prihvatiti, nego prigrliti nacizam'.

Nrjemci jo5 uvijek drZali u svojim rukama nakon Hitlerove <Savdasnidkizbormorabititoliko indoktrinirandaseosjetasmrti, bili su pod nj egov im zapovjedniitvom. On je mogao biti suodgovornim za nacionalsocijalistiiku driavu u njenoj potptt-savrien nasljednik za orkestrirarye taktidkogbijega bijega koji bi omogu6io da njemadke

Zrtve i poduzeta istraZivanja ne budu uzaludni i,ukratko, koji bi omogu6io Sirenje sjemena ie-tvrtog Reicha.

Mnogi nacisti odludili su ostati i suoditi se

sa sigumom smr6u, usprkos tome 5to je Krie-gsmarine imala najve6u podmomidku flotu na

Atlantiku i spremnosti momarice da nastaviborbu iz Norve5ke; oni su imali kamo pobje6i,ali mnogi su deznuli za mudeniStvom i znali su

da je u tijeku provedba Sireg plana: stvaranja

ietvrtog Reicha.

Quisling je Zelio umrijeti kao nacist i nijepokazao nikakvo kajanje, kao ni oni koji su

obje5eni u Niimbergu. Njihova samouvjerenostpotjecalaje od krivog uvjerenja da ie ih jednom

LISTOPAD_STUDENI 2OO5

sJENA

wlvw. nexusmagazrne. com NEXUS .67

scan by krista

nosli. easnikje predstavnik drZave. Isprazna trabunjanja dajeiasnik apolitiian obiina su besmislica [naglasci dodani].>r8

Ddnitzova blaga zatvorska kama neobidna je u svjetlu n1e-

gove neobuzdane strasti prema nacizmu, ali njegova direkti-va takoder se kosila s doslovno svim pravilima u njemadkimoruZanim snagama. Vojno zapovjedni5tvo, a u odredenoj mjerii Luftwaffe, klonili su se politike, i bili su prvenstveno usredo-

todeni na rat, ali Ddnitz je ustvrdio da je <biti apolitidan obidna

besmislicu. Njegov zahtjev za lojalno56u mogao je objasnitinestanak podmomica, i za5to je tako velik broj njih viden umjesecima i godinama nakon zavr5etka rata - posebno u svje-

tlu onoga Sto je napisao Albert Speer 10. prosinca 7947 , u za-

tvoru Spandau:

<Usprkos svom osobnom integri-tetu i pouzdanosti na ljudskoj razini,Donilz ni u kom pogledu nije promi-jenio svoje miiljenje o Hitleru. Dodanainjeg dana, Hitler je joi uvijeknj e gov vrhovni zap ouj e dnik [naglas-ci dodanil,>re

U svojoj posljednjoj politidkojizjavi, Hitler je pozvao sve naciste

da <ne odustanu od borbe pod bilokakvim okolnostima, nego da, gdjegod bili, nastave s borbom protivneprijatelja Domovine.> Hitler jezatim imenovao svog nasljednikanakon Sto je Gciringa i Himmleraproglasio izdajicama: <Admiralafl ote Dcinitza imenujern predsjedni-kom Reicha i vrhovnim zapovjednikom Wehrmachta.)20

Hitler je izabrao svog najodanijeg dasnika i jedinu osobu za

koju je vjerovao da moZe povratiti mo6 Reicha. Kako je primi-jetio ugledni povjesnidar Chester Wilmot:

<VaZnost koju je Hitler pridavao zadrLavanju ovih podmor-nidkih baza odraLavala je rast mo6i Dcinitza, koj i j e brzo posta-j ao nj egov najutj ecajniji savjetnik.>21

Hitler je cijenio Donitza, i bio je tako fasciniran sposobno-

stima novih podmomica i mogudno56u okretanja ratne sre6e na

Atlantiku da su se <od podetka 1945. njih dvojica skoro sva-

kodnevno savjetovali>>.22 Sa sposobnoS6u novih podmomica da

ostanu ispod povr5ine tr.lekom cijelog puta od Europe do JuZne

Amerike ili Antarktike, Sanse ili vjerojatnost da 6e nacistidki rat-

ni stroj uspjeti pobjedi bile su drasti6no pove6ane, kao i sposob-

nost izlaZenja na l<raj s britansl<om i ameridkom mornaricom.

Na Fiihrerovoj mornaridkoj konferenciji 3. stlednja 1945,

Dcinitz se hvalio kako nove podmomice opremljene disalica-ma mogu <postizati uspjehe u vodama u kojima je Njemadkamorala prekinuti s operacijama prrle vi5e od tri godine>. Dcini-

tzove tvrdnje iz 1945. nisu bile ni5ta novo: jo5 1943 tvrdio jeda 6e nove podmornice otvoriti (potpuno nove mogu6nosti>23,

a njegova hvastanja znatila su da je Hitler dao najve6i prioritetizgr adnji Diinitzovih podmornica.

Vjera koju je nacistidka hrlerarhrya imala u nove podmomicenikad se nije smanjila, iak ni kad su ruski vojnici podeli na-

dirati u Njemadku. 6. oZujka 1945, Goebbels je progovorio o

osjeiajima nacistiEke elite:

<<Zanas rma joi dosta nade. NaSe podmornice moraju se bo-

riti svom snagom; iznad svega, moZe se predvidjeti da 6emo, s

ukljudivanjem novog tipa podmornica u borbe, postizati dale-

ko bolje reniltate nego s na5im starim podmornicama.>24

Goebbels je u svom ratnom dnevn:iku joS jednom spomenuo

koliko je nacistidka hijerarhija bila zadovoljna:<Odigledno, oZivljavanje na5eg podmornidkog ratovanja

imalo je velikog utjecaja na rat.>>

Goebbels je o <oZivljavanju koje je prrmrjetio pisao 28. oZujka

1945, samo mjesec dana prije svoje smrti u navodnom odajanju!

Dcinitz, kao Hitlerov najpouzdaniji glasnik nakon Goebbel-

sa, bio je upoznat s nacistidkim planovima za Istok, kao i s

postojanjem koncentracionih logora. I premda neki povjesni-dari tvrde da mu nije trebalo suditiza ratne zlodine, usprkos brojnim

dokazima koji govore suprotno,jedini aspekt koji bi trebao bitineobidan u vezi s Dcinitzovom

kaznom u NUmbergu je njena

duZina. Njegova blaga kaznaposljedica je njegove suradnje upruZanju neprocj enj ivih inform a-

cija saveznicima, posebno zato

Sto je znao doslovno sve o zago-

netnim podmornicama koje su se

pojavljivale Sirom svijeta nakon

rata.Britanija, kao zemlja koja je

zarobila Dcinitza, izr.ukla je naj-ve6u korist od Ddnitzovih infor-

macija i, kako je njegovo uhi6enje 23. svibnja 1945. bilo drugi

put da ga zarobljavaju Britanci, britanski ispitivadi znali su tod-

no kako od njega mogu izvu6i odgovore koji su im potrebni,

1918, u posljednjim danima Pr.rog svjetskog rata, Donitzaje zarobila Britanska ratna monrarica. Poslali su ga u logor za

ratne zarobljenike, nakon dega je prebaden u Mandestersku

kraljevsku ludnicu. Nakon detaljnih psiholo5kih testova, potvr-

deno je da je <lud>, i ostavljen je na <lijedenju> koje je trajalogodinu dana.

Usprkos Goebbelsovim komentarima da je Donitz <vrlo hla-

dan i realistidan kalkulator>,25 wijeme koje je Dcjnitz proveo

u ludnici ostavilo je mentalne oZiljke koji bi izbili na povriinuda su mu ponovno zaprijetili utamnidenjem. Taj strah i njegova

odanost Tre6em Reichu zrra(,lli su da nije imao drugog izbora

nego odbaciti razmi5ljanja o predaji kada je 1. svibnja 1945

prvi put duo da postaje nasljednik nakon Hitlerove smrti. Doni-tz jetada objavio Wehrmachtu:

<Nastavit 6u s borbom protiv Britanaca i Amegkanaca sve

dok me oni budu ometali u borbi protiv boljSevinna.>>26

Kako je Drinitz joS uvijek zapovijedao velikom mornaricomi s dovoljno Wehrmachta da i dalje stvara probleme savezni-

cima, njegovo priop6enje bilo je prijetnja koje su posebno

ozbiljno shvatili zapadni saveznici; uvidjeli su da mir joS nr.ye

nt izbliza siguran, i da bi <bezuvjetnu predaju> moZda trebalo

ponovno razmotriti.Londonski Times, dan nakon Dcinitzovog priop6enja, prepo-

rudioje oprez:

68 .NEXUS www, nexusmagazlne. com LISTOPAD_STUDENI 2OO5

scan by krista

(Ddnitz bi mogao okupiti silu koja je dovoljno jaka da iza-zove probleme. Borbeni duh momarice vjerojatno je jo5 uvrjekvisok. Impresivan broj njemadkih podmomica nalazi se u Nor-veikoj, gdje neprijatelj ima i oko 200.000 pripadnika kopnenevojske i vi5e stotina aviona. Tako se dini vjerojatnrm da DonitzrazmiSlja o tome da se utvrdi tamo, a ne u pregazenom Reichuili ujuZnoj reduti kojaje sada ugroZena i sa sjevera i sjuga. Tuodluku moZe donekle odlagati, ali ne i promijeniti.>27

S obzirom na Ddnitzovo obe6anje da 6e nastaviti s borbomi veliku silu koja je jo5 uvryek bila pod njegovim zapovjed-ni5tvom, i irnaju6i u vidu strahove saveznika, je li moguieda je sklopljen mir - mir koji je imao jamstva za obje stra-ne? Ddnitz je mogao traLiti da Njemadka bude obnovljena, a

ne poniZena kao u Versaillesu, da se zapadni saveznici boreprotiv Sirenja boljdevizma, i obzimost, akove6 ne i blagost od strane pobjednika, uklju-duju6i i uljep5avanje njegove osobne ratnepro5losti, u zamjenu za potpunu predajui odavanje tajnih informacija vrlo osjetlji-ve prirode. Samo tjedan dana nakon Sto jeDonitz objavio da ie se rat nastaviti sve dokpostoji boljSevizam, naredio je predaju svihnjemadkih snaga.

Sve diryenice govore da je Dcinitzova proS-

lost bifa zatalkana, i suprotno zdravom ra-zumu povjesnidari glarme struje ni danas ne

smatraju da je Dcinitz igrao vaZnu ulo-gu u nacistidkoj Njemadkoj. Blagost jepokazana tako kratkom zatvorskom ka-mom, zapadni savezrici prepomali su

komunistidku prijefirju, a Zapadna Nje-madka uzdignula se iz pepela u kojem jebila u svibnju \945. i postala jedna od

najmo6nrjrh europskih zemalja, a mno-ge velike kompanije koje su financiraleNacistidku stranku stvorile su golemekonglomerate.

Ostn Sto je formalno pozvao na pre-daju Njemadke i zavrSetak rata u Euro-pi, Dcinitzje ostao njemadki predsjednikjo5 tri tjedna, i britanske snage uhitile su ga tek 23. svibnja 1945.

Dcinitz, kojeg su Britanci dvaput uhitili, i koji se i protiv svo-je volje divio britanskoj pomorskoj tradicr.li (5to nr.1e nimaloublaZilo njegovu mrZnju prema Britaniji), bio je jedina osoba

koja je znala todnu situaciju u vezi s njemadkrm podmornica-ma, ukljuduju6i nove i mo6ne podmornice tipa XXI. Donitzje takoder bio jedan od ljudi koji su znali gdje se nalazibazau Neuschwabenlandu, i Sto je sve bilo transporlirano tamo inatrag. I s informacijama koje su tako vaZne ne samo za na-cionalnu, nego i za svjetsku sigumost, Dcinitz je mogao odationoliko malo ili puno koliko j e i.elto; koliko god da su njegoviobavjeitajni podaci bili minimalni ili nepotpuni, bili su neiz-mjemo dragocjeni.

Dcinitz je bio impresivna osoba, i u ranim fazamarata zadivioje Hitlera svojom lojalno56u i pronicljivo56u. Ddnitz je prirniosvoju nagradu 3 l. sijednja 1943, kadaje promaknut na poloZaj

Vrhormog zapovjednika momarice. U jednom od svojih inau-

guracijskih govora pred probranom dasnidkom elitom, Dcinitzje ustvrdio da je <njemadka podmomidka flota ponosna Sto jeza Ftihrera, na drugom drjelu svijeta, u zemlji Shangri-La, sa-gradila neosvojivu fvrdavu>.28 Bila je to dojmljiva izjava kojaje poticala odanost njegovih dasnika i ulijevala ponos Hitlerui Kriegsmarineu. iasnici su Dcinitzor,u izjavu s entuzijazmompro5irili Kriegsmarineom, jer su svi koji su je duli vjerovali utu mogu6nost.

IstraZuju6i misterije Tre6eg Reicha, nai5ao sam na jedanistodnonjemadki izvor, dovjeka koji je sluZio u Kriegsmarineui imao pridu o Neuschwabenlandu izprve ruke. On je tvrdio:

<Neuschwabenland je, nakon Europe, bio u rt5evinama iNorve5ka, potpuno u Njemadkim rukama, postala je jedinaodrLivabaza za operacije. Kada je odludeno da 1e za njemadku

naciju najbolja predaja, oni koji su mogli,otiSli su, i potraZili spas u podmomidkimkonvojima.

<Antarktika je bila tajna, ali stalno sukruZile glasine, i samo za najpredanije po-stala je utodi5te. Ve6ina onih koji su imalidetaljna znanja o Neuschwabenlandu nijedodekala kraj rata, a od onih koji jesu, ve-6ina je ili pogubljena, ili je podinila samo-ubojstvo, ili su poslani u ruske gulage...Bolje su proili samo oni koje su zarobilebritanske snage, ali nakon ispitivanja za-

branjeno im je da ikada vi5e spominjusvoje ratne pothvate. Prrletqa otkriva-njem Stetnih veza iz vremena rata dr-2ala je Nijemce tihima, a saveznicimaje pomogla da zataSkaju istinu.>2e

Njemadkog mornaridkog dasnikakoji je ovo ispridao zarobili su Rusii poslali u Sibir na 15 godina; nakontoga, vratio se u komunistidku IstodnuNjemadku. Nasuprot tome, Dcinitz jeproveo 10 godina u zatvoru i Zivio uslobodnoj Zapadnoj Njemadkoj. To jekod dasnika izazvalo ogordenje, po-sebno zato Sto se povjesnidari glavne

struje ne usuduju ni pisati o nacistidkom utodi5tu naAntarkticiili Donitzovoj strasti za nacionalsocijaliznom,

Je li Dcinitz govorio istinu kada je 1943. spomenuo <zemljuShangri-Lo? S Kerguelenom kojije bio kori5ten kao njemadkapodmomidka baza i Neuschwabenlandom koji je joS uvr;ek biou njemadkim planovima, Dcinitz je znao da 6e njegova izlavaimpresionirati Hitlera. NaZalost, budu6i da je ve6ina dokumena-ta - ukljuduju6i bilje5ke s govora, memoare i dnevnike - u vezis nacistidkim planovima za Neuschwabenland uni5tena, nestala,ili je pohranjena u nekim tajnim arhivima, nervozte vlade ismi-jale su svaku sugestrju da bi Antarktika mogla biti nacistidkoutodi5te. Nadeti tu temu madilo je izwgnuti se podsmijehu.

Medutim, Dcinitzovi govori daju dovoljno nagovjeStaja da se

zapitamo nije li cijelo jedno poglavlje Drugog svjetskog ratanamjerno zata5kano. 1944. Ddnitzje najavio:

<Njemadka mornarica u buducnosti mora izwiiti velik zadatak,Njemadka momarica ma sva skrovita mjesta u oceanima, i zato

LISTOPAD_STUDENI 2OO5 www. nexusmagazlne. com NEXUS .69

scan by krista

6e, bude li nuZno, biti wlo lako odvesti Ftihrera na sigumo mjesto

s kojeg ie imati priliku provesti svoje konadne planove.>3o

Kriegsmarine je zaista prmo proputovala, bila je lojalna iodvaLnau svojim pothvatima. Njemadke podmomice desto su

posjeiivale istodnu obalu Amerike, putovale su ispod antar-

ktidkog leda, pa dak i uz estuarij rijeke Mersey u Engleskoj.

Ali njihov najzanimljiviji podvig bilo je otkrivanje podvodnog

prolazaravno kroz Antarktiku putem povezanih podzemnih je-

zera, spilja, raspuklina i drevnih tunela u ledu'

Saveznici su Dtinitzove twdnje shvatili ozbiljno, posebno na-

kon Hitlerovog zagonetnog samoubojstva; bili su svjesni da je

Antarktika mogla biti <sigumo mjesto> o kojem je govorio Dcini-

tz. Britanci su se ve6 bili posvetili tome, ali Amerikance je na

djelovanje potaknula tek Ddnitzova izjavaiz 1946, navodno dana

O autoru:James Robert slu2benik je jedne agencije britanskog Mi-

nistarstva obrane, kao i povjesniiar i pisac o Drugom svjet-

skom ratu. eesto je putovao Sirom sjeverne Afrike i Europe

istraZuju(i m isterije brita nskih taj n i h ratova.

. <Britanski tajni rat na Antarktici> izvadak je iz njegove bu-

du(e knjige koja ie dokumentirati neka od njegovih istraZi-

vanJa.

Jamesa Roberta moZe se kontaktirati e-mailom na: james-

robert@hotmail.co.uk.

Bilie5ke

'Christof, Friedrich, Germanyb Antarctic claim' Secret Nazi

Polar Exspedilions, Samidsat Publishers, Toronto, 1979.

tijekom sutlenja u Ntimbergu, u kojojse hvalio o <nepowedivoj twdavi, raj-

skoj oazi usred vjeinog ledu.31

Britanija, koja je ve6 istoaZila <ne-

powedivu twdavur>, pomogla je Sjedi-

njenim DrZavama tajno ih opskrbiv5i

zemljovidima Antarktike, dok je javno,

zajedno s iileom, Argentinom i drugim

zemljama koje su polagale pravo na

Antarktilcl, inaLav ala nezadovoljstvo

planiranom operacijom Highjump. Bri-tanska pomo6 u opskrbljivanju ovim

zemljovidima - slidnim norve5kim ze-

mljovidima koje je 1938. koristila De-

utsche Antarktische Expedition - nrje

pokazival a cij elu slik'u.

ro Hessova ludost joS je jedan as-

pekt Hessovog misterija, a dokazi

o njegovoj ludosti previ5e su broj-

ni da bi ih se moglo poPisati. Me-

dutim, to ga nr.le spasilo od Niir-nber5kog suda.

rrPicknett, L., Prior, S. iPrince.,Double Standards, Little Brown,

2001.12 Van Paasen, Pierre, Chicago

Times,1941.

'3 Britanija, Francuska, SSSR

i SAD na smjenu su duvali rat-

ne zlodince u zalvoru SPandau,

ukljuduju6i i Hessa. Do Hessove

sumnjive smrti do5lo je, kako nas

Zele uvjeriti, zato Sto su ga Rusi namjeravali osloboditi kadaje

sljede6i put trebao do6i red na njih. Vidi Picknett et a1., Double

Standards, radi vi5e detalja.I a NiiLrnber5ka sudenj a (19 4 5 - 19 4 6)rs ibid.r6 ibid.

'? Ovo je objavljeno u njemadkom tisku 10. travnja 1939't8 Direktiva mornaridkim dasnicima, 14. velja& 1944.

'e Speer, A., Spandau: The Secret Diaries, MacMillan, New

York, 1976, str. 81.20 Hitlerova posljednja politidka oporuka, 29 ' ttavnla 19452r Wilmot, C., The Struggle For Europe, Wordsworth Editi

ons Ltd, Hertfordshire , 1997 , str. 617.,, ibid.23 Fiihrerova momaridka konferencija, 8. srpnja 1943.2a IzvjeStaj kojeg je Goebbels poslao Dcinitzu 6' oZujka

1945.25 Wilmot, op. cit.26 Direktiva Wehrmachtu, l. svibnja 1945, objavlj eno u The

Timesu, London, 2. svibnja I 945.27 The Times (London), 2. svibnja 194528 The National Police Gazette, s4edanj 1977.

Napomena urednika 2n Biv5i dasnik Kriegsmarinea bio je iz Dresdena, i interv.lui-

lutor nas je obavijestio da bi se operacija Taberlan, spome- ran je u prosincu 2003. IstraZivao sam tvrdnje da je 1942. tamo

nuta u prvom dijelu dlanka, trebala pisati Tabarin, i ispridava rodeno drlete Hitlera i Eve Braun.

se zbog te greike. Operacija Tabarin dobila je ime po jednom 30 Direktiva mornaridkim dasnicima, 1944

pariSkorn no6nom klubu. 31 NiimberSka sudenja, 1946.

Informacije koje je Dcinitz prenio Britancima i vjerojatno

uni5tenje baze u Neuschwabenlandu koje su izvele britanske

snage znadili su da Amerikanci nisu detaljno istraZili QueenMaud Land (Neuschwabenland). Nema obja5njenja za ovaj

njihov propust, iako su iznesene mnoge spekulacije. Najvjero-jatniji razlog je to Sto ovo podrudje nije bilo tako dobro istraZe-

no ranije u tom stolje6u, ali moramo se zapitati nije li uzrok i to

Sto su Britanci tamo doSli prvi, ne ostavivii za sobom ni5ta 5to

biAmerikanci mogli na6i. Medutim, operacija Highjump ipakje navodno otkrila dokaze o drugim bazama - iako su, slid-

no kao kod britanske ekspedicije na Antarktiku, prava otkri6a

operacije Highjump takoder bila zata5kana'

Dcinitz je imao jedinstveno znanje o Antarktici, ali ono 5to

je bacilo vi5e svjetla na zaboravljenu antarktidku frontu bilo je

njegovo znanJe o njemadkim podmomidkim bazama u Norve(-

koj i tamo stacioniranim podmomicama, kao i o vezi izmedu

Norve5ke i Antarktike. Dok je vaZnost Norve5ke zaDdnitza,Hitlera i Kriegsmarine bila dobro poznata, neki od pravih ra-

zloga za podetnu invaziju na Norvesku manje su poznati, i

dodaju joS viSe tajnovitosti povijesti Drugog svjetskog rata i

antarktidke fronte.

TO .NEXUS wr,ryw. nexus m ag azlne. co m LISTOPAD-STUDENI 2OO5

scan by krista

O autorici:Catherine O'Driscoll vodi Brigu o

zdraviju pasa koja provodi kampanjui pruZa edukacijski program, Osnove

skrbi o zdravlju pasa. Autorica je knjigeShock to the System (2005; pogledati re-cenziju u ovom broju), bestselera What

Vets DonT tell You About Vaccines (1991,1998), i Whq Killed the Darling Buds ofMay? (1997).Liviu St<otst o; zajedno sa

svojim partnerom, Robom Ellisom, i trizlatna retrivera, Edwardom, Danielomi Gwinnie, i drZi predavanja o zdravljupasa po cijelom svijetu.

Zelite li dodahe informacije, moZe-

te kontaktirati Catherine O'Driscoll na

Canine Health Concem, PO Box 7533

Perth PH2 lAD, Skotska, UK; e-mailcatherine@cvarsegray.co.uk ili prekoweb-lokacije http://canine-health-con-cern.org.uk. Shockto the System moZe se

nabaviti u cijelom svijetu od Dogwiseana http : //www.dogwise. com.

Biljetskea | <Effects of Vaccination on the Endocrine

and Immune Systems of Dogs, Phase II>, Sveu-

dili3te Purdue, 1 studenog, 1999,na http://www.homestead com/vonhapsburg/haywardstudyon-vaccines html

b'z Pogledati wwwvetpurdueedu/epi/gdh-study htm

c r Pogledati http://u,ww avma org/vafstflde-fault asp

d a Komislja za veterinarske proizvode (VPC),

radna grupa za cijepljenja pasa i madaka, DE-FRA, svibanj 2001

e 5 JlM Series A 50(6):286-291, kolovoz2003

f (' Duval, D i Giger, U (1996) <Vaccine-Associated [mmune-Mediated Hemolytic Ane-mia in the Dog>>, Journal of Veterinary InternalMedicine 10:290-295

91 New EnglandJournal of Medicine,br.3l3,1985 Takoder pogledati Clin Exp Rheumatol20(6):7 67 -7 l,studeni-prosinac 2002

h8 Am Coll l/et Intern Med 14:381, 2000,

i ' Dodds, Jean W., dr. vet med, <lmmune

System and Disease Resistance)), na http://wwwcritterchat.neVimmune htm.

j r0 Magazin lVolf Clan, travanj/svibanj 1995

krr Goldstein, Martin,The Nalure of Animal He-

aling, Borzoil Alfred A Knopf, Inc, 1999.

I l'zMagazin Wolf Clan,op cil.mrr ibidn I a J ournal of I nf amma li o n I :3, 200 4, na hItp. / I

www journal-inff ammation coml contenll I I l/3o 15Klingborg,D J,Hustead,D R i Curry-Gal-

vin, E et al , <AVMA Council on Biologic and The-rapeutic Agents' repofi on cat and dog vaccines>,

Journal oJ the American Velerina: Medical Asso-

ciation 221(10).1401-1407, 15 studenog 2002,http ://www avma org/poli cies/vacci nation htm

p16 ibid17 Schultz, R D., <Cunent and future canine and

fel ine vacci nation pro grams), Ve t Me d 93 .233 -25 4,

1 998.18Schultz,R D, Ford,R B,Olsen, J iScoft,F.

<Titer testing and vaccinatron: a new look at traditi-onal practices>, Vel Med 9'7 :1-13, 2002 (urnetak).

reTwark, L i Dodds, W J, <Clinicat applicationof serum parvovirus and distemper virus antibodytiters for determining revaccination strategies in he-

althy dogs>, J Am Vet Med Assoc 217:1021-1024,2000

Prototip stroja, 10 stopa iirok, 8 stopa dug i 28

stopa visok (3 x 2,4 x 8,5 metara), predviclen je za

instalaciju du2 linije za pakiranje mesa ili preradu

h ra ne.

c I Skerrert, P.J., "Food lrradiation: Will lt Keep

the Doctor Away?", Technology Review, www.te-ch reviewcom/a rticles/nd97ls kerrett.htm I

d a Webb, T. and Lang, T. (Londoska komisija za

hranu), Food lrrodiotion: Fdcrs, Thorsons Publis-hing Group, UK,1987.

e s UN navodi WTO, MMF i Svjetsku Banku kao

ila nove sustava organizacija Ujedi njen i h N a roda,

f 5 Detaljniji opis stanja u ameriikoi mesnoj in-

dustriji mo2e se pronaii u knjizi Slaughterhouse:The Shocking Story of Greed, Neglect, ond inhumo-ne Treotment inside the US Meot lndustry Gaila Ei-

snitza (Prometheus Books, 1997) Slaughterhousedokumentira ekstenzivno koriitenje toksiinih ke-

mikalija, lijekova, steroida, hormona i obraclenihiivotinjskih bjelanievina (iivotinjskog kanibaliz-ma) u mesnoj industriji. Problemitoksiinog otpa-da, industrijskog taloga, genetiikog in2enjeringai sirovog stajskog gnoja (kao jeftine hrane za 2ivo-

tinje) takocler su obraileni u ovoj knjizig TSvjetska zdravstvena organizacija, "The

Wholesomeness of irradiated Food'i lzvjeitaj za-

.ledniike struine komisije FAO/IAEAAIVHO, Gene-va, 1977 i 1 981, WHO Technical Report Series, br.

604 i 659.h'qDodatni detalji o Codexu mogu se na(i na

www p u refood orgli rradlcodexfaq.cfmi 'lCFGlje u mecluvremenu raspuiten. Na svom

posljednjem sastanku ICFGI je zakljutio da <u

svjetlu izvanrednih uspjeha kojeje ICFGI postigaou upoznavanju javnosti s bezopasnoi(u ozraienehrane . nema daljnjeg opravdanja za nastavak

LISTOPAD-STUDENI 2OO5

rada ICFGI-ja po isteku njegovog mandata u svib-nju 2004.> Prim. prev.

j r0 Cijela izjava moie se pronaii na www.who.org.

k rr Bullerman et al, Use of Gommo lrradiationto Prevent Aflotoxin Production in Bread, Journol ofFood Science 1 97 3:1238.

| '2 Webb i Lang, op. cit.m '3 ..Josephson, Edward 5. i Peterson, Martin

S. (ur.l, Preservotion of Food by lonizing Rodiotion,CRC Press, Florida, USA, 3 sveska (sv. 1, 1982; sv

2&3,1983).n ro Tehnologija elektronskih zraka izvorno je

razvijana u sklopu Ameritke strateike obrambe-ne inicijative, poznatije pod imenom <Star Wars>.

Nakon ito je inicijativa ostala bez financijskihsredstava, znanstvenici su nastavili razvijati teh-nologije akceleracije i izmiSljati nove naiine nji-hove primjene

o '5 Centar za sigurnost hrane i praktiinu pre-hranu ameriike DrZavne uprave za hranu i lijeko-ve, (Kinetics of microbal inactivation for alternati-ve food processing technologies - pulsed X-rayso,

2. lipnja,2000.p'6 Meclunarodna agencija za atomsku energi-

ju, <facts About Food lrradiation>, www.iaea.orgq17 Svjedotenje na kongresnom sasluianju o

ozrativanju hrane, Odbor za trgovinu i energiju,Pododbor za zdravlje i okoli5, 19. lipnja, '1987 Viiedetalja moZe se naii u <Potential Hazards of Foodlrradiation> Kanadske koalicije za nuklearnu od-govornost, www.ccnr.orglfood-irradiation.html

r rs Bhaskaram, C., "Effects offeeding irradiatedwheat to malnourished children'l Americon Jour-nol of Clinicol Nutrition February 1975;28:130-1 35.

s D Poliploidija ili endoreduplikacija uzroko-

vana je blokiranjem zadnje faze diobe stanica.Kromosomi su se vei udvostruiill, ali stanica se

nije podijelila na dva dijela s normalnim setovimakromosoma, pa je rezultat jedna velika stanica s

dvostrukim setom kromoscma.t'0 Pogledati wwwfood-irradiation.com/you_

asked.htm#u 2r Razvoj trZiita ozraiene hrane u pacifiikoj

Aziji. Koordinirani istraiivaiki projekt FAO/IAEA.

v 22 Kanadski propisi ostali su nepromijenjeniod 1989, kada je ozraiivanje hrane svrstano u

procese, a ne u sastojke hrane kao dotad Kana-da danas u praksi dopuSta ozraiivanje krumpira i

luka radi usporenja klijanja; pienice, braina i inte-gralnog braina radi uniitavanja kukaca; te zadina

i suienih dodataka jelima radi smanjenja brojamikroorganizama Pogledati www.foodincanada.com/Content/03-96/F7-Featu res.htm I

w 2rViie od 170 kompanija Sirom svijeta ozraiu-je hranu. Udruga proizvotlaia prehrambenih pro-izvoda na svom popisu navodi sljedeie ameriikekompanije koje ozraiuju hranu: Accelerator Tech-nology Corporation; Alpha Omega Technology,lnc.; APA lnc./Titan Corporation; Food TechnologyService, lnc.; lotro Technologies, lnc; i lsomedix.

x 2a Pogledati www.ratical com/radiation/inet-Series/partialAccLs.html

y'zs Pogledati wwwsustainable-cityorg/artic-les/irrad iat.htm

z 26 Ashton, l. and Laura, R,The Perils ofProgress:Heolth and Environment Hazords of Modern Tech

nology ond What You Con Do About lhem, UNSW

Press, Australia, 1998, p. 166.aa 27 Ozraiivanje materijala za ambalaZu sve je te-

iie, i tojejedno od podruija na kojem postoji poten-

cijalna opasnost od interakcija materijala i radijacije

ab 'z8

IAEA, "Facts About Food lrradiation'i ibid

www. nexusmasazlne. com NEXUS.TI

scan by krista

Rf,gMNJZ[Jf,

TWILIGHT IN THE DESERT: The Co-ming Saudi Oil Shock and the World Eco-nomy(Sumrak u pustinji: Predstojeii saudijski naftniiok i svjetska ekonomija)Autor: Matthew R. Simnonsfohn Wley & Sons, SAD, 2fi)5.ISBN (H7f-7387GX(422 str., twdi uvez)NarudZbe htqr://www-wiley.com/

Houstonskienergetski inve-sticijski bankarMatthew Sim-mons zatzlmarealistidno gle-di5te na buduiesaudijske rezer-ve nafte u svojoj

PravovremenoJanalizi Sumraku pustinji.Njegov najveiiproblem prili-kom prikuplja-

nja materijala za ovu knjigu bilo je pronala-Zenje todnih podataka o proizvodnji nafte uovom kraljevstvu, objavljenih od strane vla-de ili njenog industrijskog diva Saudi Aram-coa. Simmons je morao pregledati 200 rado-va ilanova Dru5tva naftnih inZenjera kako bisastavio Siru sliku i dopunio ju svojim zna-njem steienim kroz 30 godina rada na ovompolju. On kairc da dinjenica da je SaudijskaArabija sve dosad bila pouzdan, jeftin dobav-ljai nafte za svijet ne znaii da ie ovo kraljev-stvo i dalje biti u staniu zadovoljavati rastuiupotraZnju - i to iz buSotina kojima opadaproduktivnost i krajolika na kojem te5ko dase mogu naii nove ve6e rezerve.

Uzimaju6i u obzir da se dak i super-divovskanaftna polja Saudijske Arabije brzo pribliZa-vaju vrhuncu proizvodnje, Simmons smatrada nema previse nade da ie kraljevstvo bitiu stanju pove6ati svoju proizvodnju s pro-sjednih 6,5 do 7,5 milijuna barela na 10, 12

ili dak 15 milijuna barela nafte dnevno kroz10 ili 20 godina, a kamoli 50 godina kako jenjihov odjel za odnose s javno5iu najavioproSle godine.Najveia naftna polja vei pokazuju znakeiscrpljenosti, i, poput drugih super-divovadrugdje u svijetu koji su podeli presu5ivati,

72 .NEXUS

ni saudijska polja neie ostati poitedena ek-sploatacijskog uniStavanja. To ie imati enor-mne socijalne i ekonomske posljedice po ci-jeli svijet, kaZe Simmons, i to je vjerojatnostza koju se vlade i industrije moraju podetipripremati odmah. To podrazumijeva punoveiu ozbiljnost u vezi s kori5tenjem alterna-tivnih, ekolo5ki prihvatljivih izvora energijekoji 6e olak5ati tranziciju u svuet siroma5annaftom. Simmonsovi detalji o pozadini do-gadaja, argumenti i analize intrigantni su,

ako ne i uznemirujudi. Politidari, industrijalcii ekonomisti morali bi ozbiljno razmisliti o

nJegovlm uPozorenJlma.

SELLING SICKNESS(Prodavanje bolesti)Autori: Ray Moynihan i Alan C,assels

Allen & Unwin, AusEalija, 20O5.

ISBN l-7411+579-l (?fllstr-, meki uvez)Narudibe www.allenandunwin.com

U svojoj neumoljivoj utrci za povecanjemprofita i udjela na trZistu, farmaceutske kom-panije sve deiie ciljaju na <zabrinute zdraverr,definirajuii nova bolesna stanja i izbacuju6inove lijekove, ili stare lijekove u novom obli-ku, za njihovo tretiranje. Ali taktike medicin-skih/farmaceutskih kompanija razotkrivenesu tako da ih svi mogu vidjeti u Prodavanjub o le s ti, opn:.Lujuiem eksp ozeu dvoj ice pisacana temu zdravlja, Raya Moynihana (diji su

radovi objavljivani u glavnim australskimnovinama i vode6im svjetskim medicinskimdasopisima) i Alana Casselsa (kanadskogistraZivada koji se specijalizirao za pitanjapolitike lijekova).Zajedniiki faktor u promotivnim strategi-jama farmaceutskih kompanija koje namprodaju bolesti je reklamiranje straha. Naprimjer, strah od srdanih napada koristio se

za prodaju ideje da je lenama u menopauzipotrebna hormonska nadomjesna terapija, a

pokazalo se da su lijekovi koji su za to pre-pisivani uzrokovali upravo onu Stetu kojusu trebali sprijediti. Moynihan i Cassels fo-kusiraju se na neka izmi5ljena i/ili pogreinodijagnosticirana <bolesna stanja), ukljudu-juii visoki kolesterol, depresiju, poremeeajpaZnje, povi5eni krvni tlak, predmenstrualnidisforidni poremedaj i socijalnu fobiju kakobi pokazali da su farmaceutske kompanijeozbiljno prevarile javnost. Oni koriste stati-stiku na takav nadin da zasljepljuju lijednikei potencijalne pacijente u vezi sa stvarnomdjelotvornoSiu mnogih lijekova, daju zbu-njujuie ili nikakve informacije o Stetnimnuspo)avama, l sponzorlraju gruPe za pru-

Zanje podr5ke pacijentima kako bi raspirilepotraZnju za svojim lijekor.ima Predesto nje-guju neugodno prisne odnose s lijeinicima s

ciljem Sirenja svojih trZiSta.

Autori, kao i nezavisni istraZivaii i braniteljizdravl)a koji takoder pokuiavaju promijeni-ti status quo, nastoje potaknuti informiranujavnu raspravu o pitanjima zdravlja. Veimogu vidjeti promjene, jer sve viSe strud-njaka i laika traZe informacije koje nisu po-vezane s novcem tarmaceutskih kompanija.Oni nas potidu da shvatimo da se vlastitomedukacijom osposobljavamo za sudjelovanjeu raspravi i preuzimanje kontrole nad vlasti-tim zdravljem i dobrobiti.

w rt*xffi*

r3-MOON DIARY OF NATIJRAL TIME( 1 3 -mj eseini dnev nik priro dno g v remena)

Autori: Nicole E. Zonderhuis i SytviaCarrilhoFrontier Publishin$ Amsterdam, 20O5.

ISBN: 90-8067{XD -X (32O sr., twdi uvez)Narudibe: Frontier Publishing htqr://www.fr ontierpublishing.nl

U cijelom svijetu raste zanimanje za majan-ski kalendar Tzolkin, 5to je rezultat novihistraZivanja, kao i odekivanja koja okruZujuodbrojavanje do 2012, posljednjeg datuma uovom krugu majanske kozmologije. K tome,

rad fos6a Argiiellesa na stvaranju kalendaraDreamspell, baziranog na l3 mjeseci, ciklusuod 28 dana i ponovnom uvodenju drevnogZakona vremena, polaknuo je novo razmi-Sljanje o nepravilnom gregorijanskom ka-lendaru.Dakle, nov kalendar zahtijeva nov praktidan

w1vw. nexusmagazl ne,com LISTOPAD-STUDENI 2OO5

scan by krista

Rf,gMNJZ[Jf,dnevnik, i ovaj 1 j -mjeseini dnev nik priro dnogvremena je neizostavan za sve one koji Zele

istovremeno pratiti majanski i gregorijanskisustav. Kratak pogled na mjesedev planer go-vori nam da iemo izait iz sadainje GodineZutog kozmidkog sjemena i uii u Godinu cr-venog magnetskog mjeseca 26. srpnja 2006.U knjizi se n4lazi Galaktidki kalendar (Tzol-kin), pa moZete izradunati svoju galaktiikusignaturu. (Otkrio sam da sam ja 3 Zuto rat-nik, dija je moi stjecanje inteligencije postav-ljanjem pitanja!)Moiete nauiiti <surfati> 13-dnevnim Valovi-ma i otkriti tajnu <kako imati viSe vremena),i uskladiti se s 13 tonova koji pokazuju ener-giju koju rnoZete upotrijebiti u bilo kojemdanu. Dnevnik sadrZi kljudne rijeii povezanes ovim tonovima, kao i s 20 sundevih pedata,koji su svi detaljno obja5njeni u knjizi.Obiljeija svakog mjesedevog ciklusa od 28dana istaknuta su na podetku svakog mjese-ca u dnevniku.Raspored za svaki tjedan po gregorijanskomkalendaru protei.e se na dvije stranice, a uzsvaki dan ucrtan je odgovarajuii glifl kakobiste znali gdje se nalazite prema Tzolkinu.Postoji odjeljak s adresarom, odjeljak s ras-poredom sati, i mjesto na kojem moLete za-pisati pedate i tonove dlanova svoje obitelji isvojih prijatelja, kao i popis literature vezane:uzMaje. Dnevnik izgleda divno, a sastavlja-di se nadaju da ie ga nastaviti aZurirati kakose budemo pribliZavali 2012. i predvidenom<kraju vremena>.

CERXAI WORM HOLES: Part II - Con-duit Closing(Crvotoiine u litu: II dio - zatvaranje kanala)@ 2m4. Martin Keitel Image & Media Pro-ductionNarud.Zbe: www.martinkeitel.com

).974, t svemir je poslana radijska porukar i.elji za komunikacijom. 2001, primljenje odgovor, utisnut kao formacija u Zitu najednom polju u Chilboltonu, juZna Engleska.Ali, je li to stvarno istina? Nekoliko iskustavaotkriva duboku telepatsku vezu izmedu ljud-skih biia i nepoznate inteligencije. Odakledolaze te poruke?Prije kraja ove nevjerojatne pride, moida ot-krijete da uodakle, nije pravo pitanje...Ovo je drugi film Martina Keitela, u kojemon predstavlja glediSta i ideje koje nisu uo-biiajene medu <obidnim> istraZivaiima kru-gova u iitu MoZda je utjecaj istraZivada izzemalja kao Sto su Finska, Austrija, Danskai Njemaika to 5to je dovelo do prijeko po-trebnog Sirenja teorija, ukljuiujuii i ideju o

putovanju kroz vrijeme.Ovo nije film u kojem se pokuiava utvrditiautentidnost; to je film koji hrabro istraZujetragove i iskustva ljudi ukljuienih u ovaj sveveii misterij.

Join Colin Andrews, Busty Taylor, dr. SimeonHein, Ron Russel, Paul Vigay, Lucy Pringle,Matthew Williams, Nick Nicholson, AllanBrown, Tapani Koivula, Martin Keitel, /ayGoldner i Johan Ohavy samo su neki od lju-di koje iete upoznati na ovom dobro produ-ciranom i intrigantnom putovanju. (S izvr-snim slikama!)

WIIAT THE BLEEP DOWENOW!?(Kog vraga mi znamo!?)@ 2fi14. Capture{ r .i ght & Lord of the WindFilms, LLCNarudibe: www.whatthebleep.comOvo je novi tip filma. Dijelom je dokurrentarac, dijelom je prida, a dijelom se sastojiod dotjeranih i nadahnjujuiih vizualnih efe-kata i animacija. Glavni lik, Amanda, kojuglumi Marlee Matlin, doZivljava fantastidnoiskustvo poput Alise t Zemljt duda kada se

njen svakodnevni, dosadan Zivot, doslov-no podinje raspletati, otkrivajuii nepoznatsvijet kvantnog polja skriven ispod onogaSto smatramo na5om normalnom, budnorrstvarnoS6u.Dok Amanda udi opuitati se u svom isku-stvu, pobjeduje svoje strahove i stjede rnu-drost. Prestaje biti irtva okolnosti, i na putuje da postane kreativna sila u svom ZivotuNjen 2ivot se zauvijek promijenio.Intervjui s 14 poznatih znanstvenika i misti-ka u ovom poludokumentarnom filmu sluZeza predstavljanje <velikih pitanja> koja for-muliraju i znanost i religija. Razlika izmeduznanosti i religije postaje sve nejasnija dokuvidamo da, u biti, i znanost i religija opisujuiste pojave

Osebujna animacija, blistavi vizualni efekti,humor, preciznost i bespo5tednost samo sudio onoga Sto ovaj film dini jedinstvenim.

LISTOPAD_STUDENI 2OO5 www. nexusmagazlne. com NEXUS . 73

scan by krista

KNJIZNICA

INDIGO DJECALee Caroll i Jan Tober

Ovo je prva i najbolja knjiga o novojgeneraciji diece bija pro5irena per-cepcija, neobidne lizilke i duhovneosobine zbunjuju roditelje, ulitelje,Iijednike. Lee Caroll i Jan Tober supioniri proudavanja fenomena novedjece. U ovoj knjizi navode kompe-tentna miUljenja lijednika, ulitelj4pedagoga koji su se suodili s postoja-njen indigo djece, te istinite prile ro-ditelja o neobiCnim sposobnostimanjihove djece i duhovne pozadine ci-jelogfenomena.

250 stranica, ,4'5 format, wrdiuvez, Cijena 130 kn + po5tarina

th{n *r {q'r!}iirr Srf rnri,ir$av,a( i '^jr(lite lFr,

SPOZNATI

Za lilatelje NEXUSA popust

20%NarudZbe na telefon:

SMISAO ZIVOTNI STVARANJAOBLIKOVATI

VLASTITI ZIVOTTRADIC1ONALNIM PUTEM INICIJACIJE

RUZE I KRIZA

A.M.O.R.C. - mistidno filozofska, natkonfesinonalnai politi6ki nevezana internacionalna organizaciia

A.M.O.R.C. 10000 ZAGREB, Razvorska 4te[/fax. (01) 3648-749mobitel: AY [7275-AO7

e-ma il: a mo rc-zg @zg. htnet. h rw\IAM.amorc.hr v\A/'vw.amorc.org

i'---

Po6aljite mi, molim vas. besplatnu pisanLr intormacqu na sljecledu adtesu:

140 stranica, ,{5 format, twdi uvez,Cijena 90 kn + po5tarina

KRISTALNA DJECAOva knjiga bavi se mnogim pitanjimavezanim ruz noyu generaciju uistinuposebne djece (na primjer sposobnostiscjeljivanja, povezanost s prirodom,prehrambene navike i tako dalje)' a unjoj su osim toga ukljudeni I razgo-yori s Kristalnom djecom, njihovimroditeljima I uiiteljima. Autorica ie uovoj knjizi poku3ala objasniti kakoovu djecu odrilati sretnima I zdra'vima, te kako izbjedi opasnosti koje bimogle na5tetiti njihovoj posebnoj na-darenosti.

ULICA I BROJ

POSTANSKT BROJ I MJESTO

0L16683-630

scan by krista

Ekotehnologija XXl. stolijeia

v

CaSe za bReuitaliziranA uoda pouolj no dj elryi e

na rast biljaka, poboljiaua zdraulje iiuotiniate pouoljno djeluje na ljude i ojaiaua im imunitet.

1'z voclovodnih slar ina p, r r'ijclorn

I svilerrr. pa tako i u Hr-vitskoj. tcicI:ve loSiia voda. U poJTc'mt1,t tt-clzrma, iz kojih se crpi pitka voda, go-milaju se ostaci farmaceutskih spct-jer.a: prije svega hormoni, onkolo5kilij ekovi, lijekovi za sni2av anje tempe-rature, lijekovi protiv bolova, lijekoviza smirenje, itd. dija se potro5nja i uHrwatskoj neprestano povefava. Mje-Savine ostataka lijekova nepovoljnodjeluju nazdravlje te ie mozda mogu-ie i ttr pronaii uzrok polasta alergija.neploclnosti, a moLda. dak i raka...

LoSu vodu moZemo popraviti po-moiu informirane ia5e jer se voda utoj iaSi revitalizira. Na najveiem svjet-skorn sajmr-r inovacija u Pittsburghu

Prodajna mjesta:ZAcnns: Orhidea Importane centar (Ol/ 451 1422); Viva-Centar Kaptol (OI/ 486 06 1 1);

Kristal (Ol/ 48169 34); Spr-rr: Zdraviblll(O2l/ 4827 61); Ruex,q.: Mediko shop (051/ 3209 22),Pur-r: Ljekarna Stoja (O52/ 38 68 53); OsrrBx: Livello (O3l/ 2130 07)

Tne.Zrnao NovA pR-oDAJNA \4JESTA-

Zastupnik i prodaja pouzecem: Aurelia d.o.o., 052172 19 12,098/33 60 51 , Iax052172 19 'l 3, e-po5ta: info@foska.net

ta le da5a, zajedno sa svojomveiom izvedenicom, revitali-zat( )r( )nr vrrdc HyJronicorn.spravom koja oZivljava vocltru cijeloj kuii, bila nagradenanajprile sa zlatnom medaljom.a nakon toga joj 1e dodijelje-na i posebna nagrada, kristal-ni globus, prrznanje zanajl>o-lju ekolo5ku inovaciju.

Provjerar anje rljelor e njainformirane da5e dokazuje cla

revitaliziranavoda povoljno djeluje na Revitalizfanavoda sprjeiai rr lazr-ojrast biljaka, poboljSava zdravlie Lwo- patogenih bakterija i svih r.rsta gljivi-tinla te povoljno cljeluje na ljucle i oja- c21, pa tako i gllir.'ic:r k'n'asca. Zato se

dava im imunitet. NajvaZnije je cla jako kruh, koji je zamijc5an s revitalizira-smanjuje Stetan r,Ltjecaj otrovnih Nari nom vodom, pLlno sporije diZe.otopljenil-r u vodi. Sve to je dokazzrno Voda iz informirane da5e irna plo-pomoir-rbioloSkihtestovaskojimase mijenjen okus, Zestoka piia u i:rSipratilo i kontroliralo djelovanje infor- gr-Lbe svojr-r o5trintt, rnijenja se okus vi-miranih iaia.

Osim osnovneplave daSe, moZe se

izabrati i zelena da-5a koja ima dodat-

na, a posebno pi-v't. Zanim).jivo jctakocler da pijenjcrevitalizirane vode

' odstranjuje orrantne informacije za ljenostalkoholotr-i.

ko-fizikalna isttaLivanja dokazuju da dozvolite vaSim knc<nim ljubimcimase revitaliziranoj vodi poveiava me- da biraju, ltilo psu ili madki, oni iekofa, srnanjuje povrSinska napetost i se uvijek oclluiiti za pljenje revitalizi-milenja elektridna provodljivost; rane vocle Nalbolje je ipak da djelo-takoder je clokazanapromjenzrustruk- vanje informirane da5e iskusite naturi molekula vode, na Sto ukazuje i sebi.promijenjeno zradenje biofbtona. I. V.

scan by krista

<Bri an

Erich:

POPUST ZA CITATEIJE '

NEXUSA20%

L,judskinanzagromJ

p

A5 for"mat

tvrdi uvez288 str"

Cijenal50kn+ poStarina

besmrtnoldu

IZGUBTJENA KRATJEVSTVA

terije i enigme Maya, Asteka,

Inka i njihovih prethodnikakoji su zburili konkvistadorejo5 uvijek ne mogu rijeiiti ni

znanstvenici ni laici, podjednakokao ito je to bilo nemoguie i

prije pet stoljeca.

*6&*."-"-rn"u";;

DVANAESTI PTANET

Planet Nibiru, njegovistanovnici i njihova

misija na Zemlji tema jeDVANAESTOG PLANETA,

jedne od najditanijihpopularno znanstvenih

knjiga svih vremena

ska kronika Zecha e SitchinaREVIZIJA POSTANKA

Tisucama godina znanst venici.

sve6enici, umjetnici postav-

ljaju pitarrje "Kako je nastao

iivot?"REVIZIJA POSTANKA

odgovara, rjeienje tajne nalazi se u

sumeranskim tekstovima zapisanim

na glinenim plodicama i pedatima

ri

A5 formattvrdi uvez376 slr.Cijenal50kn+ po5tarina

Al firrrnattvrdi uvez

34,tr str".

Cijena 15Okn

+ poitarina

NarudLbe na telefon 0116683-630

scan by krista