NICCOLO MACHIAVELLI: VLADAR 

Posveta Lorenzu II. Mediciu – unuku Lorenza Veličanstvenog, poziv da ujedini Italiju jer su se stvorili povoljni uvjeti

Države kriterij za vrednovanje je stjecanje i održanje moći ili republike ili monarhije:

1. nasljedne 2. nove:  posve nove

         pripojene osvajanjem tj. mješovite Mješovite:  ili virtu-om ili fortunom ili zločinom ili podrškom naroda

primjer Francesca Sforze1 koji je pripojio Milano i Napuljskog kraljevstva kojeg je pripojio španjolski kralj Ferdinand Katolički (uz pomoć Luja XII.)

o kada su istog jezika i kulture – treba uništiti staru lozu, ostaviti stare zakone i poreze, u vlasti se osloniti na slabije velikaše, paziti da neki stranac ne postane moćan kao on

o kada nisu: nastaniti se i osnovati kolonije – jer vladar brzo dozna za nerede pa ih brzo i uguši, kolonije nisu skupe, vjerne su, a oni kojima su oduzete ne mogu se pobuniti jer su osiromašeni i raspršeni

   Kako su vladali Rimljani? osnivali kolonije, uzimali u službu slabije velikaše, ostavljali običaje i poreze posjedovali dalekovidnost kojom su doskočili svim nevoljama

    Luj XII. dočepao se Lombardije na poziv Mlečana

njegova suprotnost je Rimsko Carstvo pogreške koje je načinio i zbog čega se nije održao na vlasti:

1. uništio slabije velikaše i lišio se podrške naroda

2. ojačao papu Aleksandra VI. (time što mu je pomogao da osvoji Romanju) 3. doveo moćnoga stranca španjolska kralja Ferdinanda Katoličkog te podijelio Napuljsko

kraljevstvo s njim4. nije se nastanio5. nije osnovao kolonije6. napao je Mlečane i Veneciju koji bi jedini pružili otpor papi i španj. kralju u osvajanju

Lombardije

 

Zašto se kraljevstvo Darijevo, koje je Alex bio osvojio, nakon njegove smrti nije pobunilo protiv njegovih nasljednika?

državom se upravlja tako da:  jedan vlada, a ostali mu služe – apsolutna monarhija

      upravlja s velikašima koji taj položaj imaju zbog „drevnosti koljena“  – feudalna

primjer Turske i Francuske: prva koju je teško osvojiti, ali jednom kada se to učini, osvajač se nema koga bojati i druge, gdje je vlast lako osvojiti zbog unutarnje razjedinjenosti i suprotnih interesa, ali ju je teško zadržati jer će uvijek biti potkupljivih velikaša i nezadovoljnika

Darijevo kraljevstvo je primjer prve države

 

   Kako upravljati slobodnim državama (republikama)?

1. uništiti ih 2. nastaniti se u njima3. ostaviti stare običaje, vlast svesti na prikupljanje poreza i favoriziranje nekolicine (bogate klase čiji

se interes poklapa s interesom države)

o u praksi to ne funkcionira, slobodnu se državu može ili uništiti ili će ona unišiti vladara o sloboda se nikada ne može iskorijeniti, jedino se može podvrgnuti dostignutom stupnju

slobode

 

Nove monarhije

Nastale:

1. virtua – primjer: Francesco Sforza, Mojsije, Romul, Tezej – Atena, Kir – Perzija

položaj se teško stječe (zbog uvođenja novog poretka), ali se lako zadržava

nove uredbe se mogu donijeti:  goloruko (uz pomoć drugih)

   silom

negativan primjer fra Girolama Savanrole – nenaoružani prorok, dominikanac i Machiavellijev suvremenik, došao u Firencu da propovijeda na poziv Lorenza Veličanstvenog

nakon što su protjerani Medici, uspostavlja republiku u kojoj se samo postilo i molilo napao je papu Aleksandra VI. za razvratništvo i raskoš, pa ga je ovaj izopćio iz Crkve upropastila ga zajednička akcija crkvenih redova, aristokracije i Medicija pogreške :  nije se oslanjao na silu

nije doveo nove uredbe, već je vladao na osnovu starih

(potrebno je donijeti nove uredbe kako bi se sila djelotvorno upotrijebila, ispravile   pogreške starih vladara i stablilizirala vlast)

Hijeron Sirakuški je pozitivan primjer – od obična građana postao vladar u Sirakuzi osnovao novu vojsku i sklopio nova prijateljstva

o mnogo je uložio u zadobivanje vlasti, ali je malo trebalo da se ona održi

 

2. fortuna – na vlast se dolazi uz malo truda, ali se teško zadržava, uvijek je taj ovisan o pomoći onih uz koje je došao na vlast

Cesarea Borgia – pučki zvan Valentino, sin Aleksandra VI., prvo bio kardinal

vlast dobio zahvaljujući ocu koji je unio razdor u talijanske države i iskoristio neprijateljstvo dviju obitelji Colonna i Orsini

papa je pod izlikom da mu ljudi u Romanji ne plaćaju danak, poslao svog sina Borgia je učvrstio vlast tako što je: zatro red gospode koju je opljačkao

         pridobio na svoju stranu rimske plemiće

         proširio svoj utjecaj u Kolegiju kardinala

trebao je još samo prigrabiti vlast koja će odoliti svim neprilikama nakon smrti Aleksandrove – u tome nije uspio, otac mu umire, a i on sam je obolio (to ga je spriječilo da se proširi na Toskanu)

ipak je udario dobre temelje u Romanji – M. mu pripisuje visoki cilj: uvođenje novog poretka – zajamčio je pravnu sigurnost, sigurnost imovine te ekonomski prosperitet svojim podanicima što znači da je znao osjetiti njihove interese

bio je dobar vladar jer je:  uveo nove zakone

izgradio vlastitiu vojsku

prilikom donošenja zakona – 3 novine:

1. postavio dobrog upravitelja Orcu u Romanju koji je iznimnom okrutnošću brzo uspostavio red i jedinstvo

2. uveo građanski sud s predsjednikom u kojem je svaki grad bio zastupljen3. dao je ubiti Orcu kako bi pokazao da je okrutnost potekla od upraviteljeva

karaktera, a ne njega

jedina zamjerka mu je odabir Julija II. za papu – nikada se ne smije birati ljude koje smo ranije uvrijedili

 

3. zločinom – Agatoklo Sicilijanac koji je postao kralj Sirakuze – bio je sin lončara koji se napredovanjem u vojski dočepao kraljevstva

poubijao je senatore i najbogatije ljude nejasno je je li posjedovao virtu jer je došao na vlast beskrupuloznom okrutnošću, dok

je s druge strane njegova politika slična Mojsiju na kraju ipak kaže da se ne može tako visoko ocijeniti zločin te da Agatoklo nije

posjedovao virtu nije uspio kada je prestao sa zločinima jer je bio lav, a ne lisica, nije adekvatno

prikazao oslobođenje Sicilije, nije se znao igrati s prividim u politici

kako Machiavelli gleda na zločin: kriterij je djelotvornost sile – dobro se koristi kada se upotrebljava kao sredstvo dolaska na vlast, a loše kada se upotrebljava kao sredstvo održavanja na vlasti

 

4. podrškom građana (građanske monarhije) – dolazak na vlast sretnom lukavošću (specifičnim stjecajem okolnosti)

uz podršku vladara ili naroda: bolje se osloniti na narod jer je pouzadniji, njegove su težnje časnije te manje griješi (jer više ljudi više zna)

dvije su težnje u gradovima: narod ne želi biti tlačen i velikaši žele tlačiti narod posljedice toga su:

tiranija demokracija (sloboda) – kao institucije koje omogućuju slobodan život građanima tj.

sudjelovanje u javnom životu

anarhija

ako smo došli uz pomoć velikaša, kasnije se trebamo osloniti na narod kao protutežu prevrtljivim velikašima   

Crkvene države

neshvatljivo kako bi to mogla biti država jer nema vojske stječu se fortunom ili virtuom, a zadržavaju bez ijednog i drugoga jer se njihove uredbe oslanjaju na

vjeru M. smatra da kršćanska religija nije politički podesna jer ne brine o muževnom odgoju građana –

crkvenim monarhijama nije posvetio puno pažnje jer je njihovo vrijeme prošlo Crkva je propast za Italiju, smatra M., jer ima univerzaalističku tendenciju – želi biti imperium,

carstvo

 

prije nego je francuski kralj Karlo VIII. došao u Italiju, zemlje su bile pod vlašću pape, Mlečana, napuljskog kralja, milanskog vojvode i Firentinaca

ujedinili su se kada je trebalo braniti vojvodu od Ferrare od Mlečana papu su slabile dvije moćne obitelji, Colonna i Orsini te njihove stranke, crkveni dostojanstvenici su

bili častohlepni i poticali strančenje tek Aleksandar VI. unosi promjene: povećao je posjede Crkve i počeo progoniti feudalce i njihove

stranke nakon njega dolazi Julije II. koji je prisvojio Bolognu, uništio moć Mlečana i istjerao Francuze iz

Italije

 

O vrstama vojske

temelj svake države su: dobri zakoni i dobra vojska

međusobno se uvjetuju jer bez sile koja će ih osnažiti, zakoni gube svrhu, a dobri zakoni razvijaju građanske vrline i razboritost koji čine dobar vojni poredak

dobra vojska se temelji na:

čvrstoj disciplini dobroj podjeli dužnosti dobrim i pravičnim pravilima postupanja pripadnici su visoko motivirani

 

vrste:

1. plaćenička – slaba motivacija i angažman, korumpirane, borbe su često hinjene, pozivaju se na vitešku čast da ne bi nastavili s borbama (Rim je propao zbog toga što je počeo unajmljivati Gote)

2. pomoćna – još gora od plaćeničke, prije ili kasnije će se okrenuti protiv vladara

primjer Julija II. koji je, da bi zadržao Bolognu, pozvao u pomoć Ferdinanda Katoličkog – M. smatra da je bila sreća što je ta vojska poražena

3. vlastita – najbolja, sastavljena od ljudi, građana i podanika, ovisnih o vladaru

visoko motivirani jer su zainteresirani ne samo za obranu države, već i za obranu poretka

uzor: Borgia2, Hijeron Sirakuški, David, Karlo VII.

4. mješovita – francuska vojska

Luj XI. se oslanjao na mješovitu vojsku

 

vladar uvijek mora njegovati vladarsko umijeće:

o vježbanjem – baviti se neprestano lovom (na taj način upoznajemo zemlju i to nam znanje služi kod sličnih terena u drugim državama)

o umom – proučavati povijesne primjere velikih ljudi – Aleksandar Veliki je oponašao Ahileja, Cezar Aleksandra

 

2. načina vladanja podanicima

 

1. zakonima – svojstveno ljudima 2. silom – svojstveno životinjama (jer su ljudi zli, vukovi)

lukavstvom lisice i snagom lava – pri čemu se M. priklanja lisici, ali upozorava da se ta osobina mora prikriti izvana

lukavost je igra s prividom u politici vlada se pomoću straha od kazni te ugleda kao kapitala – treba se prikazati kao čovjek s vrlinama,

ali ne mora to nužno i biti

 

Svojstva vladara – nije tako bitno

vladar ne može biti dobar u svemu jer mu to ne dozvoljavaju ljudske prilike, stoga mora biti razborit

1. Darežljiv ili škrt – darežjiv može biti samo onaj vladar koji živi od plijena i otimačine (jer mu je darežljivost potrebna da zadrži vojsku), bolje je biti škrt jer to znači da se neće povećavati porezi

2. Okrutan ili blag – bolje je biti okrutan radi reda i kažnjavanja zločinca (M. se zalaže za drakonsko kažnjavanje, ali samo ako se provodi s ciljem održavanja podanika u jedinstvu i odanosti) – Borgia je držan za okrutna čovjeka, no ipak je pacificirao Romanju

mora paziti samo da ga narod ne omrzne – a to se događa samo ako dira u imovinu i žene svojih građana!

tiranija kao odsustvo pravne sigurnosti i sigurnosti imovine (stoga i ne simpatizira Cezara držeći ga za tiranina)

3. Izazivati ljubav ili strah – izazivati strah jer je to dugotrajniji osjećaj od ljubavi, a narodom se može vladati jedino putem straha od kazni

4. Ovisan o tvrđavama ili lojalnosti podanika – ovo posljednje 5. Vjeran ili nevjeran – zbog toga što su ljudi opaki, bolje je biti nevjeran (kao Aleksandar VI.)6. Savjetnici u službi vladara ili vladar u njihovoj službi – ovo prvo7. Podložan laskavcima ili ne – nepodložan laskavcima – to je moguće samo ako se vladar ne vrijeđa

kada mu se govori istina, a da bi izbjegao da mu svatko govori istinu, mora se okružiti razumnim savjetnicima 

Kako se ukloniti mržnji i preziru?

mržnja je već spomenuta prezir – ako se vladara smatra lakomislenim, nestalnim, kukavicom i kolebljivcem

 

Francuska – primjer dobro uređene i upravljane države uz parlament koji jamči sigurnost i slobode zakonima, tu je i 3. tijelo koje drži na uzdi

velikaše i štiti niže staleže postoje stalne revizije i prilagođavanja zakona prototip građanske vladavine

 

o razlozima propasti rimski careva – zbog mržnje ili prezira pored velikaša i naroda, imali su još jednu prijetnju – vojsku neuspjeh držanja na uzdi oboje doveo je do propasti mnogih među pozitivnim primjerima ističu se Marko Aurelije i Sever

Marko Aurelije – bio je čovječan i milostiv, došao je na vlast nasljednim pravom, nije ju dugovao nikome, a uspio je držati na uzdi i narod i vojsku

Sever – poznat po okrutnosti i grabežljivosti, no zahvaljujući svojim sposobnostima, uživao je veliki ugled i povjerenje i naroda i vojske

vladar se treba prikloniti onoj strani koja je moćnija, a u posljednje vrijeme je to narod izuzetak su sultanije – kao Turska ili Egipat koje se oslanjaju na moćnu vojsku

 

Savjeti za nove vladare – gotovo uopće nije bitno

o Je li bolje stanovništvo osvojene države razoružati ili ne? u posve novoj državi treba naoružati građane da se izbjegne oslanjanje na plaćeničku vojsku te

potakne razvoj građanskih vrlina u pripojenoj, građane razoružati izuzev onih uz pomoć kojih je došao na vlast (njih s vremenom

učiniti mekušcima, potkupiti ih i pripojiti vojsci matične države)o Može li vladar imati povjerenja u podanike koji su mu pomogli zavladati ili one koji su

oružili otpor? oni koji su su mu se pridružili iz sebičnih interesa nikada neće biti zadovoljni jer je njihov krajnji cilj

bezakonje oni koji su podržavali legitimitet prethodnog vladara, sada trebaju oslonac i vladar će ih lako vezati

uza seo Je li za vladara bolje podržati jedinstvo ili amonizitet među podanicima?

nesuglasice nikada nikome nisu pomogle, a vladar koji se njima služi da bi učvrstio svoju vlast, ide prema propasti

o Je li bolje za vladara poticati stranačku borbu protiv sebe samog ili se, u svakom slučaju, oslanjati na privržene?

razboriti vladar mora predvidi sukobe jer svaka vlast ima neprijatelja, ma koliko čovječna ili pravedna bila, jer u svakoj državi postoji podjela na interese

vladar mora razotkriti tu partikularnost kako bi zatim, njegova moć još jače zabljesnula

 

Vladarov image

5 osobina koje stvaraju ugled:

1. junačka djela

2. izvanredne sposobnosti u unutarnjoj upravi3. djelima se pokazuje kao čovjek velika uma4. iskazuje pravo prijateljstvo i neprijateljstvo – izbjegava neutralnost 5. ljubitelj izvanrednih sposobnosti i ljudi velika umijeća

vladarska karizma = vladarske vrline i umijeće – sinteza svih pojedinačnih aspekata političke i ljudske vrline

 

španjolski kralj Ferdinand Aragonski tj. Katolički – u svojoj se ekspanziji koristio vjerom kao izgovorom

napao je Granadsko kraljevstvo, počeo tjerati i raseljavati Maure i Židove u čemu ga je poduprla i Crkva (feudalce držao na uzdi)

M. kaže da nije vidio „tužnija i neviđanija“ događaja, ali ipak ističe kako velika djela ne moraju ujedno biti i pravedna

navalio je na Afriku, iskrcao se u Italiji i napao Francusku

 

savjetnici – sud o nekom vladaru donosi se prema ljudima koji ga okružuju 3 vrste uma:

1. inventivni geniji – koji shvaćaju sami po sebi

2. kritička inteligencija – shvaćaju kada im se predoči3. inteligencija nekorisna za političku konstituciju države – ne shvaćaju nikako

o u izboru se voditi time da li ministar gleda na svoj interes ili u svemu na interes vladara – prvih se treba čuvati

o savjetnike treba adekvatno nagrađivati kako bi bili lojalni

Uzroci propasti talijanskih država

1. Nepravilna upotreba vojske – korištenje plaćeničke vojske2. Nedostatak podrške naroda3. Nisu vlast učvrstili dobrim zakonima4. Nisu dali dobre primjere – mnogi ne posjeduju vladarsku vrlinu5. Nisu se prilagodili okolnostima

o poziv Mediciju da ujedini Italiju jer su stvoreni uvjeti za to – ima i podršku Crkve (tadašnji papa Lav X. je njegov stric)

savjeti:  u donošenju novih zakona povesti se za primjerima ljudi koji su istaknuti kao uzori i stvoriti vlastitu vojsku

 

Fortuna i virtua

fortuna – sreća, povoljne okolnosti shvaćena kao rijeka koja valja sve ispred sebe ako se u mirno vrijeme ne izgrade

brane i nasipi metafora u ženi koju treba krotiti povijesna su zbivanja ciklična, ponavljaju se, jer je ljudska priroda uvijek ista

virtua – zbir svih državničkih i političkih sposobnosti, znati iskoristiti vrijeme i okolnosti i u tome pokazati odlučnost

zauzeti aktivan stav spram fortune, prilagoditi se okolnostima ako je osoba ne posjeduje, pokušati ju oponašati

 

papa Julije II. – fortuna mu bila osobito sklona, uskladila se s njegovom naravi u svemu je postupao naprasito, ali su mu vrijeme i prilike išle na ruku pa je sretno

prolazio i lako otklanjao zapreke vidljivo u njegovu napadu na Bolognu – Mlečani i španjolski kralj ostali zatečeni, a

Francuzi su mu morali pružiti pomoć kako bi ga vezali prijateljstvom jer su namjeravali poraziti Mlečane

da čekao dopuštenje Rima, ne bi uspio u svom naumu M. ističe da su mu se okolnosti promijenile i tražile da se postupa oprezno, papa bi loše završio ljudi se teško prilagođavaju fortuni jer:

1. im narav to ne dopušta

2. jer vjeruju da je to jedini pravi put obzirom da je do tada bio uspješan

  

Vladar i tiranin

tiranija kao odsustvo pravne sigurnosti i sigurnosti imovine suprotno pojmu dobre vladavine – gdje je omogućena pravna sigurnost, sigurnost vlasništva i

ekonomski prosperitet (ako tomu dodamo i slobodu misli, dobijemo temelje građanskog društva) loš oblik vladavine jer vodi sveopćem razaranju korisna samo ako se želi ispraviti nagomilana iskvarenost i vratiti poredak političkog života

 

BODIN: 6 KNJIGA O REPUBLICI  

Glavni teorijski protivnici: Machiavelli i

        monarhomasi (borac protiv monarhije, sutprotstavljeni kraljevom apsolutizmu i centralizmu države, dokazuju da je politički narod jedini nositelj suverenosti u Francuskoj)

ne razumiju bit republike ili države tj. pravu prirodu suverenosti kao impersonalizirane vlasti, već ju personaliziraju u monarhu (i time izjednačuju državu s tiranijom), odnosno narodu

ipak, monarhomasi su glavni pol. protivnici jer pozivaju na rušenje republike (pozivi na oslobađanje od nameta i na pučku slobodu)

 

Teorija države (republike):

1. nauk o ispravnom vladanju2. nauk o suverenosti

Republika je ispravno vladanje nad više domaćinstava, nad onim što im je zajedničko, i to s pomoću suverene vlasti.

o elementi državeo svrha države je sreća čovjeka, država mora biti društvotvorna

 

Odnos ispravnog vladanja i suverenosti

pojmovni sklopovi iste cijeline ispravno vladanje je širi pojma jer se pojavljuje i kao odredbeni element definicije domaćinstva sama suverena vlast je upućena na ispravno vladanje – nema je tamo gdje nema ispravna vladanja

 

dvoznačnost pojma gouvernement kao o vladanja (kako se obnaša vlast) i o vladavine (tko obnaša izvršiteljsku vlast)

 

I. Nauk o suverenosti

 

apsolutna i trajna vlast neke republike 4 temeljne značajke:

1. Trajnost vlasti – nije vremenski ograničena

2. Apsolutnost – vrhovna vlast, ne podnosi uvjete i ograničenja (osim Božjih i prirodnih zakona3), nije pozitivnopravno vezana, već je ishodište pozitivnog prava

3. Zakonodavna funkcija – najvažnija značajka!, vrhovna vlast donošenja i obustavljanja zakona koja pripada samo suverenu

zakon kao voluntas suverena – suverenova zapovijed koja se odnosi na sve podanike općenito tj. zapovijed o općenitim stvarima, i za svakog pojedinačno (privilegije)

specifična oznaka suverena u kojoj su sadržane i ostale ovlasti:

a. pravo na odlučivanje o ratu i miru

b. postavljanje glavnih dužnosnika (magistrata)c. najviša sudbena vlastd. dodjela pomilovanja osuđenicimae. kovanje novcaf. razrezivanje poreza i prireza

4. Jedinstvo, nedjeljivost – neovisnost o bilo kojoj drugoj volji u državi, sve su joj podvrgnute

o republika je jedinstveno političko tijelo samo ako se temelji na suverenoj vlasti

Oblik države ili republike – prema sjedištu suverene vlasti, subjektu suverenosti

monarhija (samo jedan), aristokraacija (nositelj je manji dio naroda), demokracija (narod je subjekt – Bodin u pravilu naziva narodnom, pučkom državom)

ne podliježe vrijednosnom sudu: nema lošijih ili boljih oblika države ograničuje oblike države na samo tri: tradicija je činila poželjnim i mješoviti oblik države (Venecija)

– prema Bodinu ona je nemoguća zbog nedjeljivosti suverenosti – podijeliti ju, značilo bi uništiti ju

Granice suverenosti:

nisu izvanjske, već je riječ o samoograničenju političke vlasti – kriterij je ispravno vladanje, suverena vlast ne može postojati bez ispravna vladanja državom!

1. Božji i prirodni zakoni – univerzalne etičke norme koje poštuju čovjeka, pravni subjektivitet čovjeka kao slobodnog državljanina

2. Temeljni zakoni kraljevstva – tzv. salijski zakoni, zakon o naslijeđivanju krune po muškoj liniji i zakon o neotuđivosti kraljevskog ili javnog dobra

3. Privatno vlasništvo starješina domaćinstava – neotuđivo pravo na raspolaganje svojim životom i vlasništvom, pravo na status libertatis4 za starješine obitelji

 

II. Nauk o ispravnom vladanju

 

4 cijeline:

1. Ispravno vladanje državom

pitanje dobro uređene države – odgovara usporedbom konkretnih načina vladanja 3 različita tipa monarhije (isto vrijedi i za druge drž. oblike): kraljevska ili legitimna, senjorijalna,

tiranska samo je legitimna monarhija država u punom smislu (jedino tu monarh djeluje kao suveren, poštuje

granice suverenosti – u senjorijalnom djeluje kao gospodar, u tiranskoj kao tiranin), tiranija njen izopačen oblik

senjorijalna nije „nešto između“, već drevni, predržavni oblik – prvotne su monarhije bile takve – moglo bi se reći da je i taj oblik monarhije tiranski jer je izravno usmjeren protiv prirodna zakona, NO Bodin inzistira na razlici

senjorijalna – vladar je po pravu oružja (postao to u poštenom ratu) gospodar nad imutkom i ljudima, građani i njihov posjed su vlasništvo vladara

tiranska – nema pojma vlasništva, ni prava ni pravednosti, sa slobodnim osobama postupa kao s robovima, s njihovim imetkom kao svojim vlastitim → omogućeno mu to nepravednim ratom ili drugim sredstvima

razlika kraljevske i tiranske/senjorijalne – kralj se podvrgava prirodnim zakonima, u drugim oblicima nema tog podvrgavanja

 

o država je država samo ako se u njoj suverena vlast ne postavlja kao samosvrha, ako vlast nije ničiji posjed i ako je razlog njezina postojanja pravno i ekonomsko subjektiviranje privatnih vlasnika u građanskom društvu

o senjorijalna nije društvotvorna, a tiranska briše granicu države i društva o jedino kraljevska vlast prepoznaje sferu privatnog i javnog

(„ono što u sebi nema javnog i nije republika“)

o stoga postoje samo tri tipa država: legitimna monarhija, legitimna demokracija i legitimna aristokracija

 

2. Ispravno vladanje domaćinstvima

pretpostavlja ga ispravno vladanje državom

republika podrazumijeva najmanje 3 domaćinstva * 5 ljudi ispravno vladanje nad više podanika koji se pokoravaju starješini obitelji i nad svime što mu pripada razlika domaćinstvo/republika – prvo podrazumijeva ispravno vladanje nad onim što pripada

starješini, a drugo ispravno vladanje nad onim što je zajedničko suveren vlada nad starješinama domaćinstava kao slobodnim državljanima, razlikuje ono što im je

zajedničko i u njegovoj nadležnosti, od privatnog vlasništva obitelji  – nepovredivo prirodno pravo osigurava ugovorne veze među vlasnicima, obavezan tražiti pristanak podanika ili njihovih

predstavnika kod odlučivanja o razrezivanju i visini poreza

 

3. Ispravno vladanje kao pitanje političkog umijeća 

potrebno je spoznati narav naroda, njegov nacionalni karakter – različitim narodima odgovaraju različite političke ustanove i tipovi država

a. Changement – dinamika drž. ustava na osnovi izmjene suverenosti, opasne za državu, ali Bodin ostavlja i tu mogućnost

b. Alterations – dinamika morala, običaja i zakona, promjene povijesna stanja, prilagodba okolnostima, varijacije u vladavini, reforme

prilagodbe su moguće, ali smišljeno i postupno, a ne naglo i nasilno (revolucije)

c. Društvena dinamika članova države

 

4. Ispravno vladanje, oblici vladavine i vrste pravednosti

pitanje najboljeg političkog poretka i najbolje države u ustavopravnom i ćudorednom smislu

u ustavopravnom smislu – druga sekundarna tipologija, oblici vladavine (tko je nositelj izvršiteljske vlasti – institucionalna organizacija vlasti koja provodi zakone)

suveren može povjeriti provedbenu vlast jednome (monarhija kao vladavina), nekolicini (aristokracija) ili većini (demokracija)

o devet različitih država, a čak i više ako shvatimo da je provedbena vlast, za razliku od suverene djeljiva – pa je moguć i mješoviti oblik vladavine kao najbolji, najstabilniji i najpravedniji!

o provedbenu vlast obavljaju brojna tijela s podijeljenim ovlastima, sudjeluju i velikaši i obični puk – moguće ostvariti samo u legitimnoj monarhiji

jedino je tu suveren spreman samoograničiti vlast na zakonodavnu, a provedbenu podijeliti s drugima – suveren koji ispravno vlada je onaj koji ne vlada sam!

o mješovita je vladavina, stoga, preduvjet ispravna vladanja

u ćudorednom smislu – ozbiljenje pravde kao glavna svrha dobro uređene republike

harmonična pravednost – moguća samo u kraljevskoj monarhiji i tu se prepoznaje njena izvrsnost (ona postaje najbolja, najljepša, najsretnija i najsavršenija država)

aristokratska pozna samo geometrijsku ili distributivnu pravednost (svatko dobiva prema zaslugama ili rangu), demokratska aritmetičku ili komutativnu (svatko dobiva jednako)

spoj tih dviju vrsta pravednosti u harmoničnoj – ispravna raspodjela nagrada i kazni te onoga što svakome pripada u pravnim okvirima

moguće samo tamo gdje je mješovita vladavina – jer tu sva tri staleža (svećenički, plemićki i običan puk) sudjeluju u službama i povlasticama pri čemu se u obzir uzimaju svačije zasluge i svojstva

argumente za harmoničnu pravednost nalazi još u matematici i harmoniji glazbe

o ideal je kraljevska monarhija  

Ne treba se znat, ali neka se nađe

Oblici država:

1. Demokratska ili pučka država

Prednosti:  uspostavlja jednakost, prijateljstvo

ozbiljuje ideju zajednice u praksi

obiluje velikim ljudima

poštuju se institucije

Nedostaci:  jednakost je fiktivna jer se ljudi rađaju nejednaki

zajednice nema jer je opće dobro na udaru sviju

vrlinu protjeruje većina zlih ljudi

nije djelotvorna – narod se u slučaju nužde ne može okupiti

2. Aristokratska

Prednosti:  umjeren oblik – zaustavlja ekscese ostrašćene većine ili pojedinca

Nedostaci:  mogućnost tiranije nad većinom

česte svađe unutar elite

3. Monarhija

Prednosti:  može osigurati i najbolji oblik vladavine i najoblik vladanja

omogućuje napredak malobrojnih, mudrih ljudi jer monarh sam bira ljude

Nedostaci:  u krizi je u trenutku sukcesije – ratovi, osporavanje prava na krunu

previše toga ovisi o karakteru monarha  

Nauk o tiraniji i otporu

razlika uzurpatora i tiranina: prvi nikada nije ni posjedovao suverenost te je dopušten otpor, može ga se ubiti, drugi vladar koji je došao legitimno na vlast, a s vremenom postao tiranin

o 3 slučaja: o tiranina, bio on suveren ili ne, može smijeniti ili ubiti suveren druge zemlje

o vlastiti podanici ga mogu smijeniti putem prava ako nije suvereno ako je suveren, ne postoji pravo na otpor jer se time uništava pravo i država  

JOHN STUART MILL: O SLOBODI  

tema: građanska ili društvena sloboda – priroda i granice vlasti koje društvo može legitimno vršiti nad pojedincem

kriterij etičkih pitanja – korist (utilitarizam) – najveća sreća za najveći broj ljudi ipak, Mill dopunjava utilitarizam govoreći kako nisu sve ugode podjednako vrijedne – prema njemu,

vrednije su više ugode, a to su one duhovne za razliku od tjelesnih

 

u ranijih epohama imamo borbu slobode i autoriteta između podanika i vlade sloboda je shvaćena kao zaštita od tiranije vlast se smatrala nužnom i opasnom te se pokušala ograničiti:

1. priznavanjem povlastica, prava i sloboda – ako bi ih vladar pregazio, opravdan je bio otpor protiv njega

2. ustavnim ograničenjima

vremenom, ljudi su počeli težiti izbornim i privremenim vladarima čiji će interes biti istovjetan njihovom – javlja se ideja i praksa samouprave ili predstavničke vladavine

time je naizgled problem slobode riješen – narod je sam sebe podvrgnuo tiraniji

 

NO, volja naroda je volja najbrojnijeg ili najaktivnijeg dijela naroda – većine i društvo može vršiti društveno nasilje – nasilje prevladavajućeg mišljenja i osjećanja – da putem

javnog mijenja i neinstitucinalnog pritiska nametne obrasce kolektivna mišljenja i ponašanja te spriječi formiranje bilo kakve individualnosti koja nije u skladu s „društvenim karakterom“

Primjeri: 

teorija društvenih prava – praksa koja je postojala u to vrijeme da svaki pojedinac mora postupati u svemu onako kako treba, a tko griješi, vrijeđa „društveno pravo“ i ovlašćuje me da od zakonodavstva tražim da se to otkloni

zakonom propisano svetkovanje subote ili nedjelje sloboda je ugrožena na dva načina:

državno-pravnim poretkom društvom

 

Gdje je granica uplitanja u privatnu sferu pojedinca?

o kriterij samozaštite tj. interesa – pojedinac je odgovoran samo za ona djelovanja koja štete ili vrijeđaju interes drugih

o izuzetak su maloljetnici i necivilizirane zajednice kojima se može vladati despotski jer nisu sposobni da se poprave kroz slobodnu i ravnopravnu raspravu5

ljudska sloboda:

ona putem koje ostvarujemo svoje dobro na vlastiti način dokle god ne lišavamo druge njihove sloboda ili ih ne sprečavamo u naporima da ju zadobiju

1. unutarnja sloboda – sloboda mišljenja, raspravljanja i izražavanja mišljenja2. sloboda ukusa i težnji – načina i stila života3. sloboda udruživanja

o društvo, gdje ove slobode nisu poštovane, nije slobodno

   Koju slobodu uživaju građani Engleske?

slobodu savjesti – ljudsko biće najbolje zna što je potrebno za spas njegove duše, neotuđivo pravo

Sloboda mišljenja i sloboda izražavanja mišljenj

o moraju biti apsolutne – da se ispovijeda i raspravlja svaka doktrinao to je najsigurnija obrana od tiranske vlastio kada bi vlast doista odražavala volju naroda, ona i dalje ne bi imala pravo gušiti ove slobode

jer je sila sama po sebi nezakonita 

Zašto je to bitno? Mill zamišlja tri situacije:

1. Mišljenje može biti istinito – a gušeći ga, lišavamo se mogućnosti da se riješimo zablude i spoznamo istinu te ujedno, postuliramo vlastitu nepogrešivost

2. Vladajuće mišljenje može biti istinito, a drugo pogrešno – gušeći ga, se lišavamo mogućnosti da istinu pojmimo na jasniji način i da ju prihvatimo racionalno, a ne kao predrasudu

sloboda osporavanja mišljenja je uvjet njegova racionalna prihvaćanja

racionalno znači na temelju dobrih razloga – iznošenja za i protiv mišljenja

3. Vladajuće i novo mišljenje mogu sadržavati dio istine – gušeći ga, se lišavamo mogućnosti da doznamo cijelu istinu

o sloboda je potrebna da bi se doprijelo do istine, a ona nije vrijedna sama po sebi, već zato jer je korisna – omogućuje napredak

kada se sloboda govora može ograničiti: u slučaju jasne i prisutne opasnosti – kada iznošenje nekog mišljenja može izazvati

štetan čin npr. ne smije se nikoga sprečavati da vjeruje kako je privatno vlasništvo nemoralno,

ali ako to iznosi pred razjarenom gomilom siromašnih koji su se okupili pred kućom trgovca žita, onda ga se može legitimno ograničiti

Ne tako bitno

primjeri kada se ruka zakona služila da iskorijeni najplemenitija učenja:

1. Sokrat

2. Isus Krist3. Marko Aurelije – progonitelj kršćanstva

o prednost istine jest u tome što će se, iako više puta ugušena, otkriti u u toku vijekova te u povoljnim prilikama ojačati kako bi se kasnije oduprijela ugnjetavanju

ako namjeravamo doseći istinu, trebamo kao Ciceron – proučavati protivničke dokaze i čuti ih od onog tko doista u njih vjeruje

katolička crkva dopušta svećenstvu da se upozna s dokazima protivnika, ali to uskraćuje svima ostalima (osim protestantskih zemalja gdje svatko snosi odgovornost za izbor vjere)

kršćanstvo – većina slijedi običaje koji se manje-više podudaraju s etičkim načelima proizašlim iz Novoga zavjeta

kršćanski moral je teološki moral – nije bilo djelo Kristovo, nego ga je izgradila katolička crkva – ima sve značajke otpora

nauk pasivne poslušnosti – zahtijeva pokoravanje svim autoritetima

 

O individualnosti

postupanje prema svom mišljenju, razvoj ljudskog bića, ekscentričnost glavni sastojak ljudske sreće i napretka: omogućuje razvoj pojedinčevih sposobnosti i društveni

napredak jer su nosioci napretka uvijek slobodni, samosvjesni, originalni ljudi mnoge istine mogu se pojmiti samo putem iskustva, čovjek ga tumači na svoj način najveća prepreka razvitku je despotizam običaja jer se bori protiv duha napretka i duha slobode

običaj je u svemu konačni cilj, pravo i pravda su s njime suglasni onaj koji slijedi običaj, taj ne bira i time ne stječe praksu u traženju onog što je za

njega najbolje jedini izvor napretka je sloboda jer postoji raznolikost prilika – toliko centara

napretka koliko i pojedinaca napredak prestaje kada prestane djelovati individualnost – kada svi ljudi postanu

isti u Europi je svaki narod krenuo svojim putem i zahvaljujući tome je Europa postigla

razvoj i napredak za razliku od Kine gdje imamo despotizam/tiraniju običaja – Mill smatra da se ta prednost gubi i da se ide prema kineskom idealu da su svi ljudi isti

  

legitimne granice društva nad pojedincem:

1. pojedinac ne odgovara društvu za postupke koji se tiču samo njegova interesa

2. odgovara za postupke koje štete ili vrijeđaju interes drugih (prijevara, izdaja ili sila) – tada ga pojedinci mogu kazniti sudski ili moralnom osudom

drugi imaju pravo da ga savjetuju, podučavaju,uvjeravaju, izbjegavaju, ali ne da ga prisiljavaju da postupa drukčije

argumenti protiv uplitanja – drugi će se umiješati na pogrešan način i na pogrešnom mjestu te će iz toga proizaći više štete nego koristi:

o pojedinac najbolje zna svoj intereso nije voljan da se drugi miješaju i tome će se sutprotstavitio drugi su skloni zanemariti ili potisnuti njegov interes o drugi često pretjeruju u svjim reakcijama i naginju fanatizmu te zatucanosti

Ako se pojedinac oda nekom poroku, ne ostavlja li time loš primjer za druge?

Ne, utječe blagotvorno jer na tom primjeru i drugi vidi da se ne isplati tako postupati (pijanstvo itd.). 

u izvjesnim prilikama treba djelovati paternalistički – kada npr. pojedinac želi prijeći preko mosta koji je slon rušenju, trebamo ga u tome spriječiti jer on ne želi pasti u vodu – u stvari mi poštujemo njegove želje

ili ako se netko odluči prodati u roblje, a mi to spriječimo, nećemo se ogriješiti o njegovu slobodu jer sloboda ne znači dopuštenje da se sloboda otuđi

 

pojedinac bi se ipak trebao pridržavati nekih općih pravila, običaja stečenih moralnim odgojem odgoj ne bi trebao biti u rukama države jer vodi uniformiranosti, NO država može nametnuti  zakon

koji propisuje obvezni odgoj putem javnih ispita treba poticati pojedince da teže višim ugodama jer to omogućuje napredak društva

Prigovori državnom uplitanju u dobrobit pojedinca:

1. pojedinci neke stvari mogu bolje učiniti od vlade jer su osobno zainteresirani2. to je sredstvo za duhovni razvoj3. vlada teži povećanju moći – birokratizaciji koju Mill kritizira

takvo stanje u Rusiji – car nemoćan protiv birokratska tijela jer mogu staviti veto protiv svake njegove odluke

jedini način obuzdavanja birokracije jest kritika jednako sposobnih ljudi izvan nje ideal za kojim treba težiti – decentralizacija svaki slobodan narod bi trebao imati uzor u Americi – narod koji se sposoban

samostalno voditi poslove pa čak i kada se vlada raspadne 

država bi trebala sudjelovati samo u raspodjeli dobara, ali ne i u drugim poslovima

nauk slobodne trgovine – trgovina kao društveno djelovanje koje zadire u interese drugih bi se trebala nalaziti pod jurisdikciju društva, NO kvaliteta robe se može osigurati samo ako ostavimo slobodu djelovanja kupcima i prodavačima

NICCOLO MACHIAVELLI – VLADARKAKO ČITATI VLADARA – DAMIR GRUBIŠA01. U koje knjige spada „Vladar“ Niccola Machiavellia?

„Vladar“ spada u one knjige koje su oblikovale ljudski um kroz stoljeća

02. Kada i gdje je napisan Vladar? Niccolo Machiavelli, tajnik Firentinske republike, sa propašću republike povukao se na selo i

posvetio knjigama, te je 1513. godine, u renesansnoj Firenci napisan „Vladar“, koji je objavljen tek 1534. godine, nakon smrti njegova autora

03. Kakvo je bilo Mussolinijevo viđenje Machiavellija? zamoljen od strane Sveučičišta u Bologni, da napiše neki tekst, kako bi zadovoljio uvijete da

dobije doktorat, Mussolini je napiso kratak spis o „Vladaru“, u kojemu je ponudio svoje viđenje Machiavellija kao «teoretičara sile» i «domoljuba» koji je pod svaku cijenu htio uspostaviti jedinstvenu i jaku Italiju ovakvo viđenje Machiavellija, značilo je falsificirati ga i prikazati ga kao ideologa talijanskog

fašizma Sveučilište u Bologni nije dodjelilo doktorat Musoliniju

04. Kako Spinoza i Roussou gledaju na Vladara? oni u „Vladaru“ vide ili žele vidjeti skrivene poruke i pripisuju njegovom autoru veću lukavost

namjera nego što on to zaslužuje „Machiavellijev vladar je knjiga republikanaca“ kaže Roussou u Društvenom ugovoru i Spinoza je mislio slično: „Možda je Machiavelli htio pokazati da se slobodno mnoštvo mora

pod svaku cijenu čuvati od toga da svoj spas povjeri jednom jedinom čovjeku“

1. OKOLNOSTI U KOJIMA JE NASTAO MACHIAVELLIJEV VLADAR01. Gdje je nastao Mach. „Vladar“?

Mach, „Vladar“ nastao je u osami San Casciana, malog mjesta udaljenog 30tak km od Firence, kamo se Mach. povukao na obiteljsko imanje nakon propasti Firentinske republike Firentinska republika do tada je bila jedan od najprosperitetnijih gradova-država u Italiji Firenca je u jednom trenutku bila kreditor mnogih europskih monarhija, među njima

Francuske i Engleske

02. Zahvaljujući čemu je Firenca uspjela postići ugled? Firenca je bila mala država, ali je zahvaljujući ravnoteži sila uspjela postići veliki ugled i postati

značajan politički faktor na političkoj sceni

03. Kakvo je bilo unutarnje ustrojstvo Firence? na unutarnjem planu Firenca je razvila visok stupanj demokracije, što se tada zvalo: «narodna

vladavina» na vlasti su se izmjenjivali Firentinski građani, birani izvlačenjem imena iz kožnih torbi, tako

da se na vlasti izmjenjivao veliki broj građana iz svih slojeva

04. Što je dovelo do urušavanja zlatnog doba Firence? zlatno doba Firence bilo je u vrijeme Mach. na zalasku, te su se počele pokazivati prve pukotine

u republikanskom i demokratskom sistemu, koje su i dovele do unutarnjeg urušavanja te su se pukotine ogledale u:

a) neefikasnosti rada institucija republikanskog sustava, b) u sporosti političkog odlučivanja, c) u brojnim kompromisima i nedorečenostima, d) u velikim unutarnjim napetostima i sukobima

to je omogućilo vanjskom neprijatelju, francuskoj vojsci pod zapovjedništvom kralja Krala VIII, da zada Firntinskoj republici smrtni udarac

05. Koje su bile institucije Firentinske republike? institucije države često su se mjenjale:

u doba vrhunca demokratske vlasti, Veliko vijeće republike-grada, brojalo je čak 5 000 članova, a paralelno je radilo 100tinjak većih i manjih vijeća

mandat svih vijeća varirao je, no najkraće mandate imali su izabranici u najvišim tijelima – članovi gradske vlade – Priori, da bi se time izbjegla mogućnost korupcije

o svakoj prijavi za korupciju, posebno povjerenstvo je bilo dužno provesti istragu

06. Na koju dužnost je bio izabran Mach.?

Mach. je bio izabran na dužnost Tajnika Druge Firentinske kancelarije, što bi odgovaralo poslovima glavnog tajnika u ministarstvu vanjskih poslova i obrane Mach. je bio uzoran državni činovnik, pravi civil servant, što podrazumijeva služenje ne samo

državi, već javnosti uopće

07. Koje godine francuske trupe ulaze u Firencu? godine 1512. u Firencu ulaze francuske trupe, a sa njima i bivši gospodari Firence Medičejci

08. Kakav oblik vlasti se uspostavio pod vladavinom Medičejaca? pod vladavinom Medičejaca uspostavio se monarhijski oblik kneževine, na čelu sa pripadnicima

medičejske dinastije Mach. gubi svoje mjesto u državnoj upravi, biva zatočen, nakon mučenja i tamnice prognan

na svoje imanje

09. Što je bila politika za Mach.? za Mach. politika nije bila puko obavljanje jedne profesije, već više od toga prava životna

vokacija: a) politika kao artikulacija i sukob interesa, b) politika kao ravnoteža sila i umjeće pronalaženja zajedničkog, cjelovitog interesa kroz neprestalno usklađivanje interesa, neprestalno pregovaranje i uvjeravanje

10. Što je politika u to doba u Firenci? politika u to doba je više od tehnike vlasti: ona je istovremeno i tehne i poiesis, ona je «umijeće

vođenja države»

11. Kako se Mach. odnosio prema Medičejcima? Mach. ne pokazuje nikakav otpor protiv Medičejaca, koji su ga otjerali sa njegovog mjesta

u takvim okolnostima nastaje „Vladar“ on tu „knjižicu“ podastire kao svoj najdragocijeniji dar, koji će omogućiti Lorenzu Medičiju,

da u kratko vrijeme pronikne u ono do čega je Mach. došao tijekom mnogo godina

12. Kako je Mach. nazvao prvotno svoje djelo „Vladar“? „O monarhijama“ – tako je Mach. prvotno nazvao svoje djelo, kojemu je kasnije, nakon autorove

smrti prišiven naziv: „Vladar“

13. Postavlja se pitanje: nije li se Mach. ovim djelom htio dodvoriti moćnicima, da bi ušao u njihovu službu, kako mu imputiraju mnogi kritičari i protivnici?

on to nije učinio, tim više što je u svojem djelu ostao doljsedan sebi, i vrlo kritičan prema obitelji Mediči, i nigdje nije svoju misao prilagođavao iz pragmatičnih razloga

14. Je li se ostvarila Mach. želja da „Vladar“ bude prihvaćen kao vrijedan poklon iskustva? Mach. želja, da primatelj njegova poklona, prihvati njegovo iskustvo i znanje, i da ga iskoristi u

državnoj službi, nije se ispunila

15. Koja ostala poznata djela je napisao Mach.? Mach. je postao poznat po drugim djelima:

1. „Rasprave o prvih deset knjiga Tita Livija“ – to je njegovo glavno djelo, posvećeno republikanskim oblicima vladavine

2. „Umijeće ratovanja“3. „Firentinska povijest“4. „Mandragola“ i „Clizia“ – komedije

stoga će se Mach. u jednom pismu potpisati kao tragičar, komičar i povjesničar: tragičar po tome što se želio aktivno baviti politikom, ne kao igrač u borbi za vlast nego kao

analitičar, a u tome nije uspio komičar kao zabavljač, jer je njegovo djelo „Mandragola“, doživjela velik uspjeh u Firenci i

izvan nje povjesničar, kao autor glasovite „Firentinske povijesti“

16. Kada umire Mach.? Mach. umire 21. lipnja 1527. godine

nakon njegove smrti definitivno propada Firentinska republika, a Medičejci se ustoličuju kao prva vladarska dinastija

17. Koji trend zamjenjuje povijesnu epohu talijanskih gradova-država? povijesnu epohu talijanskih gradova-država, zamjenjuje trend uspostave monarhija, kneževina,

ili vojvodstva, pod protektoratom svjetskog moćnika – francuskog kralja, pape ili njemačkog cara preostala je jedino Mletačka republika, ali ona nije demokratska u onom smislu u kojemu je

to bila Firenca u Veneciji vlast je bila koncentrirana u rukama dužda, kneza i uskih upravnih tijela

18. Za Mach. kažemo da je teoretičar kojeg oblika vladavine? Mach. je svojim ukupnim djelom bio teoretičar republikanske vladavine „Vladar“ nije samo knjiga o monarhijama i vladaru i njegovoj vlasti

ona predstavlja pokušaj da se vladara nagovori, da u svojoj vladavini se kosristi metodama pridobivanja građana, jer niti jedan vladar ne može opstati bez svojih podanika

zato i vladar mora naučiti «državničko umijeće» - a to će najbolje naučiti ako se koristi stručnim znanjem onih koji su se politikom bavili osobno ili su proučavali djela političkih mislilaca

tako i čovjek kaže Mach.: „ako hoće da dobro upozna narav puka, mora biti vladar, a ako hoće da upozna narav vladara, mora biti pučanin“

19. U čemu se slaže većina Mach. interpretata? većina Mach. interpretata slaže se da je Mach. politolog, dapače prvi moderni politolog

on je savršeni analitičar politike, kako unutarnje, tako i vanjske

20. Kako je Mach. došao do svojih ocjena i zaključaka? Mach. je do svojih ocjena i zaključaka došao empirijskim putem: „Ne poznajem što to Aristotel

govori o državama“ već i zbog te njegove izjave, njega ne možemo svrstati u političke filozofe, već ćemo radije

reči da je on politički mislilac, jedan od otaca moderne politologije

2. TIPOVI MONARHIJA (KNEŽEVINA) I ULOGA VLADARA01. Kojim pitanjem započinje „Vladar“?

„Vladar“ započinje pitanjem Koliko ima monarhija? sinonim za monarhiju jest kneževina, za razliku od kraljevstva francuskog ili engleskog ili

carstva njemačkog

02. Kojom metodom Mach. prilazi analizi tipova kneževina/monarhija? analizi tipova kneževina/monarhija, Mach. prilazi svojom dilematskom konstrukcijom „ili-ili“: tako

su sve države i svi oblici vladavine ili republike ili kneževine/monarhije kneževine mogu biti: 1. nasljedne ili 2. nove nove kneževine su: 1. ili posve nove ili 2. su kao dijelovi pripojene postojećim nasljednim

kneževinama tako stećene vladavine naviknute su živjeti ili pod vladarom ili u slobodi, a osvajaju se ili

tuđim ili vlastitim oružjem, ili srećom ili vrlinom

03. Tko je prigovorio takvom Mach. uvođenju u središnja pitanja rasprave? ovom Mach. uvođenju u središnja pitanja rasprave, prigovorio je kralj Fridrik Pruski, smatrajući

da bi Mach. bolje učinio da je istražio podrijetlo vladara, nego izvor njihove vlasti

04. Koja su tri legitimna načela da se zagospodari nekom zemljom prema Fridriku Pruskom? prem Fridriku, samo su tri legitimna načela da se zagospodari nekom zemljom:

1. nasljedstvom2. izborom3. osvajanjem ili otimanjem od neprijatelja u pravednome ratu

time je Fridrik pokazao da je već na samome početku pogrešno shvatio Mach. osnovnu namjeru

05. Kojemu obliku kneževina se posvećuje Mach.? Mach. se ostavlja bilo kakve rasprave o republikama, jer je o njima već dovoljno raspravljao, i

okreće se kneževinama, i to ne nasljednima, koje je mnogo lakše sačuvati, nego novima

06. Prema Mach. kakve su nasljedne vladavine?

nasljedne vladavine su stabilnije, pa se vladar mora samo potruditi da poštuje poredak te se prilagođava nepogodama koje s vremenom dolaze

nasljedni vladari su omiljeni u narodu jer je narod na njih već naviknut

07. Kakve kneževine razlikuje Mach.? Mach. razlikuje mješanu kneževinu, koja ima zajednički nazivnik i običaje, od onog tipa

kneževine kojoj nedostaju sličnosti (što podrazumijeva osvajanje tuđih teritorija)

08. Kakav je Mach. pogled na ujedinjenje Italije? on smatra da se ujedinjenje provedeno u Francuskoj, može ostavriti i u Italiji u nizu etapa, pod

vodstvom sposobnog vladara dopušta mogućnost da to ujedinjenje ostvari tuđi vladar

09. Sa čime mora završiti osvajanje teritorija? osvajanje teritorija mora završiti sa uspostavljanjem organizirane političke vlasti u kolonijama

za razliku od Rima, koji se toga pridržavao, Mach. navodi Luja XII. koji je počinio 5 ključnih pogrešaka, koje su ga stajale uspjeha:

1. uništio je slabije velikaše, i time se lišio podrške podanika, jer je čak i uz najjaču vojsku, vladaru uvijek potrebna sklonost pučanstva – podanika

2. pridonio je jačanju pape3. doveo je u Italiju moćna stranca – španjokskog kralja4. nije se nastanio u Italiji5. nije osnovao svoje kolonije, a to znači da nije reformirao vlast tako da ona postane

ovisna o njegovoj vlasti Mac. je došao do zaključka da se Francuzi ne razumiji u državničke poslove, a to je po njemu,

naviši oblik razboritosti

10. Što je potrebno u državnim poslovima? u državnim poslovima je potrebna dalekovidnost u državnim stvarima, a ona je obilježje

razborita čovjeka, jer samo tako on može doskočiti nevoljama, očekivanima i neočekivanima

11. Što Mach. poručuje vladaru, koji želi odigarti ulogu osloboditelja i ujedinitelja? Mach. poručuje vladaru, koji želi odigrati ulogu osloboditelja i ujedinitelja, da mora biti kadar

predvidjeti razvoj događaja prije ostalih „mudraci se pouzdaju u konvencionalnu mudrost, a državnik se mora pouzdati u razboritost i

vrlinu“

12. U koja tri tipa se mogu podjeliti kneževine? kneževine se mogu podjeliti u tri tipa:

1. autokratske – apsolutne, poput orijentalnih2. feudalne – poput europskih3. građanske – civilna monarhija/kneževina

13. Koja od ova tri tipa kneževina/monarhija je nestabilniji i zašto? feudalne monarhije mnogo su nestabilnije po vanjskoj formi nego monolitne apsolutne

monarhije feudalnu kneževinu lakše je osvojiti jer se može iskoristiti faktor unutarnjih podjela i

suprostavljenih interesa, ali ju je teže zadržati jer su velikaši lako potkupljivi te će se uvijek naći nezadovoljnika i ljudi željnih promjena

kod apsolutne monarhije je drugačije, jer nju je teže osvojiti, ali sobzirom na to da je temelj vlasti uži, osvajaču ne preostaje nitko drugi koga bi se trebao bojati, jer nitko drugi nema ugleda u narodu

14. Kako Mach. gleda na građanske tj. civilne monarhije? on na civilne monarhije (građanske kneževine), gleda kao na najciviliziraniji oblik vlasti, koji po

svojoj vrijednosti gotovo dostiže vrlinu republikanskog modela

15. Koja tema dominira u prvom djelu „Vladara“? u prvom dijelu „Vladara“ domininira tema kako osvojiti i podvrgnuti osvojene države

u središtu rasprave nalazi se i tema o slobodi i njezinom odnosu prema državnom poretku

16. Koja tri načina da se zadrže nove države (navikle živjeti po svojim zakonima i u slobodi)? kada se osvajaju nove države, navikle živjeti po svojim zakonima i u slkobodi, tri su načina da se

zadrže u svojoj vlasti:1. uništiti ih2. vladar se u njima treba nastaniti, te tako sa svojim podanicima dijeliti dobro i zlo3. ostaviti postojeće zakone, a vlast u njima svesti na prikupljanje poreza i favoriziranje

nekolicine, tj. uspostavljanje neke vrste meritokratske vlasti (uspostava nove vladajuće klase, u kojoj dominiraju bogati građani) čiji se interes podudara sa interesom države – da jača, napreduje i razuvija se

17. Što je praksa pokazala u održavanju vlasti u novim državama? praksa je pokazala, da ta tri načina održavanja vlasti u novim državama ne funkcioniraju, te se

sve svodi na klasični Machiavellijevski dilematski binom: „osvojene slobodne države treba ili uništiti, ili će te «slobodne države» uništiti svojeg novog vladara država ima uvijek želju za slobodom i starim poretkom

18. Nespojivost koja dva načela izbija iz prethodnog ulomka? iz prethodnog ulomka izbija nespojivost dva načela: «osvajanja» i «slobode» tj. «slobodne

države», i zbog toga je novi vladar suočen sa paradoksalnom alternativom: „ili mora osvojenu državu unišititi, ili se u njoj nastaniti, i odigrati ulogu ustavnog monarha, poštujući stare zakone i prilagođavajući im se“ to znači da se vladar mora pokoravati dostignutom stupnju slobode

19. O čemu ovoisi uspjeh osnivača jedne države? uspjeh osnivača jedne države ovisi o «fortuni», koja se tumači kao stjecaj povoljnih okolnosti

Mach. konstantira da osnivači države moraju posjedovati iznimne vrline i da su uspjeli samo oni koji su se oslanjali na vlastitu vrlinu, i tu vrlinu podupirali silom

Mach. navodi negativan primjer Giroloma Savonarole, koji nije uspio osnovati novi poredak, jer se nije oslanjao na silu – „kada mu je mnoštvo prestalo vjerovati, on nije imao načina da one koji su mu vjerovali, uzdrži u vjeri“

20. Kakav je Mach. stav prema starim društvenim okvirima? Mach. polaže veliko značenje na prekid sa starim društvenim okvirima

nema stvari na koju se teže odvažiti nego što je uvođenje novih uredaba, tj. osnivanje novih političkih institucija, donošenje novih zakona, a to znači promjenu poretka

osnivač svakog novog poretka, uvijek nailazi na otpor branitelja starog poretka kao pozitivan primjer navodi Hijerona Sirakuškog, koji je postao vladar u Sirakuzi, potom

je ukinuo staru vojsku, uspostavio novu, odbacio stara prijateljstva i sklopio nova tako je uložio mnogo truda u zadobivanje vlasti, ali vrlo malo u njezino uzdržavanje

21. Što spada u najkontraverzniji dio Mach. političke teorije? u najkontraverzniji dio Mach. političke teorije spada njegovo razumjevanje uloge novog vladara

22. Koja dva vladara Mach. obrađuje kao primjere prototipa novog vladara? kao prototip novog vladara, Mach. obrađuje primjere dva suvremena vladara: Franceska

Sforze i Cesarea Borgie dok je Sforza postao vladar svojom iznimnom vrlinom i nakon velikih napora, ali je nakon

toga vladao u mir i sa malo truda, Borgia je postao vladar zahvaljujući okolnostima, i unatoč svojoj razboritosti i sposobnosti, izgubio je vlast jer nije postupao do kraja u skladu sa zahtjevima vladarskog umijeća

23. Što kod Mach. upućuje na njegovo naturalističko shvačanje države? Mach. smatra da države, poput biljaka u svijetu prirode, propadaju kad se brzo razviju a nemaju

korijena ta izjava upućuje na njegovo naturalističko razumjevanje države, a česta usporedba sa

svijetom prirodnih znanosti i medicine temelj je Mach. znanstvenog pristupa – tako smatra Olschi

24. Koji je glavni razlog Mach. pozitivne ocjene Borgiine vlasti u Romanji?

glavni razlog Mach. pozitivne ocjene Borgiine vlasti u Romanji, jest taj što je on lokalnom stanovništvu omogućio sigurnost tržišta, imovine i trgovine, a time i prosperitet, uz pravnu sigurnost koja nije postojala u feudlanoj monarhiji njegova analiza Borgie nije nije niti psihološki niti subjektivno utemeljena, već se može

govoriti o pokušaju ocjene efikasnosti vladanja sa stajališta općeg dobra cijele političke zajednice

25. Koje su karakteristike nove monarhije tj. nove vladavine? iz prethodnog odlomka se može zaključiti, kako su karakteristike nove monarhije, tj. nove

vladavine sljedeće:1. da svojim podanicima osiguravaju pravnu sigurnost2. xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx sigurnost imovine3. xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx ekonomski prosperitet

time podanici države postaju građani

26. Kako se gleda na novog vladara u novim monarhijama? novi je vladar reformator državnog poretka u smjeru ostvarenja građanskog društva

27. Koju kvalitetu, pored razboritosti i vrline, posjeduje Mach. vladar? Mach. vladar, pored «razboritosti» i «vrline», posjeduje posebnu «nadarenost», kojom uspjeva

ugrabiti najviše od «fortune» tj. moguće prigode koja se vladaru pruža kao rezultat stjecanja povoljnih okolnosti

28. Što mora osjetiti novi vladar? novi vladar mora osjetiti duh vremena, te na optimalan način pomiriti interese vladanja sa

interesima podanika-građana

29. Koji je glavni kriterij vladavine novog vladara? novi vladar mora vladati u interesu podanika, a ne u osobnom interesu, ili pak da bi zadržao

osvojenu ili stečenu vlast – to je glavni kriterij vladavine

30. Kako Mach. gleda na vlast? vlast, prema Mach., nije cilj nego sredstvo

tu navodi primjer Borgie, kojeg ocjenjuje prema načinu na koji on upotrebljava vlast kao sredstvo u ostvarenju cilja

premda je Mach. svijestan da Borgie ne može biti popularan vladar, pripisuje mu «visok cilj», a taj cilj je osnivanje novog poretka, nove države koja mora zadovoljiti pretpostavke što su Borginu vladavinu učinile pozitivnom: pravnu sigurnost građana i nepovredivost imovine građana, nasuprot korumpiranosti javnih činovnika i samovolji feudalaca

Mach. stoga ističe Borgiu kao uzor u kojega se treba ugledati svaki «novi vladar»

31. Što je izazvalo brojne polemike među makijavelolozima? Mach. očito idealiziranje Cesare Borgie izazvalo je mnoge polemike među makijavelolozima

očito je Mach. precjenio «visoki cilj» kojemu je Borgie težio; točnije je da je ovaj htio osvojiti cijelu Italiju i ujediniti je u jedinstvenu državu, koju bi suporstavio novim nacionalnim monarhijama Španjolskoj i Francuskoj

32. Mach. je vidio u Borgiu izvod nove monarhije koju je on priželjkivao, očemu je zapravo riječ?

Borgie je novi vladar koji je izvod nove monarhije, koju priželjkuje Mach. a koja će se ostvariti u Europi kao «ustavna monarhija» ali tek četiri stoljeća nakon Mach.

_______________________________Crkvene države____________________________________33. Svoje razmatranje o tipovima monarhije Mach. zaključuje kojom neobičnom vrstom?

svoje razmatranje tipova monarhija Mach. zaključuje jednom neobičnom vrstom – crkvenim državama

34. Koju državu spominje kao primjer crkvene države? Mach. spomine samo papinsku državu kao primjer crkvene države, premda su mogle biti

spomenute i pojedine njemačke kneževine (npr. u Salzburgu je salzburški biskup vladao kao biskup i kao svjetovni vladar)

35. Do kakvog je zaključka, u svezi sa papinskom državom došao Mach.? Mach. ne može izbjeći zaključak da je Papinska država došla do takve svjetovne moći da je se

sada boji i francuski kralj

36. Što je paraliziralo vanjsku agresivnost papinske države? talijanski moćnici koristili su se unutarnjim razmiricama u Papinskoj državi, sukobom između

dviju moćnih obitelji, Orsini i Colonna, čiji je rivalitet paralizirao vanjsku agresivnost Papinske države

37. Zbog čega je stagnirala Papinska država sve do pojave Aleksandra VI. Borgie? sve do pojave Aleksandra VI. Borgie papinska država je stagnirala iz dva razloga:

1. zahvaljujući već spomenutoj unutarnjoj paralizi2. zbog razmjerno brzih smjena papa (u prosjeku su pape vladale po 10tak godina)

38. Što naposljetku zaključuje Mach. o crkvenim monarhijama? Mach. zaključuje kako su crkvene monarhije samo jedan od oblika monarhije koji ne zaslužuje

posebnu pozornost, jer one pripadaju prošlosti, budući da su suprostavljene svakom obliku slobodnog života to je ujedno i njegov doprinos kritici teokracije, za koju se papinska vlast htjela izdavati

3. TEORIJE GRAĐANSKE MONARHIJE01. Prema Mach. kako vladari mogu doći na vlast?

prema Mach. vladari mogu doći na prijestolje raznim sredstvima – pomoću podlosti, niskosti, i zlodjela – no takve su vladavine nestalne

02. Na čemu novi vladar mora temeljiti svoju vlast? novi vladar mora svoju vlast temeljiti na konsenzusu podanika

najbolje i za vladara i za vladavinu (dakle državu), a to znači i za njezine podanike, jest da vladar postane vladarom potporom građana

03. Koji pojam Mach. uvodi u analizu? razmatrajući drugu mogućnost dolaska vladara na vlast, osim silom, Mach. uvodi u analizu

pojam «građanski vladar» (vladar-građanin) na taj način Mach. suprostavlja građanskog vladara, vladaru, koji je na vlast došao nasiljem

04. Koje dvije vrste morala razlikuje Mach.? Mach. je prvi teoretičar koji razlikuje dvije vrste morala:

1. moral pojedinca2. moral zajednice

05. O čemu Mach. uporno odbija raspravljati? Mach. uporno odbija raspravljati o stvarima kakve bi one trebale biti, i inzistira na raspravi o

stvarima kakve one jesu

06. Primjer koje monarhije zauzima središnje mjesto u „Vladaru“? primjer francuske monarhije zauzima središnje mjesto u „Vladaru“, kao model njegova poimanja

države

07. Koji oblik vladavine je najbliži najvišem obliku društvenog uređenja – slobodnom društvu - ?

oblik građanske vladavine/monarhije, je od svih oblika monarhije najbliži najvišem obliku društvenog uređenja što ga Mach. poima, a to je slobodno društvo

08. Koje su dvije različite vrste težnji u svakoj državi? Mach. polazi od dvije različite vrste težnji što postoje u svakoj državi:

1. narod neće da njime vladaju velikaši i ugnjetavaju ga2. velikaši žele vladati narodom i ugnjetavati ga

09. Koje tri posljedice po državu izbijaju, kao rezultat dimametralno suprostavljenih nastojanja, dviju različitih težnji?

iz dijametralno suprostavljenih nastojanja ostvaruju se u državama jedna od triju mogućih posljedica:

1. tiranija2. sloboda (demokracija)3. anarhija (raspuštenost)

10. S kojim pojom je istoznačan pojam slobode tj. demokracije? pojam slobode tj. demokracije istiznačan je sa pojmom «republika»

11. Koja je glavna karakteristika republike po Mach.? prema Mach. glavna karakteristika republike je postojanje slobodnih ustanova, koje omogućuju

slobodan način života

12. Kako Mach. upotrebljava pojam slobode? pojam slobode Mac. upotrebljava kao sinonim za državno uređenje, a ne u smislu slobode

pojedinaca „Slobodna može biti zajednica, a ako je ona slobodna, tada su slobodni pojedinci“ - što je

krajnja konsekvencija Mach. političkog mišljenja

13. Prema Skinneru, što je republika za Mach.? Skinner drži da je za Mach. republika sustav slobodnih institucija, koji svojim građanima

omogućuje sudjelovanje u javnom životu

14. Tko je «građanski vladar»? «građanski vladar» je onaj koji se uspeo na vlast ili uz pomoć velikaša ili uz pomoć naroda

pod velikašima se ovdje ne misli na feudalnu vlastelu, već na optimate, na sam vrh socijalne strukture, koja se sastoji od bivše vlastele i bogatog građanstva

15. Što je sa vladarom koji se domogao vlasti zahvaljujući pomoći velikaša? ako se vladar domogao vlasti uz pomoć velikaša, biti će mu teže održati se na vlasti, a ako je na

vlast došao uz pomoć naroda, tada je njegova vladavina čvršća i stabilnija velikaši se ne mogu zadovoljiti na častan način, ne nanoseći drugima nepravde, a narod

može

16. Kao posljedica čega nastaje «građanska vladavina»? građanska vladavina nastaje kao posljedica ravnoteže različitih težnji u društvu, koje su rezultat

različitog društvenog položaja klasa i slojeva, kojima Mach. kasnije pridaje naziv «frakcije» i «stranke»

17. Što je potrebno da bi se došlo do poretka kao što je «građanska država»? da bi se došlo do poretka koji se naziva «građanska država» potrebno je specifičan stjecaj

okolnosti, koje Mach. naziva «sretna lukavost»

18. U čemu se prepoznaje Mach. svojevrsni populizam? Mach. svojevrsni populizam se prepoznaje u njegovom kategoričkom odbacivanju poslovice da

„zida na pjesku onaj koji se oslanja na narod“ «građanski poredak» može doći u opasnost ako se vladar ne oslanja na narod, već samo na

magistrate, koji ga mogu lako smjeniti sa vlasti

19. Kako glasi Mach. psihologija masa? Mach. izvodi svoju analizu psihologije masa: „u mirnodopskom stanju, svatko je spreman

umrijeti za njega (vladara) kad je smrt daleko, no u nevolji, kad su državi građani potrebni, onda ih ona malo nalazi“ Mach. zaključuje kako razborit vladar mora smisliti takav način vladanja, da njegovi građani

uvijek osjećaju potrebu za njim i za državom, pa će mu uvijek biti vjerni

20. Koju ideju je anticipirao Mach. u prethodnom odlomku? u prethodnom odlomku Mach. je anticipirao ideju «ustavne monarhije»

poruka novome vladaru jest da može opstati samo kao ustavni vladar, oslonjen na narodne interese i na njihovo zadovoljavanje

21. Što Mach. podrazumijeva pod «narodom»?

pod «narodom» on ipak ne podrazumijeva neizdiferenciranu masu – plebs – već ga shvaća kao sitnu i srednju borghesiju u pojam naroda obuhvaća sve one koji ne pripadaju vladajućem sloju, društvenoj eliti budući da postoji sukob glavnih društvenih klasa, velikaša, kojih je težnja da vladaju i

borghesie (ovdje nazvana popolo), koja bi željela da živi normalno, u situaciji konflikta moguća su samo dva puta: ili republika (što znači pobjedu borghesije) ili pobjeda oligarhije (tiranija malobrojnih)

između te dvije krajnosti je model «civilne monarhije», izgrađen na nesigurnoj ravnoteži susprostavljenih klasa

23. Kako Gramschi gleda na Mach. „Vladara“? za Gramschija je „Vladar“ prije svega politički manifest građanske klase, ono što je Marx bio za

proletarijat, to je Mach. za građansku klasu – ideolog njezinih interesa

24. Kako Mach. gleda na raširenu pošast korupcije? Mach. se čini da je korupcija dovela do sutona republikanske svijesti, i narušila ravnotežu

socijalnih snaga u tolikoj mjeri da je moguće pribjeći samo «ljutom lijeku», a to znači autoritetu kneza, tj. monarha takav će monarh kao svoju prvu zadaću, potražiti savezništvo širokih slojeva borghesije, koji

su šire povezani sa plebsom i masama morat će uspostaviti takvu ravnotežu interesa da u njoj prevladava interes naroda, i da se iz

te fuzije interesa naroda i vladara stvori nova država – «civilna monarhija»

25. Koja je Mach. neumoljiva utilitarna logika? Mach. neumoljiva utilitarna logika :

dobro je ono što je korisno, a korisno je za političku zajednicu da se interesi većine, i to kreativne većine, poštuju i utjelovljuju u razboritom vladaru, koji zna da njegova vlast nije od Boga već rezultat sukladnosti interesa

26. Kako se može zadovoljiti narod? zadovoljiti narod znači uspostaviti takav poredak i donijeti takve zakone u kojima se utjelovljuje

njegova moć, a istovremeno i opća sigurnost svih građana

27. Što Mach. model vladavine želi pomiriti? Mach. model vladavine pokušava pomiriti prednosti republikanskog uređenja, i njegovo

utemeljenje u narodu, s institucijama monarhije, ali ne sa apsolutnom vlasti monarha, već sa onom vlašću koja poštuje interese širih slojeva

28. Svoje razmatranje o civilnoj monarhiji, Mach. zaključuje procjenjujući njezinu sposobnost opstanka među drugim državama, što joj je potrebno?

1. vladaru je potrebno povjerenje ljudi, tj. građana, poduprto oružijem i utvrdama2. vladaru je potrebna dobro opremljena vojska za vođenje bitaka3. vladaru su potrebne utvrde za vođenje obrambenog rata

29. Premda je za svoj model civilne monarhije krenuo od Francuske, kojem modelu se okreće Mach.?

premda je za svoj model civilne monarhije krenuo od Francuske, Mach. se okreće njemačkom iskustvu i primjeru on sa simpatijama gleda na sustav njemačkih gradova, koji uživaju velike slobode i dobro su

opskrbljeni za slučaj ratovanja, a malo ovise o središnjoj carskoj vlasti valja naglasiti značenje koje se pridaje u takvim gradovima, vojnim vježbama i

zakonodavstvu, koje omogućuje takvu simbiozu gradskog života i aktivne obrane

30. Na koju spoznaju je reducirano razmatranje njemačkog primjera? razmatranje njemačkog primjera je reducirano na spoznaju da je najvažniji element u obrani

jedne države njezin narod, stoga je najbolja obrane te države povjerenje i poštovanje tog naroda, tj. zajedništvo interesa takvo zajedništvo interesa je temelj «civilne monarhije»

4. UPORABA I TEHNOLOGIJA SILE

01. Čemu je posvećena velika pozornost u „Vladaru“? ulozi sile u održavanju i obrani države posvećena je velika pozornost u „Vladaru“

ta se sila izjednačuje sa vojnom silom koja brani monarhiju, tj. državni poredak od vanjskog neprijatelja, ali i unutarnjih opasnosti

02. Što su glavni temelji svake države? kao što je već ranije ustvrdio, glavni temelji svake države jesu dobra vojska i dobri zakoni

dobra vojska je ona koja se temelji na čvrstoj disciplini, dobroj podjeli dužnosti, čija su pravila postupanja dobra i pravična, i koja vojuje za vlastitu državu – dakle čiji su pripadnici visoko motivirani jer su istodobno građani svoje države

03. Po čemu je Mach. prvi mislilac novog vijeka? Mach. je prvi mislilac novog vijeka koji je postavio na svoje mjesto pravo i zakone, uočivši da bez

sile koja ih osnažuje, zakoni ne ispunjavaju svoju svrhu stoga upućuje na međuovisnost zakona i sile kao temelja dobre vladavine Mach. je otišao čak i predaleko u svome zaključivanju, te je došao do zaključka da će dobra

vojska dovesti automatski do dobrih zakona

04. Koje tipove vojska razlikuje Mach.? Mach. razlikuje razne tipove vojski kojima vladar brani svoje svoju državu, dakle svoju vlast:

1. vlastitom2. plačenićkom (najamnom)3. pomoćnom4. mješovitom

05. Koje tipove vojske Mach. odbacuje kao beskorisne? Mach. odbacuje plačenićku (najamnićku) i pomoćnu vojsku kao beskorisne

glavni je uzrok propasti Italije njezino dugogodišnje oslanjanje na plačenićke vojske

06. Koja je osnovna slabost talijanske kondotijerske/plačenićke vojske? osnovna slabost talijanske kondotijerske vojske jest u tome što stupaju u najam čas kod jednog,

čas kod drugog vladara pojedini vladari čak su se više bojali vlastitih kondotijera nego neprijatelja, jer su ih

kondotijeri često znali ucjenjivati i koristiti se raznim unutarnjim razmiricama, da bi svrgnuli vlast koja ih je unajmila, i zavladali posjedom tj. gradom-državom

tako je htio postupiti i kondotijer Paolo Vitelli ali je bio razotkriven, i baš je Mach. bio pobornik njegova drakonskog kažnjavanja

07. Prema Mach. koja je vojska gora od plaćenićke vojske? od plačenićkih vojski postoje i gore – pomoćne vojske – koje vladar pozove u pomoć i obranu

pomoćna vojska može gotovo uvijek postati štetna za onoga tko ju pozove: „Bude li poražena, uništen si, pobijedi li, u njezinoj si vlasti“

08. Na koju vojsku se mora oslanjati raborit vladar? razborit vladar mora uvijek izbjegavati plaćeničke i pomoćne vojske, te se oslanjati isključivo na

vlastitu vojsku „Razborit vladar, radije će izgubiti bitku sa svojom vojskom, nego li pobjediti sa tuđom, jer

neće smatrati pravom pobjedom onu koju je postigao tuđim oružjem“ u prilog takvom zaključku Mach. navodi primjer Firentinaca koji su pozvali Francuze u pomoć

pri osvajanju Pise i umalo stradali od njih (Mac. je sam morao poći na bojno polje kod Pise i tražiti od francuskih vojnika da oslobode firentinske povjerenike, koje su zarobile francuske trupe nezadovoljne svojom plaćom)

tu je i primjer Bizantskog cara koji je pozvao u pomoć turske trupe, a te se nisu htijele više maknuti s njegove zemlje

09. Koji je Mach. zaključak u svezi sa vojskama? Mach. zaključak je da niti jedna zemlja nije sigurna bez vlastite vojske, sastavljene od podanika,

građana ili drugih ljudi ovisnih o vladaru uzor, kako jedna monarhija mora urediti vlastitu vojsku, nalazi Mach. u primjerima Cesare

Borghia, Hijerona Sirakužanina, Davida, i Karla VIII

10. Koji je poučak za vladara koji se želi latiti reforme političkog poretka i na koji način se može taj vladar pri tome osloniti na silu?

Mach. odgovor je da vladar koji hoće osvojiti vlast, održati se na vlasti i proširiti je, mora imati vlastitu vojsku, sastavljenu od vlastitih građana to znači uspostaviti motiviranu vojsku građana, koja ne štiti samo njega nego i poredak u

kojemu vladar poštuje njihove interese

11. Prema Mach. sa čime je povezano održavanje vlasti? prema Mach. održavanje vlasti bitno je povezano sa njezinim proširivanjem – to može dovesti do

ocjene o osvajačkoj prirodi same vlasti

12. Do koje spoznaje o politici dolazi Mach.? Mach. dolazi do spoznaje o dinamici politike, za razliku od njegovih suvremenika Castiglionea,

Guiccikardinija i Vettorija, koji politiku shvaćaju kao stanje, a ne kao dinamički proces

13. Čemu se mora posvetiti vladar koji želi održati vlast? vladar koji želi održati vlast, mora se posvetiti umijeću ratovanja, proučavanju vojnih pravila, i

disciplini

14. Kakve je naravi sila koja održava republiku? za razliku od monarhijskog poretka, sila koja održava republiku druge je naravi: ta je sila također

materijalna, ali se ne identificira samo sa vojskom već je izražena u obliku interesa građana

15. Koji je jedini djelotvoran način uspostavljanja novog poretka? jedini djelotvoran način uspostavljanja novog poretka jest zadobiti naklonost građana, što znači

zadovoljiti njihove interese, ali to nije moguće ako se taj pokušaj ne potkrijepi stvaranjem takve institucije građanskog društva koja će biti oružani jamac reforme, a to je – oružana milicija

16. Kako se mora pripremati vladar da bi postao vičan vojnom umijeću? da bi postao vičan vojnom umijeću, vladar se mora pripremiti:

1. držanjem vojske u pripravnosti,2. vojnim vježbama,3. primjenom strategije i taktike koju je najbolje vježbati u lovu

17. Mach. ne svodi umijeće vladara samo na vojno umijeće, što još mora činiti vladar? vladar mora čitiati i proučavati dijela velikih ljudi

povijesni uzori su duhovna hrana za vladara, za razliku od klasične političke misli koja drži da je duhovna hrana za vladara politička filozofija, a ne povijest

Mach. voli primjere jakih ličnosti vladara i vojskovođa i na njima gradi osobnu kulturu vladara; tu su izmeđuostaloga Aleksandar veliki (oponašao je Ahileja), Cezar (oponašao je Aleksandra Velikog), Scipion Afrički (oponašao je cara Kira)

18. Koje dvije reforme istodobno mora provoditi razobit vladar? vojna reforma bez društvene reforme je besmislena

međusobna isprepletenost i međuovisnost tih vidova političke reforme upućuje na to da među njima nema odnosa nadređenosti, već ta reforma mora biti istodobna

19. Kako Mach. naziva vještinu i marljivost? Mach. sjedinjuje vještinu i marljivost, koje on naziva industria i kapital

20. Tko je prvi uočio značaj teorijskih implikacija o primjeni sile i vojom faktoru? značaj teorijskih implikacija o primjeni sile i vojnom faktoru prvi je uočio otac moderne teorije

ratovanja Karl von Clausewitz

5. KARIZMA VLADARA I ZAKONITOSTI POLITIKE01. Zašto Mach. kritizira humaniste?

on za njih kaže da nisu shvatili da je način na koji se živi toliko dalek od načina na koji bi valjalo živjeti oštrica kritike uperena je na njegove prethodnike i suvremenike

02. Na koga nalikuje Mach. «čovjek»?

Mach. «čovjek» je nalik na konkretnog čovjeka koji se nalazi u vrtologu jedne kontroverzne epohe, razapet između visokih ambicija i nedaća, sjaja i bijede, bogatstva i rasipništva njegov čovjek nije pripadnik aristokracije, koju Mach. prezire i smatra ju opasnim elementom

društva njegov čovjek je bankar, trgovac kondotijer, vladar koji silom osvaja vlast i grčevito se bori

da ju zadrži

02. O kojoj istini Mach. želi raspravljati? Mach. želi raspravljati samo o onome što je zaista istina, a ona je šokantna: „Vladar koji želi

održati se na vlasti, nužno mora naučiti da ne bude dobar, pa se toga držati ili od toga odstupati, već prema potrebi“

03. Što znači biti dobar, a što ne biti dobar? Mach. nastoji na primjerima pokazati koji su to antipodi dobrog odnosno nedobrog:

1. škrtost darežljivost2. grabežljivost velikodušnost3. okrutnost milosrđe4. vjerolomstvo vjernost5. plašljivost srčanost6. podmuklost iskrenost7. bezbožništvo pobožnost

bilo bi idealno kada bi se u vladaru stekla sva svojstva za koja se smatra da su dobra ali u praksi, jedan čovjek ne može imati sva dobra svojstva, niti ih se u cjelosti pridržavati

04. Što revolucionarno je ustvrdio Mach.? Mach. je ustvrdio nešto što je gotovo revolucionarno: pojavnost i stvarnost ne moraju se uvijek

slagati pojave se temelje na površnom promatranju stvari, ali ako idemo za time da pokušamo iza

fasade razotkriti uzročno-posljedični lanac, tada ćemo vidjeti da se prava stvarnost razlikuje od pojavnosti

zato možemo razmijeti kada kaže za Cesarea Borgea da je okrutan čovjek, ali da je ta njegova okrutnost, sredila Romanju, ujedinila, primirila i vratila vjeru

05. Što je sa osobinama «darežljivosti» i «škrtosti» tj. «štedljivosti» kod vladara? «darežljivost» je pozitivna osobina, ali kod vladara ona ima suprotno značenje;

da bi vladar bio darežljiv mora potrošiti svoj imetak, a to će ga dovesti do toga da postupno raspiše izvanredne poreze, zbog čega će ga podanici zamrziti

stoga se vladar ne smije osvrtati ako ga nazivaju škrcem: primjer je francuski kralj Luj XII. koji je stalno vodio ratove a da pri tome nije podanike posebno opteretio dodatnim porezima

vladar mora biti darežljiv samo kada se bori za vlast, pa time ljude pridobiva za sebe, ali kada je na vlasti, darežljivost si može priuštiti samo onaj vladar koji živi od pljačke, pljena i nameta – dakle onaj koji rukuje tuđim novcem nužno mora biti rasipan jer ga inače vojnici ne bi sljedili

tako škrtost u funkciji vlasti, odnosno države, postaje vrlina, koju podanici više cijene

06. Tko je dao najcjelovitiji tretman teme okrutnost-blagost? Seneka je u svojem djelu „O milosrđu“ dao najcjelovitiji tretman teme: okrutnost – blagost

vladar koji je milosrdan uvijek će pokazivati okljevanje u oštrom kažnjavanju podanika, ali će ipak na to biti prisiljen

okrutnost prema podaniku proizalzi iz njegaova lošeg djelovanja prema drugim podanicima

07. Kakav je stav Mach. prema okrutnosti? Mach. smatra da se od okrutnosti ne smije suzdržati onaj vladar koji hoće svoje podanike održati

u jedinstvu i odanosti

08. Kakav pojam pravde ima u vidu Mach.? Mach. ima u vidu jedinstveni pojam pravde: kada je riječ o kaznama, on se zalaže za drakonsko

kažnjavanje, ali nikad kao svrhu samome sebi, već u funkciji uvođenja jedinstva i vjere

09. Na temelju čega Mach. daje svoju analizu ljudske prirode?

svoju analizu ljudske prirode, Mach. daje na temelju svojeg praktičnog iskustva, koje pretvara u opće pravilo on konstantira kako su ljudi opaki jer su previše zaokupljeni vlastitim interesom vlastiti interes je jači od ljubavi jer ljudi brže zaboravljaju smrt očevu, nego li gubitak imanja zato vladar ne smije posegnuti za imutkom svojih građana jer će tako navući na sebe mržnju stoga vladaru ne preostaje ništa drugo nego da vlada pomoću straha i to straha od kazne

10. Prema Mach. na što vladar nikako ne može računati? u trostupanjskoj gradaciji reakcije građana na vladarevu vlast: mržnja – starh – ljubav za Mach.

je jasno da vladar nikako ne može računati na ljubav građana vlast je nasilje, osim kada je legitimirana konsenzusom zajednice vladar koji nema iza sebe konsenzus zajednice, može računati jedino na strah od kazne,

kako bi održao poredak i vjeru

6. TEHNIKA BORBE ZA VLAST01. Koja dva načina borbe postoje u politici?

u politici postoje dva načina borbe: zakonima i silom prvi je svojstven čovjeku, drugi životinjama kada je riječ o životinjama, i čovjekovoj potrebi da se služi njihovim svojstvima, tada Mach.

preuzima Ciceronovu fascinaciju lisicom i lavom, iznesenu u „Dužnostima“

02. Prema Mach. koje karakteristike životinja mora imati vladar? vladar mora imati obje karakteristike spomentuih životinja: lukavost lisice i snagu lava

tu Mach. nastoji dokazat kako sila nije dovoljna, i kako oni koji podržavaju samo lava, ne razumiju se u vladarsku vještinu

03. Prema Mach. da li se vladar mora držati dane riječi? prema Mach. vladar se ne mora držati zadane riječi, ako je to na njegovu štetu, i što je još

važnije, ako prestanu vrijediti razlozi koji su ga naveli da dade to obećanje

04. Vještini koje životinje se priklanja Mach.? Mach. se priklanja vještini lisice – tko se bolje znao služiti lisičjim svojstvima, bolje je prošao

05. Kako je Mach. došao do ovih svojih spoznaja? do ovih spoznaja Mach. je došao na praktičan način, u prvom redu kroz diplomatsku aktivnost u

službi Firentinske republike

06. Koja je osnovna abeceda diplomatskog uspjeha prema Mach.? prema Mach. u svijetu diplomacije (a i ratovanja, do čega je renesansna diplomacija najčešće

vodila), prikrivanje namjera, je osnovna abeceda diplomatskog uspojeha

07. Kako je Mach. kao diplomatski teoteričar ocjenio politiku? može se reči da je Mach, prenoseči svoja praktična iskustva s područja diplomacije i ratovanja

na područje politike, ocjenio politiku kao nastavak ratovanja, samo drugim sredstvima – sredstvima lisice

08. Da li vladar smije otvoreno priznati da ima lisičja svojstva? vladar ne smije otvoreno priznati da ima lisičja svojstva i da se njima služi

on mora znati prikriti ta svojstva, znati pretvarati se i skrivati svoje misli i namjere svjestan toga da vještina prekrivanja i pretvaranja nisu prihvatljive sa moralnog stajališta,

priroda je politike takva, da vladar, želi li se održati na vlasti, mora javno priznati kako se pridržava općeprihvaćenih standarda, ali u praksi mora znati odstupiti od njih

09. Što je Mach. prije Hobbesa otkrio? Mach. je prije Hobbesa otkrio da u politici vlada «rat svih protiv sviju»

10. Kojih 5 ljudsih vrlina nabraja Mach? Mach. nabraja 5 ljudskih vrlina:

1. milosrđe2. vjernost3. iskrenost

4. čovječnost5. pobožnost

11. U kakvom je odnosu vladar sa svojim podanicima? vladar je u stalnom ratu sa svojim podanicima, tj. građanima

sobzirom nato da su ljudi općenito loši, razumljivo je da će oni težiti da prošire polje realizacije svojih interesa, i onda kada se ti interesi sukobljavaju s interesima drugih sugrađana

vladaru ne preostaje ništa drugo nego da pribjegne istim metodama borbe, nastojeći pri tome da svojeg protivnika nadvlada u razboritosti, što je Mach. sinonim za posjedovanje mudrosti

12. Kakvo je prirodno stanje kod Mach.? «prirodno stanje» kod Mach. je džungla u kojoj vlada zakon jačega

jedino država može prisiliti pojedinca na zajednički život koji se izgrađuje djelovanjem zakona

zakoni djelovanja u politici razlikuju se od zakona djelovanja pojedinaca država i narod drugačije se ponašaju od pojedinaca

13. Što je izazvalo najžešću osudu Mach.? najžešću osudu Mach. izazvalo je njegovo savjetovanje vladaru koji mora uspostaviti legitimitet,

da pazi na to da pobjeđuje i da održi državu – u tom slučaju sredstva će se smatrati časna i svatko će ih hvaliti ovaj ulomak asocira na Mach. zloglasnu maksimu: «cilj opravdava sredstvo»

14. Tko su malobrojni, u koje se ubraja i Mach. koji razumiju suštinu politike? samo malobrojni, a Mach. se tu ubraja, razumiju suštinu politike, a to su politolozi, nositelji vrline

razboritosti

15. Po čemu se politolozi razlikuju od Platonovih filozofa? politologe, od Platonovih filozofa, razlikuje samo karakter njihova znanja, do kojeg su mogli doći

samo empirijskom spoznajom, koja je osnovna metoda spoznaje u politici

16. U čemu se očituje dvojna priroda politike? priroda politike je dvojna, u njoj se isprepleću pojavnost i suština, krajnje svrhe i sredstva kojima

se dolazi do njih, sila i razum, širi interesi podanika i uži interesi vladara u te zamke dualizma politike upada i sam Mac. time što omogućava potpuno izvrtanje svoje

misli

7. SVOJSTVA VLADARA I BORBA ZA VLAST01. Koja manje važna svojstva vladar posjeduje?

među manje važnim svojstvima koja vladar posjeduje jest sposobnost da se izbjegne mržnja i prezir

02. Kakva aktivnost je vladanje? vladanje, za Mach., je aktivnost koja ne može zadovoljiti čitavu zajednicu – «univerzalitet ljudi»

to proističe iz činjenice, da taj «univerzalitet ljudi» čine različite skupine ljudi, koji imaju različite interese, iz kojih se stvaraju različita raspoloženja

03. Koja je stoga Mach. poruka vladaru? Mach. poručuje vladaru da se mora, prije svega potruditi da ga ne mrze svi, a ako to ne može

postići, tada pod svaku cijenu mora izbjeći mržnju onih staleža koji su moćniji razborit vladar mora znati procjeniti moć staleža u državi u kojoj vlada jedini sigurni način da se izbjegne mržnja cijele zajednice jest da se vladar kloni pljačkanja i

otimanja imovine građana i podanika: „privatno vlasništvo je sveto i nedodirljivo“

04. Koja je najbolja zaštita od unutarnjeg neprijatelja, kojeg Mach. uvodi u ovo poglavlje? najbolja zaštita protiv «unutarnjeg neprijatelja» je naklonost puka

05. Tko je «unutarnji neprijatelj» prema Mach.?

prema Mach. «unutarnji neprijatelj» nije, kao u totalitarnim režimima, onaj tko se ne slaže i osporava monopol vlasti, već onaj čiji su interesi ugroženi (i to konkretni materijalni interesi) vladar će izbjeći unutarnjeg neprijatelja ako uspje ostvariti da nebude niti prezren niti

omražen prezir podanika vladar može izbjeći tako da u građanskim stvarima njegova presuda bude

neopoziva

06. Kako Mach. gleda na tiraniju? Mach. kao tiraniju vidi onaj sustav vladavine, u kojemu nema pravne sigurnosti vlasništva

tu se opet vraćamo na primjer Cesarea Borgea, koji je, unatoč brutalnosti, pokazao da zna poštivati privatno vlasništvo, te je postigao da »narod bude njime zadovoljan«

07. Rečeno je da je zadovoljstvo podanika najbolja brana od unutarnjeg neprijatelja, ali postavlja se pitanje koga treba zadovoljiti nakon što se zadovolji građanski stalež, tj. građanstvo?

nakon što se zadovolji građanski stalež tj. građanstvo treba voditi računa o nezadovoljstvu velikaša razboriti vladari paze da velikaše ne dovedu do očaja

08. Zašto vladar mora poraditi na «imageu»? vladar mora poraditi na «imageu»

vladar koji se pridržava svojih zadaća, to nije dovoljno jamstvo, jer njegove dobre nakane mogu biti i drugačije prikazane

tu Mach. uočava moć i značenje političke propagande, koja će tek u 20. stoljeću ući u kategorijalni aparat političke znanosti

09. Već je navedeno da Mach. hvali primjer francuske monarhije, koja spada „među dobro sređene i upravljanje države“, gdje postoji mnogo dobrih zakona, koji štite slobodu i sigurnost, ne samo kraljeva nego i naroda. Koju instituciju francuske monarhije Mach. posebno hvali?

Mach. hvali institucije francuske monarhije i posebno ističe parlament, koji je obuzdao feudalne moćnike i time zaštitio narod uz parlament, postavljena je institucija «trećeg tijela» kome je zadaća da drži velikaše na

uzdi i zaštićuje niže staleže zadaća trećeg staleža je da se konfrontira sa aristokracijom i time omogući kralju da se

oslobodi tereta neposredne represije nad feudalcima

10. Iz prethodnog navedenog poglavlja, moguće je izvesti zaključak, da je Mach. pristaša kojeg sustava?

Mach. nam se otkriva kao odlučni pristaša podjele vlasti i sustava «check – and – balance», koji je postao glavna okosnica američke demokracije zbog toga su ga mnogi pokušali dovesti u izvarnu vezu sa američkom revolucijom

11. Čime je ograničena vladareva moć? vladareva moć ograničena je zakonima, koji propisuju pravo građana i ograničavaju kraljevu

samovolju stalna revizija i prilagođavanje zakona izaziva dobre posljedice u Francuskoj

12. Koji je drugi kontraverzni Mach. zaključak? Mach. drugi kontraverzni zaključaj je njegova tvrdnja da vladar na sebe navlači mržnju kako

dobrim tako i opakim djelima, stoga želi li zadržati vlast, četo je prisiljen da ne bude dobar ovdje je riječ o tome na koji se sloj oslanja vlast vladara – ako je taj sloj iskvaren, onda se

dobrim djelima prema tom sloju izaziva negativna reakcija drugih slojeva

13. Koje dvije dimenzije vlasti razlikuje Mach.? Mach. jasno razlikuje dvije dimenzije vlasti:

1. zauzimanje vlasti2. održavanje vlasti

14. XX. poglavlje uvodi nas u raspravu, naizgled tehničkog pitanja, jesu li tvrđave što ih vladari podižu, korisne ili štetne?

prema srednjevjekovnoj tradiciji ratovanja, općenito se smatralo da su tvrđave strateški punktovi u obrani klasična vojna doktrina vjerovala je u moć tvrđava i smatrala nemoguću kontrolu teritorija

bez mreže utvrda

15. Koji je Mach. razlog odbacivanja tvrđava kao uporišta u vojnoj strategiji? Mach. ne odbacuje tvrđave zbog njihove slabosti spram topničkog djelovanja, već zbog sasvim

drugog razloga: za njega su tvrđave simboli apsolutne sigurnosti vladara u održavanju vlasti – one su izvor

lažne sigurnosti jer ga navode, da se uzda u tehnička sredstva ratovanja, a ne druge faktore ratne sreće

16. Gdje valja potražiti ključ za razumjevanje Mach. odnosa prema tvrđavama? ključ za razumjevanje Mach. odnosa prema tvrđavama valja potražiti u njegovim ranijim

obrazloženjima: „najbolja ti je tvrđava ako te narod ne mrzi. Ako te narod mrzi, neće te spasiti niti jedna tvrđava“

17. Kada su tvrđave korisne, a kada ne? korisnost ili nekorisnost tvrđava zavisi o okolnostima: ako je neprijatelj vanjski, tvrđave su

korisne, ali ako je neprijatelj unutarnji, tvrđave ne pomažu o tome najbolje govori suvremeni primjeri: Caterini Sforza tvrđave su jednom pomogle,

kada se spasila bjegom nakon pogibije muža, ali drugi puta kada ju je napao Cesare Borega, i kada su se njezini podanici udružili sa napadačem, slabo su joj pomogle

zaključak je jasan: po nju bi bilo mnogo bolje da ju narod nije mrzio, nego što je imala tvrđave

18. Koje pravilo naposljetku Mach. donosi? naposljetku Mach. donosi opće pravilo: pohvaliti će svakoga tko bude gradio tvrđave, ali i onoga

tko ne bude gradio; međutim pokuditi ću svakoga, koji uzdajući se u tvrđave, ne bude dovljno računa vodio o tome da ga narod mrzi

19. Metafora za što su Mach. poslužile tvrđave? tvrđave su Mach. poslužile kao metafora za narodni konsenzus, koji je osnovna pretpostavka

vladareve monarhijske vlasti

20. Koje 4 dileme su je iznio Mach. u ovom poglavlju, a koje su karakteristične za nove vladare tj. za održavanje vlasti na osvojenim teritorijima?

Mach. u ovom poglavlju iznosi 4 dileme koje su karakteristične za nove vladare tj. za održavanje vlasti na osvojenim teritorijima:

1. prvo je pitanje za vladara, je li bolje razoružati stanovništvo osvojene države ili ne2. drugo je pitanje, može li vladar nove države, imati povjerenja u nove podanike, koji su

mu pomogli zavladati ili u one koji su ostali vjerni svome legitimnom vladaru i pružili otpor

3. treće je pitanje, je li bolje za vladara jedinstvo ili animozitet među podanicima4. četvrto pitanje je, je li bolje za vladara poticati stranačku borbu protiv samoga sebe, ili se

u svakom slučaju mora oslanjati na one privržene u odgovoru na prvo pitanje , Mach. navodi kako vladar, u novostečenoj državi, mora naoružati

podanike da izbjegne mogući oslonac na plaćeničku vojsku i da potakne svijest građana o obrani svoje države ali kada je riječ o osvajanju nove države i njjezinom pripojenju staroj, tada je potrebno

podanike te države razoružati, s iznimkom onog dijela stanovništva, koji se stavio na stranu vladara

u odgovoru na drugo pitanje , Mach. navodi da oni koji su se vladaru pridružili iz svojih sebičnih interesa neće biti zadovoljeni, jer je princip njihova zadovoljavanja vladavina bezakonja, tj. vladavina njihovog osobnog ili grupnog interesa, stoga vladar mora zazirati od motiva onih koji su mu pomogli lakše je vladaru steči prijateljstvo onih ljudi, koji su prije bili zadovoljni prijašnjom državom

u odgovoru na treće pitanje , Mach napominje da nesuglasice nisu nikada nikome pomogle, te stoga poticanje nesuglasica od strane vladara, vodi ka sigurnoj propasti

u odgovoru na četvrto pitanje , Mach. doseže vrhunac svoje dijalektike paradoksa: sobzirom na to da se vladari proslavljaju svaladavajući teškoće i zapreke, vladar mora, ako ima prilike, lukavošću izazvati neprijateljstvo, da bi onda kada ga uguši, njegova moć bljesnula još jače to je način, kako da Mach. vladar dosegne gloriu – povijesnu slavu ovakva dijalektika, samo je moderna verzija stare latinske maksime: „spas korz neprijatelje“

8. VLADAROV IMAGE I VLADARSKA VRLINA 01. Što je sastavni dio tehnike vladanja?

sastavni dio tehnike vladanja je vladarov image – kako on izgleda u očima svojih podanika

02. Tko je Mach. poslužio kao najpogodnija povijesna ličnoost? kao najpogodnija povijesna ličnost Mach. je poslužio Ferdinand Aragonski, poznatiji kao

Ferdinand Katolički

05. Kojih 5 osobina stvaraju vladarov ugled? 5 osobina stvaraju vladarov ugled:

1. znameniti pothvati i junačka dijela2. vladar mora pružiti dokaze o svojoj izvanrednoj sposobnosti u unutarnjoj upravi3. vladar mora nastojati da stvori o sebi glas kao čovjeka velika i izvanredna uma4. vladar je cjenjen kada iskazuje „pravo prijateljstvo i pravo neprijateljstvo“5. vladar se mora prikazati kao ljubitelj izvanrednih sposobnosti i častiti ljude vrsne u

umijeću

06. U kojem slučaju Mach. navodi Ferdinanda Katoličkog kao negativni primjer? Mach. navodi Ferdinanda Katoličkog kao negativni primjer zbog njegove zloupotrebe vjere u

političke svrhe Ferdinand je u svome ekspanzivnom pohodu, koristio se vjerom i počeo protjerivati Židove i

Maure, iz svojeg kraljevstva da bi se obračunao sa njima služio se Svetom inkvizicijom, koja je 1492. godine istjerala

Židove iz Španjolske Mach. kvalificira taj događaj kao onaj kojeg nema „tužnijeg i neviđenijeg“

07. Na koga se primjenjuje pojam «javni ugled»? «javni ugled» je pojam koji se primjenjuje i na građane i na vladare

„niti jedna stvar ih ne čini toliko uglednima, koliko rijetki primjeri kakvoga dijela, koji je u skladu sa općim dobrom“

08. Kakav je Mach. stav prema «neutralnosti»? Mach., na osnovi diplomatskog iskustva, zaključuje da je «neutralnost» štetna

njegova logika vodi do zaključka da se treba očitovati, a ne držati se po strani: „dovoljno je sjetiti se Dantea. Dante kažnjava one koji se nisu svrstali niti uz Boga niti uz Lucifera, i upućuje na nužnost svrstavanja pod nekim barjakom“

Mach. ističe i moguću zahvalnost saveznika za potporu, jer smatra da ipak ljudi nisu toliko nečasni, da bi ostali nezahvalni za potporu

09. Kako glasi Mach. opći poučak o izboru između dva zla? Mach. opći poučak o izboru između dva zla nalaže da je razboritost opredijeliti se za manje zlo

čovjek mora spoznati koje su vrste nedaća koje mu prijete, te odabrati onu koja je najmanje loša kao dobru

10. Prema Mach. koja je bit dobre vladavine? prema Mach. vladar se mora prikazati kao ljubitelj izvanrednih sposobnosti i častiti ljude vrsne u

umijeću to znači da vladar mora zagrijati svoje podnike da smireno prionu uz posao, bila to trgovina,

zemljoradnja ili neko drugo zanimanje; tako da se zemljoradnik ne mora ustručavati da obrađuje svoj posjed iz straha da mu ga nebi oteli, a trgovac da započne takav posao iz straha od nameta

11. Sa čime mora vladar zaokupiti narod? vladar mora zaokupiti naord svečanostima i igrama

12. O čemu mora voditi računa svaki vladar kojemu je država-grad podjeljena na cehove i staleže?

vladar kojemu je država-grad podjeljen na cehove i staleže mora voditi računa o njima povremeno se sastajati sa svakim posebno

13. Koja dva poglavlja su pridonijela utemeljenju pojma »machiavellianism» i što je to? poglavlje posvećeno izboru i dužnostima vladarovih ministara, tajnika i savjetnika, te poglavlje

koje se odnosi na ulogu savjeta u vršenju vladarskih dužnosti, ta dva poglavlja pridonijela su utemeljenju pojma «machiavellianisam» koji je pokazatelj praktične prilagodljivosti drugim ljudima i korištenja pretvaranja u međuljudskim odnosima

14. Kakavo je Mach. stajalište prema izboru ministara i savjetnika u monarhijskom tipu vlasti?

Mach. ukazuje na veliku važnost izbora ministara i savjetnika u monarhijskom tipu vlasti zašto?, zato što je u monarhijama, vladarov izbor ministara, osnova za prosudbu samog

vladara ministri su isključiv vladarov izbor, i on mora biti oprezan u njihovom izboru, jer to nisu samo

savjetnici već ljudi kojima je povjeren posao administrativnog vođenja države između vladara i njegovih ministara mora vladati kompatibilnost i intelektualna sposobnost

15. Koliko vrsta umova postoji? umova ima tri vrste:

1. jedni shvaćaju sami po sebi2. drugi shvačaju ono što im netko predoči3. treći ne shvačaju ništa, niti sami niti tuđom pomoći

prvoj kategoriji odgovaraju orginalni, inovativni geniji drugoj kategoriji pripada kritična inteligencija, koja ima sposobnos prosuđivanja treća kategorija inteligencije ne neupotrebljiva za političku konstituciju države kombinacija prve i druge kategorije je nabolja za funkcioniranje monarhije

iz ovog proizlazi da je umjeće vođenja države za Mach. najveća vještina ljudskog uma i njome se mogu baviti samo oni koji raspolažu takvim sposobnostima

16. Koji drugi zahtjev Mach. postavlja vladaru, pri odabiru ministara? drugi zahtjev, koji Mach. postavlja pred Vladara, pri njegovom izboru ministara jest «lojalnost» i

«adekvatno nagrađivanje» «lojalnost» je osobina koju ministar mora pokazivati prema vladaru: „tko upravlja nečijom

državom, ne smije nikada misliti na sebe, nego na vladara“ «adekvatna nagrada», mora odvratiti ministra da ostvari svoj interes negdje drugdje, tj. od

iskušenja da popusti korupciji

17. Što zaključuje Mach. o intreresima vladara i ministara? interesi vladar i ministara jesu istovjetni, i oni su upućeni jedni na druge, svaki sa svojim

obavezama nije li tako, svršiti će se loše i po jednog i po drugog, zaključuje Mach.

18. Kakvo je Mach. stajalište prema savjetnicima? Mach. smatra da vladar mora postaviti u državi samo razumne ljude i jedino njima dopustiti da

mu govore istinu, ali samo o onim stvarima o kojima ih pita, a ne o drugima

19. Kojeg pravila se vladar mora pridržavati kada se radi o savjetovanju? kada se radi o savjetovanju, vladar se mora držati nekih pravila, koje spadaju u tehniku političke

odluke: „Vladar mora obeshrabriti u svakome volju da ga neupitan u nečemu savjetuje“ u protivnome vladar će završiti kao Maksimilijan Habsburški, koji „što jednog dana

sagradi, drugog razgradi“

20. Prema Mach. koju vrlinu mora posjedovati vladar unatoč svojim ministrima i savjetnicima?

Mach. smatra, kako vladar, unatoč postojanju svojih ministara i savjetnika, mora posjedovati nužnu vrlinu a to je «vladarska razboritost» dobri savjeti, od koga god potekli, moraju biti posljedica «vladareve razobritosti», a ne da

«razboritost vladara» bude posljedica dobrih savjeta“

9. DIJALEKTIKA VRLINE I FORTUNE01. Kako završava „Vladar“?

„Vladar“ završava razmatranjem uzroka propasti talijanskih vladara i njihovih vladavina na prijelazu iz 15. u 16. stoljeće čitava argumentacija je sračunata na formuliranje pouke novom vladaru kako da udari

temelje novoj državi da bi to ostvario, vladar mora ostaviti dojam, kao da vlada poput nasljednog vladara, bez

velikih potresa i dramatičnih rezova u upravljanju državom

02. Što pokazuju povijesni primjeri i iskustvo sa monarhijom? povijesni primjeri i iskustvo pokazuju da monarhija neumoljivo klizi prema tiraniji, a Mach. se

trudi, da u jednom od posljednjih pokušaja spasi pozitivne crte monarhije u liku «građanske monarhije» - u vidu nove države, gdje sve treba početi ispočetka

03. Pozornost na što skreće Mach. potencijalnom utemeljitelju nove države? potencijalnom utemeljitelju nove države, Mach. skreće pozornost, da nije dovoljno udariti

temelje novoj državi već je potrebno učvrstiti i ojačati državu novim zakonima, dobrom vojskom, dobrim primjerima državničkog postupanja

04. Zašto se Mach. okomio na vladare koji su izgubili vlast u svojim državama? Mach. okrivljue vladare koji su izgubili vlast u svojim državama i što zbog toga optužuju sudbinu,

umjesto svoju «nesposobnost» tu «nesposobnost» Mach. karakterizira kao neprilagođenost vremenu, što je dovelo do toga,

da su vladari izgubili podršku naroda, ili se nisu znali osigurati od velikaša

05. Koji je pravi uzrok propasti talijanskih monarhija konstantirao Mach.? Mach. konstantira pravi uzrok propasti talijanskih monarhija: zajednička slabost svih tih država

je slabost vojske

06. Bez koja dva preduvijeta ne može biti dobre vojske? dobre vojske ne može biti bez dva preduvijeta:

1. dobrih zakona2. dobrih primjera državničkog umijeća što ga moraju dati vladari

07. Nakon što je Mach. iznio uzroke propasti talijanskih monarhija, koji se mogu grupirati pod zajednički nazivnik osobne nesposobnosti ili nedostatka vladarske vrline, Mach. navodi primjer kojeg vladara?

Mach. navodi kao pozitivan primjer, vladara od akcije, papu Julija II., koji je u svemu «postupao naprasito», ali su mu vrijeme i prilike išle na ruku, tako da je sretno prolazio i otklanjao zapreke u svojoj uspješnoj vladavini taj primjer, poslužio je Mach. za još jedan važan zaključak, koji se tiče odnosa «fortune» i

«vrline», pri čemu Mach. odbacuje mišljenje da sudbina i Bog upravljaju svijetom, i da ljudi, svojom razboritošću, ne mogu ništa promjeniti

08. Koju teoriju Mach. zapravo formulira u prethodnom ulomku? u prethodnom ulomku, Mach. formulira teoriju prema kojoj sudbina upravlja polovicom naših

dijela, ali onu drugu polovicu prepušta ljudima

09. Mogućnost djelovanja čega uočava Mach.? Mach. uočava mogučnost djelovanja «slobodne volje», tj. mogućnost izbora odluke da se djeluje

ili ne na temelju postojećih mogućnosti ili nemogućnosti za akciju vladar ne mora pasivno trpjeti hirove sudbine, već se može oduprijeti, shvatiti duh vremena i

postupati u skladu sa njime

10. Kojom metaforom o sudbini se služi Mach.? Mach. se služi metaforom o sudbini kao rijeci, koja valja sve pred sobom, a spriječiti njezin tijek

moguće je samo ako se u mirnim vremenima pripreme brane i nasipi slično je i sa vladarom, koji se posve oslanja na sreću i propada kad se ona okrene, kao što

se to dogodilo talijanskim vladarima

11. U čemu se sastoji vrlina?

vrlina se sastoji u tome da se iskoristi vrijeme i okolnosti, a nesreća nije drugo doli nesposobnost prilagođavanja vlastitog djelovanja stalno promjenjivim okolnostima u takvoj Mach. percepciji «vrlina» je bitni djelatni element, a «fortuna» pasivni

12. Što se može nadomjestiti vladarskom vrlinom? vladarskom vrlinom se mogu riješiti negativne povijesne okolnosti

13. Sa čime Mach. poistovjećuje «sreću»? Mach. poistovjećuje «sreću» sa ženom – ona je prijateljica mladih jer su bezobzirniji i žešći, i s

više joj smjelosti zapovjedaju kao drugu metaforu za sudbinu, Mach. je uzeo ženski lik, što navodi na njegov šovinizam i

seksizam

14. Koji pojmovi su ključni za razumijevanje Mach. «filozofije prakse»? «fortuna» i «vrlina» su ključni pojmovi za razumijevanje Mach. «filozofije prakse» kako

Gramschi naziva Mach. političku misao

15. Čemu vladar mora prilagoditi svoj temperament, ako želi ovladati »fortunom»? ako vladar želi ovladati «fortunom», mora prilagoditi svoj temperament okolnostima, i mora

njegovati «razboritost», prije nego li čistu mudrost

16. Što mora činiti vladar koji želi okrenuti okolnosti u svoju korist? da bi vladar okrenuo okolnosti sebi u korist, mora se ponašati poput viješta kapetana, koji

razvija brodska jedra kad je vjetar povoljan, a skuplja ih kad nailazi oluja mnogi su vladari propali jer nisu vladali poput dobrih moreplovaca, kaže Fridrik

17. Kojih 6 značenja pojma «fortuna» razlikuje Price kod Mach.? Price razlikuje 6 značenja pojma fortuna kod Mach.:

1. fortuna je neljudska, ili bolje reći nadljudska sila, na koju čovjek ne može utjecati, a njezini simboli su sudbina i providnost

2. fortuna je sreća, u latinskom smislu alea3. fortuna je pogodnost, odnosno povoljna sreća, u vidu pomoći ljudskom djelovanju4. fortuna su uvjeti ljudskog djelovanja5. fortuna su okolnosti u kojima se odvija ljudsko dijelo6. fotuna je konačni ishod – uspjeh ili propast

18. Na što se oslanja Mach. eleboracija pojma vrline? Mach. elaboracija pojma vrline oslanja se na humanističko poimanje vrline što ga je razradio

Leon Battista Alberti: „ljudska volja odnosi pobjedu nad drugim nadljudskim silama“ pojam vrline označava: energiju, dinamiku, efikasnost i volju pojedinca najjači naglasak je na strani volje, kojoj je temelj prilagođavanje okolnostima tako ta osoba u sebi sažima sve sposobnosti koje mora iskazati vladar u osnivanju,

preuređenju i očuvanju monarhije: razboritost, oprez, postojanost, upornost, marljivost, objektivnu procjenu raspoloživih snaga i njihovo prilagođavanje postavljenom cilju

19. Što može samo onaj vladar koji posjeduje vladarsku karizmu? samo onaj vladar koji posjeduje vladarsku karizmu, može razumijeti tijek zbivanja, i ugrabiti

pogodan trenutak za osnivanje nove države ili preuređenje stare, što je vrhunac vladarskog umijeća

20. Što predstavlja vladanje za Mach.? vladanje, za Mach. nije puko ostajanje na vlasti

ništa toliko ne proslavlja vladara kao novi zakoni i nove uredbe koje je propisao na ovom mjestu, koje predstavlja poziv na ujedinjenje Italije, pod vodstvom Lorenza

Medičija, Mach. se istodobno iskazuje kao partiot i reformator – pobornik novog poretka

21. Koja dva naputka mora sljediti vladar, koji želi ujediniti Italiju? vladar koji želi ujediniti Italiju, mora sljediti dva naputka:

1. mora uspostaviti odgovarajuću državnu organizaciju, utemeljenu na dobrim uredbama, jer su dobri zakoni osnovna pretpostavka za dobar poredak

2. mora stvoriti vlastitu vojsku, temelj svakog pothvata, nema dobrog poretka bez dobre vojske i obrnuto

Mach. svoju tezu potkrepljuje navođenjem Tita Livija, koji kaže da je rat pravedan kad je nužan, a oružije sveto, kad nema druge nade osim u njemu

22. Koji je jedan od glavnih uzroka propasti Italije? jedan od glavnih uzroka propasti Italije leži u tome što je u Italiji zamro vojnički duh, pa je ona

postala laki plijen osvajača uzrok zamiranja vojničkog duha Mach. vidi u starim uredbama i starom poretku

23. Što se javlja nasuprot gradova-država? više nije vrijeme za gradove-države, već za velike nacionalne monarhije, jer nasuprot gradu-

državi, proizašlom iz težnje za slobodom od feudalne dominacije, nastupa vrijeme velikih država, kao što su to pokazale francuska i španjolska monarhija rascjepkane monarhije, kneževine mogu se ujediniti nakon što su se prilike promjenile, samo

pod vladarskom vrlinom

24. Koji razlozi opravdavaju stvaranje velikih nacionalnih monarhija i njihovu centralizaciju na putu ka apsolutnoj monarhiji?

1. vanjska opasnost2. nesigurnost i nestabilnost rascjepkana tržišta3. veća sigurnost podanika4. probuđena nacionalna samosvjest5. mitovi o nacionalnim dinastijama kao spasiocima

25. Prema Mach. što je neophodno za stvaranje takvih nacionalnih poredaka? Mach. smatra da je neophodno za stvaranje takvih nacionalnih poredaka, ne samo ustanoviti

nove zakone, nego je potrebno stvoriti novu nacionalnu vojsku nema vjernijih i boljih vojnika od samih talijana, smatra Mach. pa stoga treba odbaciti svaku

pomisao da se nova država, kao što su to činile stare republike, služi kondotijerskim vojskama

26. Kako se može provesti koncentracija i centzralizacija vlasti u takvim nacionalnim monarhijama?

koncentracija i centralizacija vlasti u takvim nacionalnim monarhijama ne može se provesti u liku republikanskog poretka, već u prijelaznoj fazi je nužan jak vladar, koji će provesti ujedinjenje i utemeljiti taj novi poredak

10. VLADAR I TIRANIN01. Koja je jedna od čestih primjedbi upućena Mach.?

jedna od čestih primjedbi upućena Mach. jest da on iznosi u „Vladaru“ platformu za opravdanje tiranije međutim, Mach. u nekoliko navrata upozorava da države dospjevaju u pogibao, kad iz

umjerenih, postanu apsolutističke vladar koji želi uspostaviti apsolutnu vlast, naći će se u pogibelji, ako ne može svoju vlast

utemeljiti na konsenzusu podanika

02. U kojemu djelu je Mach. iznio svoju raspravu o tiraninu? Mach. ono što misli o tiraninu je iznio u posebnom poglavlju „Rasprava o prvih deset knjiha Tita

Livija“

03. U šta svrstava tiraniju? Mach. svrstava tiraniju u «degeneriranu monarhiju»

04. Zašto je tiranija loš oblik vladavine? tiranija je loš oblik vladavine, jer nužno vodi ratovima i pobunama, građanskim ratovima i

međusobnom ubijanju i sveopćem razaranju

05. Što Mach. suprostavlja tiraniji?

Mach. nasuprot tiraniji suprostavlja dobru monarhiju, kojoj je načelu dobar vladar, koji omogućuje sigurnost građana, mir i pravdu, uredno funkcioniranje političkog poretka, uživanje građana u svome bogatstvu i vrlinama

06. Koji zahtjevi utjelovljuju interese nastajuće građanske klase? korz zahtjeve dobre vladavine, prepoznaju se ideali koji utjelovljuju interese nastajuće

građanske klase:1. sigurnost građana2. uživanje i stjecanje bogatstva3. sloboda misli

ova tri načela spadaju u ideloške temelje modernog građanskog društva, i potvrđuju Mach. kao ideloga modernog građanstva

07. Od čega polazi Mach. kritika tiranije? Mach. kritika i osuda tiranije polazi od klasifikacije djelatnosti koje donose slavu u 4 kategorija:

1. najveću slavu postižu vođe i osnivači religija2. nakon njih, dolaze utemeljitelji republika ili kraljevina – osnivači država3. njima se pridružuju vojskovođe koji su proširli svoju vladavinu i granice svoje domovine4. potom dolaze ljudi od pera, a među njima Mach. naviše cijeni one koji pišu o državama i

umjeću vladanja među negativnim korelatima ovih kategorija jesu:

1. prezira dostojni rušitelji religija2. kraljevstva i republika3. neprijatelji vrlina4. neprijatelji književnosti i svake druge umjetnosti, a među njima su opet najgori tirani

08. Što Mach. objašnjava na primjeru Cezara? na Cezara, Mach. govori o povijesnoj odgovornosti onih koji su srušili republikanske institucije,

te omogućili uspostavljanje autokracije, koja je degenerirala u tiraniju zanimljivo je da Mach. nije svaka autokracija negativna: u određenim okolnostima ona je nužna kako bi ispravila nagomilanu iskvarenost, i kako bi

politički poredak vratila izvornim načelima zajedničkog tj. političkog života, a to je aktualni trenutak u kojemu se nalazi Mach. Italija, gdje je monarhijski oblik vladavine efikasniji u uspostavljanju nove države, nego što bi to mogao biti republikanski poredak

09. Koje dvije urote analizira Mach.? Mach. analizira dvije vrste urota:

1. urote protiv vladara2. urote protiv domovine, tj. republike

on će i ovom prigodom ponoviti svoj savjet vladaru, da izbjegava nesklonost javnosti prema sebi, odnosno građana, čime dolazimo opet do toga da je građanska monarhija jedini oblik monarhije koji jamči sigurnost i stabilnost

11. EPILOG: MACHIAVELLI NJIME SAMIM01. Kakav je Mach.?

Mach. je jedan od onih što seciraju antropologijsku bijedu renesanse i prikazuju čovjeka i vladare, koji su glavni protagonisti epohe, kao gramzive, okrutne, ambiciozne, a takvi su i oni koji ime se suprostavljaju izbor nije između dobrog ili lošeg, nego između dva zla: većeg i manjeg otuda je i politika za Mach. stalni konflikt i stalna borba

02. Kako je Grubiša nastojao objasniti Mach. političku misao? Grubiša je nastojao objasniti Mach. političku misao kontekstualno prvo, vlast nije cilj samoj sebi, već sredstvo za ostvarivanje, ne bilo kave vladavine, već one

vladavine u kojoj će ljudi živjeti slobodno drugo kontekstualno čitanje Mach. znači obuhvatiti cjelinu njegova djela, a to znači u odnosu na

koncepciju republike, kao najvišeg oblika državnog uređenja, i koncepciju «građanske monarhije», kao međustupnja na tom putu

treće kontekstulano čitanje Mach. znači ga izdvojiti iz vremena onih ideja koje tada vladaju, a sa kojima Mach. raskida i uvodi bitne inovacije, koje ga čine modernim

03. Mach. je rodonačelnik koje teorije u politici? Mach. je rodonačelnik realističke teorije u politici

1513. godine nastaje „Vladar“ koji se može nazvati glavnim manifestom političkog realizma 1516. godine nastaje „Utopija“ Thomasa Morea, koja je glavni novovjekovni manifest

političkog utopizma otuda se politička misao moderne epohe razvija između ta dva ekstrema

VLADAR – IL PRINCIPENapomena: u ovom dijelu skripte, nalazi se po poglavljima, samo oni fakti i činjenice, koje nisu obrađene u prethodnom djelu, jer ne bi imalo smisla sve duplicirati (tako da znate Sanja i Ivona). Također, ovaj dio se oslanja na rad prof. Anđelka Milardovića, koji je napravio sveobuhbatnu prezentaciju Mach.1. UVOD01. Što Mach, utemeljuje sa svojim spisom „Vladar“?

svojim spisom Mach. utemeljuje nov pravac u političkoj filozofiji, tako što razbija povezanost politike sa etikom, koja je bila uobičajena za vrijeme antike

02. Koja je bila namjera Mach. sa „Vladarom“? namjera Mach. sa „Vladarom“ je bila ta da to bude spis koji će pokazati put prema trajnoj

uređenoj državi, nasuprot situaciji u kojoj se nalazi, a koju obilježavaju političke krize i unutarnji raspadi

03. Što je Mach. temelj za stvaranje puta ka trajnoj uređenoj državi? temelj Mach. je sposobnost i volja vladara

stoga se Mach. oslanja na svojstva vladara koji je osposobljen za uređivanje države i održanje na vlasti

2. PROSLOV: VELEMOŽNOM LORENZU DE MEDICI01. Komu se Mach. obraća u uvodu?

Mach. se u uvodu obraća ponajprije velemožnom Lorenzu de Mediciu

02. Na koji način se postiže naklonost i milost nekog vladara? ono se postiže dodvoravanjem stvarima, prije svega materijalnim, koje omekšavaju vladarsko

srce

03. Kako Mach. nastoji dokazati privrženost spomenutom vladaru? Mach. nastoji dokazati privrženost vladaru darivanjem svojeg dijela („Vladara“), u kojemu

podastire iskustva vladanja iz prošlosti Mach. želi darovati vladara knjigom o mudroslovlju ne bi li vladar postupao u skladu sa

njome

04. U kojem dijelu teksta se nalazi Mach. dobra namjera?

Mach. dobra namjera nalazi se u onom dijelu teksta, gdje kaže, da „ on ne može pružiti većeg dara, nego što je mogućnost, da u kratko vrijeme pronikne, u ono znanje do kojeg je on došao iskustvom nakon mnogo godina“

I. KOLIKO IMA VRSTA MONARHIJA I NA KOJI NAČIN SE ZADOBIVAJU01. Kako Mach. dijeli vladavine?

Mach. dijeli vladavine na republike i monarhije

02. Kakve mogu biti monarhije? monarhije mogu biti nasljedne ili nove

03. Kakve su nasljedne monarhije, a kakve nove (primjer)? nasljedne monarhije su po obiteljskoj liniji nove monarhije su poput Milana, kojim je vladao Francesko Sforza (kondotijer) – njemu je

1447.g. dodjeljena zadaća da brani Milano od Mlečića, ali se on 1450.g. udruži sa njima i nametne se Milanu za vladara

04. Kako se mogu zadobiti vladavine? vladavine se mogu zadobiti:

1. oružijem2. srećom3. sposobnošću

05. Što se smatra mjerilom uspjeha vladateljskog? sreća (fortuna) i sposobnost (virtu – što bi odgovaralo vrlini i izvrsnosti) smatraju se mjerilom

vladateljskog uspjeha

II. O NASLJEDNIM MONARHIJAMA01. Kako se u nasljednim monarhijama može vladati i vlast zadržati?

tehnika održavanja vlasti u nasljednim monarhijama temelji se na:1. poštivanju poretka predaka2. opreznom djelovanju3. djelovanju prema prilikama

čak i vladar osrednjih sposobnosti, mogao bi, u ovom tipu monarhija, biti uspješan vladar

02. Koji primjer uspješne nasljedne vladvine navodi Mach.? Mach. navodi primjer Vojvode od Ferrare u Italiji, koji je odolio nasrtajima Mlečana i pape

Julija, jedino zato što je njegov rod od starine držao vlast

03. Što može prekinuti vladarski kontitunitet? vladarski kontinuitet mogu prekinuti samo izvanredne okolnosti: „neka izvanredna i moćna sila“

no, i u takvim okolnostima fotuna ima razumijevanja za vladara, jer osvajači ne mogu zauvijek držati kraljevstvo porobljenim, jer ih uvijek zadesi „zla kob“ pa kraljevstvo opet dođe u ruke nasljednog vladara

III. O MJEŠOVITIM MONARHIJAMA01. Zašto nastaju mješovite monarhije?

nastaju iz sklonosti ljudi da stalno mjenjaju vladare, u nadi da će ta promjena biti nabolje tj. da će time nešto popraviti ta vjera, da će nešto popraviti, ljude navodi da se late oružja protiv vladara no poslje sami uvide da su pogriješili i stanje pogoršali

02. Što mora učiniti novi vladar prema Mach.? novi vladar mora svim sredstvima ugnjetavati nove podanike

03. Tko su neprijatelji novom vladaru? novom vladaru neprijatelji su svi oni, koje je povrijedio pri osvajanju nove vlasti

04. Tko su prijatelji novom vladaru? vladar ima prijatelje, a to su oni, koji su mu pomogli da dođe na vlast

međutim, oni su nezasitni, stoga vladar njihovo prijateljstvo ne može sačuvati, jer ih ne može zadovoljiti do one mjere koju su oni očekivali

kao primjer navodi francuskog kralja Luja XII. koji je brzo osvojio Milano i brzo ga izgubio

05. Što Mach. smatra u svezi sa pobunjenim zemljama? Mach. smatra da se pobunjene zemlje, kad se ponovo zadobiju, mnogo teže se gube

06. Kome pripadaju države osvojene na silu? države osvojene na silu „pripadaju prvobitnoj državi osvajačevoj ili pripadaju istoj zemlji i jeziku,

ili ne pripadaju“

07. Što u slučaju da pripadaju? u slučaju da pripadaju, veoma ih je lako zadržati, pogotovo ako nisu navikle živjeti slobodno

da vlast nad njima bude sigurna, dovoljno je iskorjeniti lozu starog vladara, jer kad ostanu stare prilike i običaji, ljudi će ostati mirni

08. O čemu mora voditi računa onaj koji osvaja takve države, ako želi zadržati vlast? onaj tko osvaja takve države, ako želi zadržati vlast, mora voditi računa o trima stvarima:

1. zatrati lozu starog vladara2. ne dirati poreze jer bi to moglo biti izvorom pobuna3. ne dirati zakone, tako da te „osvojene države“ postanu, u najkraće vrijeme, jedno tijelo s

njegovom vlastitom državom

09. Što je najbitnije za održavanje vlasti u državi, koja se razlikuje po jeziku, kulturi i običajima?

osvoji li se vlast u državi, koja se razlikuje po jeziku, kulturi i običajima, za održavanje vlasti u takvoj državi najbolje je držati se «snalažljivosti », naseliti se u toj državi, osnovati naseobine kao ključeve države, i dovući dosta vojnika

10. Koga mora oslabiti vladar u osvojenim područjima/državama? vladar mora oslabiti velikaše osvojenog područja/država kako bi sam ojačao, i paziti da kojim

slučajem neki stranac ne bi postao toliko moćan, kao on sam

11. Koji narod je vodio računa o ovim principima? Rimljani su vodili računa o principima prilikom osvajanja zemalja

osnovali su naseobine, i uzimali u službu slabije velikaše, ne podižući time njihovu moć stoga su Rimljani, predviđajući buduće neugodnosti, uvijek znali što im je za činiti

IV. O UPRAVLJANJU DRŽAVAMA: ZAŠTO SE KRALJEVSTVO DARIJEVO, KOJE JE ALEKSANDAR BIO OSVOJIO, NAKON SMRTI ALEKSANDROVE NIJE POBUNILO PROTIV NJEGOVIH NASLJEDNIKA01. O koja dva načina upravljanja državom zbori Mach?

Mach. zbori o dva načina upravljanja državama:1. vladar je jedan, a svi ostali su njegovi ministri tj. sluge, koji mu pomažu pri upravljanju

državom2. vladar upravlja sa velikašima, koji taj položaj zauzimaju ne po milosti vladara nego po

rodu plemenitom kojemu pripadaju

02. Koja su dva primjera različitih vladavina u Mach. vrijeme? primjeri različitih vladavina u Mach. vrijeme su Turska i Francuska u cijelom Osmanlijskom carstvu vlada jedan gospodar, a ostali su njegove sluge

on dijeli državu u sandžake, i šalje u njih upravitelja po svojoj volji u Francuskoj je kralj okružen mnogobrojnom vlastelom

vlastela ima nasljedna prava, koju kralj ne može oduzeti a da se ne izvrgne opasnosti Mach. zaključuje, da tko promotri jednu i drugu državu, uvidio bi kako bi teško bilo osovjiti

Sultanovu državu, no kada bi bila osvojena, lako bi je bilo zadržati

03. Koji su razlozi zbog čega bi sultanovu državu bilo teško osvojiti? razlozi, zbog kojih bi bilo teško osvojiti sultanovu državu su sljedeći:

1. kada su svi ropski odani sultanu teže ih je potkupiti2. kada bi ih se moglo potkupiti, slaba bi bila korist od toga, jer oni ne mogu povući puk za

sobom

04. Koji su razlozi zbog kojih je Francusku državu lako osvojiti?

Francusku je relativno lako osvojiti, ako se pridobije kojeg velikaša – a uvijek će se naći nezadovoljnika i ljudi željnih promjena ali, pobjeda u takvoj državi stvara čitav niz neprilika, jer nije dovoljno zatrati vladarovu lozu,

jer ostaje vlastela koja predstalja novi problem, a sobzirom da ju se ne može zadovoljiti niti pobjediti, novi vladar će vlast izgubiti, čim za to izbije prilika

V. NA KOJI NAČIN VALJA UPRAVLJATI GRADOVIMA I DRŽAVAMA, KOJI SU PRIJE OSVAJANJA ŽIVJELI PO SVOJIM ZAKONIMA01. Na koja tri načina se mogu zadržati u vlasti, države koje su navikle živjeti po svojim zakonima i slobodi?

države, navike živjeti po svojim zakonima i u slobodi, mogu se zadržati na tri načina:1. uništavanjem istih2. da se vladar u njima nastani3. da vladar ostavi takvim državama njihove zakone, a vlast svede na prikupljanje poreza i

uspostavljanje vlasti nekolicine (oligarhije) sa kojom sklapa prijateljstvo i savez

02. U kakvom je položaju oligarihija u odnosu na vladara? oligarhija je u položaju zavisnosti od vladara, jer ju on postavlja i ona je u njegovoj milosti i

nemilosti ovdje se uspostavlja simbiotička i ujedno sluganska struktura odnosa

03. Prema Mach. koji je od ona tri načina najpouzdaniji za održavanje vlasti? Mach. smatra da nema pouzdanijeg načina od razaranja, ako se želi zadržati vlast u osvojenim

gradovima navodi primjer Rimljana, koji su razorili Capru, Kartagu i Numanciju, kako bi ih zadržali u

svojoj vlasti, i u tome su uspjeli s druge strane, htijeli su vladati Grčkom tako da joj ostave slobodu i poštivajući njezine

zakone, ali u tome nisu uspjeli stoga su bili prisiljeni razoriti mnogo gradova u toj pokrajini, samo da očuvaju vlast

VI. O NOVIM VLADAVINAMA, DO KOJIH SE DOLAZI VLASTITIM ORUŽJEM I HRABROŠĆU01. Na temelju čega se dolazi do novih vladavina?

do novih vladavina se dolazi na temelju:1. virtu (sposobnosti)2. fotune (sreće)

ipak dulje se održava onaj koji se oslanja na virtu od onoga koji se oslanja na fortunu

02. Koji su vladari postali vladarima na temelju vlastite sposobnosti (vitrua) a ne sreće (fortune)?

vladari, koji su na temelju vlastite sposobnosti (vitrua) a ne sreće (fortune) postali vladarima su: Mojsije, Kir, Romul, Tezej... razmotrimo li njihov život, vidjet ćemo da im sreća nije dala ništa drugo doli prigode da

ostavre poredak koji se njima svidio

03. Što je sa stjecanjem i zadržavanjem položaja spemenutih vladara, koji to postaju zahvaljujući svojim sposobnostima?

vladari koji to postaju zahvaljujući svojim sposobnostima, taj položaj teško stječu, ali ga lako održavaju

04. Teškoće koje nastaju pri osvajanju položaja su posljedica čega? teškoće koje izbijajau pri osvajanju položaja su posljedica novih uredaba i načina uprave koju su

novi vladari prisiljeni provoditi, ako žele udariti temelje novoj državi i osnovati vlast

05. Što je po Mach. najteže za nove vladare? Mach. smatra kako je najteže novim vladarima uvoditi nove uredbe

jer takvom vladaru su neprijatelji svi oni koji se koriste starim poretkom, dok su mlaki branitelji oni koji žele iz tih novih uredaba, izvući koristi

06. Što Mach. savjetuje takvim vladarima? Mach. savjetuje takvim vladarima, da uredbe valja udesiti tako, da kada ljudi prestanu vjerovati,

vladar ih mora moći prisiliti da vjeruju u njih

Mojsije, Kir, Tezej i Romul ne bi mogli prisiliti ljude da se pokoravaju njihovim uredbama da su bili goloruki, kao što je bio slučaj sa Girolomom Savonarolom, koji je stradao od svog vlastitog novog poretka, čim mu je mnoštvo prestalo vjerovati, a on nije imao načina, da one koji su mu vjerovali zadrži u vjeri

07. Što moraju novi vladari skršiti? novi vladari, svojim sposobnostima, moraju skršiti otpor protivnika, a kada u tome uspiju, ljudi

takve vladare počinju štovati, zato što su uništili sve koji su im zavidjeli na njihovim sposobnostima – oni postaju moćni, sigurni, čašćeni i sretni

VII. O NOVIM VLADAVINAMA KOJE SE ZADOBIVAJU TUĐOM SNAGOM I TUĐOM SREĆOM01. Što je sa onima koji zahvaljujući sreći postanu vladarima?

oni, koji zahvaljujući sreći, od običnih građana, postanu vladarima, uspjeli su to sa vrlo malo truda, ali mnogo truda moraju uložiti u održavanje na vlasti

02. Što su napravili takvi vladari da bi došli na vlast? takvi vladari nisu napravili ništa, osim što su imali sreću pa im je država podjeljena „ ili za novac

ili milošću onoga koji podjeljuje“ no položaj takvih vladar nije siguran, jer na vlast nisu došli sposobnostima, nego instalacijom takvi vladari teško mogu zadržati vlast jer je uzrok vladanja izvan njih

03. U koji tip vladara bismo mogli svrstati takve vladare? takve vlade bismo mogli svrstati u «vladre ovisnike» jer su naprosto instalirani i ovise o volji i

milosti onih koji su ih na vlast podigli

04. Koji je jedini način da takvi vladari zadrže vlast? jedini način da takvi vladari zadrže vlast jest da iskažu svoje sposobnosti

05. Mach. navodi primjere za dva načina, gdje se sposobnošću ili srećom, postaje vladarom:1. Francesco Sforza je doličnim sredstvima i velikom sposobnošću, od obična građana postao

milanski vojvoda; a ono što je sa sto muka stekao, zadržao je sa malo truda2. Cesare Borgia, pučki nazvan vojvoda Valentino, zadobio je državu zahvaljujući sreći očevoj

pa ju je s njome i izgubio, unatoč tome što je uložio sav trud i učinio sve što mora učiniti razborit čvojek, koji hoće da se učvrsti u državi što ju je zadobio tuđim oružjem i tuđom srećom

06. Tko je uzor Mach.? Mach. smatra da onaj tko želi postati vladarom mora:

1. da se osigura u novoj vladavini od neprijatelja2. da stekne prijatelja3. da iznese pobjedu bilo silom bilo izdajom4. da ljudima omili i strah im zada5. da ga vojnici slijede i poštuju6. da zatre one koji mu mogu ili moraju nauditi7. da novim uredbama osvježi stari poredak8. da bude strog i blag, velikodušan i darežljiv9. da potamani nevjernu vojsku, da stvori novu10. da sačuva prijateljstvo kraljeva i knezova

takav čovjek/vladar ne može naći boljeg uzora od Valentinovih djela

VIII. O ONIMA KOJI SE ZLOČINSTVIMA ISPEŠE NA VLADARSKI POLOŽAJ01. Prema Mach. vladarom se može postati uz pomoć fortune i virtua, a koji su treći i četvrti način da se postane vladarom?

treći način postajanja vladarom je uz pomoć zločinstva, a četvrti kada bi običan građanin, uz pomoć drugih građana, postao vladarom u svojoj domovini

02. Kako Mach. naziva način postajanja vladarom uz pomoć zločinstva? način postajanja vladarom uz pomoć zločinstva, Mach. naziva opakim

03. Primjer kojeg vladara navodi Mach. kao način da se uz pomoć zločina dođe na vlast? Mach. navodi primjer Agatokla, koji je postao sirakuškim kraljem:

jednog jutra sazvao je narod i senat sirakuški, kao da je nauomio vjećati o državnim poslovima

na dani znak, njegovi vojnici pobiše sve senatore i najbogatije ljude pobivši ih, prigrabi u svoje ruke kraljevsku vlast u tome gradu, a da mu nitko od građana to

nije sporio

04. Kakav je Mach. stav prema dolasku na vlast putem zločina? Mach. smatra, kako se na taj način može doći na vlast, ali se ne može stječi slava

jer vladareva zvjerska krvoločnost i nečovječnost, ne dopuštaju da ga slavimo među velikim ljudima

05. O čemu ovisi, da oni, koji su na vlast došli pout Agatakola, nakon nebrojnih zlodjela i krvoločnosti, su mogli dugo poživjeti u svome gradu/državi?

Mach. drži, da dugovječnost vladanja ovisi da li su okrutna djela upotrebljavana dobro ili loše dobro upotrebljavana okrtuna djela, mogu se nazvati ona koja se čine najednom, iz nužde da

se čovjek/vladar osigura, pa ih više ne ponavlja, nego ih, štoviše obraća u korist podanika loše upotrebljavana okrutna dijela jesu ona, koja su u početku malobrojna, pa s vremenom

sve više rastu umjesto da opadaju oni koji se drže prvog načina, mogu se na neki nači sa Bogom i ljudima izmiriti, kao što je to

bio slučaj sa Agatakolom

06. Koji zaključak valja izvesti? valja izvesti zaključak da zavojevač, u terenutku osvajanja države, mora primjeniti neizbježna

nasilja, tj. počiniti ih odjednom, da ih ne bi stalno morao ponavljati, te da mu pođe za rukom, ne ponavljajući ta dijela, uliti pouzdanje u ljude i privezati ih uza sebe dobročinstvima

XI. O GRAĐANSKOJ VLADAVINI01. Koji je četvrti način postajanja vladarom?

vladarom se može postati uz naklonost sugrađana u svojoj domovini stoga se to može nazati «građanskom vladavinom»

02. Što zahtijeva od vladara, ovaj način dolaska na vlast? ovaj način dolaska na vlast, ne zahtijeva od vladara virtu i fortunu, koliko lukavost

03. Pomoću koga se ljudi uspinju do te vrste vladarskog položaja? do te vrste vladarskog položaja, ljudi se uspinju ili spomoću naroda ili spomoću velikaša

jer u svakom gradu/državi postoje dvije različite težnje: narod ne voli vladavinu i ugnjetavanje velikaša, a velikaši vole vladati i ugnjetavati narod

iz tih oprečnih stajališta, ostvaruju se u gradovima/državama jedna od triju posljedica: ili tiranija, ili demokracija (sloboda) ili bezakonje (Anarhija)

04. Čija je vlast stabilnija, ona od vladara koji je došao na vlast pomoću naroda ili od vladara koji je došao na vlast pomoću velikaša?

onaj, koji na vlast dođe pomoću velikaša, održava se na toj vlasti sa više teškoća, od onoga, koji na vlast dođe pomoću naroda, jer on je okružen jednakima, pa stoga ne može nad njima vladati, niti im zapovijedati, kako bi htio

05. Čije su težnje časnije, naroda ili velikaša? velikaše se ne može zadovoljiti na častan način, ne nanoseći drugima nepravde, dok narod

može težnje su naroda mnogo časnije, od težnja velikaša, jer oni hoće da tlače, a narod da ne bude

tlačen

06. Što mora zadržati vladar, koji je to postao, zahvaljujući pomoći naroda? postane li netko vladarom, uz pomoć naroda, mora zadržati njegovo prijateljstvo (populizam) i

naklonost to mu neće biti teško, jer narod ne traži ništa drugo doli da ne bude ugnjetavan

07. Što mora činiti vladar, koji je to postao podrškom, ne naroda, nego velikaša? onaj koji je postao vladarom, protiv volje naroda, a uz pomoć velikaša, mora se prije svega

truditi, da ga pridobije uza sebe

to će mu biti lako ako narod pod svoju zaštitu ljudi kada dožive dobro od čovjeka, od kojeg su očekivali zlo, osjete zahvalnost prema svome

dobročinitelju

08. Do kojeg zaključka naposljetku Mach. dolazi? Mach. dolazi do zaključka: „da je vladaru nužno da mu narod bude prijatelj; inače mu u nevolji

nema pomoći“

09. Kada države dospjevaju u pogibao? obično države dospjevaju u pogibao kad iz umjerenih postanu apsolutističke, gdje vladari

upravljaju ili sami ili preko magistrata u drugom slučaju njihov je položaj osjetljiviji i opasniji, zato što u svemu ovise o volji građana

koji obavljaju te dužnosti

10. Kakav način vladanja mora smisliti razborit vladar u građanskoj vladavini? u građanskoj vladavini, razborit vladar mora smisliti takav način vladanja, da njegovi građani

uvijek osjećaju potrebu za njim i za državom, pa će mu uvijek biti vjerni

X. NA KOJI NAČIN VALJA MJERITI SNAGU SVIH DRŽAVA01. Mach. se nadalje pita o vrstama država i načinima, na koje se vladar može sam održati?

vlast se može održati oslanjanjem na vlastite resurse: ljude, novac, vojsku, i izgradnju utvrda

02. Do kojeg zaključka dolazi Mach. sa vladarom koji ima utvrđene gradove, a narod ga ne mrzi?

Mach. je došao do zaključka, kako nije lako napasti vladare koji imaju utvđene gradove, i nisu omraženi u narodu pokuša li tko to ipak učiniti, mogao bi biti osramoćen

03. Koje su vladareve uzdanice u obarni od osvajača? vladareve uzdanice u obrani od osvajača su:

1. hrabrost podanika2. tvrdi bedemi3. odlučnost obrane4. hrana

XI. O CRKVENIM DRŽAVAMA01. Kako se stječu «ckrvene države»?

Mach. ističe kako se te države stječu ili sposobnošću ili srećom s druge strane, te države učvršćuju uredbe, koje se oslanjaju na vjeru, stoga su te države

toliko moćne i tako su uređene, da svoje vladare održavaju na vlasti bez obzira na to kako oni postupali i živjeli

02. Zašto su prema Mach. samo te države sigurne i sretne? vladari u tim državama, imaju državu ali ju ne brane, imaju podanike ali ne vladaju njima

državu, kako nije branjena, nitko ne oduzima podanici se ne brinu za vladare zato što njima nitko ne upravlja, pa se stoga oni ne mogu

odmetnuti od njih stoga su samo takve države sigurne i sretne zaključuje Mach.

03. Tko je osnivač ovih država? osnivač ovih država je Bog

stoga Mach. smatra da bi rasprava o ovim državama bila drska, jer ako ih je Bog osnovao i poduprjeo, bilo bi drsko da čovjek o njima raspravlja

XII. O VRSTAMA VOJSKE UOPĆE I O PLAĆENICIMA01. Koji su čvrsti oslonci vladara?

čvrsti oslonci vladara su dobri zakoni i dobra vojska

02. Koja je svrha vojske? svrha vojske je obrana države

03. Koje vrste vojska razlikuje Mach.?

ima različitih vrsta vojski kojima vladar brani državu:1. vlastita2. plačenićka3. pomoćna4. mješovita

04. Zašto odbacuje plačenićke i pomoćne vojske? plačenićke i pomoćne vojske po njemu su pogibeljne i beskorisne

plačenićka vojska je razjedninjena, častohlepna, bez stege, nevjerna – u miru te pljačka ona u ratu neprijatelj

uzork je tomu taj, što nema ljubavi niti razloga koji tu vojsku drži u službi, osim ono malo plaće, ali ona nije dovoljna da bi najamnici pristali poginuti za vladara

05. Koji je bio uzrok propasti Italije? Italija se podjelila na više država

sobzirom da svečenici i građani nisu bili vični oružiju, počeli su uzimati u vojsku strance posljedica je bila ta da je Karlo pregazio Italiju, Luj ju je opljačkao, Ferdinand provodio

svoju silu, a Švicarci je osramotili

XIII. O POMOĆNIM, MJEŠIVITIM I VLASTITIM VOJNICIMA01. Kakva je to pomoćna vojska?

pomoćna vojska je ona koja u datim prilikama priskače u obranu ona može biti u datom trenutku korisna, ali je pogibeljna za onoga tko ju pozove u pomoć:

bude li poražena uništen si, pobjedi li, u njezinoj si vlasti

02. Što je pogibeljnije kod plaćeničkih a što kod pomoćnih vojski? kod plačenićkih vojski pogibeljina je njihova tromost, a kod pomoćnih vojski njihova hrabrost

03. Što mora učiniti razborit vladar? razborit vladar će nastojati izbjeći takve vojske i oslanjati se na vlastitu

radije će izgubiti bitku sa vlastitom vojskom, nego pobjediti sa tuđom pomoći, jer neće smatrati pravom pobjedom onu koju je postigao tuđim oružjem

04. Kakve su mješovite vojske? francuske vojske bile su mješovite, sastavljene od najamničke (Švicarske) i vlastite vojske, a

takva je vojska mnogo bolja od same najamničke ili pomoćne, ali mnogo gora od vlastite vojske

XIV. ŠTO MORA VLADAR URADITI S OBZIROM NA VOJSKU01. Koje su dužnosti vladara glede vojske?

savjetodavac Mach. savjetuje vladaru koje su dužnosti glede vojske: vladar se mora baviti ratom, vojnim pravilima, i stegom jer to je jedino zvanje koje dolikuje

zapovjednicima

02. Zbog čega vladar može izgubiti državu? vladar može izgubiti državu zbog hedonizma i zapuštanja vojničkog umijeća: „Prvi razlog zbog

kojeg ćeš državu izgubiti jest zapuštanje ratnog umijeća, dok je prvi uvijet da državu stijećeš iskustvo u tom umijeću“

03. Na koja dva načina vladar može u miru skrbiti o vojničkim vještinama? vladar, u miru, na dva načina može skrbiti o vojničkim vještinama: vježbanjem i umom

vježbanje podrazumijeva svakodnevno obnašanje vojnih aktivnosti; bavljenje lovom i pomoću njega privikavati tijelo naporima

umni način podrazumijeva učenje vojne doktrine; vladar mora čitati povijest i proučavati dijela velikih ljudi, istraživati uzroke njihovih pobjeda i poraza

04. Kojeg vladara Mach. navodi kao primjer vladara koji se pridržavao spomenutih načina skrbiljenja vojničkih vještina?

Mach. je spomenuo Filipomenu – tiranina ahejskog – koji je ostao poznat po tome, što je u doba mira mislio samo na načine ratovanja šetajući sa prijateljima iznosio je slučajeve koji bi mogli zadesiti vojsku, slušao njihovo

mišljenje iznosio svoje

XV. S ČEGA LJUDE, A POSEBNO VLADARE, HVALE ODNOSNO KUDE01. Čemu mora težiti vladar koji želi opstati?

vladar koji želi opstati mora nužno naučiti da ne bude dobar, pa se toga držati ili od toga odstupati već prema potrebi tako se Mach. udaljava od antičke ideje dobra i oslobađa vladara etičkih zasada i kočnica

02. Kojim svojstvima su obilježeni vladari i ljudi?1. darežljivost 2. škrtost 3. lakomost4. grabežljivost 5. okrutnost 6. plašljivost 7. srčanost 8. surovost 9. pristupačnost 10. osornost11. upornost 12. popustljivost 13. ozbiljnost 14. lakomislenost15. pobožnost 16. bezbožnost

03. Koja bi svojstva bila najbolja za vladara? Mach. smatra da bi bilo najbolje, da se od navedenih svojstva, u vladaru steknu ona za koja se

smatra da su dobra ali kada je tako da ih jedan čovjek ne može sve imati, niti ih se može pridržavati, vladar mora

biti toliko razborit da se ne ozloglasi onim svojstvima koja bi mu mogla oteti državu

XVI. O DAREŽLJIVOSTI I ŠTEDLJIVOSTI01. Kakav je Mach. stav prema darežljivosti?

pretjerana darežljivost škodi, a umjerena otjeruje sliku škrtosti darežljiv vladar će potrošiti sav svoje imutak pa će na koncu biti prisiljen raspisati izvanredne

poreze koji će se svaliti na njegove podanike to će dovesti do toga, da će vladar postati omržan kod svojih podanika

02. Što je sa škrtosti kod vladara? vladar, kojeg nazivaju škrcem, ne smije se, ako je razborit, na to osvrtati

jer oni koji ga nazivaju škrcem, s vremenom će ga smatrati darežljivim, kada se uvjere, kako on zahvaljujući svojoj štedljivosti, je sposoban obraniti se od neprijatelja a da pri tome ne pritisne podanike izvanrednim nametima

03. Kada vladar smije biti darežljiv? vladar smije biti darežljiv samo kada se bori za prijestolje, kako bi stekao naklonost svojih

podanika tako se papa Julije II. poslužio darežljivošću da zasjedne na papinsku stolicu, ali nakon toga

nije mu padalo napamet da taj glas o sebi zadrži drugi primjer je francuski kralj, koji je vodio brojne ratove a da svoje podanike nije opteretio

izvanrednim porezima jer je novac namicao svojom štedljivošću

04. Koji vladar mora biti darežljiv? vladar koji živi od plijena, pljačke i nameta nužno mora biti darežljiv tj. rasipan jer ga inače

vojnici ne bi sljedili (Kir, Cezar, Aleksandar)

05. Čega se, više od svega, vladar mora čuvati? Mach. smatra kako se vladar, više od svega, mora čuvati toga da ne doživi prezir i omraženost

upravo bi troškovi mogli dovesti do toga, stoga je bolje zadovoljiti se imenom škrca, koji će vladaru pribaviti zao glas ali bez mržnje

XVII. O OKRUTNOSTI I BLAGOSTI, I JE LI BOLJE DA VLADARA LJUBE ILI DA GA SE BOJE

01. Čemu vladar mora težiti, da ga smatraju blagim ili okrutnim čovjekom? svaki vladar mora željeti da ga smatraju kao blaga a ne okrutna čovjeka, no mora paziti da se

svojom blagošću služi kako valja Cesare Borgiu smatrali su za okrutna čovjeka, ali ta njegova okrutnost srdila je Romanju –

ujedinila je, primirila i pokorila ne smije se vladar obazirati na ozloglašenost i okrutnost, ako želi zadržati podanike u

jedninstvu i odanosti takav će vladar, sa malo primjera okrutnosti, biti milosrdniji od onih koji su zbog velikih

milosrđa dopuštali stvaranje nereda, a neredi su doveli do ubojstava

02. Mach. postavlja pitanje je li bolje za vladara, da ga ljudi ljube ili da ga se boje? za vladara mnogo je sigurnije da ga se ljudi boje negoli da ga ljube

jer o ljudima se općenito može reči da su nezahvalni, nepouzdani, pohlepni za dobitkom; ako vladar ljudima čini dobro, oni su uz njega, nude mu svoj život kada je potreba daleko, no

kada se nevolja primakne, oni izmiču vladar mora težiti da ga se podanici boje tako da bar izbjegne mržnju

03. Kako će vladar najbolje izbjeći mržnju svojih podanika? vladar će najbolje izbjeći mržnju svojih podanika tako da ne poseže za imutkom svojih

građana/podanika i za njihovim ženama: jer ljudi brže zaboravljau smort očevu negoli gubitak imovine

04. Kada je nužno za vladara da ga se smatra okrutnim? kada vladar ratuje i zapovjeda mnoštvu vojnika, nužno je da ga proglase okrutnim, jer bez toga

neće održati vojsku da mu bude jedistvena i voljna za bilo kakav pothvat kao primjer Mach. navodi Hanibala: - on je poveo mnogonacionalnu vojsku u ratovanja, no u

toj vojsci nikada nije izbio nered između vojnika, niti nezadovoljstvo protiv vojskovođe to valja pripisati jedino Hanibalovoj nečovječnoj okrutnosti, koja je vojnicima uljevala

poštovanje drugi primjer kojeg navodi Mach. je Scipion, koji je posjedovao mnogobrojne vrline koje mu

nisu bile dovoljne da nadomjeste okrutnost, jer se njegova vojska odmetnula od njega u Hispaniji

to mu se dogodilo zbog njegova dobra srca koje je vojnicima dalo više slobode nego što vojna stega to dopušta

05. Koji zaključak na posljetku izvodi Mach. u odnosu straha-ljubavi? Mach. zaključuje:“budući da ljudi ljube po svojoj volji, a boje se po volji vladarevoj, razborit se

vladar mora osloniti na ono što je njegovo, a ne na ono što je tuđe“

XVIII. KAKO VLADARI MORAJU DRŽATI ZADATU VJERU01. Mach. postavlja pitanje koji su vladari bolji: oni koji krše vjeru i zakone i drže se lukavosti i prevrtljivosti ili pak oni koji se pridržavaju zakona?

njegovo iskustvo pokazuje mu da su velika djela izveli samo oni vladari koji slu slabo marili za vjeru i koji su se služili lukavošću, tako da su na kraju nadmašili one koji su se oslanjali na zakonitost

02. Koja dva načina borbe postoje? postoje dva načina borbe:

1. borba zakonima2. borba silom

prvi je način svojstven čovjeku, drugi životinjama nužno je da se vladar zna poslužiti ljudskim i životinjskim svojstvima

03. Između kojih životinjskih svojstava se mora odlučiti vladar? vladar se mora odlučiti između svojstava lava i lisice

opredjeljenje samo za lava, nije dobro, jer oni koji posjeduju lavovsku narav ne razumiju se u vladarsku vještinu

04. Kada se vladar ne mora držati date riječi? vladar se ne mora držati dane riječi ako je ona na njegovu štetu, i ako je nestalo razloga koji su

ga naveli da dade to obećenje

05. Koji vladari su bolje prolazili, oni koji su se služili lisičjim ili lavljim svojstvima? bolje je prolazio onaj vladar koji se služio lisičjim svojstvima, samo je nužno da znade prikriti to

svojstvo Aleksandar VI. nije radio ništa drugo doli smišljanja načina kako će varati ljude; prijevare

su mu uvijek uspjevale jer je dobro poznavao ljudsku narav

06. Koji 5 osobina mora biti utjelovljeno u vladaru? vladar mora utjeloviti 5 osobina: milosrđe, vjernost, iskrenost, čovječnost i pobožnost

nema ničega što bi za vladara bilo potrebije o toga da se čini da ima navedene osobine

07. Što vladar mora paziti? vladar mora paziti na to da pobjeđuje i da održi državu

sredstva će se uvije smatrati kao časna i svatko će ih hvaliti u tu svrhu

XIX. NA KOJI SE NAČIN VALJA UKLANJATI PREZIRU I MRŽNJI odgovor na ovo pitanje Mach. je već dao u prethodnim odjeljcima gdje je iznio postulat svakom

vladaru, da ne smije dirati imutak svojeg podanika i njihove žene, kako bi izbjegao mržnju i prijezir

02. Zbog čega tj. zbog kojih osobina vladar može biti prezren? vladar može postati prezren ako pokazuje osobine nestalna čovjeka, lakomislena, mekušca,

kukavice i kolebljivca vladar se mora toga čuvati kao „hridi na moru“ i truditi se da njegovi podanici, u njegovim

djelima vide veličinu, srčanost, ozbiljnost i jakost

03. Što mora nastojati vladar u privatnim građanskim odnosima? u privatnim građanskim odnosima, vladar mora nastojati da njegova presuda bude neopoziva i

da o njemu vlada takvo javno mnijenje da ga nitko i ne pomisli prevariti ili obmanuti onaj vladar, koji o sebi stvori takvo mišljenje svojih podanika, isti ga poštuju protiv onog vladara koji je poštovan, teško se buniti i njega napadati

04. Čega se mora bojati vladar? dvije stvari se mora bojati vladar: iznutra podanika, a izvana vanjskih neprijatelja

od vanjskih neprijatelja vladar se može obraniti dobrom vojskom što se tiče podanika, ako je van granica sve mirno, valja se paziti da se podanici ne urote

potajno a od toga se vladar najbolje može osigurati tako da ne bude niti omražen niti prezren i da

narod njime bude zadovoljan jedno od najvažnijih sredstava koje vladare čuvaju od unutrašnjih urota jest da ga puk ne

mrzi

05. Što nastoje dobro uređene države? dobro uređene države i razboriti vladari nastoje da ugode narodu i uzdrže ga u zadovoljstvu, te

da ne dovedu velikaše do očaja to je jedna od najvažnijih zadaća vladara, jer on ne mora voditi mnogo računa o zvjerstvima

kada mu je narod sklon, ali kada mu je narod neprijatelj i mrzi ga, vladar se mora bojati svega i svakoga

06. Koja država spada u dobro uređene države? u dobro uređene države spada Francuska, jer u njoj postoji mnogo uredaba koje štite slobodu i

sigurnost kraljevu – prva od njih je pralmanet i njegova vlast kao sudac postoji «treće tijelo» da drži velikaše na uzdi i zaštićuje niže staleže to tijelo omogućilo je kralju da sa sebe skine mržnju velikaša, ako bi štitio naord, tj. mržnju

naroda, ako bi štitio velikaše od tuda Mach. izvlači pouku: da vladari sve ono zbog čega mogu navući mržnju moraju

prepustiti drugima, a sve ono što će im pribaviti ljubav moraju preuzeti na sebe

07. Što su morali podnostiti rimski carevi? pored častohleplja velikaša i otpora naroda, rimsku carevi imali su i treću nepriliku: morali su

podnositi okrutnost vojnika, a to je bilo toliko teško da je upropastilo mnoge careve

ne može se zadovoljiti i vojska i narod jer narod je ljubio mir i čedne vladare, a vojska vladara prožeta vojničkim duhom, silovita, okrutna i grabežljiva te su zahtjevali da vladar bude takav i prema narodu

08. Koja odluka je bila nužna za rimske careve? odluka da udovoljavaju vojsci ne brinući što time čine nasilje nad narodom je bila nužna

nema vladar kojeg nitko ne mrzi, pa se vladari moraju truditi da ih ne mrze svi, a ako to ne mogu postići, tada moraju na svaki način nastojati da izbjegnu mržnju onih staleža koji su najmoćniji

stoga su carevi radije pristali uz vojsku nego uz narod Car Marko poživio je i umro u najvećoj časti jer je na prijestolje došao pravom nasljedstva, a

to nije morao zahvaliti niti vojsci niti narodu; cijeli život držao je i jedne i druge na uzdi, te ga nikada nisu niti mrzili niti prezirali

Car Pertinaks je bio izabran protiv volje vojske, koja nije mogla podnijeti život koji joj je Pertinaks htio naturiti; navukavši mržnju na sebe i doadavši prezir brzo je propao već u početku svoje vladavine

09. Kako vladar navlači na sebe mržnju tj. kakvim djelima? Mach. napominje da vladar navlači na sebe mržnju kako dobrim tako i lošim djelima:

ako vladar želi zadržati vlast, često je prisiljen da ne bude dobar, jer ako je pokvaren onaj sloj (vojska, narod ili plemstvo) za kojeg vladar smatra da je prijeko potreban za vladanje, vladaru ne preostaje ništa drugoi nego da se povede za njegovom naravi i da ga zadovolji

Mach. tu navodi dva primjera: Aleksandra i Severa Aleskandar je ostao zapamćen kao dobar vladar, ali ipak su ga ljudi smatrali mekušcem, pa

su ga zato i prezirali – to je dovelo do toga da se protiv njega urotila vojska i smaknula ga Sever je bio neobično okrutan i grabežljiv u svojoj vladavini, ali da bi zadobio vojnike, nije se

libio nanjeti narodu niti jedne nepravde; stoga je zadržao vojsku uza sebe, premda je ugnjetavao narod, i tako uvijek sretno vladao

10. Kako je u Mach. vrijeme, komu treba više ugađati, narodu ili vojnicima? to što je prije trebalo udovoljavati više vojnicima nego podanicima bila je posljedica moći vojske

nad narodom no danas je svim vladarima, izuzev turskom i egipatkskom sultanu, mnogo potrebnije da

zadovolje narod a ne vojnike, jer je narod jači od njih država egipatskog sultana sva je u rukama vojske, pa je i on prisiljen da ne vodi računa o

narodu, kako bi zadržao prijateljstvo vojske

XX. JESU LI TVRĐAVE I OSTALO ŠTO VLADARI OBIČNO PODIŽU KORISNE ILI ŠTETNE01. Što su činili vladari kako bi zadržali vlast?

kako bi zadržali vlast vladari su:1. razoružavali podanike2. podijelili osvojene zemlje3. podržavali neprijateljstva protiv sebe samih4. nastojali su pridobiti za sebe one koji su im u početku njihove vladavine bili sumnjivi5. neki su podizali tvrđave, drugi ih uništavali i razarali

02. Koje 4 dileme su je iznio Mach. u ovom poglavlju, a koje su karakteristične za nove vladare tj. za održavanje vlasti na osvojenim teritorijima?

Mach. u ovom poglavlju iznosi 4 dileme koje su karakteristične za nove vladare tj. za održavanje vlasti na osvojenim teritorijima:

1. prvo je pitanje za vladara, je li bolje razoružati stanovništvo osvojene države ili ne2. drugo je pitanje, može li vladar nove države, imati povjerenja u nove podanike, koji su

mu pomogli zavladati ili u one koji su ostali vjerni svome legitimnom vladaru i pružili otpor

3. treće je pitanje, je li bolje za vladara jedinstvo ili animozitet među podanicima4. četvrto pitanje je, je li bolje za vladara poticati stranačku borbu protiv samoga sebe, ili se

u svakom slučaju mora oslanjati na one privržene

u odgovoru na prvo pitanje , Mach. navodi kako vladar, u novostečenoj državi, mora naoružati podanike da izbjegne mogući oslonac na plaćeničku vojsku i da potakne svijest građana o obrani svoje države ali kada je riječ o osvajanju nove države i njjezinom pripojenju staroj, tada je potrebno

podanike te države razoružati, s iznimkom onog dijela stanovništva, koji se stavio na stranu vladara

u odgovoru na drugo pitanje , Mach. navodi da oni koji su se vladaru pridružili iz svojih sebičnih interesa neće biti zadovoljeni, jer je princip njihova zadovoljavanja vladavina bezakonja, tj. vladavina njihovog osobnog ili grupnog interesa, stoga vladar mora zazirati od motiva onih koji su mu pomogli lakše je vladaru steči prijateljstvo onih ljudi, koji su prije bili zadovoljni prijašnjom državom

u odgovoru na treće pitanje , Mach napominje da nesuglasice nisu nikada nikome pomogle, te stoga poticanje nesuglasica od strane vladara, vodi ka sigurnoj propasti

u odgovoru na četvrto pitanje , Mach. doseže vrhunac svoje dijalektike paradoksa: sobzirom na to da se vladari proslavljaju svaladavajući teškoće i zapreke, vladar mora, ako ima prilike, lukavošću izazvati neprijateljstvo, da bi onda kada ga uguši, njegova moć bljesnula još jače to je način, kako da Mach. vladar dosegne gloriu – povijesnu slavu ovakva dijalektika, samo je moderna verzija stare latinske maksime: „spas korz neprijatelje“

03. Zašto su vladari navili graditi tvrđave? radi što sigurnije uprave državom, vladari su navikli graditi tvrđave, kao kočnice protiv onih ljudi

koji su namjeravali rotiti se protiv njih

04. Prema Mach. koja je najbolja tvrđava? za Mach. najbolja tvrđava je onda ako te narod ne mrzi, no ako te narod mrzi, tada vladara niti

jedna tvrđava neće spasiti uz to kada se narod latio oružija protiv vladara, uvijek će se naći i stranac da mu pruži

pomoć o tome najbolje govori suvremeni primjeri: Caterini Sforza tvrđave su jednom pomogle,

kada se spasila bjegom nakon pogibije muža, ali drugi puta kada ju je napao Cesare Borega, i kada su se njezini podanici udružili sa napadačem, slabo su joj pomogle

zaključak je jasan: po nju bi bilo mnogo bolje da ju narod nije mrzio, nego što je imala tvrđave

05. Koje pravilo naposljetku Mach. donosi? naposljetku Mach. donosi opće pravilo: pohvaliti će svakoga tko bude gradio tvrđave, ali i onoga

tko ne bude gradio; međutim pokuditi ću svakoga, koji uzdajući se u tvrđave, ne bude dovljno računa vodio o tome da ga narod mrzi

XXI. ŠTO VALJA RADITI VLADAR PA DA STEKNE UGLED01. Što najviše podiže vladarov ugled?

vladarov ugled najviše podižu znameniti pothvati i junačka dijela

02. Tko je Mach. poslužio kao najpogodnija povijesna ličnoost? kao najpogodnija povijesna ličnost Mach. je poslužio Ferdinand Aragonski, poznatiji kao

Ferdinand Katolički

03. Kojih 5 osobina stvaraju vladarov ugled? 5 osobina stvaraju vladarov ugled:

1. znameniti pothvati i junačka dijela2. vladar mora pružiti dokaze o svojoj izvanrednoj sposobnosti u unutarnjoj upravi3. vladar mora nastojati da stvori o sebi glas kao čovjeka velika i izvanredna uma4. vladar je cjenjen kada iskazuje „pravo prijateljstvo i pravo neprijateljstvo“5. vladar se mora prikazati kao ljubitelj izvanrednih sposobnosti i častiti ljude vrsne u

umijeću

04. U kojem slučaju Mach. navodi Ferdinanda Katoličkog kao negativni primjer? Mach. navodi Ferdinanda Katoličkog kao negativni primjer zbog njegove zloupotrebe vjere u

političke svrhe

Ferdinand je u svome ekspanzivnom pohodu, koristio se vjerom i počeo protjerivati Židove i Maure, iz svojeg kraljevstva

da bi se obračunao sa njima služio se Svetom inkvizicijom, koja je 1492. godine istjerala Židove iz Španjolske

Mach. kvalificira taj događaj kao onaj kojeg nema „tužnijeg i neviđenijeg“

05. Što vladar mora dokazati? vladar mora dokazati svoje sposobnosti, te nastojati da svojim dijelima stvori glas o sebi kao

čovjeku velika i izvanredna uma

06. Po čemu je još cijenjen vladar? vladar je cijenjen po tomu kada iskazuje pravo prijateljstvo i pravo neprijateljstvo, tj. kada se bez

ikakvog obzira očituje u prilog ovome, a protiv onoga Mach. smatra kako vladar ne može biti neutralan te uvijek mora pristati na jednu stranu kad se vladar odlučno očituje za jednu stranu, pobjedi li onaj uz kojeg se vezao, obvezao si

ga na ljubav prema njemu (vladaru)

07. Sa kime se vladar ne smije udruživati? vladar se ne smije udruživati sa moćnijima od sebe, jer ako pobjedi u njegovoj si ruci

vladar se mora čuvati toga da ostane nekome u milost i nemilost Mlečići su se udružili sa Francuskom protiv vojvode Milanskog, iako su mogli izbjeći tom

društvu koje ih je dovelo do poraza

08. Kao ljubitelj čega se mora pokazati vladar? vladar se mora pokazati kao ljubitelj izvanrednih sposobnosti i častiti ljude vrsne u umijećima

mora zainteresirati građane da smireno prionu poslu, bila to trgovina, zemljoradnja...tako da se zemljoradnik ne mora ustručavati da obrađuje svoje posjed iz straha da mu ga ne bi oteli, a trgovac da započne kakav posao iz bojazni pred nametima

09. Kako vladar mora zabaviti puk? vladar mora zabaviti puk u određeno doba godine, pomoću svečanosti i igara

10. O čemu mora voditi računa vladar čiji je grad/država podjeljen na cehove i staleže? vladar čiji je grad/država podjeljen na cehove i staleže mora voditi računa o tim slojevima te se

sa njima sastajati odvojeno i pokazivati svoju ljubaznost i darežljivost

XXII. O MINISTRIMA VLADAREVIM01. Kakvu važnost pridaje Mach. izboru ministara vladarevih?

Mach. pridaje veliku važnost vladarevom izboru ministara jer se na osnovu ministara donosi sud o umu nekog vladara ako su oni sposobni i privrženi, vladar će sloviti kao uman čovjek, jer je znao otkriti njihovu

sposobnost ako ministri nisu takvi, o vladaru se može stvoriti loš sud, jer mu je prva greška bio sam izbor

02. Koliko vrsta umova postoji? umova ima tri vrste:

1. jedni shvaćaju sami po sebi2. drugi shvačaju ono što im netko predoči3. treći ne shvačaju ništa, niti sami niti tuđom pomoći

prvoj kategoriji odgovaraju orginalni, inovativni geniji drugoj kategoriji pripada kritična inteligencija, koja ima sposobnos prosuđivanja treća kategorija inteligencije ne neupotrebljiva za političku konstituciju države kombinacija prve i druge kategorije je nabolja za funkcioniranje monarhije

iz ovog proizlazi da je umjeće vođenja države za Mach. najveća vještina ljudskog uma i njome se mogu baviti samo oni koji raspolažu takvim sposobnostima

03. Koji drugi zahtjev Mach. postavlja vladaru, pri odabiru ministara? drugi zahtjev, koji Mach. postavlja pred Vladara, pri njegovom izboru ministara jest «lojalnost» i

«adekvatno nagrađivanje» «lojalnost» je osobina koju ministar mora pokazivati prema vladaru: „tko upravlja nečijom

državom, ne smije nikada misliti na sebe, nego na vladara“

«adekvatna nagrada», mora odvratiti ministra da ostvari svoj interes negdje drugdje, tj. od iskušenja da popusti korupciji

04. Što zaključuje Mach. o intreresima vladara i ministara? interesi vladar i ministara jesu istovjetni, i oni su upućeni jedni na druge, svaki sa svojim

obavezama nije li tako, svršiti će se loše i po jednog i po drugog, zaključuje Mach.

XXIII. KAKO SE VALJA KLONITI LASKAVACA01. Koji je najbolji način da se vladar obarni od laskanja ljudi?

najbolji način da se vladar obrani od laskanja ljudi jest tako da u državi postavlja samo razumne ljude i jedino njima dopušta da mu govore istinu, ali samo o onim stvarima o kojima ih se pita međutim, razborit vladar ih mora pitati o svačemu, a onda saslušati njihovo mišljenje i

naposljetku odlučivati sam po svome sudu

02. Kojeg pravila se vladar mora pridržavati kada se radi o savjetovanju? kada se radi o savjetovanju, vladar se mora držati nekih pravila, koje spadaju u tehniku političke

odluke: „Vladar mora obeshrabriti u svakome volju da ga neupitan u nečemu savjetuje“ u protivnome vladar će završiti kao Maksimilijan Habsburški, koji „što jednog dana

sagradi, drugog razgradi“ vladar, koji sam po sebi nije mudar, ne može biti dobro savjetovan, čak i ako se pukim

slučajem prepusti jednom jedinom čovjeku da ga u svemu vodi, a taj čovjek je neobično razborit

u tom slučaju, taj bi mu čovjek uskoro preoteo državu

03. Prema Mach. koju vrlinu mora posjedovati vladar unatoč svojim ministrima i savjetnicima?

Mach. smatra, kako vladar, unatoč postojanju svojih ministara i savjetnika, mora posjedovati nužnu vrlinu a to je «vladarska razboritost» „dobri savjeti, od koga god potekli, moraju biti posljedica «vladareve razobritosti», a ne da

«razboritost vladara» bude posljedica dobrih savjeta“

XXIV. S KOJIH RAZLOGA TALIJANSKI VLADARI IZGUBIŠE SVOJE DRŽAVE ovo pitanje Mach. je razmatrao na primjeru kralja Napuljskog (Federico Argona kojeg je zbacio

sa prijestolja Ferdinand Katolički) i vojvode milanskog (Ludovico il Moro) njihova zajednička slabost bila je vojska imali su narod protiv sebe, a ako je narod bio uz njih, tada se nisu znali osigurati od velikaša

02. Koje vladare Mach. napada? Mach. napada one vladare koji su mnogo godina vladali u svojim državama, a poslje ih izgubili te

za to optužuju sudbinu umjesto svoju nesposobnost jer takvi nisu razmišljali u mirnodobskim vremenima, da se vremena mogu izmjeniti (opća je

mana ljudi da za mirna mora ne računaju s nevremenom) a kada su izbile neprilike, mislili su samo na to kako da pobjegnu, a ne kako da se brane,

nadajući se da će ih narod, kada mu dojadi bahatost protivnika, ponovo pozvati

XXV. KOLIK JE UTJECAJ SUDBINE NA LJUDSKA DIJELA I KAKO SE SUDBINI MOŽEMO ODUPRIJETI01. Mach. ne zaoblizai vječnu temu filozofa o utjecaju sudbine na ljudsko djelovanje?

Mach. ističe kako mu je dobro poznato, da su mnogi pisci imali mišljenje, kako sudbina i Bog, na taj način upravljaju svijetom, da ljudi svojom razboritošću ne mogu ništa promjeniti iz toga su ljudi mogli izvući zaključak, kako nema svrhe truditi se u životu, nego je najbolje

prepustiti se sudbini

02. Kakav je Mach. stav prema takvom razmišljanju da sudbina upravlja životom? Mach. smatra da sudbina upravlja polovicom naših dijela, ali da onu drugu polovicu prepušta

nama Mach. se služi metaforom o sudbini kao rijeci, koja valja sve pred sobom, a spriječiti njezin

tijek moguće je samo ako se u mirnim vremenima pripreme brane i nasipi slično je i sa vladarom, koji se posve oslanja na sreću i propada kad se ona okrene, kao što

se to dogodilo talijanskim vladarima

promotri li se Italija, vidjet ćemo kako je ona poput ravnice, bez nasipa i ikakve brane; da je ona poput Njemačke, Španjolske i Francuske bila branjena doličnom vojskom, tada se nebi dogodile promjene koje su se zbile

03. Koju vrlinu mora pokazati vladar? vladar mora pokazati vrlinu muževnosti, a ne prepuštati se usudu, dakle brane mora pojačati

jer ako se vladar oslanja samo na fotunu, ona mu svaki čas može okrenuti leđa, a vladar tada propada

sreća je varljiva a usud pogibeljan ako mu se ne suprotstavi odlučna muževnost

04. Primjer kojeg vladar navodi Mach.? Mach. Pape Julija II. koji je u svemu postupao naprasito, a vrijeme i prilike su išle na ruku tom

njegovom načinu valadanja, da je sretno prolazio papa je krenuo u pothvat protiv Bologne njegov potez zbunio je i zaustavio Španjolsku i Mlečiće; Španjolsku od straha a Mlečiće zbog

španjolske želje da osvoje cijelo kraljevstvo napuljsko, dok je s druge strane privukao kralja francuskog

tako je Julije svojim naprasitim potezom uspio postići ono što ne bi nikada izveo niti jedan papa, ma koliko bio mudar

05. Kome se priklanja Mach. u odnosu naprasitost-obzirnost? Mach. smatra da je bolje biti naprasit nego obziran, jer je sreća žena, pa je moraš tući i krotiti, a

ona se pokorava prije naprasitima nego obzirnima

XXVI. POZIV DA SE ITALIJA DIGNE NA NOGE I OSLOBODI BARBARSKOG JARMA01. Što zagovara Mach?

Mach zagovara pojavu novog vladara u Italiji, koji bi radio za dobrobit cijelog pučanstva Italija isčekuje tko će je izbaviti iz grabeža, bezakonja i nasilja barbarskog

02. U koga Mach. polaže sve nade? Mach. polaže sve nade u:“presvijetlu kuću Vašu, da se uz pomoć Boga i Crkve, kojom ona sada

upravlja (Govanni de Medici, papa imenom Lav XX, stric je Lorenza komu je posvećen Vladar) stavi na čelo njezina spasenja to ne bi trebalo biti teško ako se povedete za životima i djelima spomenutih ljudi

03. Na što Mach. nagovara izbavitelja? Mach., kao savjetnik i tehnolog vlasti, nagovara izbavitelja, da se osloni na opise iz „Vladara“, te

da povede pravedan rat i lati se svetog oružija kad druge nade nema jer rat je pravedan kada je nužan, a oružije sveto, kada nema druge nade nego u njemu

04. Gdje Mach. vidi spasenje Italije? spasenje italije Mach. vidi u pojavi novog vladara

on se mora oslanjati na vlastitu vojsku i osloboditi talijanske pokrajine

05. U kojoj rečenici se vidi Mach. politički osjećaji? „Svakome smrdi ova arbarska vladavina. Neka prejasna kuća Vaša, prione za ovo dijelo, s onim

duhom i onim nadama sa kojima se ulazi u pravedne ratove, tako da se pod vašim stijegom i ova domovina oplemeni“