9
 NOBELOVE NAGRADE I DOBITNICI NOBELOVIH  NAGRADA IZ EKONOMIJE Seminarski rad Denis Savatović E100/10 Fakultet za medjunarodnu ekonomiju

NOBELOVE-NAGRADE

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: NOBELOVE-NAGRADE

7/16/2019 NOBELOVE-NAGRADE

http://slidepdf.com/reader/full/nobelove-nagrade-5633866cb9e5d 1/9

 NOBELOVE NAGRADEI DOBITNICI NOBELOVIH

 NAGRADA IZ EKONOMIJE

Seminarski rad

Denis Savatović E100/10Fakultet za medjunarodnu ekonomiju

Page 2: NOBELOVE-NAGRADE

7/16/2019 NOBELOVE-NAGRADE

http://slidepdf.com/reader/full/nobelove-nagrade-5633866cb9e5d 2/9

 Nobelove nagrade i dobitnici Nobelovih nagrada iz ekonomije

1 Nobelove nagrade

1.1 Uvod 

Dana 27. novembra 1895 godine, Alfred Nobel je potpisao njegovu poslednju volju i testament, dajući najveći deo svog bogatstva na niznagrada. Nobelova nagrada je internacionalna nagrada koja se daje

 jednom godišnje od 1901. godine iz oblasti :• Fizike,• Hemije,•

Medicine,• Književnosti,•  Nagrada za mir.

1968 godine, Švedska banka je otvorila instituciju Nagrada izekonomskih nauka u znak sećanja na Alfreda Nobela, osnivača Nobelovenagrade. Dobitnici nagrada se biraju svake godine u decembru. Dobitnici10. decembra dobijaju nagrade (novčanu nagradu, zlatnu medalju idiplomu), a to je ujedno i dan kada je Alfred Nobel umro. Do novembra2005. dodeljeno je ukupno 776 Nobelovih nagrada (758 pojedincima i 18

organizacijama). Međutim, nekoliko dobitnika je i odbilo nagradu. Dana27. novembra 1895 godine.1

1.2 Najstariji Nobelovac 

 Najstariji dobitnik do sada je Leonid Hurvicz, koji je imao 90 godinakada mu je dodeljena nagrada 2007. godine iz ekonomskih nauka.

1.3 Najmladji Nobelovac 

Do sada, najmlađi dobitnik Nobelove nagrade je Lorens Brag, koji jeimao samo 25 godina kada je dobio Nobelovu nagradu za fiziku sa svojimocem 1915. godine.2

1

 http://hr.wikipedia.org/wiki/Nobelova_nagrada2 http://nobelprize.org/nobel_prizes/nobelprize_facts.html

Strana 2 od 9

Page 3: NOBELOVE-NAGRADE

7/16/2019 NOBELOVE-NAGRADE

http://slidepdf.com/reader/full/nobelove-nagrade-5633866cb9e5d 3/9

 Nobelove nagrade i dobitnici Nobelovih nagrada iz ekonomije

2 Nobelove nagrade za ekonomiju

2.1 Uvod 

 Nagrada Švedske banke za ekonomske nauke u znak sećanja naAlfreda Nobela (na švedskom Sveriges Riksbanks PRIS sam ekonomiskivetenskap do Alfreda Nobels Minne) je nagrada koja se dodeljuje svakegodine za vanserijske intelektualne doprinose u oblasti ekonomije.

 Nagradu je počela da dodeljuje Švedska banka (najstarija centralna bankana svetu) na 300-tu godišnjicu svog osnivanja 1968. godine. Iako ova

nagrada nije utemeljena na testamentu Alfreda Nobela, dobitnici izekonomije primaju diplomu i zlatnu medalju od švedskog kralja 10.decembra u Stokholmu na istoj ceremoniji na kojoj i dobitnici Nobelovenagrade iz fizike, hemije, fiziologije ili medicine i književnosti. Iznosnovčane nagrade za ekonomiju jednak je drugim nagradama. Prestiž ovenagrade delimično proističe iz njenog povezivanja sa nagradamastvorenim na osnovu testamenta Alfreda Nobela, što je često bilo izvor kontroverzi. Nagrada se obično naziva Nobelova nagrada za ekonomiju,ili tačnije, Nobelova memorijalna nagrada za ekonomiju. U februaru1995. godine je odlučeno da nagrada za ekonomiju bude definisana kaonagrada za društvene nauke, otvarajući tako Nobelovu nagradu velikimdoprinosima iz drugih oblasti, kao što su političke nauke, psihologija isociologija. Takođe je izmenjena struktura Komiteta za nagradu zaekonomiju, tako da sada dva člana nisu ekonomisti, dok se ranije komitetove nagrade sastojao od pet ekonomista.3

2.2 Postupak dobijanja nagrade

Dobitnike iz ekonomije, kao i dobitnike iz hemije i fizike, bira

Kraljevska švedska akademija nauka. Svake godine oko sto živih osobanominuju kvalifikovani predlagači, i ti predlozi se prosleđuju odboru od

 pet do osam članova. Odbor podnosi svoj izbor dobitnika Švedskojakademiji na finalno odobrenje. Nagradu može podeliti najviše trojedobitnika. Nagrada se dodeljuje u Stokholmu i uz nju se dodeljujefinansijska nagrada od deset miliona kruna, ili otprilike jedan milion evrau 2004. god.4

.3

 http://sr.wikipedia.org/sr-el/Nobelova_nagrada_za_ekonomiju4 http://sr.wikipedia.org/sr-el/Nobelova_nagrada_za_ekonomiju

Strana 3 od 9

Page 4: NOBELOVE-NAGRADE

7/16/2019 NOBELOVE-NAGRADE

http://slidepdf.com/reader/full/nobelove-nagrade-5633866cb9e5d 4/9

 Nobelove nagrade i dobitnici Nobelovih nagrada iz ekonomije

2.3 Istorija Nobelove nagrade5 

1896. godine, Alfred Nobel, švedski industrijalac i pronalazačdinamita, dao je najveći deo svoga bogatstva za stvaranje nagrade zaosobu koja je tokom prethodne godine imala najveću korist za

čovečanstvo. Nobelove nagrade dodeljuju se za radove iz oblasti fizike,hemije, medicine, književnosti i oblasti mira. Prvi put je dodeljena 1901.godine.

Godine 1969, švedska centralna banka (Sveriges Riskbank) osnovala jenagradu poznatu kao Nobelova nagrada za ekonomiju u znak sećanja naAlfreda Nobela. Nobelova nagrada za ekonomiju ima sličan postupak dodele (od strane Kraljevske švedske akademije nauka) kao originalne

 Nobelove nagrade. Dobitnici ove nagrade takođe dobijaju iste novčane

iznose i učešće u svečanoj ceremoniji.

 Nobelova nagrada je prilično kontroverzna od samog početka i brojni prigovori su upućeni protiv nje. Prvi prigovor je upućen na račun nagradeza ekonimiju i to, da li je ekonomija ili ne "naučno" dovoljna, i da liekonomija i u kojoj meri doprinosi "ljudskom napretku".

Druga primedba, jeste da švedska banka koristi prestižni Nobel naziv je potisak ekonomije u neku vrstu dalje rase, dok su univerziteti i pojedinci jedni protiv drugih.. Sve to dovodi do puno nepotrebne ogorčenosti kojaodvraća i remeti ozbiljna ekonomska istraživanja i loše utiče na daljirazvoj.

Treći prigovor, i jedan koji postaje sve glasniji, je da postoji dovoljan brojzaista izvanrednih ekonomista koji zaslužuju ovu nagradu. Nakon

 početnog pojavljivanja slavnih imena 1970-ih i početkom 1980-ih, mnogisu tvrdili da su nagrade u toku 1990-ih godina sporne.

To je istina u određenoj meri, ali je i razumljivo. Kada su se nagradedodeljivale od 1969. pa nadalje, bilo je dosta generacija zaslužnihnaučnika od kojih je neko prerano a neko prekasno dobio nagradu. Izbori1970-ih nisu bili zaista sporni. Neki naučnici kao sto su Džoan Robinson,

 Nikolas Kaldor, Abba Lerner i Don Patinkin nikada nisu dobili nagraduali delom zbog toga što su bili nesrećni da umru prerano.

5 http://homepage.newschool.edu/het//schools/nobel.htm

Strana 4 od 9

Page 5: NOBELOVE-NAGRADE

7/16/2019 NOBELOVE-NAGRADE

http://slidepdf.com/reader/full/nobelove-nagrade-5633866cb9e5d 5/9

 Nobelove nagrade i dobitnici Nobelovih nagrada iz ekonomije

Četvrti prigovor upućen je na račun Komiteta za dodelu nagrada i to nanajgrubljem nivo, jer je sve veći broj ekonomista koji su dobili nagrade uvezi sa Univerzitetom u Čikagu, što možda i jeste malo sporno.

Švedsku banku povremeno kritikuju zbog neuspeha izboranajpopularnijih kandidata. Neke od izbora otvoreno su kritikovali profesionalni ekonomisti. Postoji veliki broj višegodišnjih kandidata, kojiipak nisu dobili nagradu. Dakle, čak i ako se kandidat za nagradu ne slažesa izborom dobitnika, možda ipak treba da nastavi da se divi hrabrostišvedske banke.

Banka švedske Memorijalnu nagradu za ekonomiju najavljuje oko 12.oktobra svake godine, dok je stvarna svečanost (isto kao i sa ostalim

 Nobelovim nagradama) 8. decembra. Od pobednika se zahteva da predstavi rad, koji je prvobitno objavljen u obimu Les Prik Nobel sr 19KSKS, a zatim je kasnije objavljen u akademskim časopisima izboranjihovih korisnika.

Strana 5 od 9

Page 6: NOBELOVE-NAGRADE

7/16/2019 NOBELOVE-NAGRADE

http://slidepdf.com/reader/full/nobelove-nagrade-5633866cb9e5d 6/9

 Nobelove nagrade i dobitnici Nobelovih nagrada iz ekonomije

3 Dobitnici Nobelove nagrade za ekonomiju6

Godina Ime Oblast

1970. Pol Samjuelson (SAD)za naučni rad preko kojeg je razvio statičku i dinamičkuekonomsku teoriju i za aktivni doprinos u podizanju nivoaanalize u ekonomiji

1971. Sajmon Kuznjec (SAD)za svoju empirijski zasnovanu interpretaciju ekonomskograsta, koja je dovela do novog i produbljenog uvida uekonomsku i socijalnu strukturu i proces razvoja

1972.Džon Hiks (UjedinjenoKraljevstvo), Kenet Erou (SAD)

za njihov pionirski doprinos u teoriji opšte ekonomskeravnoteže i teorije blagostanja

1973. Vasilij Leontijev (SAD)za razvoj input-autput metoda i za njegovu primenu navažne ekonomske probleme

1974.Gunar Mirdal (Švedska), FridrihHajek (Ujedinjeno Kraljevstvo)

za njihov pionirski rad u teoriji novca i ekonomskihfluktuacija i za njihovu prodornu analizu međuzavisnostiekonomskih, društvenih i institucionalnih fenomena

1975.LeonidKantorovič (SSSR ), TjalingKupmans (SAD)

za njihov doprinos teoriji optimalne alokacije resursa

1976. Milton Fridman (SAD)za njegov doprinos napretku na područjima analize

 potrošnje, monetarne istorije i teorije i za demonstracijusloženosti stabilizacione politike

1977.Bertil Olin (Švedska), DžejmsMid (Ujedinjeno Kraljevstvo)

za njihov veliki doprinos teoriji spoljne trgovine imeđunarodnih tokova kapitala

1978. Herbert Sajmon (SAD)za njegovo pionirsko istraživanje postupaka donošenjaodluka unutar ekonomskih organizacija

1979.Teodor Šulc (SAD), Artur Luis (Ujedinjeno Kraljevstvo)

za njihovo istraživanje ekonomskog razvoja sa posebnimdoprinosom u rešavanju problema zemalja u razvoju.

6 http://sr.wikipedia.org/sr-el/Nobelova_nagrada_za_ekonomiju

Strana 6 od 9

Page 7: NOBELOVE-NAGRADE

7/16/2019 NOBELOVE-NAGRADE

http://slidepdf.com/reader/full/nobelove-nagrade-5633866cb9e5d 7/9

 Nobelove nagrade i dobitnici Nobelovih nagrada iz ekonomije

Godina Ime Oblast

1980. Lorens Klajn (SAD)za stvaranje ekonometrijskih modela i njihovu primenu naanalizu ekonomskih fluktuacija i ekonomskih politika

1981. Džejms Tobin (SAD)za njegovu analizu finansijskih tržišta i njihovih odnosa saodlukama o potrošnji, zaposlenošću, proizvodnjom i cenama

1982. Džordž Stigler (SAD)za njegove važne studije o industrijskim strukturama,funkcionisanju tržišta i uzrocima i efektima državneregulacije

1983. Žerar Debre (SAD)za ukčučivanje novih analitičkih metoda u ekonomskuteoriju i za temeljnu reformulaciju teorije opšte ravnoteže

1984.Ričard Stoun (UjedinjenoKraljevstvo)

za fundamentalne doprinose razvoju sistema nacionalnihračuna i, stoga, za bitno unapređenje osnove za empirijskeekonomske analize

1985. Franko Modiljani (SAD) za njegovu pionirsku analizu štednje i finansijskih tržišta

1986. Džejms Bjukenen (SAD)za njegov razvoj ugovorne i konstitucionalne osnove zateoriju donošenja ekonomskih i političkih odluka

1987. Robert Solou (SAD) za njegov doprinos teoriji ekonomskog rasta

1988. Moris Ale (Francuska)za njegov pionirski doprinos teoriji tržišta i efikasnog

korišćenja resursa

1989. Trygve Haavelmo ( Norveška)za njegovo razjašnjenje teorije verovatnoće kao osnoveekonometrije i za analizu simultanih ekonomskih struktura

Strana 7 od 9

Page 8: NOBELOVE-NAGRADE

7/16/2019 NOBELOVE-NAGRADE

http://slidepdf.com/reader/full/nobelove-nagrade-5633866cb9e5d 8/9

 Nobelove nagrade i dobitnici Nobelovih nagrada iz ekonomije

Godina Ime Oblast

1990Hari Markovic (SAD), Merton

Miler (SAD), Vilijem Šarp (SAD)

za njihov pionirski rad u teoriji finanijske ekonomije

1991.Ronald Kouz (UjedinjenoKraljevstvo)

za njegovo otkriće i razjašnjenje značenjatransakcionih troškova i vlasničkih prava zainstitucionalne strukture i funkcionisanje ekonomije

1992. Geri Beker (SAD)za proširenje domena mikroekonomske analize na širokispektar ljudskih ponašanja i interakcija, uključujući i

 ponašanja nevezana za tržište

1993.Robert Fogel (USA), Daglas

 Nort (SAD)

za obnavljanje istraživanja ekonomske istorije primenomekonomske teorije i kvantitativnih metoda radi objašnjenjaekonomskih i institucionalnih promena

1994.Džon Haršanji (SAD), Džon

 Neš (SAD), RajnhardZelten( Nemačka)

za njihovu pionirsku analizu ravnoteže u teorijinekooperativnih igara

1995. Robert Lukas (SAD)za razvoj i primenu hipoteze o racionalnim očekivanjima,što je transformisalo makroekonomsku analizu i produbilonaše razumevanje ekonomske politike

1996.Džejms Mirlis (UjedinjenoKraljevstvo), VilijemVikri (SAD)

za njihov fundamentalne doprinose ekonomskoj teoriji podsticaja u uslovima asimetričnih informacija

1997.Robert Merton (SAD), MajronŠouls (SAD)

za novi metod određivanja cena derivata

1998. Amartja Sen (Indija) za njegov doprinos ekonomici blagostanja

1999. Robert Mandel (Kanada)za njegovu analizu monetarne i fiskalne politike u uslovimarazličitih režima deviznog kursa i analizu optimalnihvalutnih područja

Strana 8 od 9

Page 9: NOBELOVE-NAGRADE

7/16/2019 NOBELOVE-NAGRADE

http://slidepdf.com/reader/full/nobelove-nagrade-5633866cb9e5d 9/9

 Nobelove nagrade i dobitnici Nobelovih nagrada iz ekonomije

Godina Ime Oblast

2000.

Džejms Hekman (SAD),

Danijel MekFaden (SAD)

za njegovu analizu teorije i metoda analize selektivnih

uzorakaza njegov razvoj teorije i metoda analize diskretnog izbora

2001.Džordž Akerlof (SAD), MajklSpens (SAD), Džozef Stiglic(SAD)

za njihovu analizu tržišta sa asimetričnim informacijama

2002.Danijel Kaneman (Izrael/SAD),

Vernon Smit (SAD)

za integrisanje uvida iz psiholoških istraživanja uekonomskunauku, posebno onih koja s eodnose na njudsko

 prosuđivanje i donošenje odluka u uslovima neizvesnosti

za uspostavljanje laboratorijskih eksperimenata kao oruđa uemprijskoj ekonomskoj analizi, posebno u studijamaalternativnih tržišnih mehanizama

2003.Robert Ingl (SAD), KlajvGrendžer (UjedinjenoKraljevstvo)

za metode analize ekonomskih vremenskih serija savarijabilnošću vremena ili zajedničkim trendovima

2004.Fin Kidland (Norveška), Edvard

Preskot (SAD)

za njihove doprinose dinamičnoj makroekonomiji:vremenska konzistentnost ekonomske politike i pokretačke

snage iza privrednih ciklusa

2005.RobertAuman (Izrael/SAD), TomasŠeling (SAD)

za naše bolje razumevanje konflikta i saradnje krozanalizu teorije igara

2006. Edmund S. Felpsza njegovu analizu intertemporalne kompromisi umakroekonomskoj politici.

2007.LEONID HURVICZ, Eric S.MASKIN, i Roger B. MIERSON zbog položio temelje teorije dizaJna mehanizma.

2008. Paul Krugmanza njegovu analizu trgovinskih obrazaca i lokacijeekonomskih aktivnosti.

2009.Elinor Ostrom i Oliver D.

VILLIAMSONza njenu analizu ekonomskog upravljanja.

2010.Peter A. Diamond, Dale T.

Mortensen, i Kristofer A.PISSARIDES

za njihovu analizu tržišta sa pretragom trvenja.

Strana 9 od 9