MONETARNE INSTITUCIJE U FINANCIJSKOM SUSTAVU

Sudionici na financijskim tritima Sudionici s vikovima novanih sredstava

Sudionici koji imaju manjak novanih sredstava

Financijske institucije posrednici

Dravne institucije regulacija i nadzor

Financijsko posredovanje povezano je s asimetrijom tednje i investicija razliitih sektora privrede (poduzea, stanovnitva i drave)

Najvaniji izvor ponude novanih sredstava u svim zemljama je stanovnitvo koje trajno ima veu tednju od investicija i ostvaruje neto-novane vikove. (novano suficitarne jedinice)

Poduzea se javljaju kao glavni nositelj investicija, te kao primarni pozajmljivai financijskih sredstava- novano deficitarne jedinice.

No, to ne znai nuno da se sektor drave ili poduzea ne javlja u ulozi nositelja tednje.

Razvoj banakaRije banka oznaava instituciju za posredovanje i trgovinu novcem.

Povijesni razvoj banaka je povezan s pojavom i razvojem novca.

Bankarske poslove nalazimo jo u razdoblju robovlasnikog sustava u 7. stoljeu prije Krista.

Monetarne institucije Monetarne institucije su sve one institucije koje u svojoj pasivi imaju obveze koje su nastale emisijom novcaSredinja banka Poslovne banke

Ostale financijske institucije su nemonetarne

U 12. st. bankarstvo se izdvojilo kao zasebna i vrlo profitabilna djelatnost kroz koju se financirala prekomorska, ali i kopnena trgovina.

Prva banka nastala je u Genovi 1401. godine. Osim izdavanja zajmova, bavila se i posredovanjem u platnom prometu izmeu trgovakih sredita.

Po uzoru na Italiju, tijekom 16. i 17. stoljea, banke se osnivaju i u drugim zemljama.

17. stoljee tipino je po postojanju emisijskih banaka, koje za iznos metalnog novca poloenog u banku donosiocima izdaju banknote.

Kako bi se smanjila pojava banknota, izbjegla inflacija zbog pretjerane novane emisije te zagarantirala sigurnost novanog sustava, pravo izdavanja novca je ogranieno na jednu nacionalnu banku koja nosi atribut emisijske banke.

Podjela poslovnih banakaPrema kriteriju djelatnostiuniverzalne ispecijalizirane

S obzirom na oblik vlasnitva privatnedravnemjeovite

Univerzalne banke obavljaju sve depozitne i kreditne poslove, transakcije vrijednosnicama u zemlji i inozemstvu te poslove s devizama i deviznim potraivanjima. Karakteristine su za europski financijski sustav.

Specijalizirane banke su one koje zbog vlastitog financijskog interesa ili zakonske regulative, svoju djelatnost ograniavaju na odreeno podruje financijskog posredovanja ili pruaju financijske usluge odreenom sektoru. (poljoprivredne banke, trgovake banke itd.)

Privatne se banke nalaze u vlasnitvu domaih ili stranih privatnih osoba, a javljaju se najee u formi dioniarskog drutva.

Dravne banke osnovane su dravnim kapitalom ili kapitalom neke ue teritorijalne jedinice.

Mjeovite banke podrazumijevaju mjeoviti karakter vlasnitva, tj. kombinaciju privatnog i dravnog kapitala.

Osnovni komercijalno-bankarski posloviPasivni, aktivni i neutralniPasivni poslovi su oni u kojima banka dolazi do sredstava (dakle, javlja se kao dunik)Aktivni poslovi su oni u kojima banka plasira sredstava (dakle, javlja se kao vjerovnik)Neutralni (indiferentni, komisioni) poslovi obuhvaaju poslove u kojima banka igra ulogu komisionara

Postoje jo i vlastiti poslovi koje banka obavlja za vlastiti raun

Pasivni bankarski poslovi su oni kojima banka prikuplja i koncentrira slobodna novana sredstva, a koja su temelj njene kreditne aktivnosti.

Najvaniji kratkoroni pasivni poslovi jesu depozitni poslovi, kod kojih se banka javlja u ulozi dunika. (depozitni poslovi, iro poslovi, specijalni pasivni bankarski poslovi)

Aktivni bankarski poslovi su sve vrste kratkoronih i dugoronih plasmana kod kojih se banka javlja u ulozi vjerovnika.

VRSTE KREDITA*

*Kreditni poslovi spadaju u skupinu aktivnih bankovnih poslova kroz kredite banka plasira prikupljena sredstva i zarauje kroz kamatu

Stopa po kojoj banka prima sredstva je pasivna kamatna stopa; plasira ih po kamatnoj stopi koju nazivamo aktivna kamatna stopa i koja je u pravilu via banka zarauje na razlici u kamatnim stopama

*Nuno je voditi rauna o usklaenosti izvora sredstava (najveim dijelom depozita) i kreditnih plasmana poslovne banke

Rona struktura aktive poslovne banke mora biti usklaena s ronom strukturom njezine pasive

*Kontokorentni kredit (kredit po tekuem raunu)

Kredit koji banka odobrava po tekuem raunu komitenta bankeOdobrenim sredstvima komitent moe slobodno raspolagati u svrhu prometa i plaanja, izdavanjem naloga iznad iznosa vlastitih sredstava Ugovorom se prilikom otvaranja tekueg rauna definiraju uvjeti kredita maksimalni iznos (limit) kredita, rok trajanja kredita, visina kamatne stope rije je vie o kreditnoj liniji nego o kreditu u klasinom smislu rijeiIznos kredita kojeg e koristiti komitent je fleksibilan i ovisi o njegovim trenutnim potrebama za sredstvima definirana je samo gornja granica

*Vrlo je vaan oblik kredita jer Klijentu omoguava jednostavnije premoivanje kratkorone povremene i privremene nelikvidnosti, omoguuje elastinu i racionalnu upotrebu kredita prema stvarnim potrebama, smanjuje blagajniko poslovanje Prati sezonske potrebe za veim iznosima sredstava

Banci omoguava Lake poslovanje zbog smanjenog obujma blagajnikog poslovanjairenje ponude proizvoda i usluga komitentimaZarada na proviziji koju komitent plaa za mogunost koritenja kredita

*Rije je o kratkoronom kreditiranju, na rok do jedne godine koje nerijetko prerasta u dugorono kreditiranje zbog automatskog produavanja ugovora

Kamatne stope u pravilu su vie nego na druge oblike kredita jer banka ne zna koji iznos kredita e komitent iskoristiti te mora drati vie iznose rezervi likvidnosti

*Eskontni kreditKratkoroni kredit na osnovi zaloga (najee robne) mjenice banka kupuje potraivanje prije njegovog dospijea uz naplatu eskonta (kamata, provizije i trokova za svoje usluge) Kamata se obraunava za razdoblje od dana isplate eskontnog kredita do dana dospijea mjenice Robni kredit pretvara se u bankarski kredit stvara se novac kao potraivanje prema banci Sigurnost posla ovisi o bonitetu, odnosno utrivosti mjeniceU pravilu kratkoroan posao, mada ovisi o roku dospijea mjenice

*Lombardni kredit Kratkoroni kredit na osnovi zaloga pokretnih stvari ili vrijednosnica (osim mjenice!) koji ostaju vlasnitvo zajmodavca, ali su do trenutka otplate kredita u posjedu banke

Najee su zalog realne pokretne stvari, umjetnika djela, vrijednosnice

Sigurnost vraanja kredita u manjoj je mjeri definirana bonitetom dunika, a u veoj mjeri kvalitetom i vrijednou zaloenih stvari

Iznos kredita uvijek je nii od vrijednosti zaloene stvari

Primjer lombardnog kredita :*

Iznos kreditaDo 90% vrijednosti zalogaKamatna stopa11% fiksnaRok otplate6, 12, 24 mjesecaNaknada za obradu kreditnog zahtjeva 2 %Isplata kreditaNa raun korisnika kreditaNain otplateOdjednom istekom roka kreditaKreditna sposobnostNe utvruje se Instrumenti osiguranja Zalog dragocjenosti (npr. predmeti od plemenitih kovina i sl.) Bez jamaca, bez depozita

*PREDNOSTI lombardnog kreditaZajmoprimac moe doi do sredstava u sluaju potrebe uzrokovane kratkoronom nelikvidnou a da pri tome nije prisiljen prodati stvar koju umjesto toga zaloi kod banke

Danas su rjei lombardni krediti s fiksnom kamatnom stopom, a sve je vaniji tzv. quasi lombard kojeg banke odobravaju po principu kontokorentnog kredita, u skladu sa sezonskim potrebama klijenta Npr. lombardni kredit osobito je pogodan za klijenta koji ima kratkotrajnu/ sezonsku potrebu za sredstvima uz zalog robe koja je uskladitena ili na putu vlasnik robe dobiva sredstva prije nego to je robu prodao

Akceptni kredit*Garantni kredit kojim banka akceptira mjenicu svog komitenta da bi se bre realizirala banka klijentu na taj nain daje svoj poslovni ugled kako bi njegova mjenica imala bolji bonitet Akceptiranjem mjenice banka postaje glavni mjenini dunik, uz naplatu odreene provizije

zahvaljujui akceptu ugledne poslovne banke, mjenica ima bolji bonitet te lake cirkulira na tritu, odnosno olakava dobivanje eskontnog kredita banka ne isplauje novac korisniku kredita, nego se obvezuje da e isplatiti mjenicu ako izdavatelj to ne uini po dospijeu banka postaje glavni mjenini dunik

Dugoroni aktivni bankarski poslovi*Obuhvaaju dugorona kreditiranja kroz graevinski, hipotekarni, graevinski i sl. kredit

Izvori dugoronog kreditiranja u pravilu su depoziti na dugi rok

*Hipotekarni kredit

Dugoroni kredit koji se osigurava upisom zalonog prava/ hipoteke na nekretnini banka upisuje zalono pravo na nekretnini Eventualna dospjela nenaplaena potraivanja hipotekarni vjerovnik moe naplatiti iz vrijednosti zalogaOsim nekretnina, predmet hipoteke mogu biti i odreene pokretnine velike vrijednosti brodovi, zrakoplovi i sl.Kredit se odobrava najvie do 70% prometne ili procijenjene vrijednosti nekretnine kako bi se u sluaju potrebe naplatila vrijednost kredita i svi ostali trokovi, na rok od jedne do 30 godina

*

Iznos kreditaDo 100.000,00 euraGodinja kam. stopa4,9% promjenjivaRok otplate Do 30 godinaIsplata kreditaNa raun korisnikaNain otplateMjeseni anuiteti u kunskoj protuvrijednosti eura obraunato po srednjem teaju HNBa vaeem na dan plaanjaPotrebna kreditna sposobnostMjesena primanja, umanjena za postojea zaduenja, minimalno u visini mjesenog aniuteta uveanog za 1700 kn Instrumenti osiguranjaFiducijarni prijenos vlasnitva na nekretnini omjer iznosa kredita i procijenjene vrijednosti nekretnine najmanje u omjeru 1 : 2Police osiguranja vinkulirane u korist banke polica osiguranja nekretnine od poara polica osiguranja korisnika kredita od posljedica nesretnog sluajaSuglasnost o zapljeni primanjaBez jamaca, bez depozitaPotrebna dokumentacijaZahtjev za kreditPreslika osobne iskaznice traitelja kreditaDokaz o vlasnitvu nekretnine- original ZK izvatka ne stariji od mjesec danaProcjena vrijednosti nekretninePolice osiguranja vinkulirane u korist bankeEfektivna kam. stopaVea od 5,5%Naknada za obradu kreditnog zahtjeva2,5 %

SREDINJA BANKA

Emisijska bankaSredinja banka je centralna monetarna institucija nacionalnog sustava smatra se jednim od stupova gospodarstva

Zbog svoje uloge unutar nacionalnog sustava (uz vatru i kota) smatra se jednim od najznaajnijih izuma u povijestiPovijesno gledano, vie financijskih institucija bilo je ovlateno za emisiju novca, ali je u konanici to pravo dano samo sredinjoj banci 1900. godine svega 18 Centralnih banaka, danas je imaju gotovo sve drave svijeta

Razlika poslovnih i sredinje banke

Sredinjom bankom, obzirom da je dravna institucija, rukovode ljudi koji su vie ili manje povezani s ostalim organima vlade

Profit im nije osnovni cilj poslovanja kao kod PB njihovo poslovanje usmjereno je ka ostvarivanju ciljeva gospodarske i monetarne politike

Moraju imati posebnu vezu s PB kako bi mogle izvravati vladinu ekonomsku politiku

CB ne moe biti nelikvidna Kod PB veliina pasive (izvori) odreuje aktivu (plasmane) dok je kod CB obrnuto Samo CB emitira efektivni novac (primarna emisija), dok PB emitiraju novac sekundarnom emisijom, odobravanjem kredita u obliku depozitnog novca. Obujam sekundarne emisije novca odreen je mjerama sredinje banke, kroz visinu rezervi na depozite PB obavlja i dugorone i kratkorone transakcije, dok CB obavlja samo kratkoroneKlijenti PB su svi, klijenti CB su banke, tedionice i drava ne i stanovnitvo !

Monetarne institucije u RH Hrvatska narodna banka

Poslovne banke

Od 2009. uvodi se pojam kreditne institucije

Monetarni sustav HrvatskeParalelno s procesom osamostaljenja Republike Hrvatske kao suverene i nezavisne drave tekao je i proces njezina monetarnog osamostaljenja

Narodna banka Hrvatske formalno i pravno postaje sredinja banka Republike Hrvatske 23. prosinca 1991.

Poslovanjem NBH rukovodio je ranije i sada guverner, a njezinim poslovima upravlja Savjet Narodne banke Hrvatske

Na temelju izmjena i dopuna Ustava Republike Hrvatske u prosincu 1997. godine Narodna banka Hrvatske promijenila je naziv u Hrvatska narodna banka

Prema novom zakonu jedini i glavni cilj HNB a je postizanje i odravanje stabilnosti cijena

HNB obavlja sljedee poslove:utvrivanje i provoenje monetarne i devizne politikedranje i upravljanje meunarodnim rezervama Republike Hrvatskeizdavanje novanica i kovanog novcaizdavanje i oduzimanje odobrenja za rad banaka, nadzor i regulacija bankarskih poslovavoenje rauna banka i obavljanje platnog prometa po tim raunima, davanje kredita bankama i primanje u depozit sredstava banakareguliranje i nadzor platnog sustava