Pravni aspekti novih medija i objavljivanja na webu

webu

Nenad Prelog, 2011.

Vrste prava

lAutorsko pravo . ....lTrgovaèko pravo, ...... ....(trademark) lPravo (za�tita)lPravo (za�tita) privatnosti lPatentno pravo lGeografske oznake i porijeklo 4/13/2011

Autorsko pravo

� grana prava koja se bavi za�titom stvaratelja, nastaje u 18. st. � droit d�auteur (franc.); Urheberrecht (njem.); diritto di autore (tal.); copyright (engl.) (engl.)

limovinska (prenosiva, ogranièena trajanja) lmoralna (neprenosiva meðu �ivima; djelomièno prenosiva u sluèaju smrti; neogranièena) 4/13/2011

Autorsko djelo

ltvorevina s podruèja knji�evnog, glazbenog i drugog umjetnièkog stvarala�tva lautorsko pravo najèe�æe obuhvaæa lautorsko pravo najèe�æe obuhvaæa ta prava ltvorevina s podruèja tehnièkog stvarala�tva � pravo industrijskog vlasni�tva 4/13/2011

Imovinsko autorsko pravo je pravo na:

� umno�avanje djela � stavljanje djela u promet (raspaèavanje) � priopæavanje djela javnosti � priopæavanje djela javnosti � iznajmljivanje djela 4/13/2011

Moralno ili osobno autorsko pravo

lpriznanje autorstva lpo�tivanje cjelovitosti djela lpo�tivanje èasti i ugleda autora � l ièk d ij langloamerièko pravo dugo nije obuhvaæalo moralna prava lbritanski zakon iz 1988. obuhvaæa i moralno pravo 4/13/2011

(Text)�to se sve mo�e �tititi

lTekst (literarni tekst, opis pojmova u leksikonu, definicije u ud�beniku itd.) lBaza podataka (zbirke brojaka, imena, èinjenica) lLikovi (a: iz ma�te -vizualizirani DD MM; b: lLikovi (a: iz ma�te -vizualizirani DD, MM; b: literature � SH, PP; c: tumaèeni glumcima -JB, MB) lSlike, crte�i, fotografije (2D i 3D radovi) lLogotipi, pisma lOdlomci iz filmova (igranih, dokumentarnih) lGovori, zvukovi, glazba 4/13/2011

Koja prava postoje

� Prava autora teksta (scenarija, drame), kompozitora, izvoðaèa (orkestar, solisti, dirigent), glumaca, modela, urednika, fotografa, re�isera, scenografa, kostimografa, snimatelja itd. g, j

� Prava autora i suradnika koji rade na web projektu � Sav softver kori�ten za izradbu web proizvoda (alati, suèelja, navigacijski elementi, pretra�ivaèi i sl.) takoðer podlije�e za�titi 4/13/2011

4/13/2011 4/13/2011

4/13/2011 4/13/2011

Treba misliti o: 4/13/2011 Treba misliti o: 4/13/2011 � Autorsko pravo je maè s dvije o�trice: �titi VAS od toga da netko neovla�teno ne koristi VA� proizvod, no istovremeno osi-no istovremeno osigurava prava svih onih autora èija ste djela (ili komadiæe tih djela) eventualno koristiti!

� Razlièito vrijeme zastarijevanja!

Trajanje za�tite

� Najva�niji je cilj bio ujednaèavanje roka za�tite kroz cijelu EU. Razdoblje je produ�eno na 70 godina od smrti autora, du�e od 50 godina kako je bilo l� BC ti fth

usagla�eno u Berne Convention for the Protection of Literary and Artistic Works. Originalni cilj Bernske konvencije je bio za�tititi rad dvije generacije po smrti autora, no onda se procijenilo da 50 godina nije za to dovoljno

4/13/2011

Citiranje

lDopu�teno je doslovno navoðenje ulomaka autorskog djela (citata) koje je na zakonit naèin postalo pristupaèno javnosti, radi ppj , znanstvenog istra�ivanja, nastave, kritike, polemike, recenzije, osvrta, u mjeri opravdanoj svrhom, koja se �eli postiæi i u skladu s dobrim obièajima, time da se mora naznaèiti izvor i ime autora.

4/13/2011

Dobre i lo�e strane 4/13/2011 Dobre i lo�e strane 4/13/2011 � Copyright � poma�e kreaciji, omoguæuje rizike (kopiranje ne!) � Ali internet omoguæuje produkciju i distribuciju pj j (umjetnièkih) proizvoda koje veæina umjetnika nije mogla isfinancirati na klasièan naèin (snimanje ploèa, izlo�be fotografija, blogknji�evnost itd.)

Kraj autorskih prava?

� Ponekad se èini se da je do�ao kraj autorskim pravima: masovno se kopiraju umjetnièka djela � Bila bi potrebna radikalna promjena uvjeta proizvodnje umjetnika i distribucije tih umjetnika i distribucije tih djela

� Nitko ne razmi�lja kako umjetnici mogu �ivjeti u sustavu baziranom na dijeljenju ako za svoja djela ne dobivaju nikakvu naknadu 4/13/2011

4/13/2011 4/13/2011

Treba misliti o (2):

� Razlika izmeðu sadr�aja (koji obièno nije posebno za�tiæen) i reprodukcija tog sadr�aja (netko je to crtao, fotografirao, treba platiti ta prava ili g pp iæi na lice mjesta i sam to slikati!)

� Dozvola za kori�tenje integralnog sadr�aja, dozvola za mijenjanje (npr. kraæenje), za ureðivanje, za promjene (npr. morphing) 4/13/2011

Stoga i dobijeno autorsko pravo treba ukljuèivati:

1. Pravo pristupa i eventualne reprodukcije (ovla�teno umna�anje originala) 2. Pravo promjene sadr�aja (adaptacija, usavr�avanje) 3) Pravo distribucije (prodaja cjeline ili dijelova, iznajmljivanje, posudba, leasing) 4) Pravo izvedbe (pred publikom) 5) Moralna prava (navoðenje autora, tj.

atribucija; pravo na integritet sadr�aja; pravo na upravljanje javnim izvoðenjem; pravo na povlaèenje sadr�aja)

4/13/2011

Najèe�æe povrede prava:

� Neovla�teno kopiranje (s ili bez izmjena) � Neovla�teno mijenjanje sadr�aja (npr. bojanje crno-bijelog filma) � Neovla�teno stavljanje u distribuciju 4/13/2011

4/13/2011 4/13/2011

Vijest nije za�tiæena�

l�Dnevne novosti i druge vijesti koje imaju karakter obiènih medijskih informacija nisu predmetom autorskog prava�gp Èl. 8.

� aaaaNeki se snalaze pozivajuæi se na èlanak 7. 4/13/2011

Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima (èl. 7.)

� Zbirke samostalnih autorskih djela, podataka ili druge graðe kao �to su enciklopedije, zbornici, antologije, baze podataka i sl., koje prema izboru ili rasporedu sastavnih elemenata èine vlastite intelektualne tvorevine njihovih autora, za�tiæene su kao takve. � Za�tita koju u�iva zbirka iz stavka 1. ovoga èlanka ne prote�e se na njezin sadr�aj i ni na koji naèin ne utjeèe na prava koja se na njezin sadr�aj i ni na koji naèin ne utjeèe na prava koja postoje na autorskim djelima i predmetima srodnih prava uvr�tenim u tu zbirku.

� Baze podataka, po ovom Zakonu, jesu zbirke ureðene po odreðenom sustavu ili metodi, èiji su elementi pojedinaèno pristupaèni elektronièkim ili drugim sredstvima. � Za�tita koja je ovim Zakonom predviðena za baze podataka ne odnosi se na raèunalne programe koji su kori�teni za izradu ili rad baza podataka pristupaènih elektronièkim sredstvima. 4/13/2011

Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima (èl. 85.)

� Dopu�teno je reproduciranje na papir ili slièan medij i distribuiranje pojedinih odlomaka zakonito objavljenih autorskih djela ili cjelovitih kratkih autorskih djela s podruèja znanosti, knji�evnosti i glazbe, kao i pojedinaènih objavljenih autorskih djela s podruèja likovnih umjetnosti, arhitekture, primijenjenih umjetnosti i industrijskog dizajna, f f kihilik f kihdj l ik ili fotografskih ili kartografskih djela te prikaza znanstvene ili tehnièke prirode, u obliku zbirke koja sadr�ava priloge vi�e autora i koja je po svojem sadr�aju i sistematizaciji iskljuèivo namijenjena nastavi ili znanstvenom istra�ivanju uz navoðenje izvora, osim ako to autor izrièito ne zabrani. Reproduciranje i distribuiranje pojedinih dijelova autorskih djela ne smatra se povredom prava iz èlanka 16. ovoga Zakona osim ako bi se objavljivanjem pojedinih dijelova ugrozili èast ili ugled autora.

4/13/2011

Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima (èl. 107)

� Raèunalni program je za�tiæen kao jezièno djelo po ovom Zakonu ako je izvoran u smislu da predstavlja vlastitu intelektualnu tvorevinu svog autora. Pojam raèunalni program obuhvaæa izra�aj raèunalnog program obuhvaæa izra�aj raèunalnog programa u bilo kojem obliku ukljuèujuæi i pripremni dizajnerski materijal. Ideje i naèela na kojima se zasniva bilo koji element raèunalnog programa, ukljuèujuæi i ona na kojima se zasnivaju njegova suèelja, nisu za�tiæena autorskim pravom.

4/13/2011

Kazneni zakon (èl. 230.)

� Tko bez odobrenja autora ili drugog nositelja autorskog prava, odnosno osobe koja je ovla�tena dati odobrenje, kada je odobrenje prema odredbama zakona potrebno, ili protivno njihovoj zabrani, utvrdi na materijl dl di �i tijalnu podlogu, reproducira, umno�i, stavi u promet, iznajmi, uveze, prenese preko graniène crte, prika�e, izvede, oda�ilje, prenese, uèini dostupnim javnosti, prevede, prilagodi, obradi, preradi ili na drugi naèin uporabi autorsko djelo, kaznit æe se novèanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

4/13/2011

Trademark (trgovaèko pravo) 4/13/2011 Trademark (trgovaèko pravo) 4/13/2011 � Za�tiæuje kori�tenje likova, simbola, imena, znakova, naziva, i sl. koji su registrirani; to mo�e biti bilo koja rijeè, ime, simbol ili slogan ime, simbol ili slogan koji upotrebljava osoba ili poduzeæe kako bi time jasno razlikovala svoje proizvode/usluge od drugih (sliènih)

� Fiat iusticia�

Trademark mo�e biti:

� Rijeèi i fraze (�Information at your fingertips��) � Slike i simboli (jabuka duginih boja, Playboyev zeèiæ...) � Pisma i slova (IBM, Coca-Cola�) � Kratice i nadimci (Buba�) � Izgled produkata i zgled (oblik) ambala�e � Izgled produkata i zgled (oblik) ambala�e, pakiranja (boca Coca-Cole) � Boja � Zvuk i glazba (povezana s proizvodom ili reklamom) � Likovi � Naslovi 4/13/2011

4/13/2011 4/13/2011 Primjer

� Kada netko koristi ista slova u logotipu, npr. IBM i PIS,

4/13/2011 4/13/2011

4/13/2011 4/13/2011

Trademark (II)

� To mo�e biti i kreacija stranice (tj-multimedijska virtualna okolina) koja je prepoznatljiva (kao �to su prepoznatljiva ureðenja McDonald�s restorana u realnom svijetu) � Pazi se i na prepoznatljivost adrese � imena stranica pamtljiva i u jasnom odnosu s realnom stranica pamtljiva i u jasnom odnosu s realnom tvrtkom

� Ako ima vi�e organizacija ili tvrtki s istim imenom u realnom svijetu (npr. zagreb.hr, zagreb-life.com, zagrebindoors.com, hupzagreb.com itd.), tada samo jedna mo�e imati �prirodnu� adresu (a oko toga su se èesto vodili sporovi) 4/13/2011

Pravo za�tite osobnosti

� Da li sadr�aji kori�teni u web izdanju ukljuèuju, aludiraju, spominju i koju �IVU osobu? � Ako da, tada o toj osobi ne smije biti kazano ni�ta neistinito, ne mogu se bez njene izrièite suglasnosti o toj osobi objaviti podaci koji ju prezentiraju u lo�em svijetlu, ru�e njenu reputaciju itd. � Pravo na baratanje osobnim identitetom 4/13/2011

Pravo za�tite osobnosti (2) 4/13/2011 Pravo za�tite osobnosti (2) 4/13/2011 � Imena (ukljuèujuæi nadimke, imena sastava, klubova itd.) � Slike (fotografije, video) i crte�i � Glasovi i imitacije (sa ili karikiranja, parodije) � Biografske èinjenice

Pravo za�tite osobnosti (3)

� Neovla�teno kori�tenje osobnih podataka u komercijalne svrhe � Javno objavljivanje osobnih podataka koji �tete osobi � Naru�avanje samoæe neke osobe 4/13/2011

4/13/2011 4/13/2011

Patentno pravo

� Do sada relativno malo kori�teno � 1993. Compton�s New Media za�titila proces multimedijskog pretra�ivanja (sredstvima grafike i teksta) � Amazon, Google � Amazon, Google � U pravilu se primjenjuje na tehnologiju, a ne na sadr�aj � Ukljuèuje pravo izumitelja na proizvodnju, kori�tenje ili prodaju (proizvoda ili usluge) u definiranom vremenskom razdoblju (17 g. u SAD) 4/13/2011

Patentno pravo (2) 4/13/2011 Patentno pravo (2) 4/13/2011 � Ukupno se procjenjuje da je tim vidom za�tite do sada obuhvaæeno èak 10.000 softverskih proizvoda proizvoda

� Uvjeti: prvi koji je to izmislio, mora se moæi patentirati kao postupak, mora biti stvarna novost, ne smije biti previ�e oèigledna, mora imati upotrebnu vrijednost

Novi pojmovi 4/13/2011 Novi pojmovi 4/13/2011 � Podruèje slobode: aZaklada elektronièke granice aKoalicija za slobodu interneta interneta

aKreativno zajedni�tvo (CC) aPokret Otvorenog koda (GNU GPL)

(General Public Licence)

4/13/2011 4/13/2011 Creative Commons

-Creative Commons (zajednièko kreativno dobro, skraæeno CC) je neprofitna organizacija koja �eli poveæati broj kreativnih radova dostupnih svima u cilju dijeljenja i kori�tenja � Lessig: Free Culture -Objavljeno je nekoliko dozvola za autorsko pravo poznatih kao Creative Commons licence, kojih je ukupno èetiri, a zovu se

Creative Commons licence, kojih je ukupno èetiri, a zovu se Attribution, (by),Noncommercial (nc), No Derivative Works (nd)i Share Alike (sa) -Creative Commons je neprofitna organizacija, osnovao ju je Lawrence Lessig -Logo Creative Commons obièno ispod svog kraæeg naziva CC ima i uoèljiv natpis: Some rights reserverd

Creative Commons i prava kori�tenja aCreative Commons (cc) definira razlièite moguænosti, od potpune autorsko-pravne za�tite do javno pristupaènih informacija Creative Commons i prava kori�tenja aCreative Commons (cc) definira razlièite moguænosti, od potpune autorsko-pravne za�tite do javno pristupaènih informacija

Shareware, Freeware, Public domain

� Shareware je vi�e marketin�ka metoda no vrsta za�tite prava � jeftinije od standardnog ogla�avanja � �Probaj prije no �to kupi�� � Razdoblje probe (trial), poslije toga � Razdoblje probe (trial), poslije toga registracija i plaæanje � Dozvoljeno kopiranje � Freeware � autori ponekad tra�e donacije � Public domain � javno, svima pristupaèno dobro 4/13/2011

Lawrence Lessig: The promise for intellectual property in cyberspace

� Stvari se razlikuju kada govorimo o intelektualnoj svojini. Ako vi �uzmete� moju ideju, ja ju jo� uvijek imam. Ako vam ja saopæim neku ideju, vi mi ju niste oduzeli. Nezaobilazna osobina intelektualne svojine jest: njeno kori�tenje ili potro�nja (kako ekonomisti vole kori�tenje ili potro�nja (kako ekonomisti vole reæi), nije u sukobu s vlasni�tvom; va�a potro�nja ne umanjuje moju �imovinu�. Ako napi�em pjesmu, vi ju mo�ete pjevati, a da istovremeno to mogu èiniti i ja. Ako ja pi�em knjigu, vi ju mo�ete èitati � i molim vas, uèinite to � bez da me li�ite moguænosti da ju i ja èitam. Ideje, u svojoj biti, mogu biti dijeljene bez ikakvih smanjenja u kolièini kori�tenja koje ima vlasnik.

4/13/2011

Pravna regulativa (temeljna):

� Zakon o telekomunikacijama (NN 122/2003, 158/2003, 60/2004, 70/2005, NN 79/2007) � u dijelu koji se odnosi na za�titu imena internetskih domena � Zakon o za�titi intelektualnog vlasni�tva (NN 167/2003 i 79/2007) vlasni�tva (NN 167/2003 i 79/2007)

� e-mediji, e-sadr�aji � Zakon o elektronièkim medijima (NN 79/2007, NN 153/2009) � prijenos i uporaba e-sadr�aja

� Zakon o javnom priopæavanju (NN 83/96 sa ubaèenim izmjenama iz 143/98 i 96/01)

4/13/2011

Pravna regulativa (ostalo):

� Ostali zakonski propisi: � Zakon o tajnosti podataka (NN 79/2007) � Zakon o informacijskoj sigurnosti (NN 79/2007)

(NN 79/2007)

� Zakon o za�titi osobnih podataka (NN 103/2003; 118/2006)

� Zakon o pravu na pristup informacijama (NN 172/03) 4/13/2011

Zakon o pravu na pristup informacijama

� Cilj -omoguæiti i osigurati ostvarivanje PPI fizièkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti � Mehanizmi za ostvarivanje prava � Redovito objavljivanje aktivnosti bez posebnog zahtjeva � Usmeni i pismeni zahtjev � Slu�benik za informiranje � Katalog informacija � Rok od 15 dana � Pravo na �albu i pokretanje upravnog spora ALI

� Bez institucije neovisnog povjerenika 4/13/2011

Zakon o tajnosti podataka

� Kad postoji interes javnosti, vlasnik podatka du�an je ocijeniti razmjernost izmeðu prava na pristup informacijama i za�tite vrijednosti propisanih u èlancima 6., 7., 8. i 9. ovoga Zakona te odluèiti o zadr�avanju stupnja tajnosti promjeni

zadr�avanju stupnja tajnosti, promjeni stupnja tajnosti, deklasifikaciji ili oslobaðanju od obveze èuvanja tajnosti podatka

� Prije dono�enja odluke iz stavka 1. ovoga èlanka vlasnik podatka je du�an zatra�iti mi�ljenje Ureda Vijeæa za nacionalnu sigurnost 4/13/2011

Zakon o elektronièkim medijima

1. elektronièki mediji: audiovizualni programi, radijski programi i elektronièke publikacije 2. elektronièke publikacije: dièki blik it tkurednièki oblikovane internetske stranice i/ili portali koji sadr�e elektronièke inaèice tiska i/ili informacije iz medija na naèin da su dostupni �irokoj javnosti bez obzira na njihov opseg

4/13/2011

Zakon o elektronièkim medijima(2)

� prikrivena audiovizualna komercijalna komunikacija: predstavljanje rijeèima ili slikom robe, usluga, imena, za�titnog znaka ili djelatnosti proizvoðaèa robe ili pru�atelja usluga u programima, kada je namjera pru�atelja medijskih usluga koristiti takvo predstavljanje kao ogla�avanje koje bi moglo zavarati javnost u pogledu njegovog obilje�ja. Takvo se predstavljanje smatra namjernim posebno ako je predstavljanje smatra namjernim, posebno ako je izvr�eno uz plaæanje ili sliènu naknadu

� zavaravajuæe ogla�avanje: bilo koje ogla�avanje koje na bilo koji naèin, ukljuèujuæi njegovo predstavljanje, dovodi u zabludu ili je vjerojatno da æe dovesti u zabludu osobe kojima je upuæeno ili do kojih dopire pa je vjerojatno da æe zbog toga utjecati na njihovo ekonomsko pona�anje, odnosno da zbog toga povreðuje ili je vjerojatno da æe povrijediti konkurente � usporedno ogla�avanje: bilo koje ogla�avanje koje izravno ili neizravno upuæuje na konkurenta, odnosno koje izravno ili neizravno upuæuje na robu ili usluge konkurenta 4/13/2011

Zakon o elektronièkim medijima (3)

� Nedopu�tenom koncentracijom u podruèju medija smatra se ako: � � nakladnik televizije i/ili radija koji ima koncesiju na dr�avnoj razini i ima udio u kapitalu drugog nakladnika koji ima istu takvu koncesiju ili koncesiju na regionalnoj, �upanijskoj, gradskoj ili opæinskoj razini, s vi�e od 25%, i obrnuto,

� � nakladnik televizije i/ili radija koji ima koncesiju na nakladnik televizije i/ili radija koji ima koncesiju na

�

dr�avnoj razini i ima udio u kapitalu nakladnika koji izdaje dnevne novine koje se tiskaju u vi�e od 3.000 primjeraka, s udjelom veæim od 10%, i obrnuto,

� � nakladnik televizije i/ili radija koji ima koncesiju na dr�avnoj razini i ima udio u kapitalu pravne osobe koja obavlja djelatnost novinske agencije, s udjelom veæim od 10%, i obrnuto,

� � nakladnik televizije i/ili radija koji ima koncesiju na dr�avnoj razini i istodobno izdaje dnevne novine koje se tiskaju u nakladi veæoj od 3.000 primjeraka s udjelom veæim od 10%, i obrnuto

4/13/2011

Zakon o elektronièkoj trgovini:

� Èlanak 5. � (1) Pru�anje usluga informacijskog dru�tva slobodno je. � (2) Za pru�anje usluga informacijskog dru�tva nije potrebna informacijskog dru�tva nije potrebna posebna dozvola, odobrenje ili koncesija.

� (3) Pravni subjekt koji obavlja uslugu informacijskog dru�tva upisuje u nadle�ni registar naziv djelatnosti � usluge informacijskog dru�tva. 4/13/2011

Zakon o elektronièkoj trgovini (2):

� Èlanak 8. � Kori�tenje elektronièke po�te u svrhu slanja netra�enoga komercijalnog priopæenja (ne�eljenoga telekomunikacijskog priopæenja) dopu�teno je samo uz prethodni pristanak osobe kojoj je takva vrsta priopæenja ij j skld ddb Zko

namijenjena, a u skladu s odredbama Zakona

o telekomunikacijama. � Èlanak 21. � (1) Prilikom pru�anja usluge informacijskog dru�tva davatelj usluga nije obvezan pregledavati podatke koje je pohranio, prenio ili uèinio dostupnima, odnosno ispitivati okolnosti koje bi upuæivale na nedopu�teno djelovanje korisnika. 4/13/2011

4/13/2011 4/13/2011