Novine Galerije Nova No1

7/27/2019 Novine Galerije Nova No1

1/15

O3/O6 22/O6/2OO3START SOLO #OO1

MARIO MIKOVI | | |

O4/O6 | u 21 hkoncertARKO HAJDARHODI & EDIN KARAMAZOV: CONFRONTING SILENCE |

O7/O6 | u 19 htribina ODNOSI UMJETNIKIH INSTITUCIJA I GRADOVA |

24/O6 | u 20 i 21 hWATT+EAO / ELJKA SANANIN:PRIVATE IN VITRO |

27/O6 2O/O7/2OO3START SOLO #OO2

HUMAN ANA ERICROSS TREE |

O3/O7 2O/O7/2OO3START SOLO #OO3

DUNJA SABLIVILA VELEBITA |

O8/O7 | u 19 hGORAN OREVI: POVIJEST I MUZEJ MODERNE UMJETNOSTI |

1O/O7 2O/O7/2OO3START SOLO #OO4

MARKO TADIHOUSEHOLD |

12/O7 | u 21 hprojekcija filmova TOMISLAVA GOTOVCA |

23/O7 O4/O9

INVENTURA |

O5/O9 21/O9/2OO3START SOLO #OO5

TIHOMIR MATIJEVIZEJA POSLA |

START SOLO #OO6MARTINA METROVIOVJEK JEDNE DIMENZIJE |

25/O9 17/1O/2OO3PRIVREMENO BEZ NASLOVA |

24/1O 21/11/2OO3CODE:RED SEKTOR ZAGREB |

N O V IN E _ GA L E RI J E _N O V A # O 1

SHOWROOM

BLACK BOX

WHITE CUBE


2/15

ARTISTPAGE

:MARIOMIKOVI


3/15

Serije meusobno povezanihradova Maria Mikovia usvakodnevnom kontekstusustavno biljee i propitujupozadinu informacijske ma-nipulacije, podruje i dosegemedijske kontaminacije, kaoi niz rubnih socijalnih, sub-urbanih i kulturolokih feno-mena.

Serija impersonalno obli-kovanih slika transkript je di-jaloga jedne od kljunih sek-venci fi lma Bad Lieutenan tAbela Ferrare. Serija nastalafragmentacijom lmskogkadra i postupnim negiranjemslikarskog poteza povezana jesa ranijim autorovim slikar-skim radovima koji za svojepolazite uzimaju scene ili dijaloge popu-larnih amerikih hitova poput:Karate KidI, American Ninja, Youngblood...Mario mani-pulira lmskim materijalom na nain dadigitalnim fotoaparatom isprva snima tele-vizijski ekran, te potom fotograje kojestrukturom evociraju lmski kadar i tele-vizijski ekran koristi kao matricu kojudodatno obrauje. Izdvajajui iz kontinu-iteta lmske naracije pojedini kadar ili

dijalog, autor naglaava naine odravanjai mijenjanja komunikacije uslijed redis-tribucije informacija. Koristei titlove kaoglavni slikarski motiv, Mario se svjesnopoigrava prijevodom koji je u odnosu naoriginal esto neadekvatan te pojedinalmska reenica odmakom od originalapostaje vieznana.

Dva niza on the road fotograja izloenihna nasuprotnim zidovima galerije svojevr-sni su dokumentarni, dnevniki prizorisvakodnevice snimljene digitalnim apara-tom za vrijeme vonje automobilom. Serijanastaje kao kontinuirani work in progressna putu iz Zagreba u Veliku Goricu te popovratku iz Gorice za Zagreb. Svakodnevno

prolazei navedenu putanju u ritmu odla-ska na posao i povratka kui, kroz prozorautomobila snimljeni prizori na brzinu,usputno, iz ruke biljee jednolinu putanjuceste markiranu jumbo plakatima. Serijaupuuje na injenicu da danas gotovo dai nema javnog mjesta lienog medijskih,propagandnih ili politikih poruka. Onese legitimiraju kao odreena vrsta sustav-nog, svakodnevnog zatupljivanja, propa-gandnog nasilja ekonomske tranzicije kojase uz prostor grada i medije protegnula narazliite meuzone i samu prirodu. Drugidio foto-video dnevnika biljei neke naokoobine mikrosituacije koje se cikliki po-navljaju u svakodnevnom ivotu sela Kuri-

lovec, u kojem se nalazi umjetnikov ate-lijer. Autor biljei specinu dinamikuivota na selu sustavno portretirajui ljudekako stoje ispred raspela na raskru uzkoje se nalazi i autobusna stanica. Opse-

sivno fotografiranje istog mjesta koje fun-kcionira kao svojevrsni mikro-centar sela,takoer se dogaa usputnim registriranjemuobiajenih, nepretencioznih pomaka.Jedan od motiva koji biljei ritam seoskesvakodnevice su biciklisti; Mario ih snimaiskljuivo u Kurilovcu, iznova kroz prozorautomobila. Dok je u gradu vonja bici-klom vezana za svojevrsni urbani ivotnistil, na selu bicikl je osnovno prijevozno

sredstvo koje se koristi bez obzira na klasnui dobnu pripadnost.

Trei dio izlobe problematizira spe-cian oblik legaliziranog nasilja. Serijadijapozitiva iz privatnog albuma donosiscene ubijenih ivotinja u profesionalnomlovu. U izvorni fotoalbum nalik onim obi-teljskim, umjetnik je intervenirao na nainda je skeniravi fotograje prekadriraonjihov izrez te iz kadra izostavio lica lovacakoja bi upuivala na njihov identitet, pasredite fotograja zauzima samo mnotvomrtvih ivotinja. Izlaui zajedno ove serijeradova, umjetnik sueljava i posrednousporeuje dvije vrste drugaije usmje-renih opsesija, propituje njihovu opra-

vdanost i smisao naglaavajui njihovbesmisao ali i egzistencijalnu vanostkoja se realizira kroz uporna i gotovo pri-silna ponavljanja.

Radovi Maria Mikovia razvijajuspecian senzibilitet razotkrivanja neo-binih detalja i pojava unutar svakodnev-nog i poznatog. Pozicija koju pri tomezauzima sam autor mogla bi se opisati kaospecian oblik distancirane ambivalencijekoja se realizira kretanjem a svoju meta-foru pronalazi u automobilu - mobilnomsuvremenom domu, pokretnoj utvrdi kojadoputa da kamo god krenuli okolinu kojapromie pokraj moemo percipirati kaoprostor u kojem se nalazimo i iz kojega

smo istodobno izdvojeni, kao spektakl obi-nog koji poput lmskih sekvenci promiepored nas. [a.d/whw]

START SOLO #OO1MARIO MIKOVI

[email protected] 174, HR-10000 ZagrebRoen 1977. u Windsoru - Ontario, Kanada1996. upisuje likovnu akademiju u Zagrebu - slikarski odjel.2002. diplomirao u klasi E. Kokota.ivi i radi u Zagrebu.

SKUPNE IZLOBE1998.25. salon mladih, Zagreb1999.Zaboravljeno selo,Attack, Zagreb

SG2.0, Split2000.Novi poetak, SC, Zagreb Break 21, Ljubljana 2. zagorski salon, Krapina Tjelesno, HDLU, Zagreb2001.Media City, Windsor Short Film Festival, Oberhausen2002. ko je ubio harmoa oskara?, ALU, Zagreb Break 21, Ljubljana2003.3. zagorski salon, Krapina

POPIS RADOVATitlovi | 10 medijapan ploa 100x30, 2003.

Iz Zagreba | 40 fotograja, 9x13, 2003.Iz Gorice | 40 fotograja, 9x13, 2003.Kurilovec | 6 fotograja, 20x30, 2003.

V Kurilovec | video, 1.20, 2003.Photo album | 80 dijapozitiva, 2002.

Galerija NOVA

E-mail: [email protected]

AGM

Mihanovieva 28 | Zagreb

Tel. +01/4856 307

Fax. +01/4856 316

E-mail: [email protected]

program: to, kako i za koga/WHW

tehnika realizacija: Davor Mihali

program Galerije Nova podravaju:Gradski ured za kulturu Grada Zagreba

Ministarstvo kulture Republike Hrvatske

Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske

Institut Otvoreno drutvo Hrvatska

British Council

predavanja ostvarena kroz platformu Clubture

WHW se zahvaljuje svima koji su svojim

strpljenjem i podrkom omoguili realizaciju

programa

Galerijske novine br. 01

Zagreb | lipanj 2003.

suizdavai: to, kako i za koga/WHW

AGM

urednici novina: to, kako i za koga/WHW

vizualni identitet Galerije NOVA: Dejan Kri

pisma: FF Bonn, HTF Gotham, Swift EF

soundtrack: Momus

papir: Munken Print

tisak: Tiskara Zelina

naklada: 1000

N O V IN E _ GA L E RI J E _

# O 1 S H O WR O O M B L AC K B OX W HI T E CU B E T E S LI N A 7

Z A GR E B H R - 1O O O O + O 1_ 4 8 7 2 5 8 2

N O VA @ A GM . H R

SADRAJ

ARTIST PAGES:O2 | MARIO MIKOVIO4 | HUMAN ANA ERIO6 | DUNJA SABLI1O | MARKO TADI12 | MARTINA METROVI13 | TIHOMIR MATIJEVI

O8 | ARKO HAJDARHODI &EDIN KARAMAZOV

| CHARLES ESCHEO9 | GORAN OREVI: POVIJEST I MUZEJ

MODERNE UMJETNOSTI| TOMISLAV GOTOVAC| WATT+EAU / ELJKA SANANIN

11 | PRIVREMENO BEZ NASLOVA

14 | RENATA SALECL:KUSTOSI IZMEU NOVCA I UMJETNOSTI

15 | CODE RED: SEKTOR ZAGREB

16 | INVENTURA | CODE RED

STR. O3 / INTRO & START SOLO

ARMORY

SHOW,N

YC

1913.


4/15

STR. O4 / ARTIST PAGE: HUMAN ANA ERI


5/15

[email protected] 1978. u Zagrebu.1998. upisuje nastavniki odsjek naakademiji likovnih umjetnostiu Zagrebu.2000. upisuje usmjerenje multimedija, klasa Ladislava Galete

Apsolventica na ALU Zagreb.2001. CEPUS stipendija,vitvarny umeni, Brno, klasa Richarda FajnoraOd 2002. voditeljica video workshopa u centru za kulturu novi zagreb.

IZLOBE1997.24. salon mladih, HDLU, Zagreb2001. Globalfoto skole, Kopenhagen2002. START, Mestna galerija Ljubljana2002.Here Tomorrow, Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb2002.2001 Svijet nikad vie nee biti isti 2002, LOODS6, Amsterdam2003.Moj zagreb kak imam te rad [samostalna izloba], Galerija Movara,

Zagreb2003. START, Galerija Karas, Zagreb

FILM | NAGRADE | FESTIVALI1997. happeningKrik, Multimedijalni centar Zagreb2001. animatorica na animiranom filmuIn Between, autorice

Nicole Hewittfilm Targetulazi u panoramu na Svjetskom festivaluanimiranog lma u Zagrebu [Animafest]nagrada galerije Hajdarevi,Festival jednominutnog lma, Poegalm Targetulazi u slubenu konkurenciju naFestivaluanimiranog lma u Utrechtu

2002.Kamov - autorica jedne od etiri sekvence omnibusa,produkcija Zagreb film

2003. SKAZ - animirane video sekvence za kazalinu predstavu Uivotu je vano autorice eljke Veverice

START SOLO #OO3DUNJA SABLIVILA VELEBITA

[email protected] 1978. u Rijeci.Apsolventica umjetnike akademije sveuilita u splitu, Odsjek za dizajnvizualnih komunikacija, klasa Dan Okija.

1994. autorica slikovniceLavagrad, tisakNovi List, Rijeka;predstava na temu slikovniceLavagrad, pod vodstvom Sinie Posaria,amatersko kazalite Viktor Car Emina, Rijeka

2000-2001. sudionica workshopaMinute audio/Tomas & Craighead. Gosti

umjetnike akademije sveuilita u splitu, www.umas.hr/1audio2001. nagrada Galerije Beck, 9. hrvatska revija jednominutnog filma, Poega.2002. samostalna izloba, MMC,Galerija OK, Rijeka.2003. autorica cd-romameunarodna likovna kolonija, Medulin;

predstavljenog u mmc luka, Pula

CD-ROM: VILA VELEBITA>...jedan crte broda u plamenu koji je djed Anton nazvao Vila Velebita,krivac je za nastanak ovog projekta koji pie istinite dogaaje havarijebroda Velebit.side


6/15

STR. O6 / ARTIST PAGE: DUNJA SABLI


7/15

InstalacijaZeja posla koristi galerijski prostor za metaforiko prikazivanje odreenih aspekata

suvremenog drutva. To prikazivanje ostvareno je crtakom i skulptorskom realizacijomhumanoidnog zejeg lika kroz upotrebu komunikacijskog modela znakovnog priopavanja,te ki predmeta potroakog drutva, ijim se povezivanjem i rekontekstualiziranjem uspostavljajunova znaenja. Humanoidni zeji likovi koriteni u instalaciji svojom formalnom realizacijom,odnosom dimenzija i prostornim rasporedom, uspostavljaju znaenja koja se iitavaju kao

stanja straha i nesigurnosti u suvremenom drutvu, vezana uz situacijukonstantne podlonosti nadzoru i nadgledanju, te izloenosti pogledu drugog.Priblino tisuu glinenih gurica [5-15 cm] dobroudnih humanoidnih zeeva,postavljenih u zbijenu grupu unutar kruga, ine podni reljef u sredituizlobenog prostora. Na zidovima galerije iscrtani su u natprirodnoj veliini[2-2.5m] obrisi prijeteih likova humanoidnih zeeva, kojima je umjesto licaupisan natpis BEWARE.Znaenje instalacije proizlazi iz prostornog i semantikog odnosa ovih dvajudijelova, te iz pozicije promatraa. U instalaciji je koriten lik zeca jer zeckonotira kukaviluk. Simptomatino je za kukavice, kao i za psihologijumase, dranje u grupi gdje jedan drugome uvaju lea. Priblino identinooblikovane gure zeia, koji nalikuju masovno proizvedenim igrakamaili ukrasnim ki guricama, ukazuju na uniformnost i konformizam kara-kteristian za suvremeno potroako drutvo, pozivaju na identikaciju,suosjeanje s poznatim klieiziranim simpatinim likom. Nasuprot masijednakih i malenih stoje veliki i moni pojedinci koji posjeduju mo nadzorai manipulacije. Njihov je lik vizualno realiziran krajnje reducirano, u formiznaka, apostrorajui stvarnu neodredivost, netransparentnost i nedodirljivoststrukture vlasti iz pozicija malenih i slabih. U prostoru izmeu zida, tj.zidnog crtea i podnog reljefa, nalazi se promatra ija je pozicija ambigvitetna- nalae preispitivanje udjela vlastite pripadnosti pasivnoj jednoobraznojmasi, ili moguu izuzetost iz prostora pod kontrolom i nadzorom. Instalacijasvojom strukturom aludira na BenthamovPanopticon [ovdje prisutan uinverznom obliku] te konotira Foucaultovpojam panopticizma, iji jeparadigmatian oblik zatvorska ustanova. Glavna je uloga panoptikona kodzatvorenika stvoriti osjeaj stalne i svjesne vidljivosti koja omoguava trenutnuprimjenu vlasti[michel foucault, nadzor i kazna, zagreb 1994]. U pitanjuje nehumana tehnologija nadzora, a humanost nadgledanih u instalacijipotencirana je tehnologijom proizvodnje zeeva od gline, koja je manualna.

Zeevi nisu multipli, tj. umjetnika djela industrijski proizvedena u vie istovjetnih komada, nego su modelirani rukom. Radi se o dvostrukojinverziji: ne oponaa stroj ovjeka, nego ovjek oponaa stroj. Upravo taj postupak multiplikacije osnovnog modela u gotovo identine primjerkeomoguava osnovno znaenje rada i funkcioniranje metafore o suvremenom drutvu dezindividualiziranih pojedinaca, preputenih kontrolii manipulaciji struktura moi i diskursa kulture. [ana marija koljanin]

Sjenjak 10, HR-31000 [email protected] u Naicama 1975. ivi i radi u Osijeku.2000. diplomirao naakademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu,odjel kiparstva, klasa Stanka Jania.1998. stipendija, indiana university of pennsylvaniakod prof.

Jima Nestora. Od 2001. predaje crtanje, modeliranje i likovnuobradu metala na koli za tekstil, primijenjenu umjetnost idizajn, OsijekDjeluje u sklopu likovne udruge GRADDONJI, Osijek.

IZLOBE1998. Sculpture from the basement, Philadelphia1999. Raiffeisen bank, izloba sudionika kiparske kolonije

Veselje, Zagreb2000.Prva internacionalna kolonija Neoprimitivs, Poitelj

Internacionalni projekt Pax Dunubiana,Vukovar2001. Galerija VN, Zagreb [samostalna izloba]

17. slavonski biennale, Galerija likovnih umjetnosti, OsijekGraddonji, Muzej Slavonije -Napad na muzej, Boi u Osijeku

2002.Panonija, Galerija Lurdy, BudimpetaHotel Kazamat, radionica Rona Sluika, Osijek

2003. 18. slavonski biennale, Galerija likovnih umjetnosti, Osijek

KNJIGE UMJETNIKA2003.abakazuda za poetnike, samizdat

NAGRADE I PRIZNANJA2003. 18. slavonski biennale, otkupna nagrada

[email protected] Kvrice 6, HR-10000 ZagrebRoena 1974. u Zagrebu. Diplomirala kiparstvo 1998. naalu, Zagreb.

IZLOBE1995. Galerija Matice iseljenika, Zagreb1997. Galerija Vladimir Nazor, Zagreb

Galerija SC, izloba Veselje, Zagreb6. triennale hrvatskog kiparstva, Gliptoteka, Zagreb6. memorijal male plastike i medaljarstva Ivo Kerdi, Osijek

1998. Krijes koncert - multimedijski projekt, Gornje Vrape1999. izlobaZaboravljeno selo, Attack, Zagreb2000. Galerija SC, izloba mozaika, Zagreb2001. Galerija SC, izloba Od preivljavanja do hedonizma, Zagreb

NAGRADERektorova nagrada Sveuilita u Zagrebu,1997.Posebna rektorova nagrada za izlobu Veselje,1997.

JAVNI RADOVISkulptura 2 - Prizemljena privlanost, jedno brdo i jedna uma, BrezovicaBista Alojzija Stepinca - Caritas, BrezovicaSkulptura Plavo u bijelom, Raiffeisen banka, Zagreb

START SOLO #OO4MARKO [email protected] 1979. u Sisku. Studira slikarstvo naaccademia di belle artiu Firenzi.

IZLOBE2002. START, Mestna galerija Ljubljana

2003. START, Galerija Karas, Zagreb

Radovi Marka Tadia nastaju kao crossoverslikarstva, grata iambijentalnih instalacija. Marko esto slika na odbaenim ili jeftinimupotrebnim predmetima: kiastim plastinim tanjurima, drvenimkuhinjskim daskama, jeftinim podlocima, poklopcima za boje...Njegove slike razvijaju specinu ikoniku spajajui atraktivan,koloristiki grafizam s fragmentima rijei i reenica, oblikujui takoapsurdne slogane i neobine slikovne kombinacije. Posredno, Markoviradovi referiraju irok registar popularne kulture koji uz urbanikontekst svakodnevice zahvaa elemente lmske i strip estetike,ikonografiju suvremenog dizajna, mode i muzike. U ambijentuHousehold gratiranje izmjeta iz urbanog konteksta u svijet obinih,upotrebnih predmeta domainstva.Household propituje statusumjetnikih te svakodnevnih objekata, upotrebnu i dekorativnufunkciju, njihovo preklapanje i reverzibilnost.Household se oblikuje

u dijalogu s prostorom izlaganja. Cjelokupno zateeno stanjenaputenog prostora, nekad duana popularne obue, posluilo jekao podloga i kontekst u koji autor unosi svoje radove, u koji slobodnointervenira grafitirajui zidove, slikajui po tapisonu i zateenomizvornom mobilijaru. Uz gratirane ready-made domainske predmete,Household ukljuuje slike, polaroide i plakate.Household je svojevrsniwork in progress koji tematizira proces i nastanak umjetnikog radai istodobno funkcionira kao privremeni radni atelijer u kojem umjetnikmoe boraviti i raditi te druiti se posjetiteljima i prijateljima i nakonsamog otvorenja. Projekt upuuje na preklapanje umjetnike praksei svakodnevnog ivota, te openito, na manjak radnog umjetnikogprostora kao i na mogunosti privremenog kreativnog prisvajanja i'privatiziranja' razliitih disfunkcionalnih urbanih zona. [ad/whw]

START SOLO #OO6MARTINA METROVIOVJEK JEDNE DIMENZIJE

START SOLO #OO5TIHOMIR MATIJEVIZEJA POSLA

Sloboda da se radi ili gladuje ukljuuje mukotrpan rad, neizvjesnosti bojazan za veliku veinu stanovnitva. Suvremeni ovjek zarobljenje obavezama posla, stjecanjem, razapet je, podloan plimama iosekama, tj. inenjeriji i maineriji suvremenog drutva koje guta,dere, melje pojedinca, sve do gubitka vlastitog identiteta. Timskirad, zajedniki ivot i zabava prodiru u unutarnji ivot privatnostii praktino eliminiraju mogunost takve izolacije u kojoj pojedinac,povuen u sebe samoga, moe misliti, pitati, nalaziti se. Teorija ipraksa sputavanja, prividno dinamiko, ovo drutvo je potpunostatiki sistem ivota. [herbert marcuse, ovjek jedne dimenzije:rasprave o ideologiji razvijenog industrijskog drutva,veselin maslea, svjetlost, sarajevo, 1989]

STR. O7 / START SOLOS


8/15

Kako su institucije oblikovane u odnosu na politike, kulturne,povijesne i ekonomske mogunosti grada u kojem se nalaze?Kako odraavaju gradski identitet i koje su razlike izmeurazliitih urbanih lokacija? Ima li umjetnost ulogu u oblikovanjuidentiteta grada? Zato u dananje vrijeme postoji usmjerenostna umjetnike zajednice u gradovima? Odraava li to idejuautentinosti i odreene lokalne boje koju umjetnika scenaomoguava, ili je rije o izazovu kapitalistikoj verzijiglobalizacije s kojom smo suoeni? Izraavamo li ideju gradakoja je suprotstavljena nacionalnoj dravi, ili joj je paralelna?sudjeluju:Charles Esche [rooseum centar za suvremenu umjetnost, malm]Lene Crone Jensen [rooseum centar za suvremenu umjetnost, malm]studenti poslijediplomskog programa Kritikih studija,akademijalikovnih umjetnosti malm i rooseum centar za suvremenu

umjetnost, malmSlaven Tolj,art radionica lazareti, dubrovnikEmina Vini, urbani festival, zagrebNada Bero, muzej suvremene umjetnosti zagrebAleksandar Battista Ili, community art, zagrebIvana Mance, nezavisna novinarkaPlatforma 9.81, zagreb/split

to, kako i za koga/WHW,zagrebTribina e se odrati na engleskom jeziku

Mislim da je oduvijek bila uloga umjetnosti ponuditi imaginativne

prijedloge o tome kakve bi stvari mogle biti, i ini mi se da bi upravoumjetnika institucija, kao mjesto koje promovira ljudsku imaginaciju,

odnosno na neki nain vodi brigu o tom imaginativnom dijelu svih

nas, trebala postati mjesto na kojem bi se zamisao svijeta drukijeg

negoli to jest, upravo trebala i mogla odvijati.

Pitanje, dakle, glasi, mogu li se postojee umjetnike institucijetransformirati iz neeg to u osnovi fun kcionira tek kao sabirno tijelo,

u neto gdje e se ljudi moi skupiti i zajedniki poeti misliti stvari

na drukiji nain. To predstavlja izazov za sve umjetnike institucije.

[]Ne mogu vam, dakako, dati potvrdan odgovor ali mogu pokuati

pokazati da se idui malim koracima, zaobilaznim putem skromnih,

nenametljivih prijedloga, ljudi susreu s umjetnikim projektima i

zajedniki promiljaju stvari drukije. Imaginacija je, dakle, klju, a

okupljanje praksa.[interview: Charles Esche -Model skromnih prijedloga,Ivana Mance,zarez, broj 91, 07/11/2002]

KRITIKI STUDIJI, MALMKritiki studiji u Malmu su poslijediplomski program koji je

nastao u suradnji izmeuakademije likovnih umjetnosti i

rooseum centra za suvremenu umjetnost u Malmu. Taj novi

model suradnje propituje uloge institucija, stvarajui noveuvjete za prouavanje irokih tema umjetnosti, produkcije i

izlaganja, u kontekstu javnog prostora, vizualne kulture i

ekonomskih tendencija. Namjera Kritikih studija u Malmuje ukinuti granice izmeu umjetnike teorije i prakse. Kritiki

studiji okupljaju manju grupu studenata iz razliitih podruja:umjetnike, teoretiare, kritiare i kustose.

[email protected]

rooseum center for contemporary art

Box 4097, Gasverksgatan 22, SE-20312 Malmwww.rooseum.se

malm art academyBox 17083, Freningsgatan 42, SE-20010 Malm

www.khm.lu.se

SRIJEDA | O4/O6/2OO3 | 21 H

KONCERT: ARKO HAJDARHODI

I EDIN KARAMAZOV:

CONFRONTING SILENCE

Rene Eespere: TRIVIUM za flautu, violinu i gitaru [1993]Giovanni Zamboni: SUONATA a Liuto solo [1718]Toru Takemitsu: TOWARD THE SEA za alt-flautu i gitaru [1980]

I The NightII Moby DickIII Cape Cod

Kompozicije Torua Takemitsua izvode se prvi put u Hrvatskoj.

Takemitsu, da, ah, Takemitsu, mogu zamisliti kako Takemitsu

putuje Japanom ne da bi vidio razliite prizore mjeseca, nego da

bi sluao vjetar u razliitim stablima i vratio se u grad nosei

darove. Ti darovi su transformacija prirode u umjetnost. Mi smo

zahvalni. [john cage]

Umjetniki radovi Tomislava Gotovca su kompleksni, vieslojni cross-roads projekti u kojima se isprepleu likovne umjetnosti, avangardnilm, preformans, body art i konceptualistika praksa. Jedan je od doajenastrukturalistikog avangardnog filma, preformansa i body arta koji jeve potkraj pedesetih, na neki nain najavio inovativne tendencije koje

su obiljeile rad nadolazee generacije umjetnika i lmaa.

Trilogija: Pravac - Plavi jaha - Krunica svojom konceptualnom jasnoomkulminacija je avangardnog, strukturalistikog lma u Hrvatskoj, a

njeni fascinirajui uinci postignuti su pomno deniranim reijskimpostupcima i snimateljskim metodama. Tomislav Gotovac od 1963.prikazuje lmove na domaim i inozemnim lmskim festivalima [geff,

Zagreb, 1963 - 1970;The Third Avant-Garde Film Festival, London, 1979 idr.] te uestvuje u brojnim antologijskim predstavljanjima [Other Side,

European Avant-Garde Cinema 1960-1980,American Federation of Arts, NewYork, 1983;Avant-Garde Films and Videos from Central Europe,London, 1998.i dr.]

Pravac [Stevens - Duke]eksperimentalni dokumentarni lm

1964, 16 mm, 79 m, 9 min, c/b, zvuk

Plavi jaha [Godard - Art]eksperimentalni dokumentarni lm1964, 16 mm, 135, 14 min, c/b, zvuk

Krunica [Joutkevi - Count]eksperimentalni dokumentarni lm

1964, 16 mm, 12 min, c/b

kamera, montaa: Petar Blagojevi-Araneloviproduced by: Petar Blagojevi-Aranelovi, Tomislav Gotovac

akademski kino klub, Beograd

UTORAK | 24/O6/2OO3

WATT + EAU / ELJKA SANANIN:

PRIVATE IN VITRO20 h - absent / introversion21 h - ecstatic / live

koncept / video:eljka Sananin, Andrej Vuenovikoreografija / izvedba: eljka Sananinprodukcija:Projekt WATT+EAU / Bad.Co & EkS-Scena

Solo koreografija/video instalacijaPrivate in Vitro dio je koreografskogresearch projekta WATT+EAU nastalog kroz suradnju Bad.Co i

EkSperimentalne slobodne scene.Koreograja je dosada bila izvedena na

razliitim lokacijama [salon namjetaja,

predvorje hotela, privatni stan, umjetnika

galerija], a budue izvedbe se planiraju na

kazalinoj pozornici, prostoru shopping centrai ulinom prostoru. Mijenjajui mjesto svoje

izvedbe, osnovni konceptPrivate in Vitrosvakise put iznova osmiljava voen osnovnim

pitanjem i interesom projekta: koji parametri

definiraju privatno i javno odreenog prostora,gdje su njihove granice i kojim se elementima

izvedbe oni mogu naruiti, kako oblikovati

intimno mjesto solo igre s obzirom na javniprostor publike, u kakvom su oni meusobnom odnosu te na koji nain

izvoaevo privatno ulazi/parazitira u polje privatnosti drugoga/gledatelja,posjetitelja.

BIOGRAFIJARoena u Zagrebu 1979. Apsolventica komparativne knjievnosti i povijestiumjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Zajedno sa Saom Boiem iAndrejom Vuenoviem osniva 1998.alternativnu kazalinu grupu OBEPYU. 2001. godine suosnivaica je

EkSperimentalne slobodne scene, udruge za edukaciju i istraivanje uplesnim i izvedbenim umjetnostima.

Goran orevi, nekadanji umjetnik, posljednjih desetak godina radi kao vratar u njujorkom Salonde Fleurus, instituciji posveenoj sakupljanju i ouvanju sjeanja na modernu umjetnost.Jedan od posjetiteljaSalona de Fleurus prije vie je godina ispriao oreviupriu o povijesti modernei o muzeju moderne umjetnosti [museum of modern art]. Ta mu je pria bila zanimljiva, pa ju je u

mnogim prilikama prepriavao prema sjeanju. To je pria o pori jeklu povijesti moderne umjetnosti

20. stoljea i o ulozi koju je u njoj odigrao njujorki muzej moderne umjetnosti [moma] i njegov prvi

direktorAlfred H. Barr Jr. Pria datira iz sredine 30-ih godina prolog stoljea, a nakon 2. svjetskograta prenesena je u Evropu i usaena u kolektivno pamenje kao prirodna povijest moderne umjetnostikakvu je poznajemo danas.

Salon de Fleurus nalazi se na adresi41, Spring Street #1ARNew YorkNY 10012Radno vrijeme: srijeda - subota 20:00-22:00.

Posjet se moe dogovoriti na tel: [212] 334 4952.

UTORAK | O8/O7/2OO3 | 19 H | PREDAVANJEGORAN OREVI: POVIJEST I MUZEJ MODERNE UMJETNOSTI

Trenuci perceptualne subverzije,manipulacije gledateljeva pogleda kadase slika u pokretu shizofreno odvoji odtijela u pokretu, uvode konceptdeteritorijalizacije. Granice izmeuvirtualnog i imaginarnog su otuene,

fragmentirane i distorzirane.Neizbjean osjeaj nadgledanja, invazijena privatnost izvoaice, istovremenokonstituira ne lagodan osjeaj vlastiteuloge promatraa, ali i ugodne distancekoja onemoguuje neposredno ukljuenje

publike u izvedbu.[ivana ivkovi]

SUBOTA | O7/O6/2OO3 | 19 H

TRIBINA ODNOSI UMJETNIKIH

INSTITUCIJA I GRADOVA

ETVRTAK | 12/O7/2OO3 | U 21 SAT

TOMISLAV GOTOVAC

TRILOGIJA: PRAVAC - PLAVI JAHA - KRUNICA

STR. O8 / PROGRAM STR. O9 / PROGRAM


9/15

STR. 1O / ARTIST PAGE: MARKO TADI


10/15

Kad se neto dogodi po prvi put, biva doivljeno

kao kontingentna trauma, kao upad stanovitog

nesimbolikog realnog; tek e se kroz ponavljanje

taj dogadaj poeti prepoznavati u svojoj povijesnoj

nunosti - pronai e svoje mjesto u simbolikoj

mrei; ostvarit e se u simbolikom poretku. /.../

Drugim rijeima, ponavljanje objavljuje pojavu

Zakona, stupanje Imena Oca na mjesto mrtvog,

ubijenog oca: dogaaj koji se ponavlja zadobija

svoj zakon retroaktivno, kroz ponavljanje.

[Slavoj iek: Sublimni objekt ideologije, 1989]

PRIVREMENO BEZ NASLOVA25/O9 17/1O/2OO3

Ponavljanje je presudan izraz za ono to jekod Grka bilo sjeanje. Kao to su Grci tada uilida je svako saznanje sjeanje, tako nova lozofija eliuiti da je itav ivot ponavljanje Ponavljanje i sjeanje su isto kretanje, samo usuprotnom smjeru. Jer ono ega se sjeamo bilo je ipovratno se ponavlja, nasuprot emu se stvarno ponav-ljanje unaprijed sjea. Zato ponavljanje usreuje ovjeka,dok ga sjeanje ini nesretnim... Potrebna nam je mladost da bismo se nadali,mladost da bismo se sjeali, ali nam je potrebnahrabrost da poelimo ponavljanje Onaj tko je izabrao ponavljanje, taj ivi Da nema nikakvog ponavljanja, to bi tada bio ivot? Ponavljanje to je stvarnost i ozbiljnost bivstvovanja.Onaj tko eli ponavljanje, sazrio je do ozbiljnosti Ponavljanje je nova kategorija, koju treba otkriti Dijalektika ponavljanja je laka, jer ono to se ponavlja,

bilo je, inae se ne bi moglo ponoviti, no ba to to jebilo ini ponavljanje novinom

ponavljanje je rjeenje u svakom etikom pogledu, ponavljanje je conditio sine qua non svakog dogmatikog problema[Sren Kierkegaard,Ponavljanje, Pokuaj u eksperimentalnoj psihologiji Konstantina Konstantinusa, 1843]

Koja je, dakle, ta funkcija traumatskog ponavljanja,ako se ini da ga nita ne moe opravdati sa stanovitanaela ugode? Zavladati bolnim dogaajem, kazat e vam se- ali tko vlada, gdje je tu gospodar, da zagospodari?

Nema razloga da se s ponavljanjem pobrkaju ni povratakznakova, ni reprodukcija, ili modulacija s ponaanjem

jedne vrsti potaknute rememoracije. Ponavljanje je netoto je po svojoj pravoj prirodi u analizi uvijek zamagljeno, zbog

toga to se ponavljanje i prijenos positovjeuju ukonceptualizaciji analitiara.

Ono to se ponavlja, zapravo je uvijek neto tonastaje - () kao sluajno () Kao ni u Kierkegaarda, ni u Freuda se ne radi ni o kakvomponavljanju koje poiva na prirodnome, ni o kakvom povratkupotrebe. Povratak potrebe smjera na potronju, koja je na usluziapetitu. Ponavljanje trai neto novoSve to se ponavlja, mijenja, modulira, samo je otuenjenjegova smisla. Odrastao ovjek ili naprednije dijete trae usvojim aktivnostima, u igri, novo. Ali ovaj pomak prikriva pravutajnu ludikoga, naime najradikalniju razliitost koju uspostavljaponavljanje u sebi samom

[ Jacques Lacan,Seminar XI, 4 temeljna pojma psihoanalize,1964]

repetition--even in its most mechanical, quotidian,habitual, stereotypical forms--has a place within art . . . for the onlyesthetic problem is how to insert art into everyday life. the more our dailylife appears standardized, stereotyped, submitted to the acceleratedreproduction of consumer goods, the more art must become part of life andrescue from it that small difference which operates between levels ofrepetition, making habitual consumption reverberate with destruction anddeath; linking cruelty to inanity; discovering, beneath consumption, thechattering of the schizophrenic; and reproducing esthetically, beneath themost ignoble destructions of war (which are still processes of consumption),the illusions and mystifications which are the real essence of this civilization--so that, in the end, difference can express itself . . . even if it's only in theform of a contradiction here or there, thereby liberating the forces neededto destroy this world

history does not happen by negation of negation but by the decisionof problems and the affirmation of differences

[gilles deleuze, rptition et diffrence,1968]

Repetition is a form of change.[oblique strategies, brian eno & peter schmidt]

STR. 11 / PRIVREMENO BEZ NASLOVA

u ljudskoj dui postoji prisila ponavljanja koja nadilazi naelo ugode prisila ponavljanja ini se prvotnijom, elementarnijom, nagonskijomod naela ugode koje je njome istisnuto ispoljavanje prisile ponavljanja () u visokom stupnju pokazuje nagonskikarakter, a tamo gdje dolazi u opreku s naelom ugode, i demonski

Nagon () je poriv svojstven ivoj organskoj tvari koji tjera na ponovnouspostavljanje nekog ranijeg stanja () Ovo shvaanje nagona zvuizauujue jer smo se navikli da u nagonu vidimo moment koji tjera napromjenu i razvoj, a sada bismo u njemu trebali prepoznati neto upravo

suprotno, izraz konzervativne prirode ivih bia Ako su, dakle, svi organski nagoni konzervativni, historijski steeni iusmjereni na regresiju, na ponovno uspostavljanje neeg ranijeg, ondamoramo sva postignua organskog razvoja pripisati vanjskim utjecajimakoji ometaju i otklanjaju postizanje cilja

Konzervativni organski nagoni preuzeli su svaku od tih silomnametnutih promjena ivotnog toka i sauvali je za ponavljanje. Stogaoni moraju ostaviti varljivi utisak sila koje tee promjeni i napretku,dok zapravo streme tek starom cilju, sustiui ga kako starim, tako inovim putovima

[Sigmund Freud, S onu stranu naela ugode, u: Budunost jedne iluzije, 1920]

SAN

Kalugin je zaspao i sanjao kako sjedi u grmlju, dok pokraj grmljaprolazi policajac.Kalugin se probudio, poeao usta i opet zaspao, i opet je sanjao kakoide mimo grmlja, a u grmlju se pritajio policajac.Kalugin se probudio, stavio pod glavu novine da ne bi slinom smoio

jastuk, i ponovo je zaspao te sanjao kako sjedi u grmlju a pokraj grmljaprolazi policajac.

Kalugin se probudio, promijenio novine, legao i ponovno zaspao.Zaspao je i ponovo sanjao kako prolazi mimo grmlja, a u grmlju sjedipolicajac.Tada se Kalugin probudio i odluio da dalje ne spava, ali je istoga asazaspao i sanjao kako sjedi iza policajca, a mimo njih prolazi grmlje.Kalugin je vrisnuo i prevrtao se u postelji, ali se vie nije mogaoprobuditi.Kalugin je spavao etiri dana i etiri noi za redom i petoga se danaprobudio tako mrav, da je morao izme vezivati za noge konopcemda ne padnu. U pekarnici, gdje je Kalugin uvijek kupovao peninikruh, nisu ga prepoznali i uvalili su mu raeni. A sanitarna inspekcija,koja je ila po stanovima, kad je spazila Kalugina, zakljuila je da jeantisanitaran i nepodoban pa je naredila Stambenoj upravi da Kaluginaizbaci - zajedno sa smeem.Kalugina su preklopili popola i iznijeli kao smee.

[ Danil Harms, Sluajevi ]


11/15

MARTINA METROVI

OVJEK JEDNE DIMENZIJE

www.mravi.com

STR. 12 / ARTIST PAGE: MARTINA METROVI


12/15

STR. 13 / ARTIST PAGE: TIHOMIR MATIJEVI


13/15

Prije nekoliko godina na izlobi uBerlinu, jedna umjetnica nije bila

zadovoljna nainom na koji je kus-tos postavio njezin rad i odluilaje zatraiti sudski nalog da se njez-in rad ukloni s izlobe.Iznenaujue, sud joj je udovoljio.

Takvoj sudskoj odluci lako se su-protstaviti, jer ona kustoski posaoini izlinim. Kad bi se izlobe os-lanjale na elje pojedinih umjetni-ka kako da njihov rad bude izloen,

bilo bi nemogue usuglasitimiljenja iji rad bi gdje trebao bitismjeten i kolektivne izlobe bilo

bi nemogue postaviti. Uloga kus-tosa ne zaustavlja se na tome dasmisle koncept izlobe, ve takoerda uspostave odnose izmeu pojed-inanih umjetnikih radova, tj. daodreenim pozicioniranjem djelaispriaju priu izlobe.

U proteklom je desetljeu mo kustosa usvijetu umjetnosti iznimno porasla. Kustosnastupa kao posrednik izmeu umjetnika ipublike, i to ne samo tako to bi publici govorioto je umjetnost a to ne, nego istodobnopreuzimajui ulogu osobe koja na stanovitnain uiva na mjestu publike. Da bi oznaiostanje u kojemu subjekt polae uitak u posred-

nika koji uiva umjesto njega austrijski lozofRobert Pfaller skovao je termin interpasivnost.Primjer toga bio bi ovjek koji neprestanosnima lmove na video kazete ali ih nikad negleda, jer je sam video rekorder posrednik koji

je umjesto njega ve uivao. U suvremenojumjetnosti kustos esto nastupa upravo kaotakav posrednik u kojeg publika polae uitakpotaknut umjetnikim djelom. Kada doemna izlobu a da nisam posve sigurna to bi bilaumjetnika vrijednost izloenog djela, pret-postavljam da je kustos u umjetninama pre-poznao neto to ih ini umjetnou u njegov-im oima - dakle, smatram kustosa za nekogatko uiva u umjetnosti s moje pozicije.Obilazei galeriju, mogu nastaviti razmiljatio bijednom poslu ili osobnim dilemama, dok

je kustos taj koji e zapravo prepoznati umjet-nost za mene, i uivati u njoj.

Kustosi danas nalikuju CNN-ovim novinari-ma koji u ratu funkcioniraju kao posrednicikoji nam pokazuju slike nasilja i daju brzeteorije o prirodi rata. Kao da sami reporterigledaju rat umjesto publike koja moe nastavitisa svojim svakodnevnim aktivnostima dok TVpati umjesto njih.

Meutim, kustosi su na sebe preuzeli jojednu vrst posrednitva - oni postaju sveuspjenijim biznismenima koji umjetnikodjelo znaju reklamirati i prodati na tritu. Unedavnoj internet debati o ulozi kustosa uratnim uvjetima jedan je njemaki umjetnikikritiar dovitljivo sugerirao da se biznismeni

obino osjeaju nebitnima u doba rata, jer jetada donoenje odluka o ratu i miru preputenopolitiarima i generalima. Taj je kritiar bioiznenaen tendencijom da bi menaderi-kustosi opet htjeli ii s onu stranu umjetnosti,pretvarajui se u kustose s politikom poru-kom, odnosno osobe koje kontroliraju politikiokvir nae civilizacije. Svoj je istup kritiarzavrio pitanjem nije li vrijeme da imamonormalne, prosjene, ak banalne kustose; akosu umjetnici ve otkrili strategije banalnosti,preostaje jo samo pitanje kada e ih otkriti i

sami kustosi.Ustvrdit u da je taj korak prema banalnosti

ve nainjen - naravno, i ovdje je opet na scenilogika kapitala. Pogledamo li suvremenu umjet-niku scenu, moemo rei da ona umnogomenastoji prikazati banalnosti svakodnevnogivota. Izgleda kao da je Foucaultova teza izposljednjeg poglavlja njegove teorije seksual-nosti - teza da svatko treba od sebe napravitiumjetniko djelo - u dananjoj umjetnostishvaena posve ozbiljno. Taj je trend pretva-ranja svakodnevice u umjetniki predmet biou modi ve ezedestih godina, ali razlikaizmeu dananje i tadanje umjetnosti jesteda je ova druga pokuala nainiti politikugestu, dok dananja umjetnost odustaje od

politikog: povratak u naa vlastita tijela ilipretvaranje svakodnevice u umjetniko djelosmatraju se za geste koje potvruju kako nemasmisla uestvovati u politikim debatama, itd.,te da je jedina prava mo kojom raspolaemomo nad nama samima.

Taj apolitini preokret u umjetnosti povezanje s logikom dananjeg kapitalizma. U uvjetimaglobalizacije nacionalnim je politikim snaga-ma sve manje mogue zadrati kontrolu nadkapitalom. Paradoksalno, kapital takoerobiljeava dananji trend obuzetosti svakod-nevicom u suvremenoj umjetnosti. Ideologijaokretanja samom sebi duboko je ideolokipovezana s logikom razvijenog kapitalistikogdrutva. Nikako ne bismo smjeli zaboraviti daFoucaultovpoziv na pretvaranje sebe samog

u umjetniko djelo ide ruku pod ruku sapotroakom ideologijom, koja od nas ne-prestano zahtijeva da mijenjamo svoju po-

javnost i koja nas takoer tjera da shvatimokako nema svrhe brinuti se o politici itd, jerse na kraju moemo promjeniti samo sebe iimamo tek neznatan utjecaj na drutvo kaocjelinu. Takoer, moja primjedba o vezi izmeulogike kapitala i aktualnih umjetnikih tren-dova funkcionira i na jednom posve banalnomnivou.

Posegnimo za primjerom nove britanskeumjetnosti, koja je, nakon to je CharlesSaatchi prikazao svoju kolekciju na izlobiSensations, ocjenjena kao jedan od najvanijihumjetnikih pokreta posljednjih godina.Saatchijevinteres za mlade britanske umjet-nike ima zanimljivu ekonomsku podlogu. Kra-

jem osamdesetih njegova je reklamna agencijapretrpjela veliku ekonomsku krizu, to jeSaatchija natjeralo da rasproda veliki dio svojeumjetnike kolekcije. Kasnije je poeo priku-pljati djela nepoznatih mladih umjetnika,kupujui ih po veoma niskoj cijeni. Nakonnekog vremena Saatchi je pomou svoje rek-lamne mainerije orkestrirao veliku medijskufamu o postojanju nove britanske umjetnosti.Nastala je izloba Sensations, koja je nastavilaivjeti uz pomo brojnih okiranih kritiara.Ne bi me iznenadilo ako bismo nakon nekog

vremena saznali i da je Saatchi zapravo plationjujorkom gradonaelniku Gulianniju danapadne njujorki postav izlobe.

Ako s jedne strane umjetnost danas um-nogome nastoji prikazati svakodnevicu kaoumjetniko djelo, s druge strane ona nastojipokazati i nalije stvari, njihovu unutranjost,primjerice, unutranjost tijela. ini se kao da

je sve dostupno pogledu te da nas nita nemoe iznenaditi kao ono za to pretpostavljamoda se nalazi iza maske. Kao u sluaju rata,gdje na ekranu moemo vidjeti svaku patnju,gdje se tijela sakate pred naim oima, gdje seljudi meusobno ubijaju, snimajui to videokamerama, i u umjetnosti imamo sline tren-

dove - ini se da nema tog nasilja nad tijelomkoje danas nije predstavljeno kao umjetnost.Oba su ova trenda posebno dola do izraajau izlobi Sensations. Otkrivanje onog za to sepretpostavlja da treba ostati skriveno na djelu

je u raspoluenim ivotinjama Damiena Hir-sta, video radu Mone Haotum koji prikazujeutrobu, sliciAlaina Millera koja prikazuje licesa kojeg je odstranjena koa, koi bez tijela uradu Marka Quinna, raduDead DadRonaMuecka i ak u upotrebi ivotinjskih ekskretau radovima Chrisa Ofilija. S druge strane, tu

je prikaz svakodnevice u radovima Tracey Eminkoja otkriva imena svih svojih ljubavnika iSarah Lucas u radu o madracu, itd.

Ipak, ova razotkrivanja unutranjosti i sva-

kodnevnog ivota sve su samo ne subverzivna,jer idu ruku pod ruku s vladajuom ideologi-jom. ini se da u dananjem drutvu vie nemadrutvenih antagonizama, odnosno da nemanedostatka. Sve se doima vidljivim - kao da vienema tajni. Primjere te logike bez tajnimoemo pronai na mnogo mjesta udananjem drutvu. Pogledamo li kako je danasarhitektonski koncipiran veliki broj novihrestorana, uoiti emo da je u njima procespripremanja hrane posve razotkriven pogledu

javnosti. Danas svugdje moemo nai restoranekoji su poput tvornica - kada uete, vidite slaboplaene radnike kako spravljaju jela, peruposue, itd. Te radnike promatramo kaoukrasne predmete, i ne pomiljajui na tekoenjihovih poslova i nelagodu koju mogu trpjeti,

izloeni kao ivotinje u zoolokom vrtu.Drugi primjer te logike izlaganja tajne nudenam dananje predizborne kampanje. Politiariu svojim TV reklamama vie ne nude konaanproizvod - govor koji bi trebao uvjeriti birae.esto, reklama prikazuje samu pripremu gov-ora. Vidimo politiara koji se brije u kupaonici,pije jutarnju kavicu, razgovara sa svojim savjet-nicima koji pripremaju govor, itd. U prolosti

bi politiar krio injenicu da on sam nije autorsvog govora, danas, pak, samo ovo objeloda-njivanje koristi se kao reklama. Koja poruuje- pokazujemo vam istinu, ovaj je politiar samoobian ovjek poput vas, vrlo je iskren, todokazuje i injenica da on ne krije kako nepie svoje govore, itd.

Meutim, taj utisak da je sve vidljivo, danema tajni, ide rukom po ruku s injenicomda u dananjem drutvu globalni kapital ug-lavnom vodi glavnu rije ne doputajui politicida ima puno utjecaja na najvanije dogaajedananjeg svijeta. Dok ideologija moenaglaeno tvrditi kako je sve vidljivo, stvarneodnose moi koji su vezani uz logiku kapitalateko je razaznati, kako u dananjoj politikojsferi tako i u svijetu umjetnosti. /.../

RENATA SALECL

KUSTOSI IZMEUNOVCA I UMJETNOSTI

STR. 14 / IZ PREDAVANJA RENATE SALECL ART OF WAR AND THE WAR OF ARTS, 2OO2 | PRIJEVOD: NEBOJA JOVANOVI

ini se da u dananjem drutvu vie nema drutvenih antagonizama, odnosno da nema nedostatka. Svese doima vidljivim - kao da vie nema tajni. Ipak, ova razotkrivanja unutranjosti i svakodnevnog ivotasve su samo ne subverzivna, jer idu ruku pod ruku s vladajuom ideologijom.


14/15

STR. 15 / CODE RED


15/15

23/O7 O4/O9

INVENTURA JE TRAJNI PROJEKT GALERIJE NOVA KOJI

ELI PROPITIVATI TEME VEZANE ZA UMJETNOST I

INSTITUCIONALNI KONTEKST SUVREMENE UMJETNOSTI

_ TO JE UMJETNOST DANAS? _ KOJA JE ULOGA

GALERIJA? _ POLOAJ KUSTOSA? _ GALERIJA KAO

MJESTO NA RAZMEI JAVNOG I INTIMNOG PROSTORA?

_ KAKO INSTITUCIJE DANAS ODREUJU ZNAENJE I

RECEPCIJU UMJETNOSTI? _ KOME SE PRUA PRILIKA

BITI UMJETNIK? KAKVE STRATEGIJE UMJETNICI

ZAUZIMAJU U GALERIJSKOM KONTEKSTU? _ KAKVA JE

DRUTVENA ODGOVORNOST UMJETNIKA DANAS?...

SANJA IVEKOVI ELJKO JERMAN VLADO MARTEK

MLADEN STILINOVI GORAN TRBULJAK ...

CODE:REDSEKTOR ZAGREBCODE:RED [1999/2000-2004] je dugoroni projekt koji istrauje i razmatra aspekte globalne prostitucije iseksualnog rada kao specifian oblik paralelne ekonomije. Projekt istrauje analogne ekonomske modele: oneizoliranih skupina i drutvenih manjina. Projekt upotrebljava realne i virtualne prostore, te ima oblik otvorenogdijaloga izmeu umjetnika, seksualnih radnika i javnosti u odabranim urbanim okruenjima i lokalnim kontekstima.Projekt CODE:RED predstavlja prototipski pokuaj otvaranja i zajednikog stvaranja temelja za komunikacijui dijalog izmeu publike, umjetnika i zajednice seksualnih radnika.Projekt Sektor Zagreb posljednja je faza projekta CODE:RED, zamiljena kao drutveni kolaborativni projekt.Projekt se ostvaruje kao suradnja izmeu Tadeja Pogaara [p.a.r.a.s.i.t.e. museum of contemporary art] iarhitektice Anje Planiek, te ukljuuje istraivanje ne terenu, nove urbane prijedloge i modele za konstrukcijunovih urbanih [i urbanistikih] situacija u Zagrebu. Cilj projekta jest podrati javnu raspravu o tim temama tepruiti nove ideje za urgentne drutvene potrebe s fleksibilnou i novim vizijama.

Prava prostitutki su ljudska prava.[tadej pogaar]

http://www.parasite-pogacar.si

Documents

Novine Galerije Nova No1