8/2/2019 NS_1930_22_19_Truhelka

1/7

- , -

setme. Zatim strana 37 sadri kratku mD-litvu sv. Arhanelima, a na strani 38 je pre-pis, iz veitDg kalendara, kakva e biti(1850) godina.

Prepis apDkrifa P o,s 1a n i c e s n e b aZiahvata strane 39-43 pa 46-56, do, kraja.PDslanica je prepisana meavinDm crkvenD-slDvenskDg i narDdnDg jezika a tekst seznatno, razlikuje Dd teksta kDji se sada prD-daje (u izdanju knjiare TDme J'DvanDvia

i Vujia u Beogradu). Na strani 44-45,umetnut je spisak nesretnih dana u gDdini(na pr. u j'anuaru: 1, 2, 4, 6, 11, 12, 20), pre-pisan iz veitDga kalendaraj pDreenjemnaao sam u rukDpisu samo, dve greke,

valjada usled PetrDve nevetine u prepisi-vanjlL

U DVDmprikazu nisam se uputa() u Dpi-siv,anje jezika i pisma; karakter pisma vi-dee se iz prilDenih fotDgrafija nar'DitDDdabranih strana (9 i 38-39). NapDmenuusamo, jD to, da je pisac nastDjao da svoj radukrasi ornamentima, pa je mesto taakastavljao, veriice Dd sitnih kruia, a na po-etku i na kraju pojedmih odeljaka su tra-ke Dd ornamenata (krui a, ukrtenih crta,

zvezda i 51.). Najpotpuniji je Dmamenat sastilizovanim drveem na strani 9, gde pDi-nje San BDg'Drodim.

Dr. Milenko S. Filipovi.

JEDNO ZANIMLJIVO PISMO BOSANSKOG HISTORlARAFRA ANTE KNE EVlA.

Priopio Dr. tirD Truhelka

Listajui meu svojim starim paplIJlIla,dDpalo mi je ruku i10VDpismo, to, ,ga radizanimlj,iva sadraja priopujemo Pisac jestarina Era Ante Kneevi, bDsa1lJskiMStD-

riar i rodoljub, ,jedan od najistaknutijih bD-sanskih intelektualaca prDlDg stDljea, kojiuz Fra Jukia i Fra Grgu Martia sainja-vae ,dinu triadu meu kulturnim pregaD-eima sVDga dDba.

Kada sam 1886. do,aDu Sarajevo, da ure-dim bDs.-herc. zemaljski muzej, pratio, deFra Ante s najveim interesom mDj rad tesmo, bili u ivljoj prepusci a jedno, Dd nje-govih pisama je DV,O,to ga !p,riopujem. ZabDIje razumijevanje sadraja, treba parrijei pripDmenuti. Pismo se odnosi na dvapitanja, kDja su u ono doba bila od veeginteresa. Jedno, je, tada oSDbito aktuelno"pitanje o bDsanskDm ,grbu. Kako je pDmato,ministar je Kallay hUo dati BDsni pDsebnigrb, kD,jime Ise !zemlja u okviru mDnarhije

isticati kao, zllJseooa dravna jedinica i Dnse Dbratio u Zagreb i zamolio, RakDga damu u tDj stvari 'stavi histDriki osnovanipre,dlDg.U ,isto,vrijeme pDzvan je i D. ThaI-160zy kao, magjarski histDriar, da i DnpredlDi svoj pl'D,jekt. Doim je Raki pred-loio, grb, o, kDmu Fra Ante u ovom pismudDsta Dpirno ,gDvori, sa magjarske je stra-ne kao, grb BDsne predIDen grb Rame, kako,se nalazi u tDljnikDmgrbDvniku i na mnD-gim ugar,skim heraldinim i sfragistikimspDmenicama, 'jer su Magjari identificiraliRamu sa BDsnom. I tako je ovaj grb - ma-em 'DbDruana ruka pDsta'D bosanskim a uneku ruku i t. zvo ,.AnsprucbiswaplPeD zaMagjare.

Era Ante o magjarskDm !predlogu nije

bio, obavijeten i zato, Dn polemizira samo

protiv RakDvDg prDjekta i to, s pnnim pra-V,Dm,a ar,gumentima, kDje 'Dn navDdi mDese dodati i taj, da Ije Raki grb, kD,ji se na-lazi rna rnDvcima Tvrtka II. (a ne kako, se

Dnda krivo, mislilo Tv.rtka I.) i Tome, kriV,Draz,umiD, ,jer ono, romanskD T iSpDd krunedrao je za kraljevski plat a ne za kra-ljev inicijal. Fra Ante razlae u pismu dD-sta ,Dpirno Isvoje miljenje o pitanju bD-sanskDga grbaj ali ,ja sam ve ,Dnda - prije41gDdinu - znao, ,da fojniki grbovnik nijenll!jstarije vrelo, za bosansku heraIdiku, jersam u Stwssmajerovoj ,galeriji slika u Za-grebu vidio, rodDslovlje bosanskih kraljevanaslikanD na pergameni -Dd P. Ohmueviai tu Ije kao bDsanski grb prikazan isti saAnddjinim .kl"stDm i cmakim glavama zakoji pledira i Fra Amte samo s tDm razli-k'Dm, da sredinji tit u grbu mjesto, pDJu-meseca i zvijezde ima krinovu krUiIlu, da-kle ,isti mDtiv kao, i na jajakDj kapiji i na

bDsanskim :nDvcima. Taj' heraldiki spome-nik prilijepIjen je na poleini ,slike, kDjapdkazuje Ikralja T,Dmu, komu 'se ukazujeIsus a ,dDSpiD~e u Zagreb kao, dar :biskupatrQlSmajera; a ka'kD.ga je 'Dnuz mnD,ge,drugestarine dobio, od bosanskih Franjevaca upi-tao, ,sam Fra Amtu, ta mu je pomato o, tDjpredaji bo,sanskih starina biskupu. OdgDvDrna DVO,pitanje nalazi se u drugDm dijelupisma. Za bDije razumijevanje ,imam i tudDdati 'par rijei. Mene je, kao tadanjeg ku-stosa zemaljsko-g muzeja upozDriD kanDnikvrhbosanski Dr. Jagati, da je biskup Str'DSl>-majer lD prije Dkupacije ,Dd bosanskih fra-tara dDbiD na uvanje mnogo, skupDcjenihstarina, ,s koj,ima Isam se, budi uzgred re-e1lJD,upDznaD pDmaui svom bivem pro-

fesDru dru lsidDru Krllljavom oko ureenja

227

8/2/2019 NS_1930_22_19_Truhelka

2/7

i postav,ljanja Strossmajerove galerije slika.Nav()de kanonika Jagatia potvrdili su miineki bosanski franjevci i uz to mi sugeri-rali, da bi d()bm bilo sada, t. j. 1888., kadatim dragoojenOlstima vie ne prijeti s tur-ske 'strane nikoja ,opasnost, sklonuti bi-skupa, da ih vrati i da se, ak{J fratri pri-v()le, pohrane '11 novo osn()vanom zemalj-skom muzeju u Sarajevu. Da o toj stvarijo to pouzdanije saznam, zamolio sam Fra.Antu Kneevia kao uesnika za razjan,e-

nje i on mi ga ,daje, dosta iJscrpno, u drugomdijelu svoga pisma.Na temelju dobivenih inf.ormacija pisao

sam biskupu Strossmajeru i molio ga, da teslike vrati vlasnicima, poto uzrok, radikoga su uklonjene iz Bosne, vie ne postojiion mi je po svom tajniku mOIlJsignoruCe-peliu poruio, da je te starine zajedno sasvojom galerijom slika predlW Jugoslaven-sIooj akademiji znanosti i umjetnosti i upu-tio me, da se obratim !Ila njena predsjed-nika dra. FrllJIl!juRakog. Od ovoga dobiosam dosta lakOllianodgovor: da je biJskupgaleriju a s njom i (Joe starine p{Jk,lonioakademiji bez ikake rezerve i da ova nekani nita vraati. U Obzoru izila je akjedna dosta zJ.ob!lla biljeka protiv mene.

Proslijedivati stvar dalje, znailo bi diratiu osinjak, po gotovo gdje ja nisam imaopravnog mandata a franjevci, koji su bili je-dino kompetentni za 'reklamaciju, drali suse dosta indiferentI1JO.Ma da mi je to FraAnte naroito dozvolio, nisam drao uput-nim, da njegovo piJsmo publiciram, jer sampredvidjao, da dranje Rakog u toj stvarine iskljuuje kriti,ku poradi koje bi moglapasti sjena i na sijedu glavu biskupa. Odonda je prolo etiri decenija i ja mislimda mogu priopiti to pismo kao kulturni do-kument, zanimljiv po svom sadrllJju i polinosti, koja ga je n

8/2/2019 NS_1930_22_19_Truhelka

3/7

1,'- 2. Dl'a lipa staroga grba Bosne (isp. studiju dr. Nikole Radojia .Odakle je preuzeo Mavro

O,bini svoj grb Bosne 7" u .Glasniku zem. Muzeja u Bosni i Hercegovini" Sarajevo, 1929. XLlst,. 103-108.) - a . Grb Bosne kako ga je usvojila Austro.Ugarska za vrijeme svoje okupacije

,.

01 svaga braka ,kralja Stjepana Ostojia?nu ovdje je slobada vladala!

Ovo nam .svjedae isti peati, i navci bo-sanski. Ni dva vladara nisu imali u svemujednake znak'Ove na peatim - isto i nov-cima - ,zato vidimo na peatima njihovim- isto s novcima - u onog samo viteza, uon'Ogviteza na 'k'Onju, u on'Og dva viteza sajednim, 01 dva k'Oplja, u onog kacigu, u onogsliku Vladara, u 'Onog 'krunu itd. - Pae,n i t i i s t i VIa dar, nije imao uviek isteznakove na peatima - isto i novcima. -Tako nam svjedai g. 1. Bajnii (u AgrarnerZeitung o. ,gobr. 203.) da je na peatu kralja

Tvrtka I. konjanik u vitek'Oj opremi, dri ulievaj ruki tit, 'sa poprienom prugom, a unj'Ojsu tri liljana; doim !knez Medo Puci(CnaMeH.CpncKH k. II. I. 32.) avaka nam'Opisuje peat istaga ,kralja KUI{U1U U mmum',a Ha zumymu Haxepe nae' u mpu Jluepa noa'naCOM' a mpu HOO'nacoM".

Ovako su dak,le pa valji Vlad'ari stavljaliave znakove; grb pako kraljevine mora'O jebiti jednak, i nepramjen;ljiv zasve. - Nit valja rei da je kaciga zastupalakrunu, jer kaciga je znak viteza, a krunavladara. - Osim taga, nije ta jedina razlika,nega jih ima i mnogo vie. - Iz ovako daklenejednakih znakovah, kak'O je mogue, sko-vati pravi grb bosanski? ta ta bi bila samovaljna ,krparija !

Dakle Basna nije imala svog vlastit'Og

gl'ba? Ovo njeki rekoe; nu kako je moguevjerovati da su sve ostale kraljevine k~aSrbija, Bugarska, Dalmacija, Hrvatska itd.pae i PokrajitUe, dapae i odlinije obitelji,imale sv'Oje grbove, a sama kraljevina Bosnaponosna nije ga imala? ta nije mague! i

ja evo ga 'zasa d vjerno narisana" stav-ljam iz poznatog Radosl1'Ovjakoje se uvauSamastanu fajnikamu pod br. 3. a an jeovaki:

Veliko polj e sa str

8/2/2019 NS_1930_22_19_Truhelka

4/7

astom. Pod zviezdom je polumjesec, u sriedib i e 1, a sa krajevah malo 1j u b i as t, icrn.

Ja ovdje neu prosudjivati: je li spome-nuto ,.Rodoslovjec Samostana Fojnikogapravi i zvo r popa Rubia, kaiko mu se pri-pi>suje, 01 je samo s n ima k s izvora Rubieva? niti: jeli ono onliko staro kako muse pripisuje, t. j. od godine 1340.? kao: danije i tko drugi to ,.Rodoslovje sastavio?ova me pitanja malo zanimaju, jer negledamtko? nego t o? Ovo pako samo ,znadem:da je ob e, s t a I n o, i n e s u m n j i v omne nje s vih fra tar a h, da je taj spo-meni,k prastari, da jim je ostao od njihovihprastarih, jo od prastarih vremenah; aHkako veli Biskup fra Gligo iz Varea u svje-doanstvu toga 'lRodoslovja 'li ama b i m-m e m ora b i 1i t e m :pore, n e m p e, acap ti v ita teR e g n i B o s nae s t u-dio s e c o n ser v atu m f uis s ec.

Rei da su ,svi fratri bili ludi pa tako vje-rovali, nedopua zdrav razum; rei da suhtjeli druge privariti, bila bi zlobna potvora;kakvu su od taike privare korist mogli imati?nikakvu! zato ,su dakle obenito vjerovali,jer su stalno drali da 'je ono sasvim istinito.

To 'lRodoslovje fratri su uviek drali kaonajdragocienjeniji spomenik, kao sveti ama-

net, pridat jim od njihovih prastarih za spo-men njihove stare, i davne prolosti, te takostrogo uvati, da nije bilo pripueno po-gledu ni svih fratarah, a kamo li svjetovnja-kah; i ja isti mogu svakog uvjeriti, da prem-da sam vie putah trlliio da ga vidim, nunigda mi se nije dozvolilo, dok mi ga god.1863. jedan prijatelj kradom nepridade, tesam iste godine i,z ,njeg opisao grbove Po-krajinah, i Plemiah u ,.Zvie z d i Z a-dar s k o i. Nu zato tako strogo uvati,ako ga nisu istinskim drali? uvali su dakle,jer su znali da je vriedno da se uva.

Jo nam je poznato, kako je BonjakFra Marko korojevi toga ,.Rodoslovjac je-dan snimak snimio, i prikazao Nad v o j-vodi Frani (t 1654.) sinu Cara Fer-

d i n and a III., koj ~ i sad u Beu uva.Da se je o ,starini, oli istinitosti to.g Rodo-slovja sumnjalo, hrez sumnje nit bise ko-rojevi usudio to nadvojvodi posvetiti, nit biga ovaj primio, i da ,se uva naredio.

Sravnimo li 'pako grbove bosanske kojenam drugi pisci priobuju kao La tri -a eva c, R o s k i e w i cz, Kor 'j e n i -N e o r i itd. 'sa grbom ,.Rodoslovjac Fojni-koga, to emo se podpuno o istinitosti, istarini ovog uvjeriti, budu da se podpunou svemu slau.

Gdje jo moramo ovu va'I1Uokolnost spo-menuti: Kor j en i -N eo ri svoj je sni-mak snimio jo god. 1595., i to ,.i zli braveo ma s tar a, koj i s ena d j eme d j us tar i m k n j i g am li bra rie M o n o-s tir ov i sve t e gore, red a s lav n oga,

230

i di n oga Baz iUe c. Taj pako "v e o-ma s tar i 1i b e r da je izvor popa Rub-ia, sam nam pisac svjedoi. Budu dakleda se Fojniki ,grb podpuno slae s grbomtog "v e om a st a rog li b r ac to se ninjemu starost, ni istinitost zanikati nemoe.

Najzad, i -samiprotivnici Fojnikog ,.Rodo-slovja svjedoe nam, kako je ono sastav-ljeno oko druge polovice petnajestoga vieka,a to je nama vie nego dosti! Bonjaci onogavriemena mogli su vidjati jo neporuenih

grbovah svoje kraljevinej mogli su se sjeatikakav je bio, sluajno da su svi bili po-rueni to nije istina; ako su ga dakle ondauinili, to su ga uinili onakog kakav je bio.

Budui dakle da se pravi grb nae kralje-vine iz peatah i novacah naih vladara skovati nemoej i budu da n3ls vani razlozisi'luju da pripoznamo stari,nu, i istinitostRodoslovja Fojnikoga, to punim pravomgrb pod brojom 3. spomenutog ,.Rodoslovjaza pra v i, ije d i n i grb kraljevine drimo.

Kad je dakle taj grb u Bosni postao?Na ovo pitanje izrino od,govoriti nije mi

m.ogue, :nu u rei ono to mislim da: jeistinito.

Na sriedi - polju - velikoga grba, 'ri-dimo mali grb. Taj i u bojama, i u svemupodpuno se slae sa grbom I Il i r ije, kog

spomenuto ,.Rodoslovje Fojniko pod br. 2.stavlja. Da je Bosna prije smatrana s r e-d i n om, 01 kako ju prozva na veleueniBiskup unji ,.S r dee m Ili r i j e (vid.Rodos!. vila, pj. I. u mom IV. svez. Prijateljabosan.) to je svakomu povjestniku poznanOjzato drim, da je taj grb najprije bio kra~je-vine bosanske. Taj je uzrok to na starin-skim ste c ima, ma e t im a, k r i e-v ima itd. on se vidi, a i danas ga mnogiKrstjani na nad gro b nek r i e v e stav-ljaju. Malo je pako nai Krstjanah, da idanas na svojim peatim, i prsteno-vi m njega nenosej znak oiti da su ga odsvojih prastarih pobatenili.

Brezkoristno je rei da su taj grb Krstjaniod Turakah poprimili, jer - kako rekoh -

mi ,ga vidimo na spomenicim koji su prijestavljeni .nego su Turci Bosnu i vidili. -Osim toga, p o lo a j turskog polumjeseca,sMvim je drugiji od bosanskog. - Timvie, to Bonjaci Krstjani nita s turmmludorijam nejmadu, jer Turci vjeruju da seje mjesec poplaio slavnog oruja Muha-medovog, pa mu .pero naklonuo u znak svojepokornosti, te i danas kad Car turski cielisvoj naslov stavlja, pie se "sin sunca, ig o s p oda r mj es e c a a Bonjaci u svo-joj Danici priznaju sjanost svoje slave, asve vee obnov.Ijenje, i pomladjivanje iste umladomu mjesecu.

Na dva u sriedi prikriena stupa na ve-likom grbu - polju - dvi su glave ovjen-ane, i znae dvi kraljevine: b o s a n sk u, is r b s k u, jer su se vladari bosanski sm.atrali

8/2/2019 NS_1930_22_19_Truhelka

5/7

iedinim, i samim zakonitim gospodarim kra-'ljestva sI1bskoga, koje jim je ostalo od starihnjihovih; oli kako veli slavni Tvrtko I..npujecmoJl' MOUX' npjepooumeJl' 10cnooe cp'-

neKe"

Ovo pravo isti spomenuti Tvrtko i inomje posvojio. Na 2. Proso 1364. umro je Car

Uro, i u njemu muka loza Nemanjia.Tvrtko nije htjeo nita znati za kneza La-:zara, nit .za Mrnjavia, koji nisu izlazili odkni kralj~ke, nego je sebe jedinog za za-konitog gospodara srbskog smatrao; tim vieto je proizlazio od Jelisave keri srbskogkralja Stjepama Dragutina; (Zato on godine1376. noda u Mileevo, i nad moima S. Savesrbskog prosvietitelja okruni se za kraljaSrbskog, i tako oba kraljestva sebi pripoji;a to mu pravo i ostaile vlade, kao Dubro-vaka, Mletaka, Ugarska itd. priznadoe.Nu ujmo ka'koon sam

8/2/2019 NS_1930_22_19_Truhelka

6/7

djete, a i ja sam njega !tavaa, i ljubiO' upravkao moga otca, te mu odmah odvratih: ,.Pre-uzvieni! ja sam pripravan svaku Vau eljuizpuniti, samo ako mi hude moguel

On ,.Vi .te sadastaV'ljen za upnika uBosni; adreoite se upe, iabeajte mi da eteovdje u Djakovu astati, a ja tu kad Vaeg

dobrog atar,jeinstva to i%;poslovati. .Ja ,.Drage volje preuzvieni! da je i to

vie! ja se dakle upe adriem, i obeajem 'uDjakavu o9tati; a avo u i pismeno momustarjeinstvu .javiti.

On "DobrO'IZnajte, ja liam doznao da 6e uVaim samosta.nima nalam savim krlllSIlihsta-rinah, pa liam molio Vae starjeinstvo nekmi jih ustupi, !pa u jih staviti u Muzeum uZagrebu, a Vae je dobra staorjeinstvo mojumolbu uslialo; dakle Vi ete odmah u Bosnupoi s mojim umjetnikom Do.neganijem; tonadjete, pokupiti, i avamo doniti.

Na te riei ja se na polu ilZgubih,te malose sabravi, rekoh: Preuzvieni! tim inom Viete ogorati srdca svih Balnjakah, Vi etenas sve gromo ucvie'liti!

On ,.A jer?Ja "Nae starjeinstvo Vama kao .hosan-skomu Billkupu, kao osobi tam :bosanskomdobrotvoru, ,kao dobrotvoru cieloga naeganaroda nita nije moglo IZanikati, nu taj inlive e nas aalastiti! One su stvari kroz vievjekovah uvane kao IIvetiamanet koj se pri-daje iz ruke, u ruku; koje su nai atci uu-vali od tolikog na6ilja turskoga; pae, ikadsu jim samostani od okrutne ruke sa svimnjihoviomimanjem u lug, i pepeo uinjeni, onisu one stvari opet uuvali; a sada da namjih Vi, i to Vi aduzmete?1 To je alost-no!- Ovdje ja uze sa 'zemlje jedan kameni,te nadostavi. ,.Yidite li? ovaj pilja!k nitanevriedi, al da nam je ostavljen od naihprastarih a:a spomen, i .za pokazivanje njiho-vih zgodah, i nezgodah, mi -bih ga vie cie-

nHi, i bolje uvali od ikakva dragog kamena,a kamo li da neuvamo anako vane spo-menike!",

On zaudj.en "Pa ta mi prije to nerekostemoje djete?

Ja "Jer mi niste kazali da ete ,to initi,a ja 'bih Vam rekao!

On "AH neplaite 'se! one ese stvari ,smje-stiti u Z3!grebu sam o da k iza Vasosvanu balja vreemna, pa e Vamse opet pavratiH; a osim toga jau u znak zafalnasti ad svakestvad slian primjerak initiu i n i t i, i Va i mila mo s t an i m p o-dar i t i; dakle Vi nesamo neete nita j,z-gubiti, nego pae ete dabiti... a i mi moiemo za nd Muzeum sline primjerke ui-niti ...

O daljnjem naem rlllZgovoruneu govoriti.Ovako dakle ja, i DonefaDi dodjemo uprav

u Fojnicu. Jur na putu ja um doznaO', kako

232

je njeki zlobnik mene, i Biskupa najgadnijeoklevetao, te :kakO'je malio ondanjeg Pra-vincijala MPO Fra Miju Guju nek mi pripriei povratak u Djako, a ovaj prid vieosobah izjavio da e to ui,niti. I zbilja spo-menuti Provincijal u prisutnosti pok. Fra,Bone Periia, i Fra Stiepe OrIovca - pro

ita mi pismo preuzvienog Biskupa, kajinmoli da me ostavi u Djakovu, i na kog c i-tanja vie sam !putah pocrvenio, jer znam daonakih pofalah nisam zasluio, pa onda minaredi, da pokupim stvari u Manastirima sDoneganijem, i 'odmah da idjem' u mojuupu, u Varcar, a sa svom strogost ju zabranimi povratak u Djakovo; to sam ja ,sve Bi-skupu saobio.

Dakle ja i Donegani pokupilismo po Sa-mostanima ,sve to nam se je svidilo. Svakestvari koju smo iz kojeg samostana uzeli, jasam toan dvostruk popis uinio, i jedan pri-dao dotiuom Gvardijanu, a drugi Preuzvie-namu Biskupu poslao, sa stvarima koje oSmopokupili. - uo sam da su njeke stvan izDjakova povraene, jer za Muzeum neodo-brene n. pr. velika slika kralja Tome iz Su-tjeske, jer je proglaena iz novije dobe, do-im umjetnik procienitelj nije znao kako jeonu sliku pDpravljao, al bolje reku pokvarionjeki slikar iz Broda, kaD i onu na velikomoItaru u Fajnici itd. ta je paka jo po-vraeno, to li je ustanovljeno? meni nijepoznato, prem sam mnoge stvari po.znaa uZagrebu.

Za sve ovo to Vam o ovoj stvari pisah,veleu. ,g.! mogu podpunDzajamiti kao oe-vidac; nu da jo !bolje stvar upoznate, stav-ljam Vam avdje doslovce slubenis p i s, kog mi IjepridaO' spamenuti MPO FraMijo Guji Provincijal, na . DiskretonjaFDjniko, Kreevsko, i Sutjesko; a ono glasi:

.,.A Venerabile Discretorium Conventuumin Kresev,o, et - - - _1in Sutinska.

Nu m ero 128.Venerabile DiscretDrium!

Fojnica, 2. Lipnja, 1871.Na veliki dobrainioc Preuzvieni gosp.

Biskup Strossmayer koji se na svaki nainbrine, i trudi, za ,korist, i ,napridak sveganaega naroda Slavljanskoga, elei istomunarodu sakupiti, i sauvati umjetnikesta-rine, jest meni piso, ako bise kakve u naimManastirim nale, da ih i'stomu naemu Na-radu uruimo. Ja ,sam ovu elju Preuzvie-naga Gospodina saobio cielomu Dravno-mu Definitoriu, na skoranjoj CapitularnojCongregatii, ter isto 3;stno cielo Definitorie,jednoglasno, i jednoduno jest zakljuilo, da

1Jer se je sam Provincijal sporazumio

ustmeno sa . Fojnikim Diskretorijem, ta ganeimenuje, nego mjesta "F o j n i c a stavljapoteze kao gori.

8/2/2019 NS_1930_22_19_Truhelka

7/7

ja piem Priuzvienomu Gospodinu, nekapoalje svoga jednoga Umjetnika, koji tobude begenisati, da emo mu dragovoljnoustupiti; ja sam ovo odredjenje astnogaDefinitoria .saobio Priuzvienomu Gospo-dinu, koj je evo u istu svrhu poslao . o. FraAntu Kneevia bivega Spirituala u Dja-kovu, zajedno sa jednim Umjetnikom, kojaobojica liovim ,mojim pismom k Vami dolaze,a ja Vam priporuujem da iste najuljudnijedoekate, i da jim starine pokaete, ter to

je ikako mo,gue, to budu begenisati, drago-voljno ustupite. - Nemojte se ,bojati, u tommi ne emo t eto v ati, neg o d ob i t i,jerbo P r i u z v i e n i dati e nam o b-vez nic u, saV I a d 0m p otv r d jen u,da ako ikada Bosna postame svoja, da enam 'sena e b la g o, toj est n a es tar i n e p o v r at i t i. .o s i m o v oga, z ana,gradu dati e nam Priuzvienizao n est v ari koj e m i nje m u b u-dem o p r i dali, dr u g est v ari p ri-H n e o ,d i ste vrs t e, i c i ene, n a p r i-l i k u: za kr i , dat i e dr u g i; zakale, dati e drugi; 'za Paramen-tu, dat i e dr u gUj za s li k u, dat ie dr u g u itd. sve n ovo, o d i 'st e f o r-mei c i ene, i o vos v e b i t i ena mdobitak a nae starine, na ime

N a e iza n a s, b i ti e h s a u van e.Molim Va's, to budete slali, na me po-aljite, iako neete od Priuzvienoga iskati,za svato stvar prilinu, onda meni naznaite,to drugo elite imati, i ja u Priuzvienomu

vierno priobiti. Ovim pristojno Vas tuju,jesam 00. W. PP. ,sluga, i ,brat Fra MihoGuji r. s. Provincia'l.

L. S. (Peat Provincije).to se je dalje zgodilo? meni nije poznato.

Ja sam njekim naim starjeinama govorio:ako stvar nije uredjena, nek se to prijeuredi, ali jesu li me posluali? neznam! Samoovo dodajem: Stvari su vlastnistvo naihSamostanah, te se mora svaka svomu Samo-stanu povratiti; a svaki samostan morao bi

imati svoj Muzeum, te samo uz nagodu barS n im ,ke Sarajevskom Muzeumu ustupiti.Ovliko o tom.

to mi veleueni g.! piete da ete tajnuo ovom svemu uvati, jato netraim, pa~ebilo hi mi sasvim drago da cielo ovo mOJepismo bar u Listku Sarajevskog Lista"objelodanite, neka stvari saznadu i oni kojijih nepoznavaju, pa ako sam gdje - osobitoo grbu - zabasao, ,nek se o j drugi oglase,nek se pojmovi bistre, nek se istina to bolje,i jastnije pokae, jer ja kao ovjek, a oso-bito kao Krstjanin, kao svetenik i redovnik,netraim drugo nego samu istinu.

Od ostalog, ja premda sam jur star, premsasvim ,slaba zdravlja, a opet u ovoj veHkoj,iooanoj upi sam, nu ako bi Vam veleu.g.! u emu mogao posluiti, budite uvjeren

da u Vam uviek bitiNa poslugu pripravni

Fra Antun Kneevi Bonjak,katol. up. u Kotoru

PUBLIKACIJE

B y za n t o j n o,slav i c a. S b o r n i k p r os t u d i u m b y z an t s k o-s lova ns k y c hv s t a h ti. Vid a v a b y 'z a n to log i ckiikom i s e p r i S lova n s k e m ti s ta v e.V y k o n n y red akt o r M i lo W e i n-gart. Ronik 1. V Praze 1929. in 8"

p. 307.Od doba Dobrovskog i afarika ekaslavistika posveuje veliku ,panju vizanto-logiji. Kako je ogroman broj rasprava i la-naka, posveenih pitanju vizantijsko-slaven-skih odnoaja, razasut u najrazliitijim izda-njima, to se ve davno osjeala potrebaza stvaranjem strunog asopisa, koji biokupio radove nauenjaka iz raznih zemaljau reen'Oj znanstvenoj 'Oblasti. 1928. 'je godinena poticaj pretsedDiika ehoslovake Re-publike T. G. Masaryka, koji je i sam usvojim radovima pokazivao veliki interesprema pitanju o uticaju vizantijskog ele-menta na slavensku misao, stvorio se uPraguobor sastavljen od prof. Bidloa,Dvornika, Kadleca, nakon ije je smrti na

njegovo mjesto nastupio Saturnik, Kalitin-skoga, Murka, Okuneva i Weingarta - po-znatih strunjaka u pitanju vizantijsko-sla-venskih odnoaja na podruju historije,Iingvistike, prava, knjievnosti, umjetnostiiarheologije. Od toga postala je 1929. go-

dine Vizant'Oloka komisija pri SlovenskomInstitutu u Pragu, koja je sebi postavila zazadau izdavanje asopisa, gdje e seprouavati veze slavenskog svijeta s Vi-zantijom, a os.bito: vizantijski upliv naSlavene u oblasti politikoj i crkvenoj, ujezikosloviju i 'kniievnosti, historiji prava,umjetnosti i etnografiji. "Byzantinoslavica,koja e izlaziti po dva sveska na godinu,donosit e rasprave, lanke, kritike ocje-ne, te bibliografski pregled na svim sla-venskim, te na francuskom, njemakom iengleskom jeziku, Sa,drai je prve knjigeovaj:J o s e f Vaj s V iza n t i j s ka r e c e n-

zija i staroslavenski kodeksieva n e I j a Dokazuje se kako i u got.

233