nzl_11_12_2006

GO

DIN

A X

LVIII

, BR

OJ

562-

563/

2006

, STU

DE

NI-

PR

OS

INA

C, C

IJE

NA

7,0

0 kn

, IS

SN

035

1-93

84

Po

tari

na p

lae

na u

po

ti 5

1000

Rije

ka

studeni-prosinac 20062006

2

N A R O D N IZ D R A V S T V E N IL I S T

mjesenik za unapreenjezdravstvene kul ture

IzdajeNASTAVNI ZAVOD ZA JAVNOZDRAVSTVO PRIMORSKO-GORANSKE UPANIJE U SURADNJIS HRVATSKIM ZAVODOM ZA JAVNOZDRAVSTVO, ZAVODOM ZA JAVNOZDRAVSTVO OSJEKO-BARANJSKEUPANIJE I ZAVODOM ZA JAVNOZDRAVSTVO SPLITSKO-DALMATINSKE UPANIJE

Za izdavaaProf.dr.sc. Vladimir Miovi, dr.med.

UreujeOdjel socijalne medicineOdsjek za zdravstveni odgoj i promocijuzdravlja

Redakcijski savjetMr.sc. Suzana Jankovi, dr.med.;prof.dr.sc. Vladimir Miovi, dr.med.;mr.sc. Sanja Musi Milanovi, dr.med;Ankica Perhat, dipl.oecc.; Tibor Santo,dr.med.; Vladimir Smeny, dr.med.;mr.sc. Ankica Smoljanovi, dr.med.

UrednikMr. sc. Suzana Jankovi, dr.med.

LektorVjekoslava Lenac, prof.

RealizacijaWelt d.o.o. Rijeka

Rjeenje naslovne straniceDoc. dr. sc. Saa Ostoji, dr.med.

UrednitvoSvjetlana Gaparovi Babi, dr.med.Radojka Grbac51 000 Rijeka, Kreimirova 52/ap.p. 382tel. 21-43-59, 35-87-92fax 21-39-48http://www.zzjzpgz.hr (od 2000.g.)

Godinja pretplata 36.00 kn

iro raun 2402006-1100369379Erste&Steiermarkische Bank d.d.

NZL je tiskan uz potporu Primorsko-goranske upanije, Upravnog odjela zazdravstvenu zatitu i socijalnu skrb iOdjela gradske uprave za zdravstvo isocijalnu skrb Grada Rijeke.

Nije na odmet podsjetiti se: zdravlje se moe unaprijediti, zdravlje se moe (o)uvati, mnoge se bolesti i stanja mogu rano (na vrijeme) otkriti, mnoge se bolesti mogu uspjeno lijeiti (izlijeiti).

Moda su ba srce i krvoilje primjer da ili ne znamo kako, ili se neodluujemo, iako znamo kako, netom reenim koracima nadzirati vlastito zdrav-lje. Da je sve stvar sudbine, kad se radi o zdravlju, nije istina.

Jedna je od osnovnih funkcija srca i krvoilja osiguravanje dostave ener-gije svakoj ivoj stanici naeg organizma. Veliki "potroai" energije su organiza kretanje. Kako danas (mi koji nismo gladni) unosimo u sebe energiju (hranu)bez obzira na potrebe, pa kad se ne kreemo, neutroenu energiju "taloimo" ili,jednostavnije reeno: debljamo se. Kretanje, ukljuujui fiziki rad, unapreu-je i uva sustav srca i krvoilja. Uvijek treba imati na umu da za sve postojimjera, pa stoga svako pretjerivanje (kad se osjeti prevelik umor, do iscrpljenosti)prelazi u suprotnost te prije ili kasnije izazove bolest.

O bolestima srca i krvoilja nekoliko bliih podataka: 2005. godine u Primorsko-goranskoj upaniji one su bile svaki deseti

(10,01%) razlog za "ulazak u sustav zdravstvene zatite" (traenje lijenikepomoi); samo su bolesti dinog sustava bile vei pojedinani razlog (28,72%);

2005. godine u Primorsko-goranskoj upaniji one su bile uzrok smrti kod1601 osobe (47,73%); kod osoba koje su u trenutku smrti bile mlae od 60godina (dijagnoza je visoko pouzdana, za razliku od one kod starijih), bilo je 102(20,32%) umrla, to se smatra vrlo visokim udjelom u ukupnom pomoru (znaaj-niji uzrok smrti mlaih od 60 godina bile su novotvorine-zloudni tumori, s36,85%, a slijede nesree s 18,92%);

u usporedbi s Europskom unijom, pokazatelji za Republiku Hrvatsku nisuzabrinjavajue gori, ali za razliku od EU, jo su u porastu, dok su tamo u padu.

Pokazatelji upuuju na to da "prva tri koraka" u nadzoru sustava srca ikrvoilja nisu ni priblino iskoritena:

na unapreenju se, osim u djejim vrtiima, ne radi dovoljno ili se ne radinikako;

na uvanju, ako se samo promatra stanje prehrane stanovnitva (u Hrvat-skoj svaki drugi odrasli mukarac i svaka trea ena imaju prekomjernu teinu),takoer se ne radi ve od osnovne kole nadalje;

na ranom otkrivanju ne radi se, ako se pod tim podrazumijevaju odgovara-jui sistematski pregledi (pregledi kad nema znakova bolesti); cijena takvihpregleda ne moe biti razlog neprovoenja, pogotovo u usporedbi s trokovimalijeenja "prekasno otkrivene bolest";

lijeenje je za veliku veinu dijagnoza na svjetskoj razini, pa je stogaocijenjeno kao uspjeno.

Za razliku od veine drugih sustava u naem organizmu, sustav srca ikrvoilja moe se uspjenije nadzirati:

za prva tri koraka unapreenje, uvanje i rano otkrivanje bolesti treba"samo" primijeniti dostupna - raspoloiva znanja,

u sustavu zdravstvenog osiguranja treba unijeti "vie reda": ekonomski jeopravdano vie ulagati u sve oblike prevencije, - nije moralno "socijalizirati"posljedice neodgovorno rizinog ili ak nesporno pogubnog ponaanja pojedi-naca (podnijeti svima jednak raun),

nije razumno neznanjem zaputati svoje srce samo zato "to uti i radi" (2,5do 3,5 milijarde otkucaja u 75 godina ivota) i krvoilje jer to su "samo nekakvecijevi".

Zdravlje je dar prirode, ono je ope ljudsko pravo, ali i odgovornost svakogpojedinca! Bolest koja se mogla sprijeiti ili barem ranije otkriti, nije samokazna pojedincu bolesniku, ve i nepotreban teret njegovoj okolini zajednici!

Vladimir Smeny, dr. med.

SRCE I KRVOILJE KAKO IH NADZIRATI


3

Generacije i generacije knjiev-nika i pjesnika govorile su osrcu, veui uza nj osjeaje,premda ono samo ne utjee na njih,ve je za njih odgovoran mozak. Ra-zlog tomu je taj to ili znanje o mozgunije bilo dostatno, ili mozak, koji inaene moemo osjetiti, nije bilo lako pre-tvoriti u simbol. A srce kao simbol biloje i jest pravi izbor u romantici i kaotakvo nalo je mjesta u mnogim za-ljubljenikim pismima i porukama.Kao izraz ljubavi nalo se nacrtano namnogim klupama i zidovima. A kakavje tek osjeaj kad nam srce reagira naljubavni drhtaj ili pak na strah!

Znamo li gdje je?

Uza sve do sada izreeno, kada jesrce u pitanju, upravo nas osjeti dovo-de do raznih zabluda. Gotovo u pravi-lu, na pitanje gdje se srce nalazi dobi-jemo odgovor - s lijeve strane grudi.Razlog je tome to upravo ondje osje-amo da srce tue, a istina je da sejedna treina srca nalazi s desne strane,a dvije treine s lijeve, gdje se nalazi israni vrak koji je usmjeren dolje, pre-ma lijevoj bradavici, i koji osjeamokako tue.

Sva ta pogrena uvjerenja ne uzro-kuju izravnu tetu ili tee posljedice,ali otkrivaju jednu istinu - koliko jenae neznanje o srcu. U dananje vrije-me, poznavanje i znanje o naem srcuvaniji su no ikada do sada. U indu-strijski razvijenim drutvima bolestisrca ubojica su broj jedan. Na nau a-lost, dobar ivotni standard i izobiljedovode do toga da se ovjek danas kre-e manje nego ikada u svojoj povijesti.

Dok je nekada ovjek pjeice, goneisvoju lovinu ili bjeei pred grabe-ljivcima, prelazio na desetke i vie ki-lometara, danas neprestano tedi svojenoge na tetu svog srca, koristei se usvakodnevnom ivotu automobilom,dizalima, provodei velik dio dana sje-dei i koristei niz naprava koje radeumjesto njega. Tehnologija i drutveninapredak promijenili su ovjeku nainivota, no to se dogodilo s njegovimtijelom?

Ono se nije znaajnije promijeniloi, za svoj razvoj i napredak, treba rad ikretanje. Rad i kretanje jaaju nae mi-ie, a time i nae srce, koje je gotovou potpunosti graeno od miia.

Jedna minuta za svu krv

Temeljna je zadaa srca da krv tje-ra tijelom i na taj nain opskrbljuje tki-va kisikom i hranjivim tvarima, a iznjih odnosi otpadne tvari i ugljinidioksid koji, krvlju donesen u plua, iznjih bude osloboen iz tijela. Tu zada-u srce, koje je u odrasle osobe velikokao njegova aka i tei nekih 300 gra-ma, obavlja brzinom koja nas iznena-uje i ostavlja u nevjerici. Svakim ot-kucajem srce ispumpa oko 30 ml krvi.Tako, dok nae tijelo miruje, u samojednoj minuti kroz nae srce procirku-

lira sva koliina krvi koja se nalazi utijelu, a to iznosi oko 5 litara. Kadasmo u pokretu ili pri naporu, za to muje potrebno oko 10 sekundi, pri emuta koliina dosee i do 24 litre u minu-ti. U prosjeku, nae srce otkucava oko70 puta u minuti, to znai oko 100.000puta u tijeku jednog dana, a u tijekujedne godine oko 36 milijuna puta. Za75 godina, koliko prosjeno traje ljud-ski ivot, to iznosi 2 700 000 000 otku-caja. Osobito znaenje srca za ivotvidljivo je ve u najranijim fazama raz-voja ljudske jedinke, u periodu koji jonazivamo i embrionalni stadij (prva trimjeseca razvoja ploda), u kojem seupravo srce i cirkulacija prvi razvijaju,kako bi svojom funkcijom omoguiliniz drugih zbivanja u razvoju ivog bi-a.

Nije kompliciran organ

Iz navedenog moemo vidjeti koli-ke su mogunosti, znaenje i vanostnjegove funkcije u naim ivotima.Ali, kako je ono uistinu graeno? toje to da ni danas nismo uspjeli naiadekvatnu zamjenu za tu savrenupumpu, koliko god da to pokuavamo?

Na nae iznenaenje, ako smo i po-miljali da se radi o vrlo sofisticiranomorganu, srce je svojim oblikom i gra-om pomalo jednostavan organ. Sa-stavljeno je od uplje miine struktu-re koja je gotovo jasno podijeljena nadesnu i lijevu stranu. Desna strana imazadau primati krv iz tijela i otprematije u plua, gdje se oslobaa ugljinidioksid koji izdiemo, a prima kisikkoji nam je prijeko potreban za ivot.Lijeva strana prima krv iz plua i ot-

IZMEU ROMANTIKE I STVARNOSTIU popularnim pjesmama, literaturi i klasinoj poeziji niti jedan ljudski organ ne

spominje se tako esto kao to se spominje srce, simbol romantinih osjeaja. Kolikosmo samo puta uli ili proitali: junako i hrabro srce, dobro srce, kameno srce,

elino srce i tako unedogled.

SRCE


4

prema je tijelu i tkivima. Svakastrana srca ima upljinu za pri-manje krvi, koju nazivamo pret-klijetkom i koja je manja i ta-njih zidova, te veu komoru, ko-ju jo nazivamo klijetkom i kojaslui za odailjanje krvi i imadeblje zidove. Tako kod ovje-kova srca nalazimo dvije pret-klijetke, lijevu i desnu, i dvijeklijetke, lijevu i desnu. Cijevi(krvne ile), kojima krv otjeeiz srca, nazivamo arterijama:krv iz desne klijetke plunomarterijom otjee u plua, iz lije-ve klijetke u aortu, inae najve-u krvnu ilu ovjeka, a putemnje u sve druge organe i tkiva,kao i u samo srce. ile kojimase krv vraa u srce nazivamovenama. Iz gornjih i donjih di-jelova tijela, krv u srce vraajudvije velike vene - gornja i do-nja uplja vena.

Pretklijetke i klijetke nisu samoobine upljine, koje su meusobnospojene i kroz koje krv samo prolazi,one su meusobno odvojene tvorbamakoje nazivamo zalisci i koji, kada krvue u klijetku, omoguuju da se, prili-kom izbacivanja krvi iz klijetke, ta istakrv ne bi vraala u pretklijetku i timedodatno optereivala njen rad, kao ispreavala dotok nove krvi, a to seupravo dogaa kada su ti zalisci za-hvaeni boleu i ne mogu obavljatisvoju zadau. Osim zalistaka izmeusranih upljina, zalisci postoje i nailama koje izlaze iz srca, s istom za-daom - da sprijee vraanje krvi usrce, ime omoguuju jednosmjerni iprirodni protok krvi. Srane upljinekoncentrino su obavijene sranim mi-iem, koji svojim stiskanjem i labav-ljenjem smanjuje i poveava veliinukomora i time ih ritmino puni i praz-ni, ispunjavajui svoju temeljnu zada-u.

Tko upravlja srcem?

Kako srce zna kada i kako snanotjerati krv tijelom? Tko mu odreuje idaje potrebni ritam rada?

Srani mii, za razliku od ostalih

miia u tijelu, ima neke posebnosti, aoituju se u sposobnosti automatskog,jednolinog stezanja. Osim toga, sta-nice sranog miia meusobno su vr-lo blisko povezane, tvorei gustu mre-u stanica. Kako se srce sastoji od mi-lijuna i milijuna stanica, postojala biopasnost kaotinog rada kada bi se sva-ka stanica stezala vlastitom brzinom iritmom. Do toga ipak ne dolazi zahva-ljujui specijaliziranoj grupi sranihstanica koja se nalazi u desnoj pretkli-jetki, u blizini mjesta gdje se ulijevajuvelike vene, i koju nazivamo predvod-nikom sranog ritma. Iz tog centra oda-ilje se poruka ostalim stanicama naaktivnost stezanja i oputanja u pravil-nom redoslijedu, tako to se, kada krvue u pretklijetke, prvo one stegnu, azatim zapovijed dolazi do drugog cen-tra sa specijaliziranim stanicama srca,koji se nalazi na granici pretklijetki iklijetki, i u njemu se naredba dalje us-mjeruje du pregrade koja dijeli klijet-ke i dalje rasporeuje za svaku klijet-ku, koje se onda stegnu i izbace krv, anakon toga opuste, kako bi primile no-vu koliinu krvi i tako zapoele noviciklus pumpanja krvi.

Kada u naem tijelu, zbog fizikog

rada - bilo da trimo ili se penje-mo stubama, postoji poveanapotreba za krvlju, putem detek-tora u velikim krvnim ilama,pluima i drugim tkivima ta in-formacija bude ivcima doprem-ljena u centar predvodnik u srcu,koji ga potakne da kuca bre isnanije. Osim veze ivaca i sr-anog predvodnika, kontrolunad radom srca provode i hor-moni, kao to su adrenalin i ti-roksin, koji djeluju tako da ubr-zavaju ili usporavaju njegov rad.I na koncu, vratimo se na poe-tak nae prie o srcu i kako to dasrcem ljubimo i volimo, a osje-aji dolaze iz naega mozga? Zarazliku od shvaanja iz prolo-sti, danas znamo da radom srcaupravlja mozak iz dijela koji na-zivamo vazomotorni centar,smjetenog u produenoj mo-

dini, i to putem dvaju ivanih sustava,koji nisu pod naom voljnom kontro-lom i koji se nazivaju simpatikus (ubr-zava rad srca) i parasimpatikus (uspo-rava rad srca). Taj centar reagira nasnane osjeaje, kao to su strah i lju-bav. Putem ta dva sustava, kojidotiu centar predvodnik u srcu, vodibrigu o cjelokupnoj koordinaciji.

Opskrba srca energijom

Od prvog pa do posljednjeg otku-caja, za vrlo zahtjevnu zadau, srce tre-ba dovoljnu koliinu energije i kisika.Srce kao gorivo iz krvotoka uzima glu-kozu (jednostavni eer) i mast. Ener-gija za rad srca oslobaa se spajanjemkemijskih goriva s kisikom, slino kaoto se i energija oslobaa izgaranjemdrveta uz prisutnost kisika. Da bi stva-ranje energije, potrebne za rad srca,teklo nesmetano, potrebna je dobraopskrba srca krvlju, kao to je to po-trebno i drugim organima i tkivima. Zato se brinu dvije glavne arterije srca,koje se nazivaju lijeva i desna koronar-na arterija. Obje se odvajaju od aorteodmah poto ona napusti lijevu klijet-ku i lijeva srana arterija odmah se gra-na u dva velika ogranka, tako da u su-tini postoje tri velike krvne ile koje


5

krvlju opskrbljuju srce. Od tih glavnihila razvija se vrlo sloena mrea ma-lih krvnih ila koje su meusobno po-vezane, a to je vrlo vano za funkcijui vijek srca. Naime, ako se jedna odtriju ila zaepi, taj dio srca dobivat eza svoj rad krv iz druge, putem razgra-nate mree, i to nazivamo kolateralnimkrvotokom. Najsitnije krvne ile imajuvrlo tanku stijenku kako bi vrlo brzopredale miinim stanicama srca hra-njive tvari iz krvi i kisik, a preuzele

ugljini dioksid, mlijenu kiselinu idruge otpadne tvari i, kapilarama kojesvojim tijekom postaju sve vee i vee,konano putem koronarnih vena tu krvvratile, sada u desnu pretklijetku. Natakav nain srce vrlo efikasno pumpakrv za vlastite potrebe, a to iznosi okojedne dvanaestine od ukupne koliinekoju inae pumpa.

Sada, kad smo spoznali kako naesrce radi, moda e netko pomisliti daje nestala vjera da ljubav dolazi ba iz

njega samoga. Naprotiv, to ga viepoznajemo, o njemu vie mislimo i bri-nemo, ivimo zdravije, kreemo se, ba-vimo sportom, izbjegavamo stres ioputamo se. Tako dajemo srcu prilikuda dugo ostane zdravo, kako bi nampuno puta pruilo onaj dobri stari osje-aj podrhtavanja kada doivimo i osje-timo ljubav.

Neka bude stvarnost i romanti-ka!

Nikola Kraljik, dr. med.

Dakako, to ovisi o vaoj dobi, razliitim biolokim fak-torima, ali i o tome kako ivite.

Starenje svoga srca vrlo jednostavno moete usporiti, tj.pomoi mu da dugo ostane zdravo i mlado!

KREITE SE!Ponite s laganom tjelesnom aktivnosti koja vam se svi-

a, poveavajui s vremenom njezino trajanje, intenzitet(neka vam se dah ubrza, ali idite do granice dok moetegovoriti) i uestalost.

Najbolje je kombinirati aerobne aktivnosti (npr. ustrohodanje, plivanje; dobre su za srce i kontrolu tjelesne tei-ne) s vjebama snage (npr. penjanje uzbrdo ili uza stube;korisne su za odravanje optimalne tjelesne teine) i vje-bama istezanja (npr. joga; nune su za odravanje gipkostitijela).

Odraslima se preporuuje 30-ak minuta aktivnosti svakidan, a djeci otprilike jedan sat.

Osim to je korisna za srce, redovita tjelesna aktivnostunaprijedit e i vae ope zdravstveno stanje, dati vam vieenergije, umanjiti osjeaj stresa, ojaati vae kosti i miie,poboljati ravnoteu, snagu i pokretljivost.

Osobe sa zdravstvenim tegobama moraju se posavjeto-vati s lijenikom prije nego to zaponu s odreenom tjele-snom aktivnosti.

HRANITE SE PRAVILNO!Pripazite na ravnoteu izmeu kalorija koje unosite i

onih koje troite, odnosno sagorijevate. Najbolje je kombi-nirati redovito vjebanje s uravnoteenom prehranom kojasadri mnogo voa i povra, cjelovite itarice, krto meso,ribu, biljna ulja (preporuujemo maslinovo ulje).

NEMOJTE (VIE) PUITI!Primjerom pokaite djeci da se brinete o njihovu i

svome srcu i srcima svih ostalih koji vas okruuju.Neki od nas vie su skloni zdravim ivotnim navikama,

drugi manje. Slijedi nekoliko korisnih uputa kako ih usvoji-ti i/ili zadrati:

KOLIKO JE MLADO VAE SRCE? zatraite informacije o zdravlju i rizicima za zdravlje

te kako ih izbjei (npr. od lijenika, ljekarnika), pratite svoje rizine faktore (bolesti u obitelji, indeks

tjelesne teine, opseg struka i bokova, krvni tlak, razinukolesterola u krvi),

izaberite ostvarive ciljeve (ostvarujte svoj cilj korakpo korak i osmislite neto to e vam pomoi da neodustanete),

pratite svoj napredak (biljeite svoje aktivnosti i us-pjehe i nagradite se svaki put kada postignete odreenicilj),

pronaite osobe koje e zajedno s vama stjecati novenavike ili one koje e vas podravati u novosteenimnavikama,

ne optereujte se savrenou (ako koji put propustitevjebati, pokleknete pred nekom zabranjenom hra-nom ili pak cigaretom, samo se vratite svome cilju i nebrinite).

ELIMO VAM USPJEH!Kreite se! Hranite se pravilno! Nemojte (vie) puiti!elimo vam uspjeh!

Kristina DankiGrad Rijeka, Odjel gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb


6

Prema tome, potrebno je poboljatiprehranu, pojaati tjelesnu aktivnost,smanjiti debljinu i tako utjecati na sma-njenje bolesti krvnih ila (aterosklero-ze). Danas se smatra da su poeci ate-roskleroze zamjetni ve u djetinjstvu.

Poetak ivota s majinimmlijekom

Djeca koja su dulje na ishra-ni majinim mlijekom imaju ni-e vrijednosti kolesterola, i toLDL kolesterola (koji je tetni-ji). Djeca koja su bila dulje hra-njena majinim mlijekom imajuvii kvocijent inteligencije (po-kazale su neke studije).

Pothranjenost u prvim godi-nama ivota takoer je vaanimbenik za razvoj bolesti kr-voilnog sustava u odrasloj do-bi: djeca koja su u tijeku trudno-e (intrauterino) patila od neadekvatneprehrane, npr. zbog promjena na po-steljici, a budu roena u terminu, alimale poroajne teine, imaju kasnijeee krvoilnu bolest, a posebice sr-ca.

Stoga se za spreavanje tih bolestipreporua sljedee:

a) temeljna hrana tijekom prve go-dine ivota je majino mlijeko,

b) dohranu (davanje kaaste hrane)treba zapoeti nakon 4.- 6.mj. ivota,

c) djecu koja ne mogu biti na prsi-ma potrebno je hraniti gotovim doje-nakim pripravcima koji su obogaenieljezom,

d) u prvoj godini ivota treba izbje-gavati ishranu kravljim mlijekom gdjegod je mogue,

e) nakon dojenake dobi (prva god.ivota), potrebno je preporuivati, svedo zavretka rasta, raznovrsnu prehra-nu bez strogih ogranienja jer bi to mo-glo dovesti do smetnji u rastu i razvo-ju,

f) u prvih 3 5 god. treba davati

Zdrava prehrana u djetinjstvu

ZAPOETI MAJINIM MLIJEKOMBolesti krvnih ila glavni su razlog smrti u razvijenim zemljama. imbenici koji su direktno

odgovorni za nastanak tih bolesti jesu: visok kolesterol i visok krvni tlak, debljina, puenje, tjelesnaneaktivnost i eerna bolest.

djetetu punomasno kravlje mlijeko, atek nakon toga uvoditi mlijene pri-pravke sa smanjenim udjelom zasie-nih masnoa,

g) poveati unos masnoa kojesadre vie nezasienih masnih kiseli-

na (biljna ulja),h) za djecu treba ograniiti

unos zasienih masnoa i kole-sterola tek nakon 3.-5. god. i-vota, do tada ne, ali je to potreb-no provoditi do zavretka rasta.

No, promjena naina ivotaili i prehrane sigurno dovodi dosmanjenja tih bolesti. Tako jepoznato da gledanje televizijeili sjedenje pred kompjutoromdulje od 4 sata dnevno povea-va 5 puta rizik od nastanka hi-perkolesterinemije u djece.

Promicanje tjelesno aktivni-jeg ivota svakako je najvanija

preventivna (sprjeavajua) mjera zanastanak rane ateroskleroze. Sljedeapreventivna mjera bila bi borba protivpuenja, a svakako i adekvatna prehra-na, posebice u djece kod koje u obiteljiima podataka o bolestima krvnih ila,debljine ili eerne bolesti.

Prim.mr.sc.Marija Hegedu-Jungvirth,dr med.

Ako se elite pretplatiti na Narodni zdravstveni list, dovoljno je da

nazovete telefonski broj 21-43-59, 35-87-92 ili poaljete dopisnicu sa

svojim podacima (ime, prezime, adresa) u Nastavni Zavod za javno

zdravstvo, Odjel socijalne medicine, 51000 Rijeka, Kreimirova 52a.


7

Jedan od najvanijih dogaaja krozkoji mladi prolaze na putu odrasta-nja svakako je prilagoavanje namnoge tjelesne i psihike promjene ko-je nastaju tijekom adolescencije. Tje-lesne promjene koje prate psihiki raz-voj mogu promijeniti predodbu o vla-stitom tijelu i osjeaj samoga sebe.Kulturni utjecaji nameu model mra-voga tijela. To ima vaan utjecaj nastvaranje predodbe o vlastitom tijelu,na tjelesno pouzdanje i samopouzda-nje. U proteklih tridesetak godina istra-ivanja su pokazala da drutveni utje-caji, koji stavljaju naglasak na mra-vost i popularnost redukcijskih dijeta,poinju djelovati ve na adolescentnupopulaciju te su razliiti naini kontro-le tjelesne teine u adolescenciji pre-poznatljivi kao sredstvo postizanjasavrenog tijela.

Kako mladi doivljavaju svojizgled

Zbog osobne nesigurnosti, loe per-cepcije i prevelike kritinosti, mladisami sebe esto neprikladno svrstava-ju s obzirom na tjelesnu teinu i estose, iako normalno uhranjeni, vide kaopreuhranjeni. To dovodi do zabrinuto-sti zbog tjelesne teine i pribjegavanjaredukcijskim dijetama. Pritom su pra-enja nedvojbeno pokazala da djevoj-ice ne tee tjelesnoj teini koja bi bilaprimjerena za njihovu visinu i dob, vepuno manjoj, za njih idealnoj teini.Djeaci, naprotiv, sebe ee doivlja-vaju kao pothranjene i nastoje povea-ti tjelesnu teinu, uglavnom povea-njem miine mase.

to mladi misle o svom izgledu i kontroli tjelesne teine

PRIHVATITE SVOJE TIJELOKAKVO JEST

Danas je imperativ vitkosti i dobrog izgleda toliko snaan da se u mnoge djece i mladih potpunoneopravdano pojavljuje strah od vlastite debljine i tenja da se to vie priblii idealnom liku iz

asopisa, s malih ili velikih ekrana. Istraili smo to o svom izgledu misle mladi i kako sedoivljavaju.

to za mlade znae popularnedijete za mravljenje

U dobi kada je rast i razvoj u svompunom zamahu, s pravom zabrinjavapodvrgavanje redukcijskim dijetama,koje su esto medicinski potpuno ne-prihvatljive. One dijete koje provodemladi, naalost, esto ukljuuju i pre-skakanje obroka, posebice doruka,gladovanje, povraanje i zloporabulaksativa. Kako djeca i adolescentiimaju poveane potrebe za energijom ihranjivim tvarima, provoenje reduk-cijskih dijeta u doba rasta i razvoja mo-e imati mnogostruke negativne po-sljedice. Dostatan unos energije i hra-njivih tvari tijekom djetinjstva i adole-scencije ne samo da e smanjiti rizikod nastanka trenutnih zdravstvenihproblema, kao to su karijes, anemija,

zaostajanje u rastu, ali i prekomjernatjelesna teina i pretilost, nego e tako-er odgoditi ili sprijeiti nastanak kro-ninih degenerativnih bolesti u od-rasloj dobi, kao to su bolesti srca ikrvnih ila, povien krvni tlak, moda-ni udar, rak, eerna bolest neovisna oinzulinu, osteoporoza. Djeca koja suna dijeti mogu postati razdraljiva,imati potekoe s koncentracijom, pro-bleme sa spavanjem, a mogu i zaosta-jati u rastu. U djevojica koje se vie-kratno pridravaju rigoroznih reduk-cijskih dijeta, menstruacijski ciklusimogu postati neredoviti, moe kasnitiseksualni razvoj, a esto se utvruje ideficit pojedinih hranjivih tvari. Re-dukcijske dijete mogu imati i znaajanutjecaj na psihiko zdravlje, a usko seveu uz depresiju i smanjen osjeaj sa-mopotovanja. S druge strane, hor-monske promjene i promjene nainaivota, premalo kretanja i nepravilnaprehrana mogu dovesti do nakupljanjaprekomjernih kilograma koji pogodu-ju nastanku pretilosti. Pretilost je u raz-vijenim zemljama velik javnozdrav-stveni problem, ve u razmjeru epide-mije. Prekomjerna tjelesna teina i pre-tilost u mlaoj ivotnoj dobi dugoro-no pokazuju povezanost s nastankombolesti i smrtnou. Najvanija je du-gorona posljedica pretilosti u djejojdobi njezina prisutnost i u odrasloj do-bi. Negativno stereotipno ponaanjeprema pretilosti i pretilima razvija seod najranije dobi pa je stoga pretilostdiskriminirajui faktor u socijalnomokruenju.


8

Jesu li mladi zadovoljni svojomtjelesnom teinom

Prema rezultatima nedavnog istra-ivanja u Hrvatskoj, svojom tjelesnomteinom nezadovoljna je treina dje-aka i polovica djevojica u dobi od 15godina. U toj je dobi trenutno na dijetiili bi eljelo smraviti vie od petinedjeaka i vie od polovice djevojica.Udio djevojica koje ele smraviti po-veava se s dobi, a udio djeaka kojiele smraviti smanjuje se. Objektivni

odnos tjelesne teine i visine (indekstjelesne mase) pokazuje da je u toj istojdobi samo 7% djevojica i 17% djea-ka pretilo ili poveane tjelesne teine.Stoga je nedvojbeno da je percepcijavlastitog tijela kod djevojica od 15godina nerealna i da ih navodi na ne-potrebne redukcijske dijete. Ako imelimo pomoi, tjelesnu teinu potreb-no je najprije objektivizirati (za to po-stoji mnogo prihvatljivih skala) te, akoje potrebno neto korigirati, svakako

uvesti redovitu tjelovjebu i kontroli-rano ograniiti unos pojedinih namir-nica, uz savjetovanje s lijenikom. No,najvanije je osnaiti i ohrabriti mladuosobu u prihvaanju sebe i u dobromosjeanju u vlastitom tijelu. Korekcijei oblikovanje trebaju biti u funkciji op-eg dobrog osjeanja, a ne sami sebisvrha - jer tada e ta svrha biti proma-ena.

Darko Sambol, prof. psiholog

Suvremena prehrana - TO JEDEMO

KAKVOA HRANE i mogui izborHrana je jedan od najznaajnijh vanjskih initelja od utjecaja na kakvou ivota izdravlje ovjeka. Korisnost ili tetnost ivenih namirnica, raspoloivih dananjem

ovjeku, spadaju u najelementarnije znaajke prehrane.

Kakvoa namirnica izuzetno jevana znaajka za ovjekaprilikom njegovog svako-dnevnog izbora hrane, i to s dva osnov-na aspekta: sadraja korisnih nutrije-nata i sadraja nepoeljnih i tetnih tva-ri.

Genetski modificirani organizmi(GMO) u hrani

Danas se u svijetu mnogi strunjacispore u pogledu koristi ili tete prili-kom konzumacije genetski modifici-rane hrane. Kako ta vrsta hrane postojiu masovnoj uporabi tek od 1996. godi-ne, to je sigurno proteklo premalo vre-mena, uz premalo napravljenih istrai-vanja o utjecaju takve hrane na zdrav-lje ovjeka i ivotinja, da bi se mogladonijeti kvalificirana odluka o korisno-sti ili tetnosti takve hrane na dulji rok,tim vie to se svaka modifikacija radipomou drugih gena, s drugim pomo-nim sredstvima i s drugom svrhom.

Neka zapaanja i istraivanja sva-kako upuuju na oprez. Ve se sadamoe rei da je mogu rizik za zdravljeljudi pri konzumaciji takve hrane, kojije posebno izraen kroz pojave alergi-ja, otpornosti na antibiotike, ali i kroz

mogua oteenja pojedinih organa iliimunolokog sustava ovjeka. Ve isame alergije mogu uzrokovati mnogotea stanja od obine nelagode, jer mo-gu dovesti i do anafilaktikog oka,opasnog za ivot.

Tako su nutricionistika istraiva-nja u Americi pokazala da se 1999.-2000. godine broj ljudi alerginih nasojine proizvode poveao za 50%, tose pripisuje poveanoj potronji GM-soje, ime je ona prvi put svrstana nadrugo mjesto alergena. Takoer se po-kazalo da su, npr. tetni ihibitori tripsi-na, koji se prirodno nalaze u sojinimproizvodima, poveani za 27% u GM soji.

Neka su istraivanja pokazala da jedobiveni GM-krumpir uzrokovao od-reena oteenja u organizmu takora,za koja se pretpostavlja da ih uzrokujevirus, koji je kao pomono sredstvokoriten pri spajanju gena krumpira.

Kod nekih vrsta GM-hrane mogu-a je i pojava otpornosti na antibiotike,jer se prebacivanjem odreenih genaprebacuju i geni-markeri za otpornostna antibiotike.

Jo uvijek se za GMO hranu moesamo zakljuiti da ona ne moe biti

dovoljno pouzdan element zdrave pre-hrane i da ju treba po mogunosti iz-bjegavati.

Biljna hrana i preraevine

Kakvoa biljne hrane ovisi o ita-vom nizu elemenata - od proizvodnjedo transporta i prerade, to jest:

Da li su namirnice proizvedene kori-tenjem prirodnih ili umjetnih gnoji-va?

- Koritenjem umjetnih gnojiva(koja se sastoje od samo tri kemijskaelementa: duika, kalija i fosfora), vre-menom se osiromauje tlo pojedinimkorisnim mineralima, pa su namirniceu intenzivnoj proizvodnji nutritivnovrlo siromane to znai slabe ka-kvoe.

- Nekontroliranim koritenjemumjetnih gnojiva s veim sadrajemduika (posebice u prihrani biljaka -zbog mnogo intenzivnije vegetacije),namirnice sadre velike koliine nitra-ta, kod kojih se u probavnom sustavudjelovanjem fermenata jedan dio pre-tvara u nitrite vrlo opasne spojeve(kancerogene). To se prvenstveno od-nosi na lisnato povre, kao to su razne


9

vrste salata, radia, celera, perina, pi-nata, blitve, kelja, te na korjenastopovre, kao to su rotkvice, korabe, ci-kla, mrkva.

Da li su namirnice proizvedene ko-ritenjem zatitnih sredstava - pe-sticida, herbicida i fungicida, da lisu ta sredstva koritena u dopute-nim koncentracijama te da li je zanjih osigurana karenca, ili su pakproizvedene bez uporabe tih sred-stava?

- Nekontroliranom primjenom za-titnih sredstava u proizvodnji biljnehrane i neosiguranom karencom zanjih, zdravlje ljudi vrlo je ozbiljnougroeno. Time su pogoene gotovosve vrste povra i voa, pa i mnogihnjihovih preraevina.

- Hrana dobivena od GMO nije sa-svim zdravstveno pouzdana zbog broj-nih alergija, pa je treba izbjegavati uvi-jek kada je druga vrsta hraneraspoloiva.

tivima i u kojim koliinama, ili subez aditiva?

- Raznim se trajnim proizvodima ustaklenkama (voe, povre, voni so-kovi) radi dugog uvanja, a i radi oku-sa, konzistencije i izgleda, dodajurazliiti aditivi, koji mogu izazvatialergije i druge zdravstvene poteko-e.

Da li namirnice sadre velike koli-ine nekvalitetnih, nepovoljnih - ra-finiranih i koncentriranih sastoja-ka, kao to su rafinirani ugljikohid-rati u obliku kroba i eera te rafi-nirane i hidrogenizirane masne ki-seline u transobliku ili su svi sastoj-ci namirnica prirodni, sa svojimprateim nutrijentima minerali-ma, vitaminima, vlaknima i osta-lim fitonutrijentima?

- Mnoge industrijski proizvedenenamirnice biljnog podrijetla bogate sutzv. "praznim kalorijama" (razni rafi-nirani ugljikohidrati), koje dugotraj-nom konzumacijom izazivaju kroni-ne bolesti kod ovjeka, ovisno o njego-voj predispoziciji. Takoer, mnoge in-dustrijski proizvedene namirnice sadr-e masne kiseline u transobliku (kaonpr. hidrogenizirane masti u oblikumargarina), koje izazivaju brojne po-remeaje u organizmu.

Meso, mlijeko, jaja i preraevine

Kakvoa tih vrsta namirnica ovisi osljedeim elementima:

Da li je prehrana ivotinja, od kojihdobivamo namirnice, prirodna i is-pravna ili je bogata dodacima i ke-mikalijama, koje e se neminovnopojaviti u znatnim koliinama u nji-ma? To se odnosi na domae ivo-tinje, na divlja te ribu koja se loviu zagaenim vodama i sve vie uz-gaja u zatvorenim vrlo esto zatro-vanim, akvatorijima (posebno tunai losos).

Da li su ivotinje od kojih koristi-mo namirnice zdravstveno isprav-ne?

Da li se ivotinje od kojih dobiva-mo namirnice lijee kakvim lijeko-

Da li su namirnice uzgojene i ubra-ne u okoliu koji je kemijski ili ra-dioloki zagaen (u gradovima ioko gradova, oko prometnica, tvor-nica, termoelektrana i nuklearnihelektrana)?

- Danas na tritu ima mnogo biljnehrane koja se uzgaja ili ubire na kemij-ski izuzetno zagaenim podrujima at-mosfere, tla ili vode. Treba izbjegavatihranu za koju je nepoznato mjesto pro-izvodnje.

Da li su namirnice proizvedene odgenetski modificiranih organizama(GMO) ili su dobivene prirodnimodabirom biljaka?

Da li su namirnice svjee (koliko jedana prolo od njihovog ubiranja ikako su uvane do njihove konzu-macije)?

- Stajanjem namirnice gube mnogeod svojih korisnih prirodnih tvari zbograzgradnje pod utjecajem topline, zra-ka, svjetla, bakterija i gljivica (prven-stveno vitamine i fitonutrijente).

- Pod utjecajem nekih bakterija, ni-trati sadrani u namirnicama pretvara-ju se u nitrite za zdravlje opasne spo-jeve (kancerogene).

Da li su namirnice nakon ubiranjatretirane zatitnim sredstvima radiduljeg uvanja, te kojim sredstvi-ma i s kakvom karencom?

- Zbog osiguranja namirnica odpropadanja (gnjilenja, trulenja) u vre-menu od ubiranja do prodaje, mnogenamirnice umau se u razne vrste ke-mijskih otopina i to je postala redovitapraksa za sve vrste voa i povra. Ta-kvi postupci ponekad su bez dovolj-nog nadzora i postaju danas jedan odozbiljnih problema prehrane.

Da li su namirnice u tijeku preradezbog konzerviranja i drugih razloga"prebogate" aditivima, kakvim adi-


10

procesuiraju da gube mnoga svojanutritivna svojstva, ili su prirodni?

- Mlijeko i neke mlijene prerae-vine se, radi duljeg uvanja, termikiobrauju sterilizacijom na relativno vi-sokim temperaturama (tzv. trajno mli-jeko), kojom prilikom se unitavaju ne-ki vitamini, preformiraju se neki kori-sni spojevi bjelanevina (kazein) s kal-cijem i fosforom, postajui beskori-snima. U probavnom sustavu ovjekamoe doi, umjesto do razgradnje ko-risnih nutrijenata, do njihovog trule-nja. to je mlijeko trajnije, to je, zapra-vo, loije kakvoe.

Namirnice na domaem tritu

I u Hrvatskoj je, naalost, stanje snamirnicama na tritu vrlo zabrinja-vajue jer ne postoje dovoljni meha-nizmi kontrole svih namirnica, prven-stveno na trnicama, gdje individualniproizvoai i preprodavai pod nazi-vom domae hrane prodaju razliite ra-tarske proizvode, ali ponekad jako za-gaene kemikalijama i nitratima (nataj nain obezvrijeene i opasne proiz-vode). Tako nabavljene namirnice mo-gu biti vrlo opasan izbor hrane za o-vjeka.

Situacija je neto drukija u veli-kim trgovakim lancima, koji nabav-ljaju proizvode od velikih proizvoa-a, kod kojih u veini sluajeva posto-je struni kontrolni mehanizmi proiz-vodnje i ispravnosti namirnica. Takvenamirnice sigurno su preparirane raz-nim kemikalijama, ali najvjerojatnijeu doputenim koliinama i odgovara-juom karencom. Meutim, takve na-mirnice potpuno su osiromaene u po-gledu korisnih nutrijenata, jer nisu do-voljno svjee zbog transporta, a zbogkoritenja umjetnih gnojiva sadre iznatne koliine nitrata. Takoer, zbogintenzivne proizvodnje na vrlo ograni-enom i iscrpljenom zemljitu, siro-mane su korisnim nutrijentima (vita-minima, mineralima, fitonutrijentima).

Idustrijski preraena hrana, koja jesvima dostupna u ogromnim koliina-ma u svim trgovinama, najee je nu-tritivno bezvrijedna i predstavlja samo"prazne kalorije" ("junk food"), a uz to

je jo i prebogata raznim dodacima,bilo radi spreavanja kvarenja, bilo ra-di boljeg okusa ili izgleda. Ti dodacihrani imaju ponekad i vrlo nepovoljnezdravstvene efekte. Kod te hrane neop-hodno je provjeriti deklaraciju, u kojojsu navedeni dodaci hrani, te takve po-datke usporediti s podacima moguihtetnih uinaka na ljudsko zdravlje.

Proizvoaa zdrave hrane u tzv.ekolokoj proizvodnji, koji koriste pri-rodna gnojiva i ne upotrebljavaju ke-mijska zatitna sredstva, ima relativnomalo, pa su za veinu ljudi zapravonedostupni. Osim toga, tako proizve-dene namirnice obino su i skuplje.

Dobar izbor namirnica

Za ispravan izbor kvalitetnih na-mirnica stoji na raspolaganju nekolikomoguih naina:

Svakome, kome su dostupne namir-nice iz ekoloke proizvodnje ili odprodavaa zdrave hrane, opskrba iztih izvora svakako je vrlo dobar iz-bor.

vima neposredno prije ili u tijekuproizvodnje namirnica (posebnoantibioticima), ili se za vrijeme li-jeenja namirnice od tih ivotinjane koriste?

Da li se proizvodi od ivotinja kori-ste u svom prirodnom obliku ili se,radi zatite od kvarenja, preparira-ju mnogim kemijskim sredstvima?

- U mesne preraevine industrijskeproizvodnje redovito se dodaju nitrati initriti (kao i drugi konzervansi), zbogjakog antimikrobnog djelovanja i za-tite od kvarenja.

- Jaja se zbog zatite od kvarenjaprije isporuke trgovinama potapaju urazne kemijske otopine. Treba provje-riti kakva su to sredstva i da li imajutetnih djelovanja na zdravlje ovjeka.

Da li se proizvodi od ivotinja tako

Tu je i mogunost nabave namirni-ca od ljudi koje poznajete, kojimavjerujete i za koje sigurno znate ka-ko proizvode svoje namirnice. Tosu poznanici, prijatelji i rodbina.Hrvatska je relativno mala zemlja,gdje svi ljudi koji ive u gradovima


11

imaju nekog svojega na selu, u ko-ga mogu imati povjerenja.

Dobra je i vlastita proizvodnja bilj-nih namirnica u malim vrtovima zaosobne potrebe, na principima eko-loke proizvodnje, na vlastitoj iliiznajmljenoj zemlji nedaleko odmjesta stanovanja. Obrada vrtaujedno je i izvrsna rekreacija, uzkoristan boravak u prirodi i izuzet-no zadovoljstvo uzgajanja biljaka.

Pripremanje vlastite zimnice odpovra i voa iz vlastitih ili iznajm-ljenih vrtova, ili od namirnica kup-ljenih od poznatog proizvoaa, ta-koer je dobar izbor.

Nabava mesa, jaja i mlijeka isklju-ivo od poznatih proizvoaa i poz-natog podrijetla, uz pregled dekla-racija o aditivima, jedna je od mo-gunosti izbora.

Isto je i s nabavkom ribe ulovljeneu istim vodama te izbjegavanjemkoritenja ribe uzgojene u ograni-

enim akvatorijima, s problemati-nom kvalitetom vode i ishranom ri-ba, kao i s uporabom ribe manjegrasta (npr. srdela), koje u sebi mo-gu sadravati manje koliine otro-va zbog kraeg ivotnoga vijeka.

Povratak proizvodnji biljne hranena ekolokim principima danas modaizgleda korak unazad, ali naalost, toje jedini pravi put, jer analiza hrane(naroito polugotove i gotove), koja sedanas prodaje u razvijenim zemljamazapada (pa i kod nas), pokazuje da jetakva hrana potpuno osiromaena usvemu to je ovjejem organizmu po-trebno i predstavlja samo "prazne ka-lorije", a bogata je opasnim i nepoelj-nim tvarima. Ljudi koji se time hranemoraju gutati ogromne koliine suple-menata da bi nadoknadili nedostajueminerale i vitamine. Meutim, i ti su-plementi samo malo popravljaju sta-nje, jer su ponekad problematinih efe-

kata - proizvedeni sintetskim putem iliod genetski modificiranih organizama,a ponekad i u takvim spojevima ije jeiskoritenje u organizmu slabo.

Svakodnevna prehrana ljudi, bazi-rana na jeftinoj industrijskoj proizvod-nji hrane (tzv. "junk food" ili visoko-kalorine i nutritivno bezvrijedne hra-ne), koja je postala uobiajena u razvi-jenim zemljama, ali je zahvatila i ne-razvijene, zbog relativno jeftine proiz-vodnje, neminovno vodi u epidemijuprekomjerne mase (debljine), a isto-vremeno s nedostajuim brojnim mi-kronutrijentima, te tako kroz dulje vri-jeme do sigurnog razvoja mnogih kro-ninih i vrlo tekih bolesti, to pokazu-ju brojne statistike. Prva dva glavnauzroka smrti u svijetu, a i kod nas, jesubolesti krvoilnog sustava i malignaoboljenja, za koje je jedan od glavnihuzroka upravo takav nain prehrane.

Stjepan aban, dipl. ing.

Vanost tjelesne aktivnosti u djece

Ulaganje u zdravljeDjetinjstvo, a posebice predkolsko razdoblje, najosjetljivije je i najranjivije ivotno doba.

Ono odreuje kakvo e biti zdravlje odrasle osobe.

Zdravlje djece vano je jer sprjea-va invalidnost u odrasloj dobi. Nor-malni rast i razvoj djeteta preduvjet suzdravlja, a za to je neophodna pravilnaprehrana.

Zapoeti igrom

U odraslih, o tjelesnoj aktivnostiovisi kondicija (izdrljivost) odrasleosobe. Tjelesna aktivnost i kondicijautjeu na razvoj bolesti krvoilnog su-stava. U djece se slina povezanostspominje tek odnedavno.

Pozitivni su uinci redovite tjele-sne aktivnosti na zdravlje kardiovasku-larnog sustava:

poboljanje cirkulacije, prevencija debljine,

poveanje koliine zatitnogHDL-kolesterola u krvi,

smanjenje koncentracije LDL-kolesterola i triglicerida,

smanjenje krvnog tlaka (RR), povoljno djelovanje na metabol-

izam eera i na sustav zgruava-nja krvi,

smanjenje stresa, koji stezanjemkrvnih ila sudjeluje u nastankuateroskleroze,

prevencija osteoporoze, obnavljanje energije, poboljavanje sna i samopouzda-

nja, smanjenje anksioznosti i depre-

sije, smanjenje pojavnosti raka debe-

loga crijeva, poveanje entuzijazma, optimiz-

ma, miine snage.Sva bi djeca trebala svakodnevno

biti aktivna u skladu s njihovom dobi,spolom i postignutim stupnjem psiho-motornoga razvoja. Za postizanje iodravanje kardiovaskularnog zdrav-


12

lja trebalo bi se baviti intenzivnom tje-lesnom aktivnou, poput sporta, plesaili druge aktivnosti, barem 3 puta tjed-no po 30 minuta. Odgovornost za (ne)-bavljenje tjelesnom aktivnou imaju:roditelji, edukacijske ustanove(vrtii,kole) i itavo drutvo. Zdravstvenidjelatnici trebaju poduavati javnost odobrobitima tjelesne aktivnosti.

Aktivna mladost, aktivna istarost

Vrijednost je bavljenja tjelesnomaktivnou u djetinjstvu:

usvajanje aktivnog ivotnog sti-la: aktivno dijete aktivni od-rasli,

smanjenje broja oboljelih i umr-lih od kardiovaskularnih bolesti,od njih trenutno umire svaki dru-gi hrvatski dravljanin,

smanjenje tjelesne teine; tjele-sna neaktivnost znaajan je uzrok

debljine u djece, odgovornija jeza pojavu debljine nego to jeprehrana,

tjelesna aktivnost i motorikasposobnost izravno utjeu na zd-ravlje.

Preporuke su za djecu: sva djeca u dobi od 5 i vie godi-

na svakodnevno trebaju sudjelo-vati barem 30 minuta u zabavnimaktivnostima umjerenog intenzi-teta

intenzivnijom tjelesnom aktivno-u baviti se barem 3-4 dana tjed-no po 30 minuta,

umjesto 30-minutne aktivnosti ucijelosti, moe se raditi i 2x15 mi-nuta, ili 3x10 minuta, zabaviti seintenzivnijim aktivnostima pri-kladnima njegovoj dobi, spolu istupnju tjelesnog i emocionalnograzvoja,

poticanje djece da budu tjelesno

aktivna od poetka ivota vrlo jevano,

tjelesna aktivnost vana je za raz-voj spretnosti,

tranje, skakanje, bacanje, uda-ranje, igre s loptom vane su zarazvoj koordinacije,

mala djeca trebaju sudjelovati utjelesnoj aktivnosti barem 30 mi-nuta dnevno, a predkolska djeca(vrtika) barem 60 minuta.

Dojenad i mala djeca koja rano udjetinjstvu usvoje tjelesno aktivan i-votni stil - motoriki su spretnija i ima-ju vee zadovoljstvo pri aktivnostima.Redovita tjelesna aktivnost trebala bibiti dio zdravog ivotnog stila. Zapam-ti: poetak spreavanja bolesti krvoil-nog sustava pomakao se u najranijuivotnu dob.

Prim.mr.sc. Marija Hegedu-Jungvirth, dr.med.

Tjelesnim vjebanjem i prehranom do kvalitete ivota u starijoj populaciji

UITAK, BEZ VOJNE DISCIPLINEDanas je potpuno jasno da je stupanj zdravlja odraslih, osim nasljednih faktora i

utjecaja okoline, znaajnim dijelom odraz razliitih aspekata naina ivotapovezanih s obiteljskom tradicijom, kulturolokim i socioekonomskim okoliem. U

mozaiku faktora povezanih s nainom ivljenja (nepuenje, neovisnost o alkoholui drogama, zdrav nain prehrane, otpornost prema stresu i infekcijama) tjelesno

vjebanje predstavlja vaan udio.

Tjelesno vjebanje podie razinupsihofizikih i funkcionalnihsposobnosti, koje su osnovnipokazatelj stupnja zdravlja. Stupanjzdravlja, s druge strane, jedna je odosnovnih odrednica razine kvalitete i-vota, to je posebno uoljivo od sred-njih godina ivota nadalje, pa upuujena zakljuak da su redovito tjelesnovjebanje starijih i pravilna prehranavaan uvjet kvalitete njihova ivota.

Korisnost stalne tjelesneaktivnosti za zdravlje starijih

Ljudski je organizam evolucijomformiran za lokomociju, samim tim tje-lesna aktivnost potrebna mu je da bipravilno funkcionirao. Visoki kapaci-teti fizike sposobnosti predstavljajupozitivan kriterij zdravlja. Tjelesna ak-tivnost povezana je s tri aspekta zdrav-lja: somatskim, mentalnim i socijal-nim.

Bez obzira na godine, tjelesna ak-tivnost neophodna je svim osobama ipredstavlja nain odravanja i unapre-ivanja njihovog zdravstvenog statu-sa. Posebno je naglaena potreba zatjelesnom aktivnosti u ivotu starijihosoba, zbog tendencije opadanja mo-torikih, funkcionalnih i mentalnihsposobnosti u skladu s njihovom kro-nolokom dobi. Kronoloka dob pred-stavlja kalendarsku dob ovjeka, dok


13

se bioloka odreuje na temelju moto-rikih, funkcionalnih i mentalnih spo-sobnosti pojedinca. Brojna istraiva-nja u tom podruju pokazuju da osobekoje se kontinuirano bave tjelesnomaktivnou imaju bolji psihofiziki sta-tus od svojih kronolokih vrnjaka.

Korisnost redovite tjelesneaktivnosti u starijih oituje se u:

prevenciji kroninih bolesti srcai krvnih ila,

smanjenju rizika od nastanka po-vienoga krvnog tlaka,

spreavanju nastanka poveanekoncentracije masnoa u krvi,

poboljavanju lipoproteinskogprofila (poveava HDL - lipopro-teine visoke gustoe, a smanjujeLDL - lipoproteine niske gusto-e),

smanjenju rizika od nastanka e-erne bolesti neovisne o inzuli-nu,

smanjenju rizika od modanogudara,

povoljnom djelovanju na auto-nomni ivani sustav,

smanjenju rizika od nastanka kar-cinoma debelog crijeva,

smanjenju rizika od nastanka in-kontinencije,

smanjenju prekomjerne tjelesneteine,

prevenciji nastanka osteoporoze.

Uinci vjebanja u starijojpopulaciji

Rezultati istraivanja kod stari-jih ena upuuju na korist od vjebanjau poboljanju navika spavanja, sma-njenju kronine boli, odravanju sna-ge, stabilnosti, koordinacije i ravnote-e potrebne za svakodnevne aktivnostii izbjegavanju padova i lomova. Doka-zano je da aerobno vjebanje ima anti-depresivni uinak, smanjuje anksioz-nost te titi od negativnih posljedicastresa.

Zato vjebati

Prema preporukama Centra za kon-trolu i prevenciju bolesti, kao i Svjet-ske zdravstvene organizacije (WHO,1997.), umjerena fizika aktivnost mo-e pomoi odravanju, ouvanju kva-litete ivota i dobrobiti starijih osoba.

Vjebanje poveava opskrbu stani-ca kisikom te raste i mogunost izazi-vanja raspada slobodnih radikala.Zbog spreavanja neeljenih uinakaslobodnih radikala, preporuuje sekombinirati vjebanje s uzimanjem do-voljnih koliina antioksidansa, kao sa-

stavnim dijelomprehrane ili kao dodatkom prehra-

ni. Kombinirane s tjelesnom aktivno-u, vjebe disanja poveavaju djelo-vanje limfatinog proiavanja. Di-sanje je pri tome potrebno uskladiti spokretima ruku i nogu. Pokreite rukei noge svaki put kada udiete. Udiitekroz nos, a izdiite kroz nos ili usta.

Kada vjebati

Optimalno je vrijeme za tjelovje-bu ujutro, izmeu est i deset sati. Toe nas drati pokretnima cijeloga dana,poboljat e na metabolizam, pojaatiapetit i potaknuti probavu. Drugim ri-jeima, imat emo vie energije, a toznai i biti puno zdraviji i oputeniji.

Tjelesno vjebanje i zdravlje

Zdrav nain ivota i tjelesna aktiv-nost predstavljaju jedan od osnovnihpreduvjeta razvijanja i odravanja tje-lesnoga i psihikog zdravlja. Pri uklju-ivanju u organizirane programe redo-vite tjelesne aktivnosti valja odbacitisve predrasude koje tjelesnu aktivnostasociraju na natjecanje, strogou, pri-silu i vojnu disciplinu. Glavni je dobi-tak od uloenog truda osjeaj snage,lakoe, vedrine i dobre kondicije. Akotjelesnu aktivnost shvatimo kao nunupotrebu, stei emo pozitivne navike iodrati dobru tjelesnu kondiciju.

Nasuprot tomu, neaktivnost je glav-ni razlog mnogih zdravstvenih tegoba:kod djece se nepovoljno odraava narast i razvoj, kod odraslih je potencijal-no opasna za zdravlje, a u starijoj dobimoe biti pogubna.

Nemojte odlagati jer se ovaj danvie nee vratiti, rijei su pjesnika sDalekog istoka. Nai su svi dani i samoo nama ovisi hoemo li ih uiniti kori-snima!

Odrati to dulje svoju tjelesnu ak-tivnost i zdravlje vanije je nego proi-vjeti koju godinu vie u bolesti i ne-sposobnosti.

Mr. sc. Silvija Zec Sambol,dr. med.


14

Arterijsku hipertenziju karakte-riziraju viekratno izmjerenevrijednosti iznad 140/90mmHg. Uestalost bolesti varira ovi-sno o nizu imbenika, no kod bjela-kog stanovnitva koje ivi u veim ilimanjim urbanim sredinama prisutna jeu oko polovice njih (kod crnakog sta-novnitva taj je postotak ivei). Treba naglasiti da tre-ina bolesnih ne zna za svo-ju bolest, a da vie od polo-vice onih koji se lijee, neine to dovoljno dobro. Tozapravo znai da je adekvat-no lijeeno manje od treinebolesnika.

Jasno je i kad nije jasno

U 90 do 95% bolesnikaostaje nepoznat uzrok arte-rijske hipertenzije, dok je tajuzrok poznat u preostalih 5do 10 %. To ne znai da se uveine bolest ne moe dobro lijeiti ikontrolirati, to samo znai da se u vei-ne ne moe izlijeiti, ve je potrebnotroiti terapiju i raditi redovite kontro-le kroz cijeli ivot. Kod bolesnika kodkojih nije mogue jasno razaznatiuzrok arterijske hipertenzije, ini se daje ona posljedica niza razliitih imbe-nika. To se na prvome mjestu odnosina okolinske imbenike: povean unossoli, debljina, stresno zanimanje, po-vean unos alkohola, via dob. Zanim-ljivo je da je i ivot u veim obiteljimapovezan s veim rizikom od razvojaarterijske hipertenzije. Drugi imbeni-

Povieni krvni tlak - kako ga prepoznati i to uiniti

DOKTORE, BOLI ME GLAVAOno to popularno nazivamo povieni krvni tlak (arterijska hipertenzija)

vjerojatno je jedan od najveih javnozdravstvenih problema u razvijenimzemljama svijeta. Njegove su karakteristike da je est, u prvo vrijeme bez

simptoma, lako se otkriva, lako lijei, a ako se ne lijei, obino dovodi do smrti.

ci koji se dovode u vezu s boleu jesui poveana osjetljivost na unos soli, re-nin-enzim koji se izluuje iz bubrega,neki sloeni poremeaji membrana sta-nica tijela, neosjetljivost stanica na vla-stiti inzulin koji se proizvodi u gute-rai, kao i vie od 50 do sada poznatihgenetskih poremeaja, od kojih su neki

i nasljedni. Sekundarna arterijska hi-pertenzija (5 do 10% bolesnika kod ko-jih je poznat uzrok bolesti) uzrokova-na je prvenstveno bolestima bubrega,lijezda s unutarnjim izluivanjem (naprvome mjestu nadbubrene lijezde,ali i, primjerice, hipofize) te, rjee, su-enja poetnog dijela aorte-glavne ar-terije u tijelu.

to je ranija dob u kojoj je postav-ljena dijagnoza arterijske hipertenzije,to je vea ansa da ona skrati ivotnivijek bolesnika ako se ne lijei. Pri-padnici crne rase imaju gotovo dvo-struko ee arterijsku hipertenziju te

gotovo etiri puta veu uestalost osta-lih poremeaja zdravlja vezanih za nju.Mada je arterijska hipertenzija rjea uena prije menopauze nego u njihovihmukih vrnjaka, jednako je opasna zarazvoj komplikacija na srcu i krvnimilama. Povean unos alkohola, nekon-trolirane masnoe i eer u krvi, kao i

poveana tjelesna tei-na, nepovoljno utjeu natijek bolesti. Nelijeenaarterijska hipertenzijaskrauje ivotni vijekbolesnika za 10 do 20godina. Posljedica je to,uglavnom, ubrzavanjaateroskleroze - zadeb-ljanja stijenke svih krv-nih ila u tijelu, s poslje-dinim poremeajemfunkcije itavog niza or-gana. To se prvenstvenoodnosi na srce, oi, mo-zak i bubrege. ak i

umjereno viegodinje povienje krv-nog tlaka koje se ne lijei dovodi doporemeaja funkcije i bolesti tih orga-na i, konano, do smrtnog ishoda.

Znaci prepoznavanja

Kada se posumnja na arterijsku hi-pertenziju, potrebno je potvrditi dijag-nozu bolesti dvama mjerenjima, na dvazasebna lijenika pregleda. Mjere-njem se dobiju dvije brojane vrijed-nosti: prva, via, predstavlja sistolikiarterijski tlak (poznat kao gornji tlakili krvni tlak), a druga, nia, dijastoli-ki arterijski krvni tlak (poznatiji kao


15

donji tlak ili srani tlak). Viekratnoizmjerene vrijednosti iznad 140 mili-metara ive (mmHg) sistolikog tlaka iiznad 90 milimetara ive (mmHg) dija-stolikog tlaka predstavljaju arterijskuhipertenziju. Postoje i bolesnici, naro-ito u vioj dobi, kod kojih su povienesamo vrijednosti sistolikog tlaka, doksu vrijednosti dijastolikognormalne. Takvo se stanjenaziva izolirana sistolikaarterijska hipertenzija. Za-nimljivo je i vano, nadalje,spomenuti i tzv. hipertenzi-ju bijele kute. Mada je kodveine ljudi krvni tlak iz-mjeren u lijenikoj ordina-ciji vii od onog izmjerenogkod kue, to se uglavnomobjanjava svjesnim i nes-vjesnim psihikim stresompovezanim s lijenikimpregledom, kod 10 do 20%ljudi koji zadovoljavaju kri-terije za dijagnozu arterij-ske hipertenzije ona ne po-stoji, ve je u ordinaciji iz-mjereni povieni krvni tlakposljedica ve navedenog. Viekrat-nim mjerenjem krvnog tlaka u kunimuvjetima kod tih se ljudi iskljuuje bo-lest.

Arterijska hipertenzija nema speci-fine simptome, pogotovo ne u poet-ku razvoja bolesti. Kada simptomi do-vode bolesnika lijeniku, oni se mogurazvrstati u tri skupine: one povezanesa samim povienjem krvnog tlaka,one povezane s komplikacijama bole-sti na krvnim ilama te one povezane sostalim uzronim ili posljedinim bo-lestima. Zatiljna glavobolja simptomje koji se najee spominje, no pove-zan je tek s viim vrijednostima krv-nog tlaka. Pojavljuje se naroito uju-tro, nakon buenja, te spontano nestajeza nekoliko sati. Vrtoglavica, lupanjesrca, opi umor i impotencija takoermogu biti simptomi arterijske hiper-tenzije. Posljedice promjena na krv-nim ilama raznih organa mogu bitikrvarenje iz nosa, krv u mokrai, smet-nje vida, epizode slabosti i vrtoglavi-ce, bolovi u prsima ili osjeaj nedostat-

ka zraka. Posljedice bolesti drugih or-gana mogu biti pojaano mokrenje, po-jaan osjeaj ei, miina slabost, do-bivanje na teini, emocionalna nesta-bilnost te nagli napadi glavobolje, lu-panja srca i vrtoglavice. Ti simptomiposebno dobivaju na znaenju ako jepoznata arterijska hipertenzija u dru-

gih krvnih srodnika ili je u porodicibilo sluajeva nagle smrti, ako je u oso-be u prolosti postavljana sumnja naarterijsku hipertenziju te ako je osobapua, poveane tjelesne teine, bolujeod eerne bolesti ili je povienih vri-jednosti masnoa u krvi.

U svih tih bolesnika lijenik opeprakse i/ili specijalist obavit e, osimmjerenja krvnog tlaka, fizikalni pre-gled. Takoer je potrebno provesti od-reenu laboratorijsku obradu krvi i mo-krae, snimiti EKG te RTG srca i plu-a.

Lijeenje

Svi bolesnici s vrijednostima sisto-likog tlaka iznad 140 mmHg i dijasto-likog tlaka iznad 90 mmHg, kao i onis izoliranom arterijskom hipertenzi-jom, trebaju biti lijeeni. Osobe s vari-rajuom hipertenzijom trebaju biti re-dovito kontrolirane, najmanje u esto-mjesenim razmacima, radi praenjastanja bolesti i komplikacija te odlukeo uvoenju terapije. Treba rei da neke

skupine bolesnika (na prvome mjestubolesnici sa eernom boleu) zahti-jevaju lijeenje arterijske hipertenzijei kod niih vrijednosti krvnog tlaka (ueernoj bolesti ve iznad 130/80mmHg).

Na prvome mjestu u lijeenju arte-rijske hipertenzije nalaze se tzv. ope

mjere. To se odnosi na dije-talne mjere, poveanjerazine tjelesne aktivnosti,snienje tjelesne teine ko-liko je potrebno, razne me-tode smanjenja psihikogstresa te kontrolu ostalihrizinih imbenika za raz-voj ateroskleroze. U dijetet-ske se mjere na prvomemjestu ubraja smanjenjeunosa soli (do pet gramadnevno, to praktino znainedosoljavanje normalnopripremljene hrane), sma-njenje unosa kalorija tesmanjenje unosa masnoaivotinjskog podrijetla uhrani.

Postoji vie vrsta lijekova koji raz-nim mehanizmima sniavaju vrijedno-sti arterijskog krvnog tlaka i koji senazivaju antihipertenzivni lijekovi. Ri-jetko je dovoljno uzimanje jednoga li-jeka, ve je ee potrebno kombinira-ti dva ili vie njih, koji djelujurazliitim mehanizmima. Postojerazliite strategije kako se uvode ti li-jekovi i kako se poveava ili smanjujenjihova doza, ovisno o vrijednostimaizmjerenog krvnog tlaka. Na kraju, an-tihipertenzivi mogu imati i neugodne,no rijetko opasne nuspojave. Manjibroj bolesnika koji boluju od, ve spo-menute, sekundarne hipertenzije zah-tijeva operativno lijeenje, nakon ko-jega esto vie nije potrebno troenjeantihipertenzivnih lijekova. Zbog sve-ga navedenog, propisivanje i kontrolaantihipertenzivne terapije spadaju udomenu lijenika, ponekad i specijali-sta.

Mr.sc. Zdravko Babi, dr.med.


16

Navedena pretraga znaajna jezato to pokazuje postoji li ikoliki je rizik razvijanja sra-noilnih (kardiovaskularnih) bolesti iporemeaja, koji su vodei uzrocismrtnosti stanovnitva u razvijenimzemljama.

U Hrvatskoj je 2004. godine, odukupno 49 756 umrlih, njih ak 50,2%umrlo od bolesti cirkulacijskog susta-va. Poviena razina kolesterola smatrase rizinim imbenikom za razvijanjesranoilnih bolesti, meu kojima jenajznaajnija ateroskleroza. Ateros-kleroza je sloen proces oteenja unu-tarnjeg sloja stijenki krvnih ila kojedovodi do suavanja promjera krvnihila u svim tkivima i organima, tozavrava djelominim ili potpunimprekidom dotoka krvi. Najpogubnijimposljedicama ateroskleroze smatrajuse modani udar ili cerebrovaskularniinzult te koronarna bolest srca (uzro-kuje anginu pektoris, infarkt srca, iz-nenadnu smrt itd.).

to je kolesterol

Kolesterol je vrsta masnoe koja jeneophodna u izgradnji stanice (sastav-ni je dio stanine membrane i mijeli-na), sudjeluje u metabolikim procesi-ma izmjene tvari (sinteza spolnih i hor-mona nadbubrene lijezde, vitaminaD) te osiguravanju normalne probave(izgradnja unih kiselina te apsorpci-ja masti i vitamina topivih u mastima).Kolesterol se u organizmu uglavnomstvara u jetri i nekim drugim tkivima(80%), a ostatak se unosi namirnicamaivotinjskog podrijetla (20%). Kole-sterol se u krvi vee na bjelanevine s

Kolesterol

DOBAR, LO, ZAOMjerenje razine kolesterola u krvi predstavlja jednu od najeih

dijagnostikih pretraga koje se rutinski obavljaju u lijenikoj praksi.

la. Zbog toga LDL-kolesterol naziva-mo "loim" kolesterolom. HDL-estice veu na sebe suvian kolesteroli prenose ga u jetra, te tako smanjujuvjerojatnost taloenja kolesterola nastijenkama krvnih ila, pa ga naziva-mo "dobrim" kolesterolom.

Normalna razina

Preporuena razina ukupnog kole-sterola u krvi (ini ga zbroj LDL i HDL- kolesterola) trebala bi iznositi manjeod 5.0 mmol/l od ega bi razina LDL -kolesterola trebala biti manja od 3.0mmol/l a HDL - kolesterola via od 1.0

mmol/l. Naravno, preporuene razinekolesterola smatraju se poeljnima iodnose se na prosjene vrijednostirazine kolesterola stanovnitva koje i-vi na nekom podruju, pa je bitno na-pomenuti postojanje varijacija u razinikolesterola kod nekih osoba. Takoerpostoje razlike u poeljnoj razini kole-sterola izmeu ena i mukaraca. Drise da je za ene nepovoljno ako jeomjer ukupnog kolesterola i HDL - ko-lesterola vei od 3.5, a za mukarceako je isti omjer vei od 4.5.

Hiperkolesterolemija

Poviena razina kolesterola u krvi(hiperkolesterolemija) kod veine jeljudi uglavnom uzrokovana priroe-nim (nasljednim) pogrekama metabo-lizma masti, pa tada govorimo o obi-teljskoj sklonosti. Kod ostalih je hiper-kolesterolemija obino popratna poja-va neke druge bolesti (debljina/pretilost, eerna bolest, poremeaji je-tara, titnjae, bubrega itd.), ili je po-sljedica uzimanja nekih lijekova (oral-ni kontraceptivi, glukokortikoidi i sl.),ili pak posljedica nepravilne prehrane(prekomjeran unos crvenog mesa, pr-ene hrane, mlijeka i mlijenih prera-evina, alkohola itd.). Poviena razinakolesterola sama za sebe predstavljarizik za razvijanje sranoilnih bolesti.Meutim, udruena s drugim imbeni-cima rizika (debljina, puenje, nedo-voljna tjelesna aktivnost, eerna bo-lest itd.), viestruko poveava navede-ni rizik.

Lijeenje

Pravilo je, bez obzira na uzrok, sva-ko lijeenje poviene razine kolestero-

kojima stvara estice koje nazivamolipoproteinima. Najvanije su dvije vr-ste lipoproteina: LDL-estice (lipopro-teini niske gustoe) i HDL-estice (li-poproteini visoke gustoe). LDL-estice prenose kolesterol iz jetre dostanica, a viak kolesterola taloe nastijenkama krvnih ila to, zajedno snekim drugim tvarima, pogoduje stva-ranju aterosklerotskog plaka i poslje-dinom suavanju promjera krvnih i-


17

la u krvi zapoeti dijetom. Veina li-jenika pacijentima u kojih je utvrenahiperkolesterolemija napismeno dajesavjete o prehrani kojih se trebajupridravati tijekom provoenja dijete.Ako se nakon 2-3 mjeseca dijetalneishrane ne ostvari snienje razine kole-sterola na preporuene vrijednosti, li-jenik bi trebao propisati najprihvatlji-viji lijek za sniavanje razine koleste-rola, tzv. statin. U sluaju normalizira-nja razine kolesterola ve nakon neko-liko tjedana ili mjeseci lijeenja lijeko-vima, redovita uporaba lijeka ne smijese prekidati i lijeenje se mora nastavi-ti kako bi se sprijeilo napredovanjebolesti, razvijanje teih oteenja tesmanjio rizik nastanka najteih oblika

bolesti (modani udar, infarkt srcaitd.).

Spreavanje

Danas se zdrav stil ivota dri te-meljnim imbenikom sprjeavanja

rizika veine sranoilnih bolesti. Ka-ko poviena razina kolesterola pred-stavlja glavni, ali naalost ne i jediniimbenik rizika za razvoj navedenihbolesti, neophodno je to ranije zapo-eti s provoenjem zdravog stila ivo-ta. Zdrav stil ivota ukljuuje pravilnuprehranu (smanjiti unos masnoa i bje-lanevina ivotinjskog podrijetla; sma-njiti unos stolnog eera, bijelog kru-ha, bijele rie i druge hrane rafiniranihitarica; poveati unos voa, povra iribe), tjelesnu aktivnost, normalizira-nje tjelesne teine, umjereno pijenjealkohola, prestanak puenja te ublaa-vanje posljedica stresa koliko je to mo-gue.

Ivana Boina, dr. med.

Modani udar i povezanost s prehranom

POVRATAK NA "STARU"PREHRANU

Razlikuju se dva oblika modanog udara (cerebralne apopleksije), i to ishemijski modani udar(infarkt mozga) i hemoragijski modani udar (hemoragija, tj. krvarenje u mozgu).

Infarkt mozga je zaepljenje ile umozgu, najee krvnim ugrukom(trombom), uz nastanak ishemije(izostanka dotoka krvi u mozak), aglavni je uzroni imbenik za ishemijuateroskleroza modanih arterija.

Hemoragijski modani udar je iz-ljev krvi u mozak, uz teko oteenjetkiva mozga uzrokovano prsnuemmodanih ila, a glavni i najeiuzroni imbenik je arterijska hiper-tenzija (jer poveani krvni tlak meha-niki oteuje ile). Infarkt mozga e-i je (oko 85% od svih modanih uda-ra), ali manje smrtonosan, dok je krva-renje u mozgu rjee (oko 15%), alimnogo ee uzrokuje smrt. Modaniudar pogaa uglavnom ljude starije od45 godina, a najvie starije od 65 godi-na, ee ene (60%) nego mukarce(40%).

Mali i veliki modani udari

U Hrvatskoj je u 2002. godini18.929 osoba imalo modani udar, a uposljednjih nekoliko godina po brojusmrtnih posljedica modani udar pre-tekao je infarkt srca, do tada najeiuzrok smrti. Nakon modanog udara,otprilike treina pogoenih odmahumire, treina postaje trajno invalidna,a treina se oporavi uz lake posljedi-ce. Meutim, ljude pogaaju (po broju

sluajeva otprilike kao modani udar,vjerojatno ee jer mnogi s lakim inespecifinim simptomima ostaju ne-prepoznati) prolazne smetnje moda-ne cirkulacije (najee zbog gra ilimikroembolije ili mikrotromboze u i-lama mozga ili u karotidnom, tj. vrat-nom dijelu arterija koje opskrbljujumozak), zbog kojih nastaju tzv. tranzi-torne ishemike atake (TIA), to je pro-lazni ili mali modani udar. Smetnjetraju od nekoliko minuta do nekolikosati, s trncima u jednoj ruci ili nozi iistoj strani lica. Mogue su smetnje vi-da (svijetlee tokice ili zvjezdice predjednim okom i sl.), takoer kratkotraj-na sljepoa na jednom oku, a mogu sepojaviti i vrtoglavice i glavobolja.Tranzitorne ishemike atake (TIA)upuuju na vjerojatnu uznapredovaluaterosklerozu, to je prijetnja za mo-


18

dani udar, a i za sranoilne bolesti.Za nastanak modanog udara naj-

vaniji imbenici rizika (zapravo,osnovni uzroni imbenici) jesu ate-roskleroza modanih arterija (viego-dinje i postupno nakupljanje ateroma,tj. plakova, ploa od kolesterola i dru-gih nakupina na unutranji sloj arteri-ja, ime se sve vie zaepljuju ile zakrvotok) i arterijska hipertenzija. Me-utim, u nastanku svakog modanogudara uvijek sudjeluje vie imbenikarizika, od kojih na neke ne moemoutjecati, a to su naslijee (naslijeeniporemeaji u vezi s aterosklerozom, hi-pertenzijom i dr.), starija dob, klimak-terij (menopauza) u ena, rasa i etnikapripadnost (npr. u Japanaca je veauestalost). imbenici rizika na kojemoemo utjecati jesu oni povezani ili saterosklerozom, ili (i) s arterijskom hi-pertenzijom, ili oni koji mogu na druginain utjecati na nastanak modanogudara, a najvaniji su: poremeaji kojise odnose na razinu lipida, tj. masnoau krvi (prekomjerni LDL, a smanjeniHDL kolesterol, povieni trigliceridi,poviene posebne vrste masnoa, kaoto su lipoproteini i apolipoproteini),zatim povieni homocistein, tjelesnadebljina, teke pogreke u prehrani (vi-ak kalorija, previe masnoa, osobitoivotinjskog podrijetla, nedostatakpovra i voa, previe soli), arterijskahipertenzija, suenje karotidnih (vrat-nih) arterija, prekomjerno pijenje al-koholnih pia, nedostatna tjelesna ak-tivnost, puenje, dijabetes, neprilago-avanje stresovima, uzimanje kontra-cepcijskih pilula. Modani udar moebiti i posljedica raznih upalnih, infek-cijskih, autoimunih i drugih poreme-aja i bolesti.

Povezanost s prehranom

U prehrani treba izbjegavati: ma-snoe ivotinjskog podrijetla, osobitomasno meso, suhomesne namirnice,slaninu, masne sireve, maslac, masnovrhnje, prene namirnice, zatim alko-holna pia, prejedanje (preobilne obro-ke), kavu ako se pije prekomjerno (jed-na alica kave nije rizina), jela s pre-vie soli (dnevno ne vie od 5 g soli);

openita preporuka je ne hraniti se ka-lorijski prekomjerno, ne unositi ni pre-vie ni premalo bjelanevina, ugljiko-hidrata, masnoa.

Preporua se: pravilna prehrana,kao to je mediteranska, a glavne zna-ajke pravilne prehrane mogu se saetiu 5 glavnih, osnovnih pravila:

1. umjereno jesti kalorine namir-nice; preporuene kalorije za ene oko1400, a za mukarce oko 1700,

2. ni previe ni premalo unositi bje-lanevina (BJ), prosjeno 50 - 60 g zaene, a 60 - 70 g za mukarce, polaivotinjskog, a pola biljnog podrijetla,

3. umjereno unositi ugljikohidrate(UH), prosjeno 200 - 300 g; vano jejesti integralne, a ne rafinirane itaricete obilno jesti povre (400 - 500 g) ivoe (barem 300 g), to vie sirovo,

4. ograniiti masnoe (M) na 25 -

TABLICA NAMIRNICA POTREBNIH ZA JEDAN DAN PREHRANE

BJ UH M Kalorije Namirnice u gramima

ribe, sardela ili inun 150 g, ili 120 g pileih prsa 20 0 2 98kruh 150 g + ria ili jelo od brana 40 g 14 107 1 493povre za salate, juhe i pirjanje 400 g 4 20 0 96krumpir 100 g 2 20 0 88jogurt ili kiselo mlijeko 250 g 7 10 7 131zobene pahuljice 25 g 3 20 1 101svjei kravlji sir 50 g 4 1 2 38maslinovo ulje 20 g (2 lice) 0 0 20 180voe (jabuke, banane i dr.) 300 g 1 45 0 184orasi 20 g (6 oraha) 5 3 17 195med 30 g 0 24 0 96

Ukupno namirnica 1485 g (= 1,48 kg) 60 250 50 1700

30% od ukupnih kalorija, a to je pro-sjeno 40 - 50 g za ene, a 50 - 60 g zamukarce, od toga ne vie od 1/3 tzv.zasienih masnoa (to su uglavnom i-votinjskog podrijetla), ostalo su tzv.nezasiene masnoe preteno masli-novo ulje (ili eventualno druge mono-nezasiene masnoe, npr. masline), aobvezno treba unositi tzv. esencijalnemasnoe, a to su masne kiseline ome-ga-3 (najmanje 300 mg, a optimalno 1- 2 g) i omega-6 (optimalno je oko 4 - 8g, dakle ne vie nego etiri puta ome-ga-3). Naime, esencijalne masne kise-line nuno trebaju tijelu za mnoge va-ne uloge, uz ostalo za stvaranje pre-vanih staninih hormona prostaglan-dina, a dobit emo ih dostatno ako npr.jedemo plave morske ribe 3 - 4 puta utjednu po 100 - 200 g, svaki dan poje-demo oko 10 oraha, a salatu zainimolicom nerafiniranog maslinovog ulja,

5. ograniiti sol na oko 5 g dnevno;prekomjerna sol rizina je specifinoza modani udar, osobito rizina za po-javu prolazne ishemike atake (TIA).

Sljedea tablica obuhvaa namirni-ce potrebne u pravilnoj prehrani za svednevne obroke, za odraslog mukarca(za ene treba smanjiti vrijednosti zaoko 15%):

Tko ne jede meso i ribu, moedobiti odgovarajuu koliinu njihovihbjelanevina u jelima od graha, soje ilidrugih suhih mahunarki, jaja, integral-nih itarica, mlijenih namirnica ilioraastih plodova.


19

Prema tome, u takvoj varijantipravilne prehrane za mukarce ima 60g BJ + 250 g UH + 50 g M = 1700kalorija, u kalorijskim postocima: BJ14% + UH 60% + M 26%; ene trebajuprosjeno oko15% manje kalorija ne-go mukarci = 50 g BJ + 210 g UH + 40g M = 1400 kalorija. Radi usporedbe, uzapadnjakoj prehrani, prema jednomvelikom istraivanju, prema prosjekustanovnika Francuske, Njemake, Bel-gije, Nizozemske i Luksemburga, hra-na sadri 83 g BJ + 332 g UH + 135 gM = 2875 kalorija, postotni udjel u ka-lorijama BJ 12% + UH 46% + M 42%,dakle prekomjerne kalorije i previemasnoa, a to je dodatno nezdravo,masnoe su preteno ivotinjskog pod-rijetla (maslac, slanina, punomasni si-revi, suhomesni proizvodi i dr.), a ug-ljikohidrati su preteeno od rafiniranihitarica i konzumnog eera, a nedo-voljno od povra i voa.

U okviru pravilne prehrane, u ve-im bi koliinama trebalo troiti na-mirnice koje, prema posebnim studija-ma, spreavaju modani udar ili muublauju posljedice (uglavnom premaJean Carper), a to su:

- redovito, tj. svakodnevno jesti ve-u sirovu mrkvu, to smanjuje rizik odmodanog udara za 68% (prema deve-togodinjoj studiji istraivaa Harvar-da u kojoj je sudjelovalo 90.000 medi-cinskih sestara), vjerojatno zahvalju-jui beta-karotenu kojim obiluje mr-kva; u jednom drugom istraivanju uHarvardu ustanovljeno je da unoenje15 - 20 mg beta-karotena (otprilike 2mrkve, ili alica slatkog krumpira, ili 3alice pinata) daje dobru zatitu odmodanog udara (beta-karoten sadrenpr. 100 g mrkve = 6,9 mg, 100 g pi-nata = 2,9 mg, 100 g paprike = 0,8 mg,100 g marelica = 2,1 mg); mehanizamzatitnog djelovanja mrkve nije sasvimjasan, ali je najvjerojatnije povezan sbeta-karotenom, koji kao jak antioksi-dans titi i modane ile od unitavaju-eg djelovanja prekomjernih slobod-nih radikala; osim toga, mnoge su stu-dije pokazale da redovito uzimanje 200g sirove mrkve smanjuje ukupni kole-sterol za 11%;

- svakodnevni unos vie od 3,5 g

kalija namirnicama koje ga sadresmanjuje rizik za modani udar za 40%(prema jednom istraivanju u Kalifor-niji); 100 g namirnice sadri kalija:grah 1,3, suhe smokve 1,0, suhi gra-ak, badem, suhe groice, slanutak0,9, datulje, kikiriki, lea, suhe ljive0,7, krumpir 0,6, pinat 0,5, orasi, lje-njaci, mlijena okolada, banana,svjei graak , brokula, cvjetaa, ribaosli 0,4, janjetina, pilea prsa, pureti-na, prut, marelice, rajica, poriluk, ci-kla, kupus, trenje, groe, marelice0,3, mrkva, radi, jogurt, lignje naran-a, bua, tikvice, paroga, integralnikruh, gljive, junetina 0,2 g. Prema to-me, ako se obilno jede povre (400 -500 g) i voe (300 g), ee jedu suhemahunarke, integralne, a ne rafiniraneitarice, krumpir (a to je sve obuhvae-no pravilnom prehranom), unosit e sedostatno kalija, to je zatita od mo-danog udara (ali i od arterijske hiper-tenzije, ako se istodobno ogranii soldo 5 g dnevno);

- ee jesti morsku ribu, to titi odmodanog udara prema mnogim istra-ivanjima u Holandiji, Japanu i SAD,a za takvu zatitu dostatno je jesti mor-sku ribu 2 - 3 dana u tjednu, po 100 -200 g, a prema dvadesetgodinjemistraivanju Kromhouta u Holandiji,dovoljno je jesti oko 30 g ribe dnevnokako bi se rizik od modanog udarasmanjio za 50%; takvo zatitno svoj-stvo riba pripisuje se njihovom ulju smasnim kiselinama EPA i DHA, kojepripadaju skupini esencijalnih masno-a omega-3, od kojih se stvaraju dobri,zatitni prostaglandini koji, kako je venavedeno, uz ostale pozitivne uloge,sprjeavaju trombozu, smanjuju razinuloeg LDL - kolesterola i triglicerida ukrvi. Npr. 100 g srdele sadri oko 1 gomega-3, a inun, skua i tunjevinadvostruko; tko ne jede svjeu ili smrz-nutu ribu, neka jede riblje konzerve uulju od inuna, srdela, skua, tune, atko ne jede ni takvu ribu, moe dobitimasne kiseline omega-3 uzimanjemribljeg ulja licom ili u kapsulama;obino 1 kapsula sadri 300 mg (0,3 g)EPA i DHA masnih kiselina; za po-trebnu koliinu miljenja se razlikuju:prema jednom miljenju, minimalnopotrebna koliina je 300 mg, a opti-

malna 1 - 2 g u preventivi, a dvostrukou terapiji, npr. artritisa. Masnih kiseli-na omega-3 (ali ne EPA i DHA, negoalfa - linolenske masne kiseline) tako-er ima u lanenim sjemenkama i lane-nom ulju, pa ih mnogi medicinski au-tori i nutricionisti preporuuju kao po-vremenu zamjenu za riblji omega-3; ujednoj liici lanenog ulja (ili 3 liicesamljevenih sjemenki) ima 2,6 g lino-lenske masne kiseline, tj. omega-3 (u 1liici bakalarovog ulja ima 1,7 g ma-snih kiselina omega-3, tj. EPA i DHA);

- obilno troenje povra i voa usvakodnevnoj prehrani smanjuje rizikza modani udar za 45% (prema nor-vekim studijama);

- vitamini i sl.: antioksidansi, oso-bito vitamini C, E, beta-karoten, cink,selen tite modano tkivo od opasnogdjelovanja slobodnih radikala, folnakiselina (vitamin B9) uspjeno djelujeprotiv prekomjernog homocisteina,aminokiseline ije poviene vrijedno-sti u krvi (vjerojatno zbog prekomjer-ne hrane od mesa i mlijenih proizvo-da s puno masnoa) djeluju nepovolj-no (otkriveno 1993. i nakon toga) jerpotiu nastanak i razvoj mnogih pore-meaja i bolesti, meu kojima: moda-ni udar, aterosklerozu, infarkt srca, od-nosno koronarnu bolest srca, trombo-zu u krvnim ilama, poveanje loegLDL - kolesterola, opstrukciju karo-tidnih, tj. vratnih arterija, priroenegreke kraljenice u fetalnom razvoju(spina bifida), degeneraciju lene mo-dine, shizofreniju, spontani pobaaj,arterijsku hipertenziju, rak, starenje.Ustanovljeno je da se razina homoci-steina poveava osobito poetkom kli-makterija (menopauze) u ena i ope-nito postupno raste u ena i mukaracakako postaju stariji. Folnom kiselinomobiluju pivski kvasac, pilea i teleajetra, sojini proizvodi, paroga, zelenilistovi povra, oraasti plodovi, borov-nice. Ameriki lijenik K.H.Cooper(otac aerobike) preporua preventivnodnevno uzimanje najmanje 400 mcgfolne kiseline, a kod razine homoci-steina iznad 13 mmol/L dnevnu dozuod 800 -1000 mcg folne kiseline, uzlijeniki nadzor.

Dr. Branko Prijatelj


20

Modani udar

Modani udar ili cerebrova-skularni inzult (CVI) naj-ea je neurovaskularnabolest, koja se u Hrvatskoj nalazi naprvom mjestu uzroka invalidnosti, tre-i je vodei uzrok smrti i jedan od glav-nih uzroka demencije.

Procjenjuje se da u Hrvatskoj godi-nje 36 000 osoba dobije modaniudar. Zbog tekih posljedica koje osta-ju nakon preboljelog modanog udarai visokih trokova lijeenja i rehabili-tacije, modani udar predstavlja velikjavnozdravstveni problem.

to je modani udar

Modani udar je naglo nastalo neu-roloko oteenje uzrokovano poreme-ajem modanog krvotoka (cirkulaci-je) ili krvarenjem u modano tkivo.Smanjen, djelomino ili u potpunostiprekinut dotok krvi u odreeni diomozga, dovodi do oteenja i/ili odu-miranja ivanih stanica u onim dije-lovima mozga koje opskrbljuje otee-na krvna ila.

Vrste modanog udara

Modani udar moe biti ishemijskiili hemoragijski. Ishemijski modaniudar najee nastaje kao rezultat za-epljenja krvne ile trombom (ugruakse stvara u arteriji koja krvlju opskrb-ljuje mozak), ili embolusom (otkida-nje komadia ugruka koji se stvoriona drugom mjestu u organizmu, a kojikrvotokom "putuje" do modane arte-rije), ili pak suavanjem krvne ile pro-cesima ateroskleroze, to posljedinodovodi do smanjenja ili prekidanja do-toka krvi u mozak. Hemoragijskimodani udar nastaje zbog puknuakrvne ile u mozgu te prodiranja krvi uokolno tkivo. Smatra se da priblino80% modanih udara nastaje ishemi-jom, 15% krvarenjem (hemoragijom),

TIHI UBOJICA

a 5% kao posljedica neke druge bolesti(vaskulitis, policitemija, trombocitozaitd.).

Uzroci i imbenici rizika

Meu uzrocima modanog udaranajznaajnija je ateroskleroza, bolest ukojoj dolazi do oteenja (zadebljanja)unutarnjeg sloja stijenki krvnih ilazbog udruenog nakupljanja masnoa(posebice kolesterola), vezivnog tki-va, ugruaka i drugih tvari, to kona-no dovodi do suavanja promjera, za-epljenja i /ili slabljenja stijenke krvneile.

Suvremene spoznaje govore o nizurizinih imbenika koji su povezani snastankom modanog udara, kao tosu povien krvni tlak (hipertenzija), ne-ke srane bolesti (fibrilacija atrija, bo-lesti sranih zalistaka itd.), eerna bo-lest, poviena razina masnoa u krvi(osobito LDL ili "loeg" kolesterola),puenje, alkoholizam, stres, preko-mjerna tjelesna teina, tjelesna neak-tivnost, starija ivotna dob, naslijeeitd. Na neke se od navedenih imbeni-ka moe djelovati (npr. puenje, pije-nje alkohola, tjelesnu neaktivnost itd.),dok se na druge ne moe utjecati (npr.spol, ivotna dob, genetsko naslijee,rasa, postojanje modanog udara u obi-teljskoj anamnezi itd.). Modani udarmoe nastati i kao rezultat nekih dru-gih bolesti i oboljenja.

Simptomi

Simptomi modanog udara ovise otome koji je dio modanog tkiva za-hvaen, te se uglavnom navode:

utrnulost, slabost i oduzetost li-ca, ruke ili noge (osobito ako je zahva-ena samo jedna strana tijela),

iznenadan gubitak ili zamaglje-nje vida (poglavito na jednom oku),

gubitak govora, otean govor ilirazumijevanje govora,

naglo nastala jaka glavobolja smuninom i/ili povraanjem te vrto-glavicom,

gubitak svijesti i/ili epileptikinapad,

neobjanjiva omaglica, gubitakravnotee ili koordinacije, nestabilnostili iznenadni padovi.

U odreenom broju sluajeva, prijepojave "pravog" modanog udara jav-ljaju se tzv. "upozoravajui znakovi",koji se prvenstveno odnose na simpto-me koji odgovaraju simptomima mo-danog udara, ali su prolazne naravi, tj.traju krae i povlae se u potpunosti uroku manjem od 24 sata. Takvi prolaz-ni poremeaji nazivaju se tranzitorne(prolazne) ishemijske atake (TIA) ili"mini-modani udari". Osobe koje suimale TIA-u, imaju znatno vei rizikod nastanka modanog udara, te se zanjih zahtijeva obavljanje detaljnih neu-rolokih i drugih pretraga kako bi seutvrdio uzrok TIA-e.

Pretrage

Kod svake sumnje na poremeajmodane cirkulacije, koji se odlikujenavedenim simptomima blaeg ili ja-eg stupnja, neophodno je javiti se obi-teljskom lijeniku. Svaku dijagnosti-ku obradu trebalo bi zapoeti opimlijenikim pregledom, uz mjerenjekrvnog tlaka, i obavljanjem laborato-rijskih pretraga krvi, to daje uvid u


21

ope zdravstveno stanje. Zatim bi tre-balo izvriti neuroloki pregled nakonkojeg specijalist neurolog daje naput-ke za dalje pretrage. Najee se obav-lja Dopler-ultrazvuna pretraga kojanam daje uvid u unutranjost krvnihila, smjer i brzinu cirkulacije krvi tenam ukazuje na mogue postojanje ate-rosklerotskih plakova i suenja. Tako-er se moe napraviti ekstrakranijskikolor-Dopler karotidnih i vertebralniharterija te transkranijski Dopler krvnihila Willisovog kruga i vertebro-bazilarnog (VB) sliva. Kompjutorizi-rana tomografija (CT) i magnetska re-zonancija (MRI) pretrage su koje namomoguuju detaljniji uvid u stanjemodanog tkiva. Nakon obavljenih di-jagnostikih pretraga, specijalist neu-rolog e odluiti o daljem lijeenju te oprihvatljivosti eventualnog kirurkogzbrinjavanja.

Reagirati odmah

im posumnjate da vi ili osoba uvaoj okolini imate modani udar,smjesta nazovite hitnu pomo ili odve-zite osobu do najblie zdravstveneustanove koja ima hitnu medicinskuslubu.

Lijeenje i rehabilitacija

Modani udar je hitno medicinskostanje, koje zahtijeva hitan prijevoz izbrinjavanje bolesnika u zdravstvenojustanovi koja ima specijaliziranu jedi-nicu za pruanje adekvatne medicin-ske skrbi bolesnicima s modanim uda-rom, tzv. jedinicu za modani udar(JMU), ili pak jedinicu intenzivne skr-bi.

Suvremeno lijeenje provodi se uzdravstvenim ustanovama, a odnosi sena ope i specifine mjere lijeenja(davanje antikoagulantne, antiagrega-cijske i trombolitike terapije), uz lije-enje komplikacija te eventualno izvr-avanje operacijskih zahvata (vasku-larna kirurgija i neurokirurgija). Una-to suvremenim metodama lijeenja,modani udar ostaje povezan s viso-kom stopom smrtnog ishoda, pa se pro-cjenjuje da treina bolesnika podlijeemodanom udaru. Meu bolesnicimakoji preive modani udar, kod 2/3zaostat e razliit stupanj neurolokogdeficita, a 1/3 e biti trajno onesposob-ljena i ovisit e o tuoj njezi i pomoi.Nakon zavrenog akutnog lijeenja,kod bolesnika koji su preboljeli mo-dani udar treba zapoeti rehabilitaciju

to je ranije mogue. U program reha-bilitacije treba ukljuiti i bolesnikovuobitelj, kako bi se postigao to brioporavak bolesnika. Takoer je i nada-lje potrebno djelovati na uklanjanju i/ili smanjivanju imbenika koji pogo-duju nastanku modanog udara, kakobi se sprijeilo eventualno ponavljanjemodanog udara.

Prevencija

Sprjeavanje modanog udara za-poinje usvajanjem zdravstveno is-pravnih navika i provoenjem zdravogstila ivota. Dok se na neke imbenikerizika za razvoj modanog udara nemoe utjecati (rasa, ivotna dob, spolitd.), drugi se mogu u potpunosti uklo-niti ili smanjiti promjenom ponaanja.Naime, regulacijom i normaliziranjempovienog krvnog tlaka, eerne bole-sti te poviene razine masnoa u krvi;prestankom puenja, smanjivanjemprekomjerne tjelesne teine, pravilnomprehranom, umjerenim pijenjem alko-hola, tjelesnom aktivnou, lijeenjempopratnih bolesti itd. mogue je u pot-punosti ukloniti i/ili smanjiti rizik zanastanak modanog udara.

Ivana Boina, dr. med.

Aortokoronarne premosnice

MOSTOVI I PROIRENJAAteroskleroza je danas vodei razlog smrti i invaliditeta u zemljama razvijenogsvijeta. Bolest je progresivna i u nekih zapoinje ve oko dvadesete godine ivota.

Osnovna je znaajka bolesti za-debljanje stijenke krvne ile,koje se sastoji od dva osnovnadijela, vezivne kape i lipidne (masne)jezgre. Bolest posebno zahvaa poje-dine regije cirkulacije (koronarne arte-rije koje opskrbljuju srce, arterije kojeopskrbljuju mozak, arterije zdjelice inogu te bubrene arterije). Bolestuglavnom uzrokuje suenje ili zaep-ljenje krvne ile te smanjenje ili prekidkrvnog protoka, a rjee proirenje krv-

ne ile, karakteristino osobito za naj-veu ilu u tijelu - aortu.

Razliiti simptomi

Kako prepoznati znakove ateros-kleroze ovisi prvenstveno o najjae za-hvaenim krvnim ilama. Promjenekoronarnih arterija srca, kojima srcedobiva kisik i hranjive tvari, povezanesu s anginom pektoris i sranim uda-rom (infarkt miokarda). Anginu pekto-ris najee karakteriziraju bolovi tipa

pritiska ili teine u prsitu koji se naro-ito javljaju nakon veih ili manjih na-pora, a mogu biti praeni osjeajemnedostatka zraka, preskakanja srca,umorom ili prijeteim gubitkom svije-sti. Bol moe biti i nekarakteristina,kako po tipu (arenje, peenje), tako ipo okolnostima u kojima se javlja (mi-rovanje), a nekada moe i izostati. Kodsranog udara navedene tegobe drama-tinije su, najee naglog nastanka,jakog intenziteta te praene jakim prez-


22

nojavanjem, slabou i stra-hom od smrti. U rjeim slu-ajevima, prva manifestaci-ja sranog infarkta nagla jesmrt u, ponekad, dotada zd-rave osobe. Kod nekih subolesnika tegobe slabijeizraene, a kod nekih i pot-puno izostaju, unato tometo se razliitim pretragamamoe dokazati razvoj sra-nog udara. Mogu biti pro-mijenjene arterije kojeopskrbljuju sredinji iva-ni sustav, to rezultira mo-danim udarom (tranzitornaishemika ataka ili cerebro-vaskularni inzult), perifernearterije nogu s bolovima unogama prilikom hoda (in-termitentne klaudikacije) igangrenom. Kod nekih seosoba ateroskleroza ne mo-ra nikada tijekom ivota jasno manife-stirati, unato tome to se na obdukcijinakon smrti pronae da je bolest izrazi-to proirena.

Lijeenjeaterosklerotske bolesti

Prevencija i lijeenje mogu dovestido potpunog smanjenja samo poetnihaterosklerotskih promjena. Prevencijase odnosi na uklanjanje rizinih im-benika na koje se moe utjecati. To seprvenstveno odnosi na usvajanje zdra-vih navika prehrane, naroito u djetinj-stvu, bavljenje tjelesnom aktivnou,izbjegavanje ili prestanak puenja. Li-jekovima je mogue sniavanje razinemasnoa u krvi kod bolesnika kod ko-jih su one poviene, snienje krvnogtlaka kod bolesnika kod kojih je onpovien, te snienje razine eera u kr-vi u bolesnika sa eernom boleu.Na taj se nain, posredno ili neposred-no, povoljno utjee na aterosklerotskubolest, pa tako i na posljedice koje tabolest ima na srcu.

Revaskularizacija je skupni nazivza sve metode kojima se uklanja sue-nje i zaepljenje krvne ile ili ga sepremouje. Na taj nain ugroeni or-gan dobiva dovoljnu koliinu krvi, anjome i kisika i hranjivih tvari, poinjenormalno funkcionirati, a tegobe ne-

staju. Metode su mnogo djelotvornijeod lijekova, no i sloenije, i povezanesu s nekim rizicima. U sluaju srca,radi se o dvije metode - perkutanoj ko-ronarnoj intervenciji (engl. percuta-neous coronary intervention) i aorto-koronarnom premotenju (engl. aorto-coronary by-pass).

Revaskularizacija koronarniharterija srca

Perkutana koronarna intervencijametoda je koju provode intervencijskikardiolozi u laboratorijima za kateter-izaciju srca. Pod kontrolom rendgen-skih zraka, uz pomo posebnih katete-ra kojima se ulazi kroz periferne arteri-je nogu ili ruku, prikazuju se koronar-ne arterije srca. Prikazana suenja ilizaepljenja tih arterija, koja su promje-

ra do nekoliko milimetara,minucioznim tehnikama mo-gu se proiriti isto tako mini-jaturnim balonima ili, rjee,drugim tehnikama. Radi du-gotrajnog odravanja njiho-ve prohodnosti, na ta se mje-sta uglavnom ugrauju tzv.endovaskularne proteze ilimreice (engl. stent), metal-ne (engl. bare metal) ili oblo-ene lijekovima (engl. drugeluting). Potonjim mreica-ma, prema danas dominant-nom miljenju u znanstvenojzajednici, postiu se jo du-gotrajniji i povoljniji rezul-tati.

Kod bolesnika kod kojihsu aterosklerotskom boleuzahvaene sve tri koronarnearterije srca, ili iz drugihrazloga perkutana koronarna

intervencija nije mogua, osobito akoboluju i od eerne bolesti, ili je dolodo poputanja srca, provodi se reva-skularizacija aortokoronarnim premo-tenjem. Radi se o kardiokirurkom za-hvatu kojim se, koristei se bolesniko-vim arterijama ili venama iz drugih di-jelova tijela, premouje mjesto sue-nja ili zaepljenja koronarne arterije,te tako srce opskrbljuje kisikom i hra-njivim tvarima. Za razliku od perkuta-ne koronarne intervencije, kod koje sekoristi lokalna anestezija, aortokoro-narno premotenje provodi se u opojanesteziji. Potrebno je kirurko otva-ranje grudnoga koa te koritenje ita-vog niza sloenih i rizinih tehnika iaparata. Kardiokirurko lijeenje po-vezano je i s duljim boravkom u bolni-ci te s viim trokovima lijeenja.

Moe se zakljuiti da su u lijeenjuaterosklerotske koronarne bolesti srcatehnike revaskularizacije mnogo dje-lotvornije od lijeenja medikamenti-ma. Kod veine bolesnika revaskular-izacija se moe postii manje invaziv-nom, manje rizinom i jeftinijom per-kutanom koronarnom intervencijom.Kod veine ostalih bolesnika, kao me-toda revaskularizacije preostaje aorto-koronarno premotenje.

Mr.sc. Zdravko Babi, dr.med.


23

Zaboravlja se da se bolesti srca jav-ljaju i u ranijim zrelim godinama, kadaje spolna aktivnost sauvana, i zane-maruje se vanost seksualnosti za kva-litetu ivota i zadovoljstvo ivotom.Normalno je, kao i u svakom drugomsluaju teeg oboljenja, neposrednonakon infarkta seksualnu aktivnostprekinuti. Kratka preporuka iz internemedicine navodi da se sa spolnim ak-tivnostima nastavi oko etiri tjedna na-kon sranog infarkta.

Za mnoge koji su preboljeli infarktosobito je osjetljiv prvi pokuaj obnav-ljanja spolnog ivota. To je i razumlji-vo, jer se mogu pojaviti bolovi, tekodisanje i nemir. U tom sluaju moepomoi nitroglicerin, koji treba uzetiprije spolnog odnosa.

Strah kod oba partnera

Strah i neizvjesnost gotovo suuvijek prisutni kod oba partnera, apoznato je da je strah najgori nepri-jatelj seksualnosti. Oboljeli partnerstrahuje od pogoranja bolesti, svedo straha od iznenadne smrti, a istotako od bojazni da nee zadovoljitipartnera s istim uspjehom kao prije.Zdravi partner je u strahu da sa svo-je strane ne dovede oboljeloga uopasnost. Neki savjetuju aktivnijesudjelovanje zdravog partnera iproduenu predigru, barem u prvimkontaktima nakon infarkta.

Smetnje se oituju kao smanje-nje elje i smanjenje potencije. Prolaz-nog su karaktera i jae izraene na po-etku oporavka od bolesti.

Prosuivanje seksualnih moguno-sti bolesnika mogue je tek nakon

spoznaje o ponaanju zdravih ljudi.Istraivanja pokazuju da je uobiajenoimati etiri do pet odnosa tjedno u dobiod 20 godina, od 40- 60 godina d

Documents

nzl_11_12_2006