GO

DIN

A X

LIV

, BR

OJ

504-

505/

2002

, SIJ

E

AN

J-V

ELJ

A

A, C

IJE

NA

6,0

0 kn

, IS

SN

035

1-93

84

Po

tari

na p

lae

na u

po

ti 5

1000

Rije

ka

sijeanj-veljaa 2002

UHO, GRLO I NOS

2

N A R O D N IZDRAVSTVENIL I S Tmjesenik za unapreenjezdravstvene kulture

IzdajeZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVOPRIMORSKO-GORANSKE fiUPANIJE

Za izdavaadoc. dr. sc. Vladimir Miovi, dr.med.

UreujeOdjel socijalne medicineOdsjek za zdravstveni odgoj

Redakcijski savjetdoc. dr. sc. Vjekoslav Bakaun, dr.med.; Suzana Jankovi, dr. med.; mr.sc. Vojko Obersnel, dipl. ing.; doc. dr.sc. Vladimir Miovi, dr. med.; Vladi-mir Smeny, dr. med.; prof. dr. sc.Ante 'krobonja, dr. med.; dr. sc.Marija Varoi; doc. dr. sc. MilanZgrabli, dr. med.; tel. 21-43-59,35-87-26, fax 21-39-48

Odgovorni urednikVladimir Smeny, dr.med.

Glavni urednikSuzana Jankovi, dr.med.

LektorVjekoslava Lenac, prof.

Grafika priprema"Welt" d.o.o. - Rijeka

Grafiko-tehniko ureenjeInes Volf, graf. in.

Rjeenje naslovne straniceSaa Ostoji, dr.med.

Urednitvo51000 Rijeka, Kreimirova 52/apot. pret. 382tel. 21-43-59, 35-87-26fax 21-39-48http://www.zzjzpgz.hr

Godinja pretplata 30.00 kunafiiro raun 33800-603-4489 Godinja pretplata za inozemstvo:SFRS 10.- Devizni raun kodRijeke banke d.d. Rijeka,SWIFT: RBRIHR 2X250021-3393585-ZZJZPGfi RIJEKA

Tisak"Neograf" d.o.o. - Rijeka

"NZL" je tiskan uz potporu Odjelagradske uprave za zdravstvo i soci-jalnu skrb Grada Rijeke.

Slika na naslovnoj strani:FRIDA KAHLO - Autoportret

Povijest podjela ljudskog organizma ili bolesti za potrebeorganiziranja zdravstvene zatite ili, kako ee kaemo - namedicinske discipline, sama po sebi zanimljiva je i zahtijevalabi puno prostora. Te podjele imaju u sebi puno dosljednosti, ali ipokoju nedosljednost.

Ovom prigodom, kada dio asopisa posveujemo problemima uha,grla i nosa, samo nekoliko napomena. Stjecajem okolnosti razvila semedicinska disciplina koja se struno zove otorinolaringologija kojui djeca pamte kao jednu od najduih tuica s kojom se susreu u faziuenja materinjeg jezika. U duhu hrvatskoga jezika pojmovi su malopresloeni, no svejedno, radi se o disciplini ili podruju medicinskograda koji je organizacijski izdvojen.

Kad bismo pokuali predstaviti o emu se radi, mogli bismo rei dase isti strunjaci bave razliitim dijelovima tijela, ali dovoljnoznaajnim da, relativno mali, imaju veliko znaenje, dovoljno zaposebnost.

Uho kao osjetilo, vjerojatno drugo po znaenju (poslije vida) zanain ivota ljudske vrste od njenog postanka do danas, sadri u svojemkompleksu i organ za ravnoteu. Sjetimo se koliko se ljudskesolidarnosti pokazalo ovih dana pokretanjem akcije Dajmo da uju,kojom se eli ublaiti ili do kraja rijeiti tekoe slaboujne ili potpunogluhe djece. Eventualnu raspru o tome da li je bilo koji oblikzdravstvene zatite, odnosno zdravstvenog osiguranja nae djecedoputeno rjeavati posebnim akcijama, drugom prigodom.

Grlo i nos, za one koji su neto uli o anatomiji ili znanosti o graii ustroju naeg organizma, pripadaju gornjem dijelu dinog sustava.Podsjetimo se da je grlo organ govora i, ako elimo naglasiti da seovjek razlikuje od svojih daljih srodnika, tada je to upravo jedna odnajljudskijih znaajki.

Nos je na prvi pogled organ nedovoljno originalan da bi ga trebaloisticati. No, on se sam po sebi istie pa se, uz malo ale podsjetimokoliko je vlasnika zadovoljno svojim nosom.

Svjetska zdravstvena organizacija nije ovom podruju posvetilaposeban cilj u sklopu projekta Zdravlje za sve u XXI. stoljeu. No, naodgovarajui nain to je podruje obuhvaeno ili kad se radi o bolestima(prenosivim-zaraznim, neprenosivim-nezaraznim, zloudnim-malig-nim...), ili kad se radi o stanjima (posljedicama) tekog hendikepa -invalidnosti.

To podruje, kao i sva ostala, trebalo bi biti predmet sustavnihmjera unapreenja zdravlja ili spreavanja nastanka bolesti, ali, kakoje to jo uvijek u svijetu u kojem ivimo, bolesti i druga stanjaporemeaja privlae mnogo veu panju. Za ilustraciju samo dvaprimjera: izloenost mladih pogubnoj buci radi zabave i naglasak natetnom utjecaju puenja (opet rastueg u mladih) na nos i grlo.

Odgovorni urednik

UHO, GRLO I NOS

sijeanj-veljaa 20023

Deformiteti nosa uglavnom, vieili manje, onemoguavaju ilismanjuju funkcije nosa. Mogubiti priroeni ili steeni - najee kaoposljedica traume. Gotovo 80% ljudi imanosnu pregradu odmaknutu od srednjelinije, to uzrokuje manju ili veu za-krivljenost. Nosni septum sastavljen jeod vie dijelova (hrskavice, kost),razliitih po svojoj strukturi i razvitku, izato je shvatljivo da je tolika uestalostnepravilnosti. Zanimljivo je da kod i-votinja nisu naene devijacije nosne pre-grade. Osim toga, nos je jedan od najiz-baenijih dijelova tijela te je zato podlo-an traumama.

Deformiteti nosa mogu biti vanjskiili unutarnji, ili se javljaju zajedno.

Odlika profila

Vanjski deformiteti predstavljaju po-remeaj nosne piramide i takoer mogubiti steeni, ali su najee posljedicatraume - prijeloma nosnih kostiju. Naj-ei su primjeri: rinokifoza-grba na kro-vu nosa, rinolordoza-sedlast nos, rino-skolioza-izvijenost nosa u jednu stranu,colapsus apicis nasi-sputeni nosni vr-ak. Ti deformiteti uglavnom ne ograni-avaju nosne funkcije i spadaju u dome-nu estetske kirurgije, ali operativne za-hvate trebaju initi specijalisti otorinola-ringologije jer vrlo esto imaju reperku-sija i na nosni septum, a on je i sastavnidio hrskavinog dijela nosne piramide.

Unutarnji deformiteti nosa najeesu deformiteti nosne pregrade (septuma)i uvijek dovode do smanjenja nosnihfunkcija, najee do oteanog disanjakroz nos. Stoga je operativna korekcijaneophodna i spada u domenu funkcio-

nalnih zahvata koje treba initi iskljui-vo specijalist otorinolaringolog.

Najei su oblici deformiteta no-snog septuma:

- devijacija nosnog septuma-pomakpregrade u jednu stranu, s posljedinimsuenjem te nosne upljine,

- crista (kotana izboina) nosnogseptuma,

- spina (iljak) nosnog septuma,- subluksacija nosnog septuma - zna-

i pomak donjeg dijela nosnog septuma,s posljedinim suenjem otvora jednestrane nosa (ujedno i estetski defekt),

- duplikatura nosnog septuma (naj-ee posljedica traume), s posljedinimsuenjem jedne ili obiju nosnih upljina.

Poremeaji funkcija nosa

Funkcionalni deformiteti nosnog se-ptuma imaju za posljedicu vie razliitihkomplikacija:

1. Oteano disanje kroz nos (na jed-nu ili obje strane) znai smanjen dotokkisika do centara za respiraciju, s poslje-dinim glavoboljama, osjeajem umorai sl.

2. Oteano disanje kroz nos ima zaposljedicu i disanje na usta, to opetuzrokuje podraaj hladnog i suhog zrakana sluznicu drijela, krajnike, sluznicugrkljana i dunika (a to opet moe izaz-vati kroninu upalu drijela, s bolnim ioteanim gutanjem, kroninu upalu kraj-nika, s uestalim anginama, kroninu

s

Deformiteti nosa

Estetski i funkcionalni poremeajNos je organ koji ima vie vanih funkcija. Osnovna je disanje - zrak koji se kroz nos udie

grije se i vlai te se na taj nain zatiuju donji dini putevi. Druga je funkcija nosa protektivna -putem nosne sluzi, koja ima pH oko 6,5, unitava se vei dio bakterija koje ulaze zrakom u

organizam. Nosne dlaice odstranjuju krupnije estice, a pomou refleksa kihanja odstranjuju sestrana tijela manjeg obujma i tako se spreava da upadnu u larinks ili traheju. Vana je i

olfaktorna funkcija jer se u nosnoj sluznici (jedino tu u tijelu) nalaze receptori olfaktornih stanicapomou kojih prepoznajemo mirise. Takoer, nos ima rezonantnu funkciju, odnosno sudjeluje u

oblikovanju odreenih suglasnika (m, n itd.).

Pregradna hrskavica

Maksilarnakrijesta

Oblici i uzroci devijacije nosne pregrade

Prijelom

Normalno

Pomak

Priroeno

sijeanj-veljaa 20024

Pacijenti s upalom srednjeg uhanajee se ale na bol u uhu,osjeaj zaepljenosti ili puno-e u uhu, oslabljen sluh, ponekad i nacurenje iz uha; temperatura moe bitipoviena i, gotovo redovito (kroz kra-e ili due vrijeme), imaju smetnje sdisanjem na nos.

Veze uha s okolinom

Da bi se shvatilo kako dolazi doupale srednjeg uha, treba neto znati oanatomskim odnosima gornjeg dijeladinog puta (nos i gornji dio drijela -epifarinks) i srednjeg uha. Naime,srednje uho jedan je mali zrani pro-stor koji je s epifarinksom povezanuskim kanaliem (Eustahijevom tu-bom), kroz koji se srednje uho ventili-ra. No, osim zraka, kroz taj kanali mo-gu prodrijeti i uzronici upale (bakteri-je i virusi). Osim toga, kod dugotrajnezaepljenosti Eustahijeve tube, u sred-njem se uhu stvaraju okolnosti koje po-goduju razvoju kroninih upala. Upraksi to znai da se upala uha gotovo

upalu sluznice grkljana i dunika, s nad-raujuim kaljem i nedostatkom zraka).

3. Deformiteti nosnog septuma mo-gu mehaniki - samim fizikim prisu-stvom zatvarati otvore paranazalnih si-nusa, s posljedicom njihova oteanog/onemoguenog pranjenja, a to opet do-vodi do kroninih sinusitisa s glavobo-ljama, muninama itd.

4. Deformiteti nosnog septuma ustranjem dijelu mogu onemoguiti pra-vilnu izmjenu zraka kroz otvor Eustahi-jeve cijevi, s posljedicom oslabljenogsluha ili uestalih upala uha.

5. I osjet mirisa moe biti oslabljenzbog deformiteta nosne pregrade jer zrakkoji se udie ne moe dosegnuti do ol-faktornih regija.

6. Poremeaj rezonanca (govor kroznos!) takoer se moe javiti kod nepra-vilnosti nosnog septuma.

7. Deformitet nosnog septuma u stra-njem dijelu iza nosnih koljki ima zaposljedicu neuralgiju i jaku glavobolju.

Otkloniti uzrok smetnji

Dakle, lako je zakljuiti koliko kom-plikacija i tegoba mogu uzrokovati de-formiteti nosnog septuma. Naalost, da-nas se jo uvijek tome posveuje prema-lo panje, odnosno ljudi se javljaju napregled tek kada se javi neka komplika-cija (glavobolja, oteano gutanje, sinusi-tis i sl.). Treba naglasiti da deformitet

nosne pregrade nije bolest, ve mehani-ka pojava s funkcionalnim posljedica-ma. Nikakva konzervativna terapija (an-tibiotici, kapi za nos, aerosoli, inhalacijei slino) ne moe rijeiti problem, jedinomoe neznatno i kratkotrajno poboljatiosnovne funkcije nosa. ISKLJUIVOoperativni zahvat, s trajnim ispravlja-njem deformiteta, dovodi do urednefunkcije nosa.

Prije operativnog zahvata potrebanje pregled iskusnog otorinolaringologa irinomanometrija - ispitivanje prohodno-sti nosnih upljina. To zato da se oteanodisanje kroz nos uzrokovano alergijskimili vazomotornim smetnjama ne bi poku-avalo rjeavati operativnim putem.

Sam operativni zahvat (septoplastikaili po potrebi rinoseptoplastika) rutinskise obavlja na klinikama za otorinolarin-gologiju. Prijeoperativna priprema je ru-tinska: lab. nalazi, ekg, rtg plua i rtgparanazalnih sinusa, placet internista.Sama operacija radi se u opoj anestezijii traje oko jedan sat. Pacijent nema nika-kvih vanjskih posljedica (oiljaka i sl.),a tampone za fiksaciju nosi 4-7 dana.Toliko traje i boravak u bolnici. Po us-pjeno izvedenoj operaciji i postopera-tivnoj njezi, vrlo brzo dolazi do povratkafunkcije nosa i nije potreban nikakav do-datni zahvat ili dalje lijeenje.

Mr. sc. Radan Starevi, dr. med.

Uzroci suenja nosne upljine

polipi

strano tijelo

suenje nosnog otvora

istjecanje sekreta

tumor

devijacija nosnepregrade

Upale uha

U svakodnevnom radu lijenikaprimarne zdravstvene zatite(pogotovo pedijatara), kao i uambulantnom radu otorinola-ringologa, znatan dio ukupnepatologije ine bolesti uha. Uovom lanku osvrnut u se nanajei dio otoloke patologije,a to su upale srednjeg uha.

OD BLAGOGISCJETKADO GUBITKASLUHA

sijeanj-veljaa 20025

nikada ne pojavljuje sama, ve kao po-sljedica upale gornjeg dijela dinog pu-ta i oslabljene funkcije Eustahijeve tu-be (izuzetak su upale uha kod osobakoje imaju ozlijeen bubnji te uzro-nik dolazi iz vanjskog uha kroz zvuko-vod).

Razliiti uzronici upale

Akutne upale uha mogu biti uzro-kovane bakterijama i virusima. Viru-sne (kataralne) upale susreemo kodrespiratornih infekcija gornjih dinihputeva (prehlade, viroze, gripa i sl.).U uhu nema gnoja, ve se nakuplja se-rozna tekuina, a bol je izazvana pod-tlakom u uhu koji se razvija kao po-sljedica zaepljenosti tube.

Gnojne upale izazivaju bakterije. Utom sluaju gnoj se nakuplja u sred-njem uhu i napinje bubnji, to izazivavrlo jaku bol. Ako se takvo stanje nelijei, gnoj probije bubnji te bol nagloprestaje. Lijeenje upale uha u prvomredu treba usmjeriti na suzbijanje okol-nosti koje pogoduju razvoju upale uha,zatim na uzronika upale. Dakle, pr-venstveno treba uspostaviti funkcijuEustahijeve tube stavljanjem intrana-zalnih dekongestiva. Bolovi se suzbi-jaju analgeticima, a kod gnojnih upaladaje se antibiotik.

Ponekad su upale uha neadekvatnoili nedovoljno lijeene. U nekim slua-jevima smetnje disanja kroz nos nisutoliko izraene i ne smetaju pacijenta uznaajnoj mjeri, ali su upale uha este(npr. devijacije septuma, alergije, ade-noidne vegetacije - trei krajnik. Tosu stanja koja pogoduju tinjanju infek-cije u srednjem uhu i razvoju kroni-nih upala srednjeg uha. Kronine upa-le srednjeg uha najee ne izazivajubol, razvija se postepeni gubitak sluha,dok se kod nekih pacijenata javlja is-cjedak iz uha.

Vrste upala

Postoje brojne klasifikacije kroni-nih upala srednjeg uha. Najjednostav-nije ih je podijeliti na negnojne i gnoj-ne kronine upale. Negnojne mogu bitiserozne ili adhezivne. Serozne kroni-

na upala srednjeg uha razvija se prven-stveno u djece s dugotrajno zaeplje-nom tubom, kod kojih se u srednjemuhu nakuplja bistri, ponekad gusti slu-zavi sekret. Kod takve djece postupnoslabi sluh. Lijei se uklanjanjem uzro-ka zaepljenosti tube i miringotomi-jom (zahvat kod kojeg se operativnoprobije bubnji, ukloni sekret i u otvorse postavi cjevica za ventilaciju sred-njeg uha). Adhezivni otitis nastaje ta-koer kao posljedica zaepljenosti tu-be, ali i estih infekcija uha, stvara-njem oiljnog tkiva u uhu koje onemo-guava normalno provoenje zvuka.

mogu otetiti i dijelove sljepoone ko-sti (u kojoj se nalazi srednje uho) i do-vesti do irenja u okolna podruja (ma-stoid-zaunu kost, intrakranijalno -meningitis, apsces modanih ovojni-ca, u vrat itd.). Te komplikacije u ne-kim sluajevima mogu ugroziti ivot.Opasnost od razvoja navedenih kom-plikacija poveava se ako je, uz upaluuha, prisutan i holesteatom koji rastomtakoer oteuje kost i iri se u okolnestrukture (iako mu ime sugerira na tu-mor, holesteatom nije tumor, ve je tonakupina odumrlih stanica koe zvu-kovoda i bubnjia).

Gnojne kronine upale srednjeguha razvijaju se kao posljedica zapu-tenih i neadekvatno lijeenih akutnihupala, ili u sluaju pojaane virulenci-je uzronika i kod oslabljene imunolo-ke reakcije organizma. Najee sekod takvih upala nae mijeana bakte-rijska flora. Pacijente najee uho neboli, sluh progresivno slabi, otoskop-ski se redovito nae perforacija bub-njia; sekrecija iz uha moe i ne morabiti prisutna. Ako nema sekrecije izuha, radi se o tzv. suhoj kroninojupali srednjeg uha, s centralnom per-foracijom, i najee nema oteenjaslunih koica i ostalih kotanih struk-tura. Kod kroninih upala srednjeg uhasa sekrecijom esti su ostitiki procesikoji, osim oteenja slunih koica,

Lijeenje upala

Lijeenje adhezivnih i gnojnih kro-ninih upala srednjeg uha iskljuivo jekirurko, razliitim metodama timpa-noplastike, pri emu se prvenstvenomoraju odstraniti upalom promijenje-no tkivo, oteeni dijelovi kosti i hole-steatom. Osim navedenog, timpano-plastikom se nastoji rekonstruirati la-nac slunih koica postavljanjemrazliitih materijala za prijenos zvukatako da se, osim odstranjenja upalnogprocesa, gotovo redovito oekuje i po-stoperativno poboljanje sluha kodoperiranih pacijenata.

Dean Komljenovi, dr. med.

sijeanj-veljaa 20026

Strano tijelo u uhu

Kad se govori o stranom tijelu u uhu,misli se na zvukovod. Strana tijela mogubiti organskog i anorganskog podrijetla,u zvukovod najee dolaze sluajno.Obino se radi o djeci koja u zvukovodgurnu raznorazne predmete. U zvuko-vod mogu uletjeti i insekti, koji onda iza-zivaju vrlo neugodne senzacije. Da bi sepostavila dijagnoza stranog tijela u uhu,potrebno je uzeti podatke od bolesnika iuiniti pregled uha. Najvanija je stvarda se strana tijela u uhu ne vade pinceta-ma jer se na taj nain mogu gurnuti dub-lje, sve do srednjeg uha. Strano se tijeloiz vanjskog zvukovoda odstranjuje ispi-ranjem obinom vodom. U sluaju ivogstranog tijela (insekti), potrebno ih je pri-je ispiranja usmrtiti uljnim otopinama.

Strana tijela u nosu

Strana tijela u nosu najea su koddjece. Mogu biti organskog (kukuruz,grah, ljenjak) ili anorganskog podrije-tla (najee su to dijelovi igrake ili ma-le igrake). Ako roditelji nisu bili prisut-ni kad je dijete uguralo strano tijelo unos, na njega se sumnja kada imamo sa-mo jednostrani iscjedak iz nosa, obinoiz jedne nosnice. Ispoetka je taj iscje-dak bistar i sluzav, da bi kasnije postaognojan i sukrvav. Dijagnozu je lako po-staviti jer se strano tijelo najee nalaziu prednjem dijelu nosa, zna biti veliko iu cijelosti opstruirati nosnu upljinu. Za

veih kostiju od ribe i piletine, a nijeizuzetak ni cijeli svinjski kraljeak. Odostalih stranih tijela, nau se: igle, avli-i, komadii ice, ileti, vilice i lice.Neka strana tijela progutaju se sluajno.No, kod duevnih bolesnika nailazi se nairok spektar stranih tijela (lice, vilice,noevi, arulje i sl.). Posve rijetko, alivrlo neugodno strano tijelo u jednjakujest parcijalna zubna proteza (obino sadva ili tri zuba) koja je ili loe privre-na, ili se zaboravi skinuti prije spavanja.Ako ona tijekom noi padne u drijelo,automatski e izazvati akt gutanja i prijenego se bolesnik probudi, proteza je ujednjaku.

Tipini znakovi stranog tijela u jed-njaku mogu varirati od potpune nemo-gunosti gutanja i pritiska u grudima, ko-je ide straga, prema lopaticama. Tipianznak je poveano slinjenje, uz nemogu-nost uzimanja hrane te povraanje u mla-zu. Tipian znak moe biti i zvidanjekoje se javlja kod upljih stranih tijela.Razlika izmeu stranog tijela u bronhi-ma i jednjaku u tome je to se ovdje i-tanje javlja kod podrigivanja.

Dijagnoza se postavlja na osnovianamnestikih podataka te, u sluaju me-talnih stranih tijela, i rtg-nativnom sli-kom. Pasae jednjaka barijevom kaomne preporuuju se jer oteavaju kasnijevaenje stranog tijela. Ako se radi o ma-njem stranom tijelu koje nije otro, pre-porua se i davanje spazmolitika pa stra-no tijelo spontano proe.

Vaenje stranog tijela u domeni jelijenika specijalista.

Robert Tiac, dr. med.

Strana tijela u otorinolaringologiji

vaenje stranog tijela nije potrebna ni-kakva priprema, dovoljno je da se dijetedri malo vre, uz pomo spreja da selokalni anestetik te bilo kojim instrumen-tom u obliku tupe kukice doe iza stra-nog tijela i izvadi ga se. Tu nam moeposluiti obina sonda koju modeliranoovisno o situaciji. 'to vrijedi za stranotijelo u uhu, vrijedi i za strano tijelo unosu: ne smije se vaditi pincetom jer sena taj nain strano tijelo moe samo ugu-rati dublje.

Strano tijelo u drijelu

Zaostale sitne koice, osobito riblje,mogu izazvati subjektivne tekoe u d-rijelu. Dva su mjesta koja treba pretrai-ti: tonzile i bazu jezika. Ako je stranotijelo u krajniku, moe se vrlo jednostav-no izvaditi malo duim instrumentom(pincetom). Ako je lokacija nie, na bazijezika, takvo strano tijelo bolje je prepu-stiti specijalistu.

Strano tijelo u jednjaku

Strana tijela u jednjaku nalaze se udvije karakteristine skupine: djejoj do-bi izmeu dvije i sedam godina i kodosoba poodmakle dobi, najee s de-fektnim zubalom, zubnom protezom ilibez zubi. Kod djece to mogu biti razno-razne stvari koje djeca stavljaju u usta,sluajno ili namjerno. Najee dolaze uobzir dijelovi igraaka ili sitan kovaninovac. Kod starijih ljudi najee se radio komadu ilavog, nedovoljno prova-kanog mesa koji je vezan s komadiemkosti ili hrskavice. U ostalim dobnimskupinama strana su tijela raznolika: odVaenje stranog tijela iz drijela

Pogreno i pravilno vaenje stranog tijela iz uha

sijeanj-veljaa 20027

Glasna glazba, jednostavno ree-no, ulazi u ui. To je isto kaokada bismo sliku gledali na ja-kom svjetlu - pri priguenom svjetlu bo-je su neizraajne, mutne, nezanimljive,esto imaju tih ovisno o vrsti rasvje-te. Isto je i s glazbom. Pri tihom sluanjune uju se sve zvune komponente glaz-be, a osim eljene glazbe, uju se i raznidrugi zvuci iz okoline.

Srce u ritmu glazbe

Glazba zbog specifinog djelovanjasvoga ritma, ima i psihogeno djelovanje.Duboki ritmiki zvuk bubnjeva djelujeerotizirajue. Spore, neprimjetne pro-mjene ritma djeluju na modane valove,izazivajui relaksaciju ili stimulaciju.Meutim, da bi se ritam dubokih tonovadobro uo, glazba mora biti glasna! Brziritam moe izazvati poveanje sranogpulsa, kao to je sluaj na rave-partyima,a tamo se slua jako glasno.

Fenomen glazbe kao ljudskog stva-ralatva i ugodnog osjeaja sluanja, ali iljudski glas, poivaju na dubokim tono-vima poput kue na temeljima. Taj zvuknazivamo osnovnim. Ono to se razliku-je meu glazbalima i glasovima jesukombinacije viih tonova koje su poseb-ne za svaki instrument i svaku osobu.

Izvor ugode ili buke

Sada je potrebno objasniti neke poj-move vezane za zvuk i sluanje. Prvo,definiciju: zvuk je mehaniko titranjekoje se od nekog izvora prenosi zrakom,vodom ili nekim drugim medijem.

Ljudsko uho moe zamijeniti samozvukove izmeu oko 20 i 15000 titraja usekundi (frekvencije), kaemo Herza(kratica Hz). Zvukove niih frekvencijamoe se osjetiti dodirom, a za osjet zvu-kova viih frekvencija od ujnog podru-ja postoje samo indirektni dokazi. Mla-e osobe bolje uju visoke zvukove ne-go starije. Starenjem dolazi do gubitkaosjetljivosti sluha, osobito za zvukove

visokih frekvencija - ta pojava naziva sepresbyacusis.

Ljudsko uho moe osjetiti samo zvu-kove koji imaju neku minimalnu glasno-u - kaemo da su iznad praga sluha. Nanesreu, prag sluha nije jednak za svefrekvencije - velik je za niske i visokefrekvencije, to znai da je na njih uhomanje osjetljivo. Ljudsko je uho najo-sjetljivije na frekvencije oko 4000 Hz.Meutim, to je ukupna glasnoa vea,to je uho ravnomjernije osjetljivo narazliite frekvencije.

isti zvuk nazivamo ton, a glazba jekombinacija tonova. Neugodan ili nepra-vilan i neist zvuk, koji smeta, nazivamobukom.

Jakost i boja zvuka

Intenzitet, odnosno jakost zvuka iliglasnoa najee se mjeri mjernom je-dinicom decibel (db). Ono to stvarazvuk - glazbalo, elektronska naprava,ljudski glas - mora imati neku snagu.Snagu mjerimo vatima (W) i nije istozvuna snaga i elektrina snaga. U pra-vilu niti jedan uobiajeni kuni zvuniknema veu korisnost od 0,5 do 2%. Akoje zvuna snaga simfonijskog orkestra2,5 W, to znai da bi za istu glasnou kaou kazalitu trebalo najmanje 125 W elek-trine snage nekog pojaala i efikasnogzvunika - s obinim zvunicima iz-meu 250 i 500 W!

Poznato je i dokazano da velika gla-snoa moe otetiti sluh. Dokazano je daprofesionalno izlaganje buci intenzitetaveeg od 90 db trajno oteuje sluh. Krat-kotrajne glasnoe od 120 i vie db mogutrenutno izazvati oteenje uha i manjaksluha. Nije svejedno niti o kojoj se fre-kvenciji radi - najvie kode srednje ivisoke frekvencije. Najjai prirodni zvukstvaraju kitovi - 188 db.

Boja zvuka pojam je koji opisuje sa-stav zvuka prema zastupljenosti i gla-snoi razliitih frekvencija.

Osim frekvencije, boje i glasnoe, na

doivljaj kod sluanja glazbe utjee kva-liteta instrumenata, elektronskih napra-va i zvunika. Meutim, najvei utjecajima akustika kvaliteta prostora u kojemse slua glazba - loa prostorija pokvarite izvedbu najboljeg glazbenika na vr-hunskom instrumentu ili sviranje naj-boljeg Hi-Fi-ja.

Sada, nakon svega ovoga, mogli bi-smo odgovoriti na pitanja s poetka na-eg razgovora.

Basovi tresu trbuh

Sluanje glasne glazbe nesumnjivopredstavlja zadovoljstvo - dodue, pone-kad samo za sluaa, a ne i obvezno zaokolinu. Ritam je naglaen i dobro ujani bas lagano trese trbuh, dok jasni srednjii kristalni visoki tonovi sami ulaze uui. No, to vrijedi samo u sluaju kada sunajtie glazbene dionice dovoljno glasneda bi bile jasne, a najglasnije tie od pra-ga boli od oko 120 db. Kao i kod slike -preslabo svjetlo zamuuje boje, a od pre-jakog blijeti u oima.

U praksi to izgleda ovako: mladacodvrne mjuz do daske, vie kri negosvira, a ako ima puno vata, onda se vieuje BLUMP-BLUMP nego glazba.Svejedno je li u autu ili kod kue, bitnoje da je glasno, da ne uje starce i dasmeta susjedima. Pa jo ako pie da apa-ratura ima 500 W! No, papir trpi svatapa tako i reklamne podatke o snazi i gla-snoi. Ono to se uje u kui i po autimarijetko dosie 100-ak db na metar-dvaod zvunika. To je zato to nema vie od50 - 100 W elektrine snage, a viestru-ko vee brojke slue samo da namamekupce. Mjerenja pokazuju sasvim dru-gaije podatke! Druga stvar je na kon-certima, gdje ispred razglasa nije rijet-kost i preko 150 db iz razglasa od neko-liko tisua vata. Po klubovima je netoglasnije nego kod kue jer obino imajusnanija pojaala i efikasnije zvunike.Ja kod kue mogu svirati do 115 db me-tar od zvunika!

s

Mladi i glasna glazba

KAD SUSJEDI LUPAJU O STROPSluanje glasne glazbe nesumnjivo se vee uz mlade ljude. Zato?Je li to tono i je li tetno za sluh?

sijeanj-veljaa 20028

Vei rizik predstavlja sluanje na slu-alice nego na zvunike - slualice mogubiti puno glasnije, a zato to ne smetajuokolini, mogu se sluati satima.

Tako, na primjer, izlaganje frekven-cijama oko 4000 Hz na 105 db tijekomsamo 10 minuta izaziva prolaznu naglu-host od 20 db, dok sat i pol u istim uvje-tima izaziva gubitak sluha od 40 db. Toje rijetko sluaj ako se slua kod kue,na zvunike - morali bi biti stvarnoblizu dobrih i jakih kunih zvunika, na-pajanih barem 100-vatnim pojaalom,ali esto je u posjetitelja klubova.

I stari su nestani

Sviram ja tako ve 20-30 godina i jouvijek dobro ujem. Ali rijetko sluamdue od nekoliko sati popodne i glasnijeod 90-ak db, obino manje od 70 db. U

tihoj sobi, uz dobru elektroniku i zvuni-ke, to je sasvim dovoljno. Mnogi ljudikoje poznam, a vole glazbu, sluaju gla-sno iako su ve starci. A da ne spomi-njemo profesionalce, one koji od glazbeive.

Na koncu, evo i odgovora: ne sluajusamo mladi glasno - nije to samo njihovprivilegij, ve si to priutimo i mi stariji,ovisno o ukusu i mogunostima. Uosta-lom, poznato je da starenjem ljudi slabi-je uju, pa im treba i neto vie glasnoe- eto i opravdanja za neke!

Meutim, nesumnjivo je da pod od-reenim uvjetima glasna glazba moe bi-ti tetna.

Za obine ljude, amatere, koji samopovremeno sluaju glasno, opasnostpredstavlja sluanje ispred zvunika nakoncertima ili u klubovima. Zvunici ko-

ji se rabe na takvim mjestima imaju naj-veu glasnou (oko 130 db) metar-dvaravno ispred sebe, pa se za zatitu sluhatreba odmaknuti dalje i u stranu - da smoto dalje od zvunika, vie u stranu.Amateri ne sluaju stalno glasno, osimmoda poneko na slualice - tada trebabiti umjeren, ba kao u svemu u ivotu.

Druga je stvar profesionalno izlaga-nje u klubovima ili na koncertima. Vei-ni studijskih glazbenika i tehniara s vre-menom strada sluh, osobito zbog slua-nja na slualice i sluanja takozvanih mo-nitor-zvunika na pozornicama, ili staja-nja ispred razglasa (gitaristi!).

Mislim da sam dokazao da u obinimkunim uvjetima glazba moe biti tolikoglasna da vie smeta okolini nego toteti sluhu. Pitajte moju suprugu!

Dr. sc. Draen Stojanovi, dr. med.

Promuklost

POSLJEDICA NAVIJAKIH STRASTIPromuklost je opi pojam kojim se opisuju abnormalne promjene glasa. Promukao glas moe bitibezvuan, hrapav, prenapregnut. Mogu postojati promjene u volumenu (jaini) ili visini glasa.

Preporua se staro praviloponaanja koje tedi glas:

Govori s onim koji te gleda u oi.Ne govori dok drugi govori - jertada je komunikacija laka, ne

treba ponavljati.

Promjene glasa obino su uzro-kovane poremeajima na raziniglasnica koje stvaraju zvukoveu vokalnoj kutiji (larinksu).

Dok diemo, glasnice su razmak-nute. Prilikom govora i pjevanja gla-snice se priljube jedna uz drugu te pro-laskom zraka iz plua vibriraju i proiz-vode zvuk.

'to su glasnice jae stisnute, nape-tije i to su krae, njihove vibracije subre. Bre vibracije glasnica proizvo-de vii ton glasa.

Otok ili neravnine na glasnicamaonemoguavaju njihovo potpuno pri-bliavanje, to dovodi do promjena uglasu.

Uzroci promuklosti

Postoje brojni uzroci promuklosti.Sreom, veina je prolazna i nije oz-biljna. Najei su uzroci akutni larin-gitis, do kojeg dolazi zbog oteknuasluznice larinksa kod obine prehlade,virusne infekcije gornjih dinih putova

ili iritacije uzrokovane forsiranomuporabom glasa, poput vikanja nasportskim natjecanjima.

Dua promuklost obino je uzro-kovana predugim, preglasnim ili ne-pravilnim forsiranjem glasa due vri-

jeme. Te navike mogu dovesti do stva-ranja vokalnih voria (vorii pjeva-a), fibroznih izraslina poput ulje-va ili do stvaranja polipa na glasnica-ma (jaa oteknua).

Vokalni noduli esti su kod djece(djeaka) i kod odraslih, osobito enakoje profesionalno mnogo govore (pje-vaice, glumice, nastavnice).

Nije uobiajeno da polipi ili nodulidovode do zloudnog tumora.

est je uzrok promuklosti u starijihljudi gastroezofagealni refluks - kadase eluana kiselina vraa putem jed-njaka i iritira glasnice.

Brojni pacijenti s promjenama naglasnicama povezanim s refluksom ne-maju simptome garavice.

Obino je glas loiji ujutro te setijekom dana popravlja. Ti ljudi moguimati osjeaj knedle u grlu ili poja-an nagon za proiavanjem grla (ka-ljucanjem).

Puenje je jo jedan uzrok promu-klosti. Budui da je puenje glavniuzrok raka grla, ako su puai promu-kli, moraju otii otorinolaringologu napregled.

Brojni neuobiajeni uzroci promu-klosti ukljuuju alergije, probleme satitnom lijezdom, neuroloke pore-meaje, traumu larinksa te ponekadnormalan menstrualni ciklus.

sijeanj-veljaa 20029

Procjena stanja

Otorinolaringolog e obino uzetidetaljnu anamnezu promuklosti i paci-jentova zdravlja openito, zatim pre-gledati glasnice ogledalcem smjete-nim u stranjem dijelu grla. Ponekad jepotrebno upotrijebiti fleksibilni osvi-jetljeni tubus - fiber endoskop kroznos, da bi se vidjele glasnice, ili u ne-kim sluajevima rigidni endoskop kojise stavlja kroz usta. U analizi moepomoi i videosnimka pregleda.

Ti postupci nisu neugodni i veinapacijenata dobro ih podnosi. U nekimsluajevima preporuuju se specijalnitestovi (tzv. akustika analiza) za pro-cjenu glasa.

Oni mjere nepravilnosti glasa, ka-ko glas zvui (akustiki dojam), pro-tok zraka i druge osobine koje pomaupri utvrivanju dijagnoze i usmjerava-nju lijeenja.

Lijeenje promuklosti

Lijeenje promuklosti ovisi o uzro-ku. Veina promuklosti lijei se ted-njom glasa ili modifikacijom njegove

uporabe. Otorinolaringolog moe datipreporuke o ponaanju pri uporabi gla-sa, uputiti pacijenta drugim lanovimatima te, u nekim sluajevima, preporu-iti kirurki zahvat ako je naena dis-kretna lezija poput nodula ili polipaglasnica. Svim pacijentima preporuase izbjegavanje puenja ili izlaganjapasivnom puenju. Takoer pomaepijenje dosta tekuine.

Fonijatri su obueni da pomognupacijentu pri promjenama u ponaanjukoje mogu eliminirati neke glasovneporemeaje.

Ponekad pacijenti imaju razvijeneloe navike, poput puenja ili pretjera-ne uporabe glasa deranjem ili vika-njem, koje mogu rezultirati glasovnimporemeajima.

Fonijatar moe poduiti pacijentada promijeni tehniku govora kako bipoboljao glas i rijeio probleme poputvokalnih nodula. Kad je pacijentovproblem specifino povezan s pjeva-njem, profesor pjevanja moe pomoipoboljanju pacijentove tehnike pjeva-nja.

Paraliza- pokretne glasnice ponekad mogu

prei srednju liniju

Uzroci promuklosti

Upala

Tumor

Struna pomo

Promuklost uzrokovanu prehladomili gripom mogu lijeiti obiteljski lije-nici, pedijatri. Kad promuklost trajedue od dva tjedna, ili nema oitoguzroka, trebao bi ju evaluirati otorino-laringolog, specijalist za uho, nos i gr-lo.

Probleme s glasom najbolje voditim specijalista koji znaju i razumijufiziologiju glasa. Ti su specijalisti oto-rinolaringolozi, fonijatri, profesori pje-vanja, glume ili javnog govora.

Poremeaji glasa mogu imati razliite osobine, koje mogu specijalistima datirjeenje uzroka.

Otorinolaringologa treba posjetiti:

ako promuklost traje due od 2-3 tjedna,

ako je promuklost povezana s:- bolovima koji nisu uzrokovani prehladom ili gripom,- iskaljavanjem krvi,- oteanim gutanjem,- kvrgom na vratu,

ako potpuni gubitak glasa ili ozbiljna promjena u glasu traju due od nekoliko dana.

Prevencija promuklosti

prestati puiti, izbjegavati supstance koje isuuju tijelo, poput alkohola i kofeina, izbjegavati pasivno puenje, piti puno tekuine, vlaiti zrak u kui, paziti na ishranu - izbjegavati zainjena jela i alkohol, pokuati ne koristiti glas predugo i preglasno, potraiti pomo specijalista u treniranju glasa, izbjegavati govor ili pjevanje kad je glas promukao.

Mr. sc. Milodar Kujundi, dr. med.

sijeanj-veljaa 200210

Studije su pokazale da sadravaju stanice koje se nazivajuprirodni ubojice stanica i koje djeluju na patogenesupstancije koje u organizam ulaze hranom ili udahnu-tim zrakom. Pored navedenog, limfatiko tkivo ima sposob-nost prezentiranja imunoglobulina, poznatog kao IgA, kojititi sluznicu od virusa te od zadravanja bakterija i njihovogprodiranja u dublje slojeve tkiva.

Tona uloga tonzila u imunolokom sustavu jo je uvijekpodruje istraivanja, ali sa sigurnou se moe rei da imajuveliko znaenje u stjecanju imunosti, pogotovo u djetinjstvu.Limfatiki prsten, poznat kao Waldayerov prsten, sastoji se odvanjskog prstena, koji ini devet grupa limfatikih vorova, teunutarnjeg limfatikog prstena, koji se sastoji od est tonzila:

- 1. drijelna tonzila, tonsilla pharyngea, ili trei krajnikpolazi s gornjeg i stranjeg zida najvieg dijela drijela (uregiji poznatoj kao nasopharynx ili epipharynx;

- 2. u istom podruju, ali sa strane, obostrano su smjetenetubalne tonzile, koje mogu veliinom zatvarati Eustahijevetube; limfatiko tkivo navedenog epifarinksa naziva se joadenoidnim vegetacijama;

- 3. jezina tonzila, tonsilla lingualis, smjetena je u podru-ju korijena jezika, nije tako otro ograniena od svoje okoli-ne, ve prelazi u miie jezika;

- 4. nepane tonzile, tonsillae palatinae, smjetene su obo-strano u podruju drijela (u regiji poznatoj kao oropharynx,mesopharynx); zbog slinosti oblikom plodovima bademima,nazivaju se i mandulama; lee izmeu prednjeg i stranjegnepanog luka.

Tonzile su najvee u petoj ili estoj godini, a poslije te dobiinvoluiraju, u starosti posve atrofiraju, kao i ostalo limfatikotkivo. I tzv. trea tonzila involuira, ali ona poinje involucijupuno kasnije, tj. u doba puberteta, a zavrava puno ranije, tj. udoba oko 25 godine ivota.

Svih est tonzila meusobno je povezano limfnim ilicamapa tako nastaje prethodno navedeni unutarnji limfatiki prsten.

'TO JE TONSILLITIS?

Tonzilitis je pojam koji oznaava infekciju tonzila, a farin-gitis (Pharyngitis) je infekcija koja zahvaa okolno tkivo - utom sluaju drijelo (pharynx).

Te dvije infekcije najee se pojavljuju u isto vrijeme.Upala sluznice Waldayerovog prstena esta je zbog topografi-je, jer je prsten drijela prva barijera gdje se zaustavljaju mi-kroorganizmi koji su doli limfnim putem iz nosa i nosnogdrijela. Mlaa predkolska djeca ee obolijevaju od viru-snog tonzilitisa, za razliku od odraslih koji ee obolijevajuod bakterijskog.

Virusna upala moe samo prethoditi bakterijskoj. Najeivirusni uzronici zahvaaju istovremeno i gornji respiratornitrakt (influenza, parainfluenza, rhinovirus). Najee su bakte-rijske infekcije s beta-hemolitikim streptokokima, stafiloko-kima, pneumokokom, Hemophilusom. Gljivica moe koloni-zirati drijelo mlae djece, dijabetiara te imunosupresivnihnakon terapije antibioticima irokog spektra.

U prolosti, najozbiljnije bakterijske infekcije takoer suuzrokovale tonzilitis ukljuujui difteriju i skarlatinu.

Tonzile

NA PRVOJ CRTI OBRANETonzile su kolekcija limfatikog tkiva. One su samo dio cjelokupnog limfatikog sustava jer limfociti,koji se stvaraju u kotanoj sri, odlaze u tonzile (kao limfatike organe) i u krv. Stvaranje takozvanog

B-oblika limfocita u zametnom sreditu tonzila najvanija je zadaa tonzila.

Tonzilitis se tretira kombinacijom suporativnih mjera zasmanjenje tegoba, kao i lijekova koji su usmjereni prema uzro-niku. Suporativne mjere podrazumijevaju unos vee koliinetekuine, antiinflamatorna sredstva. Antibiotici se primjenjujukod bakterijske infekcije. Penicilin se smatra jo uvijek efekt-nim lijekom za lijeenje mnogih bakterijskih infekcija, prem-da su neke bakterije razvile rezistenciju, pa se tada koristeneto drugaiji antibiotici. Virusne infekcije ne tretiraju seantibioticima jer samo njihovo koritenje moe ak pogoratisituaciju. Te infekcije najbolje tretirati samo suporativnim mje-rama. Vrlo rijetke infekcije zahtijevaju hospitalizaciju jer ote-ano gutanje moe dovesti do dehidracije pa je potrebna intra-venozna rehidracija. Antibiotici su takoer efektniji ako sekoriste intravenozno. Perzistentna infekcija moe voditi kastanju poznatom kao kronini tonzilitis. Ako antibiotska tera-pija, kao ni drugi nekirurki tretmani nisu postigli eljeni efekt,postavlja se pitanje tonzilektomije.

Tonzilektomija je kirurki zahvat koji podrazumijeva od-stranjenje tonzila, a adenotomija podrazumijeva odstranjenjeadenoidnih vegetacija. Najee se provode u opoj anestezijipa kao takve nose odreene rizike. Najea komplikacija ton-zilektomije i adenotomije jest krvarenje s podruja gdje suodstranjene tonzile ili adenoidne vegetacije. Zaustavlja se kom-

Upala tonzile

sijeanj-veljaa 200211

presijom ili podvezivanjem krvnih ilica. Najee se javljanakon operacije, iako rizik postoji jo narednih sedam do desetdana, dok rana ne zacijeli potpuno. Perioperativna zatitaantibioticima (tijekom samog zahvata) primjenjuje se u bole-snika koji su preboljeli tonzilarnu sepsu, akutni glomerulone-fritis ili akutnu reumatsku upalu zglobova. U postoperativnomtoku vano je sprijeiti dehidraciju, hranu prilagoditi novona-stalom stanju, a to znai izbjegavati prevruu, prehladnu, krutui jako zainjenu hranu. Analgetike se preporuuje uzimati popotrebi i umjereno, a u svakom sluaju one blaeg djelovanja(paracetamol).

KADA UINITI TONZILEKTOMIJU (Tonsillectomia- odstranjenje nepanih tonzila)?

Postoje razliiti pristupi i podjele indikacija za tonzilekto-miju.

Svakako su vani podaci o bolesti (temperatura, disfagija,uestalost oboljenja), ali i lokalni nalaz (izgled tonzila, nepa-nih lukova, konzistencija tonzila, da li su prekrivene gnojem,poveani limfni vorovi u podruju vrata) te specifini labora-torijski nalazi.

Indikacije za tonzilektomiju s nae su strane slijedee:1. Apsces kao komplikacija tonzilitisa: peritonzilarni (gnoj-

na upala koja se s tonzila iri u okolno tkivo) i parafaringealniapsces (gnojna upala koja se s tonzila iri u dublje okolnestrukture) mogu se razviti kao posljedica infekcije virulentnimuzronikom, ali ee su uzrokovani propadanjem obrambenefunkcije tonzila. U tim sluajevima uglavnom se preporuujeoperativni zahvat nakon mjesec dana od pojave apscesa.

2. Poveanje - hiperplazija tonzila znak je neprilagoeneimunoloke regulacije. Pregledom se vidi da takve tonzile viseiz loe u sredini drijela te tako ometaju disanje i gutanje,premda je umjereno poveanje fizioloka pojava u odreenomrazdoblju.

3. Ponavljajue - recidivirajue upalne promjene tonzila,koje se javljaju s poveanim limfnim vorovima: gnojni tonzi-litisi koji se ponavljaju 4-5 puta godinje, s pretpostavkom dasu uzrokovani streptokokom, ak ako tonzile nisu tipino kro-nino promijenjene. Indikacija je i komplikacija streptokok-nog tonzilitisa u smislu akutne reumatske groznice (oteenjesrca i/ili zglobova) ili glomeronefritisa.

4. Kronine upalne promjene koje se prepoznaju po sljede-im znakovima: tonzile su nejednake veliine, crvene ili hiper-trofine, na spoju lukova i tonzila su brazgotine, povrina ton-zila je izbrazdana gnojnim sekretom, poveani su limfni vo-rovi na vratu, a od subjektivnih simptoma esti su arenje,peenje i suhoa u grlu.

5. Sumnja na tumor - ee kod starijih osoba - radi potrebeza mikroskopskim pregledom tkiva, tj. patohistoloke potvrdebolesti. Tonzile su u tom sluaju uglavnom asimetrine.

6. Kada postoji opravdana sumnja da su tonzile izvor infek-cije koju tada nazivamo fokalnom infekcijom jer bakterije injihovi toksini prodiru iz latentnog arita u krvni ili limfnioptok. Iako treba misliti da izvor fokalne infekcije mogu biti inesanirani zubi, sinusi, upale unog mjehura, pa i cijelo bole-sno drijelo, za egzaktniju indikaciju tada pomau dodatnelaboratorijske obrade (bris tonzile-duboko u kriptu, porastAST, ASTA, streptolizina).

KADA UINITI ADENOTOMIJU (Adenotomia - od-stranjenje drijelne tonzile, tj. adenoidnih vegetacija)?

Prije odluke o operaciji adenoida, treba pregledati funkcijumekog nepca, naroito kod rascijepljene drijelne resice, ne-normalnog micanja mekog nepca, vraanja tekuine kroz nos(na navedeno nas moe uputiti i obiteljska anamneza).

1. Adenotomija je indicirana u djece kada drijelna tonzilaispunjava nosni dio drijela tako da oteava disanje na nos.Takva djeca imaju karakteristian izgled lica, tzv. facies ade-noidea, a karakteristino je da diu na usta, nou hru, imajuiscjedak iz nosa, poremeen govor (nazalni govor) i oslabljensluh, imaju izdueno lice s otvorenim ustima te tamne kolutoveispod oiju, premda navedene simptome moemo vidjeti i koddjece s drugim oblicima kronine opstrukcije nosa.

2. Ponavljanje upale nosa i grla, sinusa, bronha i srednjeguha kao komplikacije poveane drijelne tonzile. Pogotovo jevano odstraniti drijelnu tonzilu kod estih gnojnih upalasrednjeg uha, kao posljedice oteane ventilacije srednjeg uhapreko Eustahijeve tube s nosnim dijelom drijela.

Kod hiperplazije vegetacija, boja sluznice nosa normalnaje, za razliku od alergijske upale sluznice nosa ili upalne pro-mjene. Potpunu sliku o vegetacijama (zbog anatomskog polo-aja) moemo dobiti pogledom indirektoskopski ili uz pomoaparata (endoskopa).

KADA NE OPERIRATI?

Postoje odreene kontraindikacije za tonzilektomiju, kao iadenotomiju. To su: poremeaji zgruavanja krvi, bez obzirana uzrok, akutne zarazne bolesti, akutni miokarditis (upalasranog miia), dekompenzirane srane greke, nereguliranaeerna bolest, epidemija zaraznih bolesti.

'TETNE POSLJEDICE TONZILEKTOMIJE

Iz svega navedenog proizlazi da moraju postojati jasneindikacije za tonzilektomiju jer tonzilektomija bez stroge indi-kacije znai pogreku, pogotovo ako se uzme u obzir da tonzi-lektomija nije bezazlena operacija. Postoje i neugodne kom-plikacije tonzilektomije, a tu treba spomenuti atrofiju sluznicedrijela, upalu preostalog limfnog tkiva, stezanje brazgotina,suhou grla. Ponekad su potrebne naknadne operacije zbogostatka tonzila, jer limfno tkivo moe regenerirati, to je jednood vanih fiziolokih svojstava limfnog tkiva, kao i zbog is-pravnosti tehnike kod operacije.

Priblino 70% otorinolaringologa preporua odstranjenjevegetacija u istom zahvatu s tonzilektomijom. Opravdanje jeza taj zahvat podatak da hipertrofiju tonzila prati hipertrofijavegetacija, premda postoje i zagovornici koji govore da nemakorelacija jer nisu subjekt istog oboljenja i razliito odgovara-ju na patoloke stimuluse.

U postavljanju to ispravnije indikacije za tonzilektomiju i/ili adenotomiju, u klinikoj obradi bolesnika mora postojatimetoda, gdje su odgovori na pitanja plod dugotrajnog klini-kog rada te, unato navedenom suprotstavljanju, ujedinjujupedijatre, otorinolaringologe, imunologe, dermatovenerologe,infektologe, kao i druge specijaliste koji su umijeani u tuproblematiku.

Diana Pedisi, dr. med.

sijeanj-veljaa 200212

U djece nisu svi sinusi razvijenipodjednako. Etmoidni i mak-silarni sinusi razvijaju se odroenja, dok se frontalni i sfenoidnisinus javljaju kasnije te se razvijaju odeste godine do adolescentnog doba.Stoga, dvogodinje dijete s eonim gla-voboljama prvo trebaju pogledati neu-rolog i oftalmolog, jer ono nema jorazvijene frontalne sinuse, a i nije sva-ka glavobolja sinusogenog podrijetla!Takoer, zbog anatomskih odnosa,svaka rinofaringealna infekcija djetetamlaeg od 4 godine ide uz upalu mak-silarnih upljina, koje do te dobi irokokomuniciraju s nosom te je radiolokadijagnostika nepotrebna. U djece naj-ee susreemo etmoiditise, koji semogu komplicirati irenjem u oko ilimozak.

Sinusitis predstavlja znaajan zd-ravstveni problem zbog svoje uesta-losti, este povezanosti s upalama do-njih dinih puteva, kao i moguih kom-plikacija. Oko 0,5% infekcija gornjihdinih puteva zakomplicira se sinusiti-som, koji je u 90% sluajeva rinoge-nog podrijetla te se najee upotreb-ljava termin rinosinusitis.

Drugi najei uzrok sinusitisaodontogenog je podrijetla (uzrokovankarioznim zubima). Mehanizam na-stanka sinusitisa pri virusnoj infekcijigornjih dinih puteva ukljuuje pove-anje koliine i smanjenje viskoznostinosnog sekreta te oteenje cilija (pro-dueci stanica respiratorne sluznicekoji sudjeluju u pokretanju sluzi), kojemoe potrajati i nekoliko mjeseci na-kon infekcije. Uz infekciju, osnovniimbenik koji dovodi do sinusitisa jestneadekvatna drenaa i ventilacija,zbog opstrukcije sinusnih ua.

U predisponirajue imbenike zarazvoj upale sinusa, uz respiratorni in-fekt, spadaju alergijske reakcije, upalezubi, strana tijela u nosu, kao i raznioblici anatomskih promjena u nosnimupljinama, koji onemoguuju ade-kvatnu ventilaciju sinusa putem svojihua u nos (deformacija nosne pregra-de, nosna polipoza, razni oblici hiper-reaktivnog rinitisa). Osim lokalnih, po-stoje i sistemski imbenici (ukljuujucijelo tijelo), koji poveavaju rizik zarazvitak sinusitisa.

ee su Haemophilus influenzae,Streptococcus spp. te Moraxella catarr-halis. Gram-negativne infekcije eesu kod oslabljenog imunolokog su-stava, dok su anaerobne infekcije e-e kod kroninih formi, u kojih je vrloznaajan i Staphilococcus aureus. Unovije se vrijeme sve vie navode i glji-vice kao uzronici sinusitisa.

Akutni sinusitis obino traje tri doosam tjedana i dobro reagira na anti-biotsku i dekongestivnu terapiju, dokje kod kroninog, uz konzervativnu,ponekad potrebna i kirurka terapija.Upale sinusa mogu se prezentirati kaoblaga upalna reakcija sluznice sinusa usklopu respiratornog infekta, ali i kaoozbiljne gnojne infekcije, koje svojimirenjem zbog blizine anatomski va-nih struktura (oko, mozak) mogu ugro-ziti vid, pa i ivot pacijenta. Na sreu,veinom se uspjeno lijee ispravnomi pravodobnom terapijom, bez neelje-nih posljedica. Ipak, svaku jau upalusinusa treba ispravno dijagnosticirati ina vrijeme lijeiti, a pogotovo je potre-ban oprez u djece, zbog vulnerabilno-sti imunolokog sustava, nezrelosti or-ganizma te specifinih anatomskih od-nosa.

U klinikoj slici dominira, posebnou akutnom obliku, glavobolja i bol uprojekciji zahvaenih sinusa. Bolnetoke, odnosno iradijacija boli pri upa-li maksilarnog sinusa, nalaze se ispodoka, u obrazu i gornjim zubima, prietmoiditisu izmeu oiju i temporalno(sljepoona regija), pri upali frontal-nog sinusa u predjelu ela i supraorbi-talno (iznad oka), a pri upali sfenoid-nog sinusa okcipitalno i parijetalno(zatiljak, stranji dio glave) te retro-bulbarno (u dubini iza oka). Zahvaeni

Upale sinusa

PREVENTIVNIM MJERAMASPRIJEITI KOMPLIKACIJE

Sinusitis je upala sluznice upljina u kostima glave to okruuju nos, tzv. paranazalnih sinusa.U ljudskom organizmu postoje etiri vrste paranazalnih upljina. To su maksilarni, etmoidni,

frontalni i sfenoidni sinusi.

Tu su obuhvaeni razni oblici imu-nodeficijencije (oslabljen imunolokisustav), poput infekcije virusom HIV-a, onkoloki pacijenti (leukemija, ke-moterapija), cistina fibroza, kao i raz-ne cilijarne disfunkcije.

Osim virusnih upala, niz bakterijamoe uzrokovati akutni sinusitis, a naj-

Odnosi nosne i onih upljinasa sinusima

Frontalnisinus

Etmoidalnisinus

Maksilarnisinus

sijeanj-veljaa 200213

je dio lica i kapka oteen, ponekad uzcrvenilo. Jai edem kapka, osobito udjece, upuuje na propagaciju procesaprema oku te predstavlja hitnou pr-vog reda i alarm da se odmah dijeteuputi lijeniku! Zapaa se zaepljenostnosa uz gnojni sekret, ako je sinusnoue prohodno. Drugi simptomi uklju-uju kaalj, pogotovo tijekom noi, fe-brilitet, osjeaj slabine, a ponekad i gr-lobolju i lo zadah.

Kod kroninog sinusitisa, simpto-mi nisu toliko izraeni, to ponekadoteava dijagnozu. Bol nije toliko in-tenzivna, ali je glavobolja esta. Vode-i je simptom postnazalna sekrecija(cijeenje sekreta iz nosa u grlo), kojaje esto praena zaepljenou nosa,pogotovo po noi, uz jutarnje iskalja-vanje sekreta.

Kronini sinusitis obino traje du-e od tri mjeseca, a esto je povezan salergijskim reakcijama. Umor, zadahiz usta, subfebrilitet (temperatura 37,1do 37,5) est su uzrok obraanja lije-niku.

Dijagnoza upale

Nakon uzimanja podataka (tzv.anamneze), lijenik e kliniki pregle-dati pacijenta. U potpunu klinikuobradu spada perkusija i palpacija,transiluminacija (pregled uz osvjetlji-vanje sinusa) te pregled nosa (tzv.prednja i stranja rinoskopija te endo-skopija nosa). Uz endoskopsku anal-izu nosnih upljina, mogua je i sinu-soskopija (pogled optikim instrumen-tima u sinuse), ultrazvuk te radiolokaobrada sinusa (tzv. Rtg sinusa te sveei CT-kompjutorizirana tomografi-ja), pogotovo kod komplikacija i po-trebe za detaljnijom obradom). estose uzme bakterioloki bris nosa, iakoje aspirat iz sinusa pouzdaniji u odre-ivanju uzronika. Kod kroninog i re-kurirajueg sinusitisa, potrebna je aler-goloka obrada, citoloki bris (analizastanica) te dalja laboratorijska obrada.Tu spadaju, osim krvne slike i rutin-skih laboratorijskih nalaza, odreiva-nje klorida u znoju, testovi cilijarnefunkcije, obrada imunolokog stanjapacijenta te iskljuivanje predisponi-

rajuih sistemskih oboljenja, pogoto-vo korespondirajue hiperreaktivnostibronhijalne sluznice, odnosno astme.

Lijeenje

Za smanjivanje otoka sluznice, li-jenik e propisati nazalne sprejeve,kapi ili oralne dekongestive (supstan-cije koje djeluju na krvne ile i timesmanjuju otok sluznice). Kod bakterij-ske infekcije dat e se antibiotik, kodgljivine infekcije antimikotik. Vanoje napomenuti da antibiotici ne djelujuna viruse te se esto nepotrebno prepi-suju. Pri alergijskim reakcijama, lije-nik e dati odgovarajuu antialergij-sku terapiju (antihistaminici, kortiko-steroidi i sl.). Uz navedene lijekove,ponekad je indicirana dodatna drenaasadraja iz sinusa, a najee se koristitzv. displacement po Proetzu - popu-larni OK. Ponekad je potrebna ipunkcija sinusa radi lavae i aplicira-nja terapije, a ako je konzervativna te-rapija neuspjena, i kirurki zahvat.

Pristupa se endonazalno (kroz nos),najee endoskopskim metodama(putem optikih instrumenata), ili iz-vana, kroz rez na licu (pogotovo kodkomplikacija upale sinusa). Kirurkimzahvatom eli se postii proirivanjeprirodnih ua sinusa radi uspostaveto bolje drenae sekreta i obnove nor-malne funkcije sinusa.

Pravilno ukapavanjekapi za nos

esto se, iz neznanja, kapi ukapa-vaju u stojeem poloaju, s jedinim re-zultatom gorkog osjeta u grlu, bez ika-kvog uinka na sinuse. Kapi za nostreba ukapavati u leeem poloaju, sglavom koja visi ispod razine kreveta,kako bi lijek doao do eljenog mjesta(sluznica nosa i sinusa te srednjeg uha),a ne jednostavno sliznuo u grlo.

Prvo se ukapava dekongestivnosredstvo (da smanji otok), a nakon ne-koliko minuta antibiotske kapi. Nostreba ispuhavati na nain da se prvozaepi jedna nosnica te jako ispue dru-ga, i obratno. Jako je vana redovitatoaleta nosa, kao i vlaenje nosne sluz-nice obinim fiziolokim kapima,

koje stabiliziraju sluznicu i normalnufloru nosa. Od velike su koristi ovlai-va zraka i inhalacije, koje oporavlja-ju nosnu sluznicu, kao i obilna hidra-cija (piti dvije do tri litre tekuine nadan).

Prevencija upale i olakanjetegoba

Treba izbjegavati nagle promjenetemperature, kao i sagibanje s glavomprema dolje, jer to obino pojaava bol.Poeljno je prestati puiti, ili baremsmanjiti puenje tijekom akutnog si-nusitisa, izbjegavati pasivno pue-nje, zadimljene prostorije i zagaenuokolinu. Svakako je potrebno ispravnotretirati respiratorne infekcije te aler-gije dinih puteva. Ispravnom higije-nom nosa, pravilnim ukapavanjem ka-pi, vlaenjem zraka i ispuhavanjem no-sa puno e se vie postii od automat-skog gutanja antibiotika. Ne zabora-vite poraditi na prirodnoj obranisvog organizma, koja je presudna uborbi protiv infekcije, uzimanjem vi-tamina i minerala. To je pogotovo va-no u zimskim mjesecima, kad vie vre-mena provodimo u zatvorenim prosto-rijama, manje se kreemo na zraku isuncu te je manjak vitamina i eljezauestala pojava.

TREBA ZNATINije potrebno trati doktoru za svakuprehladu! Vie ete pomoi sebi i svo-jem djetetu navedenim preventivnimpostupcima. No, ako prehlada neprolazi te se poinju javljati ve spo-menuti simptomi upale sinusa, sva-kako se treba javiti lijeniku, kako bise na vrijeme poelo s lijeenjem iizbjegle mogue komplikacije upalasinusa, koje mogu biti opasne za vid,a ponekad i ugroziti ivot! Zapamtiteda svaka jaka glavobolja, pogotovopraena poremeajem svijesti i koe-njem vrata, zahtijeva hitnu obradu li-jenika, kao i da bilo kakav otok oijuili lica mora vidjeti lijenik!

Mr. sc. Tamara Braut, dr. med.

sijeanj-veljaa 2002

mu rubovi neravni, zbog okruglastih ilipolumjeseastih izboenja, pogotovoako su zahvaeni svi sinusi, tada se eeradi o alergijskim promjenama, ali mo-gu biti po srijedi i kronine upale veziv-ne promjene (na Slici 4. u desnom mak-silarnom sinusu). Moe se raditi i o samojednoj, manjoj ili veoj, okrugloj ili po-lumjeseastoj tvorbi - to je upalni ili aler-gijski polip ili cista. Upala sinusa estoje popraena i otokom sluznice u pripa-dajuoj polovici nosnog hodnika (kao toje to u lijevom nosnom hodniku na Slici3.). Kronina upala u sinusu zna izazvatireakciju kotane stijenke sinusa, kost po-stane gua, tamnija, deblja (kao na mak-silarnim sinusima na Slici 4.).

Vrlo est dobroudni tumor jest tzv.osteom, najee u frontalnom sinusu(na Slici 6. u desnoj polovini tog sinusa,poput vrlo intenzivne kotane sjene). Natoj se slici u lijevoj polovini frontalnogsinusa vidi da je ispunjena tzv. mukoke-lom (oahurena upalna nakupina sekretakoja izgleda poput dobroudnog tumo-ra). Zloudni tumori, uglavnom karci-nom, u sinusima su rijetki (na Slici 7.vidi se da je cijeli desni maksilarni sinusgusto zasjenjen i da je karcinom razoriovanjski dio njegove kotane stijenke).

Za dijagnostiku zloudnih tumora iozljeda u podruju sinusa od velike sukoristi dubinske slojevne rendgenskesnimke i ultrazvuk, te naroito kompju-torizirana tomografija i magnetska rezo-nancija.

Prim. dr. Ivica Ruika

14

Sinusi su funkcionalno nepotreb-ne upljine u kosti. Oni su uz-gredni produkt jakog razvoja lu-banje u inteligentnih bia. Dobro ih sevidi na slikama 1. i 2.: A su maksilarnisinusi u gornjoj eljusti, ispod oiju; SFje frontalni sinus u eonoj kosti povrhnosa i oiju; E su maleni etmoidalni si-nusi izmeu frontalnog sinusa i oiju;SS je sfenoidalni sinus u sredini lubanj-skog dna. Kako se lubanja evolucijskipoveavala, zbog razvoja mozga, takosu izmeu razmaknutih slojeva kostijunastajale pukotine ispunjene zrakom -sinusi. U njih je urastala sluznica nosa iobloila njihove kotane stijenke.

jasnoj dijagnozi, potrebna rendgenskasnimka, moda ee u djece koja ne zna-ju odrediti gdje ih tono boli. I pri upali,i pri alergiji, u sinusima dolazi do otica-nja sluznice i do stvaranja sekreta, zatoje rendgenologu samome u pravilu ne-dostupno koji je uzrok izazvao oboljenjesinusa. To e najbolje procijeniti paci-jentov lijenik, koji poznaje stanje bole-sti i simptome te vidi rendgensku snim-ku.

Rendgenski nalazi

Pri akutnoj upali sinusa dolazi dooticanja sluznice koja iznutra oblae si-nus i do luenja sekreta. Posljedica jeblijedo ili tek malo intenzivnije zasje-njenje cijeloga sinusa (lijevi maksilarnisinus na Slici 3. i lijevi frontalni sinus naSlici 4.). Nakupi li se jak vodenast iscje-dak ili gnoj, tada se vidi vodoravni nivotekuine (na Slici 5. u lijevom maksilar-nom sinusu). Kad se razvije kroninaupala sinusa, tada dolazi do slabijeg ilijaeg vezivnog zadebljanja sluznice,ravnih unutarnjih rubova (na Slici 4. ulijevom maksilarnom sinusu i na Slici 5.u oba maksilarna sinusa). To zadebljanjezna ispuniti skoro cijeli sinus. Ako su

Rendgenski nalazi paranazalnih sinusa

NEPOTREBNE 'UPLJINE U KOSTIParanazalni su sinusi zrakom ispunjene upljine u pojedinim linim kostima, uz nosne upljine.

Slika 7.

Slika 1.

Slika 2.

Mali otvori za veliku upalu

Pri jednoj od najeih bolesti ovje-ka, pri hunjavici, sekret iz nosne uplji-ne, kroz male otvore koji je veu sa sinu-sima, lako ue u njih. Ako tamo zaosta-ne zbog zaepljenja tih otvora, razvijajuse u sekretu zarazne klice i doe do akut-ne kataralne upale sinusa. Ona se ili izli-jei, ili postane gnojna, ili s vremenomprijee u kroninu upalu. Jednako su e-ste u nosnoj upljini, s prijelazom u sinu-se, i alergijske promjene. Upale i alergi-je najee zahvaaju maksilarne sinuse.Tumori i traume rijetki su.

Dijagnozu upala i alergija obino jelako postaviti: bolovi, pritisak, curi iznosa, kadto temperatura. Lijenik moeoptikim instrumentom u nosnoj uplji-ni vidjeti da li iz otvora izmeu zahvae-nog sinusa i nosne upljine curi vodenastili gnojni iscjedak. Zato je tek kadto, zalaku procjenu razvoja bolesti ili pri ne-

Slika 3.

Slika 4.

Slika 5.

Slika 6.

sijeanj-veljaa 200215

S odreenim odstupanjima, zavisno oddobi bolesnika, prebivalita, sezone ilokalizacije upalnog procesa, infek-cije dinog sustava najee (70%) uzro-kuju virusi (Rhino, Corona, Influenza, Pa-rainfluenza, Adeno, Entero, respiratornisincicijski virus-RSV itd.), a rjee se kaouzronici navode bakterije (Streptococcuspneumoniae, Haemophilus influenzae, Mo-raxella catarrhalis, Streptococcus pyoge-nes, Chlamydia pneumoniae, Mycoplasmapneumoniae itd.).

'irenje infekcijaUzronici infekcija dinog sustava

uglavnom se prenose sitnim kapljicama sli-ne i sluzi koje nastaju tijekom kihanja, ka-ljanja ili govora. Stoga ne udi injenicada se spomenute bolesti mahom javljaju uhladnijim jesenskim, zimskim i proljetnimmjesecima, tijekom kojih se ljudi eeokupljaju i borave u zatvorenim prostorija-ma. Kapljini put omoguuje brz prijenosuzronika s oboljelih na zdrave ljude, oso-bito prilikom bliskog kontakta. Te infekci-je u pravilu se ire brzinom najbreg prije-voznog sredstva iroke upotrebe. Danas suto, dakle, infekcije koje ne poznaju me-udravne niti kontinentalne granice.

LijeenjeSpomenute infekcije uglavnom su lak-

eg klinikog tijeka. U pravilu se radi oblagim, samoograniavajuim bolestima. Sobzirom na visoku uestalost virusne etio-logije, lijeenje je najee simptomatsko(C-vitamin, antipiretici, pripravci koji ubla-avaju smetnje nastale zbog upale sluznicenosa, olakavaju iskaljavanje itd.).

Antibiotska terapija indicirana je je-dino u bolesnika s infekcijom dinog susta-va kod kojeg je potvrena bakterijskaetiologija upale (pozitivne kulture), pri e-mu treba obvezno uzeti u obzir rezultatelaboratorijskog testiranja izoliranog uzro-nika na antibiotike. Preventivna primjenaantibiotika, s ciljem spreavanja upale plu-a i drugih moguih komplikacija, kao npr.upala uha ili sinusa, nije uinkovita. U ve-ini sluajeva s lijeenjem se zapoinje em-pirijski, prije nego to su poznati rezultatiispitivanja osjetljivosti uzronika upale.Prilikom odabira antibiotika, lijenik trebasvakako voditi rauna o njegovoj djelotvor-

nosti na najee bakterijske patogene re-spiratornog sustava.

Prvobitno mahom osjetljiv na veinuantibiotika, Streptococcus pneumoniae da-nas u velikoj mjeri pokazuje steenu otpor-nost na mnoge makrolide (eritromicin, azi-tromicin), a u mnogim zemljama Europezapaa se sve vea uestalost sojeva otpor-nih na penicilinske antibiotike. Streptococ-cus pyogenes, najznaajniji uzronik upaledrijela u djece, jo uvijek pokazuje izvr-snu osjetljivost na penicilinske pripravke,no jasno je uoljiv trend porasta rezistenci-je te bakterije na makrolide. Produkcija be-ta-laktamaze, enzima koji inaktivira beta-laktamske antibiotike, omoguila je bakte-rijama, kao to su Haemophilus influenzaei Moraxella catarrhalis, razvoj otpornostina penicilinske antibiotike u preko 90%izolata.

Racionalno s antibioticima!Pred pola stoljea, nekoliko godina na-

kon otkria penicilina i njegova stavljanjau upotrebu, znanstvenici su uoili pojavupenicilin-otpornih sojeva Staphylococcusaureus, bakterije koja je dio mikrobne flo-re, ali i vaan fakultativni patogen ovjek.Od tih prvih sluajeva do danas, problemotpornosti na antibiotike prerastao je u oz-biljno javnozdravstveno pitanje globalnogznaaja. Iako se za veinu antibiotika moekazati da su jo uvijek djelotvorni na mno-ge bakterije, treba imati na umu injenicuda spomenuto za mnoge nee vrijediti jodugo. Iako se u prvi mah ini neobinim,upravo uestalost primjene antibiotikapredstavlja najveu poticajnu silu u razvo-ju otpornosti bakterija. Naime, neindicira-na, nepravilna i pretjerana primjena anti-biotika u mnogim podrujima ljudskog i-vota potiskuje osjetljive sojeve bakterijarazliitih vrsta, a pogoduje opstanku otpor-nih. Svijest o tome da posredno ili nepo-sredno sami odreujemo trajanje an-tibiotske ere, treba pratiti lijenike prili-kom donoenja odluke o (indiciranoj, pra-vilno doziranoj...) antibiotskoj terapiji, abolesnike prilikom koritenja lijeka, odno-sno strogog pridravanja uputa o uzimanjuantibiotika u potpunosti te u propisanimdozama i terminima.

Doc. dr. sc. Brigita Tiac, dr. med.

s

Infekcije dinog sustava

OPSTANAK OTPORNIH BAKTERIJAPod infekcijama dinog sustava podrazumijeva se iroki spektarbolesti, ukljuujui svima poznatu prehladu, hunjavicu, upalu

drijela, dunika, dunica i plua. Upalne procese lokalizirane ugornjim partijama dinog sustava - nosu, drijelu i duniku -

openito ubrajamo meu najee infekcije ljudi. O uestalosti tihinfekcija dovoljno govori podatak da od njih oboli gotovo svaki ovjek

najmanje jednom, a nerijetko vie puta godinje.

Prije puno godina nosila sam kontakt-ne lee, tvrde, one od kojih se samopo sebi plae. Kad sam se konanoprivikla, sve je bilo podnoljivo dok me,jedne zime, nije uhvatila gadna hunjavica.Nos je curio potocima. Sve je u glavi zaku-halo. Oi su mi bile oteene, crvene i suzneve od same prehlade. Kako jo na njihstaviti i lee? Prehlada se oduila i pretvo-rila se u pravu upalu sinusa, koja je prolatek nakon dueg uzimanja antibiotika. Kadsu konano oi splasnule i opet postale bi-jele, nije mi se vie dalo ponovo stavitilee. Tada sam ih zauvijek prestala nositi ivratila se starim, dobrim naoalama. Takoje bolest nosa i sinusa sudbinski utjecalana moje oi. Sada znam da je prestati nositilee najmanja posljedica koja me je moglazadesiti.

'to mi se jo moglo desiti?

Oko je smjeteno u kotanoj duplji (or-biti) i naizgled je dobro ogranieno od no-sne upljine. Meutim, ispod, iznad, izme-u i iza onih duplji nalaze se sinusi, su-stav upljina koje su povezane s nosnom iu kojima se normalno nalazi zrak. Kad seprehladimo, te se upljine pune sluzavim,a kasnije i gnojnim sadrajem i u njimabukti upala. Sadraj sinusa tada je pravirasadnik bakterija. Prelijeva se unutar up-ljina kako god sagnemo glavu, a zaepljennos onemoguava mu da iscuri. Otuda bak-terije samo ekaju da ih krv raznese pooblinjim podrujima i po cijelom tijelu.

Vanjska upala oka

U poetku hunjavice dolazi samo doirenja krvnih ila u okolini. Upaljeni si-nusi i sve to im je u blizini pregrijavaju se.Oi e izgledati crveno, kapci e natei, asuzna lijezda poet e luiti poveanu ko-liinu suza. To nazivamo konjunktiviti-som, koji je samo reakcija na upalu u su-sjedstvu. Meutim, kad briui suze mara-micom u koju smo prethodno ispuhali nosprenesemo bakterije u oko, nastupit e pra-vi konjunktivitis. Tada e i suze postati

Nos i oi

ODVOJENI, AOPET TAKO

BLIZU

sijeanj-veljaa 200216

sluzavo-gnojne, kao i sekret iz nosa. Tomora lijeiti okulist.

Unutranja upala oka

Krvne ile mogu raznijeti bakterije uokolicu. Tako ih mogu unijeti i u dubinuoka, gdje se upala moe proiriti na svestrukture, od vidnih stanica na onoj poza-dini, pa sve do arenice koju vidimo izva-na. Sreom, to se rjee deava. Oko je tzv.izoliran organ. Dobro je zatieno bje-loonicom i vlastitim obrambenim susta-vom. Najee su nam sinusi tako krcati ibolni da antibiotike ponemo uzimati prijenego upala stigne prodrijeti u dubinu oka.Tako se proces irenja iz sinusa prekida ioko je spaeno na vrijeme. Ako se ipakupali unutranjost oka, tada je tu upalu te-ko lijeiti. Kako god je oko izolirano odprodora bakterija, isto je tako nedostupnoantibioticima. Zato je bolje reagirati na vri-jeme, da do upale u oku uope ne doe.

Upala vidnog ivca

Vidni ivac, koji iz bjeloonice izlazina stranjoj strani i vodi prema mozgu,nije tako dobro zatien kao oko. On pro-lazi kroz kotani tunel jedva neto iri odnjega samog. Ako upala prodre prema tomtunelu, uokolo ivca tkivo bubri i poinjega gnjeiti. Pritisak na vlakna vidnog iv-ca izaziva njihovo odumiranje. Moramoreagirati odmah, jer se odumrli ivci nemogu regenerirati.

Kako prepoznati prve znakove upalevidnog ivca (neuritisa)? Najee se, izistog mira, pogled zamagli, kao da gleda-mo kroz prozor po kojemu netko slijevavodu. Treptanjem se pogled ne bistri kaokad su u pitanju samo suze. Dan kasnijepogled je jo vie zamagljen. To je krajnjias za posjet okulistu. Dijagnoza se po-stavlja na osnovi podataka o prehladi, sma-njene vidne otrine, tipinih reakcija zjeni-ce i nalaza testa vidnog polja. Okulist pitaza miljenje specijalista ORL i u dogovorus njim propie lijeenje. Najee dolaze uobzir antibiotici i protuupalni lijekovi, ukapima ili u tabletama. Ponekad je nuno ibolniko lijeenje kad se, radi breg i dje-lotvornijeg lijeenja, osim antibiotika dajui injekcije u dubinu iza oka.

Vidni se ivac moe donekle oporavitiako je pritisak na njegova vlakna bio umje-ren, trajao kratko i zahvatio manji broj iv-anih vlakana. U protivnom, oteenje iv-ca uvelike smanjuje prijenos vidnog im-pulsa prema mozgu i kvaliteta vida na tomoku ostaje trajno umanjena.

Upala one duplje

Ima li gnoja u sinusima previe, pitanjeje asa kad e ta upala probiti kotani zid iprodrijeti u onu duplju. Najee se pro-dor kotanog zida desi izmeu oiju. Tu suetmoidni sinusi, ija je pregrada prema o-noj duplji tanka poput papira. Gnojni sesadraj izlije u onu duplju i nastaje tzv.celulitis. Oko se izboi prema naprijed, aoteene, crvene i tople vjee zatvore oko.Tada moramo hitno potraiti okulista kojie, u suradnji sa specijalistom ORL, odre-diti antibiotsku terapiju. Ponekad je nunoostati u bolnici, i to radi hitne punkcije iienja gnojnog sadraja iz sinusa.

Toliko o zimskim radostima koje sasobom nose prehladu i sve mogue kom-plikacije.

Evo sad neto o povredama

Udarac u lice moe biti prouzroen a-kom, moemo udariti licem u vjetrobran-sko staklo pri prometnoj nesrei ili pak bitiizloeni udarnom valu neke eksplozije.Kako su sinusi uplji, tako e prilikomudarca u lice vrlo esto puknuti kosti kojeih ograniavaju. Najee se urui krov si-nusa ispod oka (maksilarnog). To je ujed-no i dno one duplje. Ona jabuica moeutonuti prema dolje. Jedno je oko nie oddrugog. Moe se u pukotini kosti uklijeti-ti donji oni mii. Tada su pokreti okaogranieni. Rezultat je takve povrede du-pla slika. Okulist i specijalist ORL (a neri-jetko i specijalist eljusne kirurgije) mora-ju tada u to kraem roku operativnim pu-tem podignuti krov sinusa i vratiti onujabuicu na pravu visinu. U protivnom ese uklijeteni mii blokirati u pukotini iposljedica e biti trajna dvoslika koja je zasvakoga izuzetno neugodna.

Ima jo jedna, pomalo smijena situa-cija, koja je za pacijenta zastraujua, alinije opasna po zdravlje. Najbolje e biti davam ispriam to se jednom pacijentu de-silo. Cijepao je drva. U jednom asu cjepa-nica je odskoila i zviznula ga po elu.Imao je ogrebotinu na koi izmeu oiju ipune oi piljevine. Htio je doi okulistu damu se iz oiju isperu strana tijela. Kako jedoktoru pristojno doi ist i mirisav, takoje i taj pacijent odluio najprije se istuira-ti. Izaavi ispod tua, odjednom nije mo-gao otvoriti oi. Kapci su se toliko napuha-li da su ga drugi morali dovesti na pregled.Umirao je od straha da e oslijepiti.

Deurni ga je okulist najprije podrob-no ispitao o tome to se desilo. Kljunarije bila je napuhani kapci. Doslovcenapuhani! ovjek je na kraju tuiranjaispuhao nos. To svaki put radi, pa zato nei sad?! Taj put bilo je drukije. Ona tankakotana pregrada izmeu etmoidnih sinu-sa i onih duplji napukla je od udarca cje-panice po elu. Kad je puhnuo, poveanitlak u nosu protjerao je zrak u onu dupljui napuhao rahlo vezivno tkivo vjea. Izgle-dao je poput apca. Pritiskom na kou vje-a ulo se lagano pucketanje mjehuriazraka pod koom.

Otiao je kui umiren da to nije nita,da e splasnuti samo od sebe, jedino ne bismio nekoliko dana ispuhivati nos.

Taj je pacijent dobro shvatio kako suoi i nos, iako zasebni, u datom momentuipak jako, jako blizu.

Mr. sc. Inge Bokovi Dragievi,dr. med.

donji oni miii

ETMOIDNISINUS

MAKSILARNISINUS

Odnosi zidova desne one upljines paranazalnim sinusima

sijeanj-veljaa 200217

Usta su poetni dio probavnog, fo-netskog i dinog sustava. Anatom-ske strukture usta, kao to su kosti,sluznice, krvne ile, ivci i miii, nasta-vak su istih struktura iz podruja uha, grlaili nosa. Anomalija, oteenje ili gubitakbilo kojeg dijela usta, lica ili vrata, nastalakao uroena, ili nastala zbog bolesti ili tra-ume, dovodi do poremeaja neke od funk-cija, a vrlo esto i naruava estetski izgledpacijenta.

Dijelovi usta

Tvrdo nepce ini prednje 2/3 nepca, aistovremeno ini dno maksilarnog sinusa.Na njemu su otvori kroz koje ulaze velikanepana arterija i veliki nepani ivac, kojise ire po cijelom krovu usne upljine igornjih zubi.

Meko nepce ini stranju, pokretnu tre-inu nepca, a njegov stranji dio te postra-nini nepani lukovi i dolje korijen jezika,tvore drijelno suenje koje spaja usnuupljinu i drijelo. U postraninim dijelo-vima drijelnog suenja, izmeu nepanihlukova, smjeteni su nepani krajnici, ton-silla palatina, limfni organi nalik bademu.Meko nepce sudjeluje u gutanju i tvorbiglasova te ga se smatra funkcionalnim di-jelom drijela. Pri slobodnom disanju, po-stavljeno je koso prema dolje i natrag, podkutom od 45 stupnjeva. Pri gutanju se me-ko nepce podie gotovo do vodoravne rav-nine i odvaja usne od nosnog dijela drije-la te tako sprjeava prolaz hrane u nosnopodruje. Mii koji podie meko nepcedolazi sa sljepoone kosti i, prema nekimautorima, on zatvara drijelni otvor slunecijevi. U procesu otvaranja slune cijevisudjeluje i mii napinja nepca, koji dola-zi s klinaste kosti.

Ovdje susreemo i miie koji podiujezik i time suzuju ulaz u drijelo, te onajkoji dolazi na titnu hrskavicu i sputa nep-ce te podie drijelo i grkljan. Mii resi-ce, uvulae, djeluje na njenu pominost iduinu.

Meko nepce obloeno je sluznicom ko-ju na strani nosne upljine pokriva epitel strepetljikama, a na strani usne upljine vi-eslojni ploasti epitel. Podsluznica je ra-hlo vezana na osnovicu mekog nepca, oso-bito u podruju resice i nepanih lukova, te

se lako moe razviti otok.Dno usne upljine oblikuju meki dije-

lovi, kao to su sluznica, brojni miii ilijezde slinovnice.

Jezik je miini organ obloen sluzni-com, to sudjeluje pri sisanju, vakanju,pripremanju zalogaja i gutanju te ienjuusne upljine, odreivanju okusa i opipa i,napokon u oblikovanju glasa i govora. Upodruju korijena jezika postoji velik brojnakupina limfnoga tkiva, koje zajednikinazivamo krajnikom jezika, tonsilla lin-gualis.

Arterije i ivci koji inerviraju i hraneusno dno potjeu od arterija i ivaca lica.

Anomalije u podruju usta

Najvanije razvojne anomalije u pod-ruju usta, koje trae timsko lijeenje, jesurascjepi usnice, alveolarnog nastavka inepca, koji se mogu javiti kao pojedinaniili u razliitim kombinacijama, ovisno oopsenosti. Kada su zahvaena sva podru-ja, govorimo o HEILOGNATOPALA-TOSHIZI. Ta uroena anomalija jedna jeod najeih. Javlja se u oko 1,5 promilanovoroenadi i dvostruko je ea u mu-ke djece. Uzrok rascjepa jo se uvijek nezna, no kao mogui uzroci navode se defi-citi prehrane trudnice i psihiki stresovi,zarazne bolesti, zraenje u trudnoi i na-sljedni imbenici (treina do polovine pa-cijenata ima u obitelji pojavu te anomali-je). U prvoj fazi najvanije je novoroen-etu omoguiti prehranu sisanjem. Kasni-je slijede kirurka zatvaranja, ortodontskapovoljnija postava zubi i stimulacija pra-vilnijeg razvoja gornje eljusti te, na kraju,protetsko zbrinjavanje. U tijeku terapijemoraju biti ukljueni i logopedi, kako bi semaksimalno smanjile govorne tekoe.

Kao posljedica nepravilne postave ko-rijena nekih gornjih zubi, njihovo vaenjedovodi do otvaranja sinusa. Isto se moedogoditi pri gruboj i nestrunoj manipula-ciji instrumentima za vaenje zuba.

Uroene ili steene devijacije pregra-de, septuma, nosa dovode do nepravilnogdisanja na usta, a njegova su posljedicaneke ortodontske anomalije, tvrdokorne ieste upale sluznice usta koja se onda ireu okolna podruja.

Upale i tumori

Gnojne upale uzrokovane procesimana korijenu zuba, ili kod oteanog nicanjanekih zubi, brzo se i opseno ire u okolnapodruja, pa je potrebno ukljuenje lije-nika otorinolaringologa.

Tumori svih oblika, koji se javljaju upodruju glave i vrata, nakon kirurkog idrugih oblika lijeenja trae ukljuenjestomatologa u lijeenju i rehabilitaciji tihpacijenata. Kirurki zahvati na eljusti kododstranjivanja tumora dovode do veih ilimanjih gubitaka eljusne kosti, zubi i me-kih dijelova lica ili vrata, to trai im vjer-niju nadoknadu u funkcijskom i estetskomsmislu.

Domovinski rat, zaostale mine te pro-metne nesree dovode do povrede ovogpodruja koje trae opsene kirurke i pla-stino-kirurke tretmane te stomatolokurehabilitaciju.

Bol koja se javlja u tom podruju zbogzajednikih ivaca, vrlo esto oteava ot-krivanje njenog pravog uzroka. Tako npr.bol u uhu moe potjecati od samog uha, alii od donjih kutnih zubi. Bolovi locirani uoku i ispod oka mogu biti od oka, sinusa iliod zuba. Zato u dijagnostici treba biti opre-zan i pedantan, da bi se odredili pravi uzroki terapija.

Mr. sc. Ana Fajdi-Furlan, dr. stom.

Odnos stomatologije i otorinolaringologije

NE ZNAM 'TO ME BOLIUsna upljina u direktnom je kontaktu s podrujima koja pripadaju otorinolaringologu. Zato je

esto teko odrediti ishodite nekog oboljenja ili morfoloke devijacije, pa lijeenje zahtijeva dobartimski rad stomatologa i otorinolaringologa.

Frontalnisinus

Etmoidalnisinus Sfenoidalni

sinus

Linija dnanosneupljine

Dno maksilarnogsinusa

Odnos korijena gornjih zubas maksilarnim sinusom

sijeanj-veljaa 2002

Bolest se prenosi kapljinim putem, osobito oralnim kon-taktom.

Glavna su obiljeja te bolesti:- visoka temperatura,- generalizirani otok limfnih lijezda,- grlobolja, esta gnojna angina,- poveanje slezene i jetre,- karakteristine promjene u krvnoj slici.

Klinika slika

U veini sluajeva bolest poinje visokom temperaturom,38-40C, koja traje 7-10 dana, te drugim opim simptomimainfekcije, kao to su: glavobolja, grlobolja, opa slabost, bolu miiima i zglobovima, zimica, gubitak apetita i munina.Tome se pridruuju karakteristini, specijalni simptomi uobliku generaliziranog poveanja limfnih lijezda u svimregijama, posebice u predjelu vrata, gdje se grupiraju u pa-kete. Gotovo redovito su poveane jetra i slezena, a vrlo suest simptom lakunarna angina i sitna krvarenja na granicimekog i tvrdog nepca.

18

Infekciozna mononukleoza

BOLEST POLJUPCAInfekciozna mononukleoza akutna je virusna bolest, rasprostranjena u cijelom svijetu. Od nje

obolijevaju uglavnom kolska djeca i mlade u dobi od 15 do 25 godina.

Dijagnoza infekciozne mononukleoze postavlja se na te-melju karakteristine klinike slike (triju simptoma: visokatemperatura, grlobolja, paketi poveanih limfnih lijezda),prateih promjena u krvnoj slici bolesnika te porastu titraheterofilnih antitijela.

Lijeenje

Infekciozna mononukleoza u velikoj veini sluajeva pro-lazi bez komplikacija i posljedica. Lijeenje je uglavnomsimptomatsko:

- mirovanje,- unoenje u organizam puno tekuine,- odravanje vlanosti prostorije u kojoj se boravi,- lagana ishrana,- antipiretika (panadon, aspirin) za smanjenje temperatu-

re preko 38C,- antibiotika kod anginoznih oblika bolesti, gdje je dolo

do sekundarnog bakterijskog infekta,- kod teih komplikacija (opstrukcija dinih puteva) daju

se kortikosteroidi.

Kada ponovno u kolu?

Nakon pada temperature na normalne vrijednosti te nor-malizacije nalaza u drijelu, smanjenjem poveanih limfnihlijezda, jetre i slezene, to obino traje i do est tjedana odpoetka bolesti, potrebno je jo neko vrijeme za oporavak,to znai da dijete, odnosno adolescenta, moramo opterei-vati polako i postupno.

Pored urednog klinikog nalaza, i svi laboratorijski nalazitrebaju biti u granicama normale da bismo kolarca osposo-bili za polazak u kolu. U pogledu teih fizikih napora,tjelovjebe i aktivnog bavljenja sportom, potreban je poted-ni reim od est mjeseci.

Prim. mr. sc. Jagoda Dabo, dr. med.

Ako se elite pretplatiti naNarodni zdravstveni list, dovoljno je da

nazovete telefonski broj 21-43-59 ilipoaljete dopisnicu sa svojim podacima

(ime, prezime, adresa)u Zavod za javno zdravstvo,

Socijalno-medicinska sluba,51000 Rijeka, Kreimirova 52a.

Visoka temperatura traje obino 7-10 dana, a s njenimpadom normalizira se nalaz u drijelu i postepeno se gubeopi simptomi bolesti. Meutim, poveane limfne lijezde,jetra i slezena smanjuju se polako te bolest prosjeno trajeoko est tjedana.

U tijeku infektivne mononukleoze redovite su promjene ukrvnoj slici, koje se sastoje u izrazitom poveanju broja lim-focita i pojavi takozvanih atipinih limfocita. U preko 90%sluajeva znatno su poviene vrijednosti jetrenih enzima,koje ukazuju na prolazno oteenje jetre. Pored oteenjajetre u tijeku infekciozne mononukleoze, mogua su otee-nja (komplikacije) na ivanom sustavu, srcu i pluima, avrlo rijetko moe doi do rupture slezene i smrti.

sijeanj-veljaa 200219

Alergiju mogu izazvati i brojnedruge tvari na koje ovjek po-stane preosjetljiv. Alergije po-lako postaju bolest moderne civilizacije,koja stvara sve vie proizvoda od kojihse tijelo brani kao od tetnih stranih tva-ri, kao to su to npr. industrijsko zagae-nje, zatvorene prostorije, promjena kli-me, kemijski spojevi u namirnicama itd.Alergija je ea u ljudi koji su nasljed-no genetski optereeni.

Burna reakcija organizma

Organizam prepoznaje neku stranuveliku molekulu ili esticu kao svog pro-tivnika - znanost naziva tog protivnikaantigen (u sluaju alergije naziva ga jo ialergen). Organizam se brani od antige-na proizvodnjom zatitnih protutijela/antitijela: imunoglobulina, histamina ijo nekih tvari. U nekih pojedinaca nji-hov imuni obrambeni sustav preburnoreagira na antigenske podraaje iz okoli-ne, u njih antitijela u borbi s antigenimastvaraju neku vrstu upale, alergijsku upa-lu, ne infektivnu. Takva preburna obram-bena reakcija stvara suprotan uinak pa,umjesto da brani, ona tom upalom razaratkivo. Imunoglobulini pospjeuju proiz-vodnju histamina koji, borei se protivantigena irenjem krvnih ila, moe do-vesti do pada krvnog tlaka i alergijskogoka. Reakcija antigen-antitijelo naje-e se odvija u dinim putevima, u crije-vima, na koi, pa e se pojaviti simptomialergijske bolesti ili dinih puteva, ili cri-jeva, ili koe. esto nije lako otkriti kojije alergen uzronik. Tada se prilazi ko-nom testiranju: kroz mali ubod u kouunese se kap alergena. 'irina reakcijekoe oko mjesta uboda pokazuje koji jeod primijenjenih alergena uzrok. Test semoe izvesti i u nosu ili na sluznici ko-njuktive (spojnice) oka.

Alergijske bolesti nisu izljeive, alise danas mogu dobro kontrolirati lijeko-vima simptomi i prevenirati estoke aler-

gijske komplikacije. Lijee se raznim an-tihistaminicima koji smanjuju estokuhistaminsku obrambenu reakciju, korti-kosteroidnim hormonima koji obuzda-vaju alergijsku upalu, sprejskom inhala-cijom bronhodilatatora i spazmolitikakoji olakavaju disanje pri astmatinimnapadima, pa mastima pri konim aler-gijama. Prevencija se sastoji u izbjega-vanju sredine gdje su alergeni dinih pu-teva, u higijeni prostorija, u uklanjanjuiz jelovnika namirnica to su izazvalealergiju.

Na Jadranu je nema osim na nekim mje-stima na Krku i oko Zadra. Smatra se daje u Europu unesena prije tridesetak go-dina itom uvezenim iz SAD. Ambrozi-ja se hrvatski zove limundik (ne zna seodakle taj naziv). Ona spada u skupinukorova (u toj je skupini i maslaak). Odsvih korova, ambrozija je najagresivni-ja. Taj je korov visok 1-1,2 m, zelene jestabljike, vrstih zelenih uiljenih listo-va, utih cvijetova. Obitava uz puteve,ceste, zidove, na nekultiviranim mjesti-ma. 'iri svoj pelud od poetka kolovo-za do kraja listopada, na prijelazu ljetau jesen. Druge peludne alergije javljajuse ve od kraja veljae (lijeska), u trav-nju (trava), u lipnju (lipa). Krajem kolo-voza korov nabubri od kie, rasprsne se izrakom ponu letjeti bezbrojni peludi iostale estice tog korova. Raznih korovaima sve vie, vjerojatno jer ima sve vieugljinog dioksida od koga bolje die.Ambrozija ima i u gradu i na selu. Naglazatopljenja potiu naglo cvjetanje, a ti-me se poveava koncentracija peluda uzraku, koji vjetar daleko raznosi.

Glazba iz dinih puteva

Preteu smetnje dinih organa: hu-njavica sa salvama kihanja i vodenastimsekretom koji curi iz nosa; crvene, nate-ene i svrbljive oi. Sve to jako nalikujeprehladi i zamjenjuje se s njom, no priprehladi nema svrbea nosa i oiju. Pricjelogodinjim hunjavicama od kunepraine reagira samo nos i ea je nje-

Alergija na ambroziju

NEPRIJATELJ fiUTIH CVIJETOVAAlergija je oteenje raznih tkiva, izazvano prekomjernom obrambenom reakcijom organizma od

neega to on doivljava kao strano. Od razliitih vrsta alergije pati 31,5% Hrvata. Najee doalergije dovode grinje iz kune i uredske praine; one izazivaju do 80% alergija. No, mnogo su

ee alergije to ih izazivaju trava, ili pelud, ili korovi (u koje spada ambrozija), ili neke jestvine.

s

Alergija na ambroziju

Kod nas je alergija na ambroziju jakouestala jer se ambrozija u posljednjevrijeme jako razmnoila. Alergija na am-broziju spada u skupinu polenoza, aler-gijskih bolesti koje uzrokuju peludi. Pe-lud ili polen je muka rasplodna stanicabiljke, vidljiva mikroskopski. Ima ih naj-vie u zraku kad je vjetrovito ili sunano,a kad zahladi, manje ih je. Cvjetanja tra-va, cvijea, stabala i korova ambrozijenema jedan-dva mjeseca zimi i to je jedi-no vrijeme kad uope nema polenoza.Poleni se dobro hrane na vlanoj sluzni-ci ovjeka. Zato peludi zahvaaju dineputeve od nosa do najmanjih bronha, ko-njuktivu oka, rijetko kou.

Ambrozija je u Europi rijetka biljka.Ona raste u Panonskoj nizini, dakle u nassjeverno od Save i Kupe, u sjevernoj Ita-liji, u dolini rijeke Rhone u Francuskoj.

Pelinolistna ambrozija(Ambrosia artemisiifolia L.)

sijeanj-veljaa 200220

Izmeu 1976. i 1999. godine zabiljee-no je osam arita ebole, u Zairu,Ugandi, Gabonu i Sudanu, a u listopa-du 2000. g. u Kongu je od ebole oboljelo320 osoba, od kojih je 120 umrlo. Dr. Ste-ven Mors, s Rockefellerovog sveuilita uNew Yorku, kae: Novi virusi postojeoduvijek. U prirodi su njihove rezerveogromne, samo to nekad nisu tako lakoputovali po svijetu. Danas im je, meutim,potrebno svega nekoliko dana da ga obi-u. Nekad su epidemije irili vojnici.Vojnici Marca Aurelija, po povratku s Ori-jenta 162. g., donijeli su u Rim rubeolu, astoljee kasnije u Rim su stigle velike bo-ginje. Crna kuga donijeta je iz Indije uEuropu brodom 1346. g. Columbo je 1492.g. otkrio Ameriku, a u Europu je doniosifilis. Europljani su bili irokogrudnijipa su i oni svijetu darovali neke bolesti.Primjerice, Kina nam je darovala gripu, azauzvrat je primila rubeolu i velike bogi-nje. 'panjolci su u Ameriku unijeli rubeo-lu, gripu i velike boginje te izazvali reduk-ciju meksikog stanovnitva, koje je palos 25 milijuna na 3 milijuna stanovnika, a uPeruu su plemena Inka brojila 8 milijunastanovnika, a nakon epidemija jedan mili-jun.

Danas se situacija promijenila i vojni-ci nisu vie faktor irenja zaraza, ve trgo-vaki putnici kojih 1,4 milijuna svakod-nevno ide na prekooceanska putovanja, pase virusi zajedno s njima premjetaju sjednog na drugi kraj planeta.

Virus oropouche prvi je put otkriven1960. g. u tijelu jednog tropskog ljenjivca,uz rub moderne autoceste Brazilija-Be-lem. Taj je virus 1961. godine u Belemuzarazio 11.000 ljudi. Kako je tamo do-spio? Transportirale su ga muice. Praznemahune kakaa, koji se uzgajao na mjestugdje je prije bila prauma, omoguile sumuici da se naglo razmnoi (preko svakeprirodne mjere), ime je virus automatskidobio ogroman broj novih domaina.

U Argentini je krenjem pampe, a za-saivanjem kulture kukuruza, dolo do po-rasta populacije mia (vrste Calomya mu-sculinus), a on je rezervoar virusa junin,uzronika argentinske hemoragine groz-nice i njegov akcijski radijus povean je7 puta, tako godinje zarazi 450 milijunaljudi.

Strunjaci Medicinskog instituta uNew Yorku kau: Uzgajanje poljopri-vrednih kultura, novoizgraene ceste, na-vodnjavanje kotlina, podizanja brana i na-sipa - sve su to u najveem broju sluajevaglavni i odgovorni krivci za neoekivanoirenje zaraznih bolesti. Pri njihovu pro-jektiranju, naime, nikad se ne poduzimajuistraivanja o utjecaju koji bi to naruava-nje prirodne ravnotee moglo imati na ko-marce i bolesti koje oni prenose.

Virusi se kad jednom izau iz svojihgnijezda, ne zaustavljaju na njihovu pra-gu, ve kreu u osvajanje novih teritorija.Tigrov komarac (Aedes albopictus) nekadje ivio samo u Aziji, ali je 1972. g. dopu-tovao u SAD, u vodi sadranoj u automo-bilskim gumama. On moe transportiratimnoge viruse, kao to su dengue, pataci,xingu, fort sherman i drugi. Virus denguedanas je udomaen u cijelom Sredozem-lju. Kao slijepi putnik na trgovakim bro-dovima, skriven u dlaci takora, prevezenje na Zapad virus seul (azijski roak viru-sa hanaan), uzronik jedne vrste hemora-gijske groznice. Godine 1982. pronaenje kod mieva u Baltimoreu virus seul.

Transportno sredstvo virusa mogubiti transfuzija krvi, faktori koagulacijekoji se daju hemofiliarima. Tako je virusHIV dospio u Japan, a tako se ire i hepa-titini virusi. Mikrotransfuzije krvi kodnedonoadi i normalno roene djece smalom poroajnom teinom, koje su seprimjenjivale 60-ih godina 20. stoljea,mogle su biti uzrok infekcije virusom he-patitisa C, koji se smatra boleu nepoz-natog podrijetla.

gova zaepljenost. U etvrtine bolesnikas alergijskom hunjavicom razvija seastma, zato se sezonska hunjavica moralijeiti da se sprijei nastajanje astme jerje alergijska hunjavica predgrae astme.Astmatiara mue guenje i kronini ka-alj, svira mu u prsima. Iz nelijeeneastme razvije se opstruktivni bronhi-tis, praen sve teim disanjem, uz poste-peno optereenje srca. Taj je bronhitisneizljeiv. Kone alergijske promjene(urtikarija) javljaju se tek u 5% bole-snika. Sigurna dijagnoza alergije na am-broziju postavlja se konim ubodnimtestom: ako za 20 minuta oko uboda na-stane vodenasti mjehur vei od 5 mm,test na kap ambrozije pozitivan je.

'to uiniti?

Od lijekova, antihistaminici suuinkoviti za ljude koji nemaju tei oblikalergija na ambroziju. Pri teim oblici-ma i pri alergijskoj astmi, potrebno jehormonsko lijeenje kortikosteroidi-ma, koji se daju u obliku tableta, injekci-ja ili otopina za inhalaciju pumpicama.Korisne su i razne kapi protiv alergijskeupale nosa i oiju.

Najbolja je kombinirana terapija an-tihistaminicima (oni neutraliziraju dje-lovanje histamina i smanjuju sekreciju) ikortikosteroidima u obliku netetnogspreja (oni smanjuju imunoloku hiper-reakciju). Svaki astmatiar mora stalnosa sobom nositi svoj lijek. Astma se ta-kvim lijeenjima nee izlijeiti, ali sesmetnje mogu dobro neutralizirati. Va-lja kuati i specifinom imunoterapi-jom desenzibilizacijom sa sve veomdozom alergena kako bi organizam raz-vio normalnu podnoljivost na alergeneambrozija. Korisna je talasoterapijamorskom klimom (Crikvenica, MaliLoinj).

Preventivno treba poeti uzimati li-jekove dok nema simptoma, osam danaprije poetka sezone ambrozije. Dobroje uzeti godinji odmor na moru u vrije-me najjaeg cvata ambrozije. U vrijemecvata ambrozije, po noi trebaju prozoribiti zatvoreni da u prostorijama padnekoncentracija peluda u zraku. Pelud seprima i na rublje i posteljinu, pa ih nevalja zraiti ili suiti vani. 'etati je boljeposlije kie, koja oisti zrak od peluda,ili rano ujutro, dok biljke jo nisu izlui-le pelud.

Prim. dr. Ivica Ruika

Virusi

APOKALIPSA DANASVirusi su nekada spokojno ivjeli u tropskim krajevima, u

prirodnim domainima iz ivotinjskoga svijeta, i nisu se ir