Sveu ilište u Zadru

Odjel za informacijske znanosti

Izvanredni diplomski sveu ilišni studij

Informacijske znanosti - knjižni arstvo

Danijela Riger-Knez

Oblikovanje mrežne stranice školske knjižnice i njezina uloga u

promicanju informacijske pismenosti

Diplomski rad

Zadar, 2012.

2

Sveu ilište u Zadru

Odjel za informacijske znanosti

Izvanredni diplomski sveu ilišni studij

Informacijske znanosti - knjižni arstvo

Oblikovanje mrežne stranice školske knjižnice i njezina uloga u

promicanju informacijske pismenosti

Diplomski rad

Studentica: Mentorica:

Danijela Riger-Knez dr. sc. Ivanka Stri evi , izv. prof.

Zadar, 2012.

3

Sadržaj

Predgovor ...............................................................................................................6

1. Uvod ...........................................................................................................7

2. Uloga suvremene školske knjižnice ...........................................................8

3. Informacijska pismenost – temelj društva znanja ....................................11

3.1. Razvoj pojma informacijske pismenosti ..........................................12

3.2. Polazište informacijskog opismenjivanja .........................................14

3.2.1. enje, pou avanje i internet .................................................15

3.2.2. enje i pou avanje za informacijsku pismenost 2.0.............16

4. Mrežna stranica školske knjižnice ............................................................18

4.1. Sadržaj i izgled mrežne stranice ......................................................21

5. Istraživanje procesa izrade mrežne stranice

Hotelijersko-turisti ke i ugostiteljske škole Zadar ...................................24

5.1. Cilj istraživanja .................................................................................24

5.2. Metodologija .....................................................................................24

5.2.1. Metode ..............................................................................24

5.2.1. Uzorak ...............................................................................27

5.2.2. Instrumenti ........................................................................28

5.2.3. Postupak ............................................................................28

5.3. Rezultati ...........................................................................................29

5.3.1. SWOT analiza za pripremu izrade mrežne stranice

HTUŠ Zadar ....................................................................29

5.3.2. SWOT analiza – CarNetov CMS .....................................32

5.3.3. Fokusne grupe ..................................................................33

5.4. Rasprava o rezultatima .....................................................................37

5.5. Prijedlog mrežne stranice školske knjižnice HTUŠ .........................40

6. Zaklju ak.........................................................................................................48

Literatura ................................................................................................ .50

4

Prilozi

Prilog br. 1: Obrazac za SWOT analizu ...............................................53

Prilog br. 2: Priprema za prvu fokusnu grupu ..................................... 54

Prilog br. 3: Priprema fokusne grupe za evaluaciju u injenog

na mrežnim stranicama školske knjižnice ....................... 57

Prilog br. 4: Primjeri nekoliko su elja prikazanih i komentiranih

tijekom fokusne grupe ......................................................58

Prilog br. 5: U eni ki plakat o informacijskoj pismenosti .................. 59

Prilog br. 6: Virtualna info-služba na mrežnoj stranici........................ 60

Prilog br. 7: Mrežna stranica školske knjižnice HTUŠ ....................... 61

Prilog br. 8: Život izvan škole na mrežnoj stranici

školske knjižnice HTUŠ ...................................................62

5

Sažetak

Rad se bavi školskom knjižnicom i mogu nostima ostvarivanja njezina poslanja u novom

informacijskom okruženju. Školska knjižnica u suvremenoj školskoj zajednici ima ulogu

informacijskog središta ije se usluge mogu koristiti neovisno o mjestu pristupa. Mrežna stranica

školske knjižnice u tom slu aju može biti funkcionalan alat za u enje i pou avanje. Rad na

mrežnoj stranici školske knjižnice potaknut e nužnu suradnju izme u knjižni ara i predmetnih

nastavnika grade i važnu bazu informacija korisnu u enicima i nastavnicima. Suradnja u

kreiranju mrežne stranice, kao i njezino korištenje, razvijat e svijest o potrebi informacijske

pismenost i vještina informacijske pismenosti. U radu se istražuje proces kreiranja mrežne

stranice školske knjižnice Hotelijersko-turisti ke i ugostiteljske škole te donose smjernice za

izradu mrežne stranice.

Klju ne rije i: mrežna stranica, informacijska pismenost, školska knjižnica, u enje,

pou avanje, suradnja

Summary

Design of the website of the school library and its role in information literacy

The papers deal with the school library and the possibilities of the actualization of its mission in

the new information surroundings. The school library in the contemporary school community,

plays the role of the information centre, enabling the access and the use of the services, regardless

of the place. Consequently, the web pages of the school library can be functional for studying and

teaching. The work on the web page of the school library will encourage the necessary

cooperation between the librarian and the teachers, producing an important base of data

beneficial for the students and the teachers at the same time. Working together on the

creativeness of the web page as well as using it will result in the development of awareness of the

necessity for information literacy and IT skills. These papers study the process of creation of the

web page in Secondary School for Tourist Trade and Catering and bring the lines of direction for

producing the web pages.

Key Words: web page, information literacy, school library, learning, teaching, cooperation

6

Oblikovanje mrežne stranice školske knjižnice

i njezina uloga u promicanju informacijske pismenosti

Predgovor

U ovom radu nastojat e se pokazati kolika je važnost informacijske pismenosti u današnjem

društvu kao temelja za cjeloživotno u enje i kolika je važnost mrežne stranice školske knjižnice

kao svrhovitog alata u njezinom promicanju.

Prilikom pisanja rada pošlo se od nove uloge koju ima školska knjižnica u vremenu

napredne informacijske tehnologije, kao i od pretpostavke da je mogu nost snalaženja u enika,

ali i nastavnika, u obilju infomacija vrlo mala. Pretpostavka je da korisnici interneta ne mogu

uvijek odabrati pravu informaciju koja im je potrebna i da ne znaju kako je kriti ki vrednovati i

primijeniti. Takve poteško e su prisutne bez obzira na svakodnevno korištenje interneta i

dostupnost informacijske infrastrukture. U tom kontekstu jasno je da e mrežna stranica školske

knjižnice pomo i u boljem snalaženju me u informacijama, promicati važnost informacijske

pismenosti i potaknuti u enike na samostalnost u u enju.

Struktura rada pratit e tijek rješavanja stru nih problema. U prvom, teorijskom dijelu

rada, prikazat e se što o suvremenoj školskoj knjižnici i o potrebi informacijskog

opismenjivanja, kao i o kreiranju mrežnih stranica školske knjižnice, kaže znanstvena i stru na

literatura. Zatim e se postupkom SWOT analize analizirati škola i njezino okruženje tako da se

utvrde snage i slabosti te vanjske prilike i prijetnje s kojima e se školska knjižni arka suo iti u

kreiranju mrežne stranice i koje stoga mora uvažiti.

Metodom fokusnih grupa, iji e sudionici biti u enici škole, ispitat e se informacijske

potrebe u enika i njhovi stavovi o sadržaju mrežnih stranica, navigaciji i dizajnu.

Analizirat e se rezultati dobiveni istraživanjem literature, SWOT analizom i fokusnim

grupama i na temelju istih bit e napravljen plan za izradu mrežnih stranica te e se pristupiti

njihovom kreiranju i evaluaciji tijekom procesa istraživanja.

7

1. Uvod

U suvremenom svijetu brzih društveno-ekonomskih promjena i rastu e tehnologije znanje postaje

najvažnije. Bujice informacija zasipaju pojedinca svakodnevno stvaraju i informacijski kaos.

Razvijena tehnologija olakšava pristup informacijama, ali informacijska okolina je izuzetno

složena i potrebno je ovladati odre enim vještinama kako bi se moglo pristupiti izvoru

informacija, odabrati, kriti ki prosuditi i primijeniti informaciju.

U takvom globalnom kontekstu i školske knjižnice imaju dio odgovornosti u

informacijskom opismenjivanju svojih u enika pripremaju i ih za cjeloživotno u enje i

kompetencije u suvremenom društvu znanja u kojem važnije pitanje postaje kako na i i

prepoznati pravu informaciju od same informacije.

Uloga školskog knjižni ara nije više samo upu ivanje u enika na izvore u knjižni noj

zbirci. Afirmacijom informacijske pismenosti školski knjižni ar postaje ravnopravan partner u

procesu u enja. Knjižni ar treba sustavno razvijati svoje informacijske vještine i preuzeti svoju

novu ulogu.1 Na taj na in e uspješno djelovati u skladu s IFLA-inim i UNESCO-ovim

Smjernicama za školske knjižnice u kojima je navedeno da je zada a školske knjižnice pružanje

informacija i spoznaja, neophodnih za uspje no djelovanje u današnjem društvu zasnovanom na

informacijama i znanju. Školska knjižnica treba omogu iti u enicima stjecanje vještina za

cjeloživotno u enje i pomaže im da postanu odgovorni gra ani.2

Mrežna stranica školske knjižnice može poslužiti kao koristan i svrhovit alat u promicanju

informacijske pismenosti. Korištenje mrežne stranice u u enju i podu avanju uklapa se u

konstruktivisti ku paradigmu u enja, koja polaze i od iskustva i onoga što u enik ve zna, stavlja

naglasak na aktivan pristup u enju u kojem u enik nije pasivni primatelj informacije ve

samostalno traži odgovore na postavljena pitanja i nadogra uje svoje znanje.

Cilj ovog rada je upoznati zna enje informacijske pismenosti kao temelja cjeloživotnog

enja, istražiti i prepoznati informacijske potrebe korisnika školske knjižnice vezano uz e-

usluge, a kona ni rezultat, izrada mrežne stranice školske knjižnice na temelju rezultata

dobivenih istraživanjem literature i metodama swot analize i fokusne grupe.

1 Usp. Smjernice za informacijsku pismenost u cjeloživotnom u enju. Zagreb: Hrvatsko knjižni arsko društvo, 2011. Str. 44. 2 Usp. Seatre, Tove Pemmer; Willars, Glenys. IFLA-ine i UNESCO-ove Smjernice za školske knjižnice. Zagreb: Hrvatsko knjižni arsko društvo, 2004. Str. 10.

8

2. Uloga suvremene školske knjižnice Od 80-ih godina prošlog stolje a postoji svijest o tome da je prošlo vrijeme u kojem je školska

knjižnica bila na marginama školskih zbivanja i služila samo kao mjesto posu ivanja lektirnih

naslova. U to vrijeme postaje jasno da je nemogu e pristupiti svim novim informacijama i tada u

školu ulaze osobna ra unala, a zatim i internet.

Promjenom percepcije znanja kao najve eg kapitala suvremenog društva, mijenja se i

percepcija školske knjižnice kao izvora znanja. Knjižnica se morala sna i u novonastalim

okolnostima i omogu iti svojim korisnicima pristup i onim izvorima znanja koji nisu u tiskanom

obliku. Školska knjižnica tada zapo inje svoju preobrazbu u informacijski servis škole

preuzimaju i nove specifi ne zada e. Tako školska knjižnica prikuplja, obra uje i stavlja u

funkciju sve izvore znanja (od knjige do informacije s interneta) uz pomo suvremene

tehnologije. Školska knjižnica postaje mjesto partnerskog odnosa u enika, nastavnika i

knjižni ara te je otvorena za promjene jer se uvjeti života i rada, kao i znanstvene injenice i

tehnološka dostignu a, stalno mijenjaju.3

Iz navedenih zada a školske knjižnice, može se iš itati i poslanje školskog knjižni ara

koji treba osuvremeniti odgojno-obrazovni proces uz pomo suvremene tehnologije i suradnjom s

enicima i nastavnicima staviti u funkciju sve izvore znanja, od knjige do interneta. Knjižni ar

treba pou avati u enike kako e koristiti izvore informacija u pisanom ili elektronskom obliku

(pretraživanje, bilježenje, vrednovanje, kriti ko mišljenje) i tako ih osposobiti za samostalno

enje.4 Važna uloga školskog knjižni ara u novim okolnostima isti e se i u knjizi Znanjem do

znanja5 u kojoj autorice, uz teorijski dio o ulozi suvremene školske knjižnice i informacijskoj

pismenosti, daju konkretne prakti ne primjere kako knjižni ar-nastavnik može pou avati u enike

u školskoj knjižnici kako bi usvojili vještine informacijske pismenosti. Školski knjižni ar e uz

pomo informacijske tehnologije stvarati u svojoj knjižnici najbolje mjesto za u enje.

U knjizi Školska knjižnica – korak dalje, kada govore o ulozi školske knjižnice u

odgojno-obrazovnom procesu, autorice navode, izme u ostalog, stvaranje navika i vještine

3 Usp. Kova evi , Dinka; Lasi -Lazi , Jadranka; Lovrin evi , Jasmina. Školska knjižnica – korak dalje. Zagreb: Zavod za informacijske studije, 2004. Str. 18. 4 Isto, str. 19-20. 5 Lovrin evi , Jasmina...[et al]. Znanjem do znanja. Prilog metodici rada školskog knjižni ara. Zagreb: Zavod za informacijske studije, 2005.

9

služenja svim izvorima znanja, stvaranje mjesta za u enje u enja, proizvodnju vlastitih izvora

informacija, osiguravanje mjesta za suvremenu nastavu i u enje kao i slobodan pristup znanju.6

Izvan hrvatskog konteksta zna ajna su istraživanja uloge i važnosti školskih knjižnica

Rossa Todda7. On naglašava važnost školskih knjižnica u promjenama koje donosi digitalno doba

i govori da su knjižnice od vitalnog zna enja za u inkovito u enje u školi, a da knjižni ari ne

trebaju to samo govoriti, nego zaista i pokazati. Njegova istraživanja dala su odre ene putokaze

kakva školska knjižnica treba biti. U školskoj knjižnici treba raditi kvalificirani u itelj-knjižni ar,

koji e biti zagovaratelj u enja, a ne bjegunac iz razreda. Školska knjižnica treba podržavati

proces u enja i pou avanja u suradnji s ostalim profesorima, treba promicati pismenost i itanje

za akademski uspjeh, ali i za osobni užitak i oboga ivanje. Knjižnice trebaju sura ivati s drugim

knjižnicama, zajednicom, javnosti i lokalnom vlasti. One moraju biti opremljene suvremenom

informacijskom tehnologijom koja e biti podrška nastavnom procesu (knjižnica ne smije biti

spremište za staru odba enu tehnologiju). Školska knjižnica poti e u enike i osoblje škole na

korištenje elektroni kih sredstava i integraciju informacijske tehnologije u nastavi. Glavna uloga

školskih knjižnica prema Toddu je nau iti kako u iti. Glavni ishod takvog pristupa u pou avanju

je izgradnja uvjerenja da svi u enici mogu u iti i razvijati nove spoznaje i vještine te ih uspješno

prezentirati.8

Todd pokazuje svojim istraživanjima da školske knjižnice mijenjaju procese, ali i

rezultate u enja. Dokazano je da je novim pristupom u pou avanju pove an interes za korištenje

informacijske tehnologije, poboljšane su strategije pretraživanja i pove ana je sigurnost u

korištenju ra unala u istraživanju.. Prema istraživanjima, školska knjižnica pomaže u enicima i u

enju izvan škole. U enicima su dostupne informacije o zanimljivim temama, savjeti i pomo u

rješavanju osobnih problema, pružena im je pomo u istraživanju i izradi doma ih zada a, pomo

u razumijevanju važnosti dobivanja to nih informacija i njihovoj primjeni. Školska knjižnica isto

tako pomaže u enicima da prona u autora kojeg žele itati, da postanu bolji ita i i da više

uživaju u itanju, otkriju nove interese, poboljšaju vještine pisanja i razumijevanja, razvijaju

vokabular i jezi ne vještine.9

6 Usp. Kova evi , Dinka; Lasi -Lazi , Jadranka; Lovrin evi , Jasmina. Nav.dj., str. 50-53. 7 Todd, Ross. School Libraries: Making them a Class Act. // Washington School Library Conference (ppt). URL: http://comminfo.rutgers.edu/~rtodd/home.htm (2011-12-20) 8Isto 9 Isto.

10

Ova kompleksna i zahtjevna zada a školskog knjižni ara u Americi je prepoznata. Todd

je proveo istraživanje u lipnju 2002. godine koje je pokazalo da izme u 80% i 99% ravnatelja

vjeruje da školske knjižnice i u itelj-knjižni ar imaju klju nu ulogu u školi i da e opstati unato

razvoju interneta, kao i to da vide izravnu vezu izme u snage i u inkovitosti školske knjižnice i

porasta u eni kih postignu a. S druge strane, samo 35% ravnatelja upoznato je s najnovijim

istraživanjima o programima knjižnica i razvoju informacijskih vještina. To zna i da su se školski

knjižni ari sami nametnuli svojim aktivnostima i da su ih ravnatelji prepoznali kao izuzetno

važnu pokreta ku polugu u školskoj zajednici. Istraživanja su tako er pokazala, da su i nastavnici

zadovoljni suradnjom s nastavnikom-knjižni arom jer im treba manje vremena za pripremu

nastave, olakšan je rad u ve im skupinama tako da je omogu eno u enicima da rade svojim

tempom s obzirom na vlastite mogu nosti i sl.10 Ross Todd navodi da nije slu ajno takav školski

knjižni ar prepoznat i kao pedagog, informacijski stru njak i suradnik fokusiran na ishode u enja

i izgra ivanje znanja.

Iz navedenog može se zaklju iti da suvremena nastava teži sve ve oj povezanosti

nastavnika, u enika, nastavnih sadržaja, izvora znanja i školske knjižnice, a školski knjižni ar se

u takvoj obrazovnoj situaciji name e kao koordinator u suvremenom obrazovnom procesu. Uz

obrazovnu ulogu, djelatnost školskog knjižni ara ima i odgojnu ulogu u stvaranju sposobnog

pojedinca, u enika ili nastavnika, koji e ovladati vještinama informacijske pismenosti kao

temelja društva znanja.

10 Isto.

11

3. Informacijska pismenost – temelj društva znanja

Promjene u društveno-ekonomskom kontekstu u kojem znanje postaje najvažnije i u društvu koje

teži tome da postane društvo znanja, informacijska pismenost ima zna ajnu ulogu. U složenom

informacijskom okruženju postavlja se pitanje je li dovoljno da pojedinac ovlada tehnologijom,

raznim alatima pretraživanja i na taj na in bude spreman za cjeloživotno obrazovanje. To pitanje

problematiziraju Špiranec i Zorica11 i govore da „unato raširenosti tehnologija i fizi koj

mogu nosti pristupa globalnoj informacijskoj infrastrukturi, mrežama i repozitorijima, bez

sposobnosti svakog pojedinca da odabere, kriti ki prosudi, organizira, priop i ili koristi

informacije, konkretno se društvo, bez obzira na visok tehnološki razvoj, ne e mo i

transformirati iz informacijskog društva u društvo znanja“. Tako se u današnje vrijeme pojedinac,

koji u i može zate i u paradoksalnoj situaciji, jer razvoj tehnologije olakšava pristup

informacijama, ali informacijska okolina postaje sve složenija i u njoj se sve teže sna i. Zbog

toga je važnije znati kako pristupiti informaciji od same informacije. Ross Todd tako postavlja

pitanje jesu li ispunjena rana obe anja informacijske tehnologije, stimulira li zaista ona u enje i

nau e li u enici išta u gugliziranom svijetu.12 Istraživanja su provedena na velikom uzorku

školskih knjižnica, a traženi su odgovori na pitanja kako i u kojoj mjeri školska knjižnica pruža

informacije koje su u enicima zaista potrebne, koliko je knjižnica korisna pri služenju ra unalom

(u školi i kod ku e), koliko školska knjižnica može pomo i u samostalnom u enju. Dokazano je

da školska knjižnica puno pomaže u razumijevanju suvremene tehnologije i njezinoj primjeni u

enju. Informacijska tehnologija pruža funkcionalnu pomo u smislu pristupa osnovnim

informacijskim resursima; tehni ku pomo u razvijanju tehnika pretraživanja; evaluacijsku

pomo koja pokazuje koliko u enici mogu identificirati i procijeniti to ne i razumljive

informacije u kompleksnom okruženju; konstruktivnu pomo u pokazivanju koliko u enici

razumiju teme koje su istraživali i kako ih prezentiraju.13

Brza promjena informacija, složenost informacijskog okruženja, kao i pristup velikoj

koli ini izvora zahtijevaju sposobnosti odabira, vrednovanja, interpretacije i kriti kog pristupa

11 Špiranec, Sonja; Banek Zorica, Mihaela. Informacijska pismenost: teorijski okvir i polazišta. Zagreb: Zavod za informacijske studije, 2008. Str. 8. 12 Todd, Ross. From information to knowledge: learning in digital age schools. // Libraries in the Digital Age Conference 2006. Dubrovnik, 06, 2006.(ppt). URL: edu/~rtodd/archive.htm (2011-12-20) 13 Isto.

12

informaciji, a sve to zahtijeva veliki angažman i znanje školskog knjižni ara koji treba promicati

u školskoj sredini informacijsku pismenost kao temelj za izgradnju društva znanja.

3.1. Razvoj pojma informacijska pismenost

Termin „informacijska pismenost“ razvijao se usporedno s pojavom informacijskog društva.

Pojam se prvo pojavio u SAD-u i Australiji. Prva upotreba izraza „informacijska pismenost“

pripisuje se Paulu Zurkowskom, tadašnjem predsjedniku Udruženja informacijske industrije

(Information Industry Association: IIA), koji u Izvješ u Nacionalnoj komisiji za knjižnice i

informacijsku znanost (National Commission for Libraries and Information Science: NCLIS)

1974. govori o potrebi da pojedinci moraju biti informacijski pismeni ako žele preživjeti u

informacijskom dobu. Zurkowski govori o vještinama koje su pojedincu potrebne na radnom

mjestu. Tada je prvi put uspostavljena veza izme u informacijske pismenosti i šireg društvenog

konteksta. Tek kasnije e se razvijati teorije i modeli informacijske pismenosti vezane uz

obrazovni kontekst.

1989. g. Ameri ko knjižni arsko društvo (ALA) objavljuje u vidu Završnog izvješ a14

pojmovno odre enje informacijske pismenosti. ALA-ino odre enje informacijske pismenosti

ulazi u knjižni arstvo te se širi u domenu obrazovanja. Prema Izvješ u, informacijski pismene

osobe su one koje su nau ile kako u iti. Da bi bila informacijski pismena „osoba mora biti u

stanju prepoznati informacijsku potrebu, prona i informaciju, vrednovati je i u inkovito

kortistiti“.15 U Izvješ u se dalje tvrdi da proces u enja treba strukturirati tako da se studenti

aktivno uklju e u obrazovni proces kako bi postali svjesni informacijske potrebe, prepoznali

potrebnu informaciju, vrednovali je i u inkovito se njome koristili. Zanimljivo je da su

prepoznate nadolaze e promjene u u enju i pou avanju koje e postati interaktivno, a nastavnici

e sve više morati sura ivati s knjižni arima kao partnerima u pou avanju.

C. Doyle 1992. proširuje ALA-inu definiciju i kaže da „informacijski pismen pojedinac

prepoznaje informacijsku potrebu, uspješno iskazuje pitanja na temelju informacijske potrebe,

14 Presidential Committee on Information Literacy: Final Report / Association of College and Research Libraries (ACRL). Washington, 1989. URL:http://www.ala.org/acrl/publications/whitepapers/presidential (25.01.2012.) 15 Isto.

13

prepoznaje potencijalne izvore informacija, vrednuje ih, organizira te se kriti ki koristi

informacijama pri rješavanju problema“.16

J. Herring17 definira informacijske vještine kao „vještine koje u enici koriste da bi

identificirali svaku lociranu, obra enu i komuniciranu informacijsku koncepciju i ideju, što se

zatim odražava na u inkovitoj primjeni tih ideja.“

2005. godine napisan je Aleksandrijski proglas, zajedni ki dokument UNESCO-a,

Me unarodnog udruženja knjižni nih društava IFLA-e i Nacionalnog foruma za informacijsku

pismenost NFIL-a. U njemu je naglašena važnost informacijske pismenosti za svakog pojedinca

u postizanju osobnih, društvenih, profesionalnih i obrazovnih ciljeva.18

Špiranec i Banek Zorica tako er daju jednu definiciju informacijske pismenosti koja

„razumijeva vještine komuniciranja, korištenja suvremenom informacijskom i komunikacijskom

tehnologijom, kvalitetno razumijevanje prirodnih i društvenih zbivanja, osposobljenost za

rješavanje problema i informirano donošenje odluka, vještinu i spremnost za timski rad te

osposobljenost za trajno u enje“.19

Iz navedenih definicija može se zaklju iti da informacijska pismenost obuhva a niz

vještina klju nih za cjeloživotno u enje i napredovanje u društvu znanja. Informacijska

pismenost treba biti osnovna kompetencija potrebna svakom ovjeku u suvremenom društvu.

Informacijski pismen pojedinac može kompetentno prona i, razumjeti, vrednovati i koristiti

informacije, a to je preduvjet za cjeloživotno u enje. Da bi pojedinac stekao odre ene

kompetencije informacijske pismenosti, potrebno je razvijati odre ene strategije i planove u koje

e biti uklju eno informacijsko opismenjivanje ve na samom po etku obrazovnog ciklusa.

16 Herring, E. James. Internetske i informacijske vještine. Priru nik za u itelje i školske knjižni are. Zelina: Dominovi , 2008. Str. 74. 17 Isto, str. 74. 18High-Level Colloquium on Information Literacy and Lifelong Learning. Bibliotheca Alexandrina. Alekxandria, Egypt. November 6-9, 2005. Reported and Edited by Sarah Devotion Gardner. URL: http://archive.ifla.org/III/wsis/High-Level-Colloquium.pdf (2011-01-12) 19 Špiranec, Sonja; Banek Zorica, Mihaela. Nav.dj., str. 84.

14

3.2. Polazište informacijskog opismenjivanja

Tradicionalno obrazovanje nije kretalo od pretpostavke da e ljudi stvoriti daleko više

informacija, nego što ih pojedinac može usvojiti. Danas je nemogu e tražiti da pojedinac ovlada

svim informacijama iz nekog podru ja i zbog toga je najvažnije u iti kako u iti. Sposobnosti

mladih u snalaženju u e-okruženju mnogo su manje nego što se pretpostavlja. Od te spoznaje

treba krenuti i u definiranju obrazovnih politika i planova.

Prema Špiranec20 priprema za informacijsko opismenjivanje obuhva a tri razine:

sadržajnu, metodi ku i organizacijsku.

Elementi sadržajne razine odnose se na razli ite vještine koje treba usvojiti informacijski

pismena osoba, a to su razne tehnike pretraživanja, poznavanje alata za organizaciju informacija,

ali i izgradnju eti kog stava prema informaciji i osviještenost o njezinoj važnosti. Metodi ka

razina odnosi se na korištenje informacijsko-komunikacijskom tehnologijom, multimedijom,

interaktivnim obrazovnim materijalima i online priru nicima. Organizacijska razina je izuzetno

važna jer je ona priprema za ostvarivanje sadržajne i metodi ke razine. Potrebno je pripremiti

program informacijskog opismenjivanja na svim razinama obrazovanja, za radno mjesto i širu

zajednicu, a isto tako ostvariti suradnju izme u razli itih tipova knjižnica i obrazovnih sustava.

Špiranec i Banek Zorica tako er definiraju tri skupine kompetencija za informacijsku

pismenost na razini primarnog i sekundarnog obrazovanja21. Prva skupina obuhva a vještine koje

se odnose na lociranje, u drugoj skupini su vještine vezane uz razumijevanje i korištenje

informacija, a tre a skupina kompetencija odnosi se na poticanje pozitivnih stavova i

vrijednosnih sudova u odnosu na dobivene informacije što je izuzetno važno u školskom

okruženju gdje odgojna komponenta mora biti naglašena.

Sustavno informacijsko opismenjivanje je složen proces i u njega bi trebala biti uklju ena

cijela školska zajednica. Nastavnici trebaju, uz suradnju s knjižni arom, primjenjivati

informacijski proces u nastavi i na vlastitom primjeru ukazati u enicima na važnost odgovornog

informacijskog ponašanja.

20 Špiranec, Sonja. Obrazovanje korisnika u visokoškolskim knjižnicama: novi pristupi u mrežnom okruženju: magistarski rad. Zagreb: Filozofski fakultet, 2005. 21 Špiranec, Sonja; Banek Zorica, Mihaela. Nav.dj., str. 112-118.

15

U literaturi se kao naju estaliji uzrok neuspjeha informacijskog opismenjivanja u školi

navodi nedovoljna suradnja nastavnika i knjižni ara, kao i nedovoljno razumijevanje važnosti

informacijske pismenosti.

U procesu formalnog obrazovanja informacijska pismenost treba biti ravnopravna s

predmetnim gradivom i uklju ena u nacionalne prosvjetne politike. Uz sve navedeno, ne smije se

zanemariti važnost interneta u u enju i pou avanju.

3.2.1. enje, pou avanje i internet

Bitne promjene u pristupu u enju po ele su se doga ati 1990-ih s op om dostupnoš u interneta i

širenjem dostupnih alata za pretraživanje informacija.

Stru njaci se slažu da je internet dobro došao u škole i da može pomo i u u enju,

aktivirati u enike i usaditi im osje aj odgovornosti. Za takav pristup u enju potrebno je educirati

i u itelje koji e mo i motivirati u enike za kvalitetan rad, podu avati ih, pažljivo pripremati

predavanja, pratiti napredovanje u enika i davati povratne informacije kako bi ih pravilno

usmjerili i poboljšali njihovo u enje.

Prema Herringu22 internet se u pou avanju može koristiti kao izvor informacija koji

iteljima može biti dopuna znanju; mogu se prona i sli na predavanja drugih profesora; internet

može biti izvor gra e koji e koristiti u enici u individualnom ili grupnom radu i sl. Na taj se

na in podiže kvaliteta pou avanja i u enja, a u enici izgra uju pozitivan stav prema

informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji što e im pomo i tijekom školovanja i stvoriti

preduvjet za cjeloživotno u enje. Mogu nost objavljivanja kvalitetnih u eni kih radova na

internetu može tako er biti motiviraju e za u enike. Herring naglašava važnost uklju ivanja

interneta u kurikul, budu i da korištenje interneta u u enju i pou avanju manje ovisi o dostupnoj

tehnologiji, a više o sposobnosti u itelja ili školskog knjižni ara koji trebaju osvijestiti

svrhovitost takvog pristupa u pou avanju. U planiranju takvih oblika pou avanja važna je

suradnja nastavnika i knjižni ara. Školski knjižni ari mogu locirati i evaluirati relevantne tiskane

ili elektroni ke izvore informacija, koje mogu biti korisne nastavnicima u planiranju nastave ili

22 Herring, E. James. Nav.dj., str. 14.

16

enicima za u enje i ponavljanje. Takva suradnja pove ava kreativnost u radu u itelja i u enika,

omogu uje razmjenu ideja i osnažuje komunikaciju u radnoj sredini.

James Henri tako er isti e da je za stvaranje informacijski pismene školske zajednice

najvažnija suradnja predmetnih nastavnika i knjižni ara. Škole moraju biti otvorene prema

promjenama i prepoznati važnost informacijske pismenosti u cjeloživotnom obrazovanju. Školski

knjižni ar u školi, koji prepoznaje neraskidivu povezanost u enja i znanja s informacijom,

postaje važna osoba, koordinator i savjetnik u izradi školskog kurikula.23

Slijede i Henrijevu tezu o školskom knjižni aru kao koordinatoru i savjetniku, kao

poveznici izme u informacije i korisnika, u enika ili nastavnika, može se govoriti i o webu 2.0

ija upotreba može potaknuti interaktivnost u u enju i bolju suradnju svih korisnika informacija.

3.2.2. U enje i pou avanje za informacijsku pismenost 2.0

Termin Web 2.0 uveo je Tim O'Reilly, a obuhva a blogove, wikije, odredišta koja omogu uju

razmjenu poveznica, slika, tekstova, audio i videozapisa ili društveno umrežavanje.

Web 2.0 podrazumijeva interaktivne sustave, tj. aplikacije koje omogu uju korisnicima da

prilagode prona ene izvore, dodaju komentare, objavljuju izvore i stvaraju svoj korisni ki

prostor. Korisnik više nije pasivni primatelj informacija, ve i sam stvara i pridonosi sadržaju,

organizaciji i dizajnu..

Pojava Weba 2.0 donosi nove promjene u filozofiji obrazovanja. Javlja se sintagma

enje 2.0 koja se odnosi na interaktivno u enje upotrebom informacijsko-komunikacijske

tehnologije. U enje 2.0 podrazumijeva upotrebu blogova, wikija, podcastova i sl. u procesu

obrazovanja. U samoj knjižnici blog se može koristiti za prenošenje novosti korisnicima. Blogove

u knjižnicama mogu pisati knjižni ari kako bi promovirali usluge svoje knjižnice, informati ari,

ali i korisnici koji žele zapisati svoj stav o nekoj temi.24 U takvom interaktivnom sustavu

informacijska pismenost dobiva još ve u važnost jer u kretanju takvim sustavom potrebno je

odabrati pravu informaciju i kriti ki je prosuditi budu i da se više ne može pouzdati u autorsku

23 Henri, James. What is an information literate school community and what are the implications for teacher librarians. URL: http://people.cite.hku.hk/jhenri/doc/InformationLiterateSchoolCommunity.pdf (2011-09-10) 24 Usp Vrana, Radovan. Web 2.0 i njegov utjecaj na razvoj mrežnih mjesta knjižnica // 11. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji: mogu nosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastructure: zbornik radova / uredila Mirna Willer. Zagreb: Hrvatsko knjižni arsko društvo, 2008. Str. 50-64.

17

kompetenciju, esto se ne zna autor i ne poznaju se njegove stru ne kompetencije. U eri tiskanih

medija nije postojao problem vezan uz autorstvo i vjerodostojnost, a u prostoru weba 2.0 teško je

i gotovo nemogu e utvrditi autorstvo, podrijetlo informacija i njihovu to nost. U takvom

kontekstu informacijska pismenost morat e se bazirati više na procjenu izvora i logiku

funkcioniranja Weba 2.0.

Prema Hapkeu „informacijska pismenost 2.0 uklju uje ne samo postupke u enja o

informacijama, ve u enje o informaciji i znanju. Ona nije više samo metodi ka kompetencija

koja osigurava kompetentno korištenje kompleksnog informacijskog prostora, ve se sve više

usredoto uje na osviještenost i refleksiju o pitanjima intelektualnog vlasništva, privatnosti,

plagiranja, autorskih prava i otvorenog pristupa informacijama te na ekonomska i politi ka

pitanja i posljedice informacijskog procesa“.25

Iz gore navedenog name e se zaklju ak da je sposobnost da se napravi distinkcija izme u

bitne i nebitne informacije od vitalne važnosti, a to je sve teže posti i u mnoštvu informacija koje

postaju sve upitnije pojavom weba 2.0. U toj situaciji knjižni ar dobiva ulogu onoga koji može

prepoznati kvalitetnu informaciju i odabrati je za u enike i nastavnike ili ih uputiti na kvalitetne

izvore. Takva suradnja može biti olakšana i ubrzana izradom mrežnih stranica školske knjižnice

koje mogu biti korištene kao sredstvo pou avanja i komunikacije, a u svrhu informacijskog

opismenjivanja u enika i nastavnika.

25 Herring, E. James. Nav.dj., str. 41

18

4. Mrežna stranica školske knjižnice

Školske mrežne stranice danas se smatraju sastavnim dijelom školskog sustava. Gotovo sve škole

imaju svoje mrežne stranice, ali školske knjižnice još uvijek ne. Takva negativna praksa treba se

mijenjati jer školska knjižnica mora predstavljati, kroz razli ite oblike rada, informacijsko

školsko središte.

Knjižnice su još od 1970-ih sve više usmjerene na korisnika i usluge napuštaju i svoju

ulogu spremišta informacija. Knjižnice su u inile zaokret i u pou avanju korisnika. Više nije

najvažnije pou iti korisnika kako se služiti knjižni nim katalogom, budu i da informacije nisu

više vezane uz jedan prostor ili jedan medij. U pou avanju informacijske pismenosti potrebno je

krenuti od obrazovanja korisnika informacija, a ne korisnika knjižnice.

Prijašnje obrazovanje korisnika nije bilo vo eno pedagoškim pristupima dok se

informacijsko opismenjivanje danas oblikuje u odnosu na modele i strategije u enja.

Tradicionalne metode pou avanja korisnika obuhva ale su na ine na koje se može locirati

informacija i pristupiti joj. Danas konstruktivisti ka paradigma u enja naglašava vještine višeg

reda poput vrednovanja, interpretacije i korištenja informacije. Takve vještine informacijske

pismenosti najbolje se usvajaju kroz problemsku i istraživa ku nastavu u ije planiranje mora biti

aktivno uklju ena i školska knjižnica.

Iako još uvijek neki gledaju na knjižnicu kao spremište informacija, danas školska

knjižnica postaje središnje mjesto u školi. UNESCO-ov Manifest za školske knjižnice iz 1999.

upu uje na to da školska knjižnica treba mlade osposobiti za cjeloživotno u enje i pomo i im da

odrastu u odgovorne gra ane26.

Do prije dvadesetak godina angažman knjižni ara svodio se na upu ivanje u enika ili

studenata na izvore koji se nalaze u knjižni noj zbirci, a nije se obra ala pozornost na cjelovito

iskustvo u enika u stvaranju novih spoznaja. Knjižica i knjižni ar su tako bili marginalizirani u

obrazovnom procesu. Afirmacijom informacijske pismenosti školski knjižni ar postaje

ravnopravan partner u procesu u enja. Knjižni ar treba sustavno razvijati svoje vještine

informacijske pismenosti i preuzeti svoju novu ulogu u postupku pou avanja i prenošenja znanja.

Na taj na in e knjižni ar biti u mogu nosti savjetima pomagati kod pristupa informacijama, u

26 UNESCO-v Manifest za školske knjižnice. URL: http://dzs.ffzg.unizg.hr/text/unesco.pdf (16.01.2012.)

19

odabiru informacijskih izvora i njihovoj implementaciji u postupak u enja.27 Sve navedeno

mogu e je ostvariti i putem mrežne stranice školske knjižnice koja e sadržavati pouzdane

informacije i smjernice za pretraživanje koje e u enicima i nastavnicima biti dostupne uvijek i s

bilo kojeg mjesta.

Herring28 savjetuje da se u izradi mrežne stranice krene od pitanja koja emo si postaviti

za svrhu (zašto se izra uje web stranica; što se želi posti i; kome je namijenjena), lokaciju (gdje

prona i nastavnike i u enike koji imaju potrebna znanja; gdje e kreatori stranice prona i resurse

koji e initi sadržaj), uporabu (kako e se stranice koristiti; ho e li poboljšati u enikovo u enje;

ho e li imati jasnu i logi nu strukturu) i samoevaluaciju (kako e stranica biti nadzirana,

ažurirana i inovativna).

Kako bi se odgovorilo na pitanja vezana uz svrhu mrežne stranice školske knjižnice, treba

po i od IFLA-inih i UNESCO-ovih Smjernica za školske knjižnice. Temelji djelovanja potrebnih

za informacijsku pismenost nalaze se u definiranju zada e školskih knjižnica. „Školska knjižnica

pruža informacije i spoznaje neophodne za uspješno djelovanje u današnjem društvu koje se sve

više zasniva na informacijama i znanju. Školska knjižnica omogu uje u enicima stjecanje

vještina za cjeloživotno u enje, razvija njihovu maštu i tako im pomaže da postanu odgovorni

gra ani“.29 Iz navedenog može se zaklju iti da je svrha mrežne stranice školske knjižnice, a koja

proizlazi iz njezinih zada a, pružiti relevantne izvore informacija u enicima, nastavnicima,

roditeljima (ako je mogu e i široj zajednici) i na taj na in pomo i u stjecanju kompetencija

potrebnih za cjeloživotno u enje, a isto tako ukazati na odgovornost koju pojedinac ima u

korektnom korištenju i primjeni informacije. Takva mrežna stranica može pomo i u stvaranju

informacijski pismenog korisnika.

IFLA-ine i UNESCO-ove Smjernice dalje navode da uz pristup tiskanim izvorima

„knjižni ne usluge mogu uklju ivati pristup elektroni kim izvorima informacija koji odražavaju

kako nastavni plan tako i korisni ke interese i kulturu. Elektroni ki izvori informacija trebaju

uklju ivati pristup internetu, specijaliziranim referentnim bazama podataka i bazama podataka s

cjelovitim tekstovima“.30 Navedeni citat vezan uz knjižni ne usluge zajedno s definicijom

školskog knjižni ara, koja kaže da je školski knjižni ar „ lan stru nog osoblja, odgovoran za

27 Usp. Smjernice za informacijsku pismenost u cjeloživotnom u enju. Zagreb: Hrvatsko knjižni arsko društvo, 2011. Str. 44. 28 Usp. Herring, E. James. Nav.dj., str. 115. 29 Seatre, Tove Pemmer; Willars, Glenys. Nav.dj., str. 10. 30 Isto, str. 15.

20

planiranje i upravljanje školskom knjižnicom, uz potporu odgovaraju eg osoblja, a radi zajedno

sa svim lanovima školske zajednice i sura uje s narodnim i drugim knjižnicama“31, može se

povezati s pitanjima koja Herring postavlja za lokaciju.

Mrežna stranica treba sadržavati kvalitetne i provjerene informacije koje e u enicima

pomo i u u enju. Kako bi uporaba informacija bila što jednostavnija, mrežna stranica mora

imati jasnu i logi nu strukturu.

U kreiranju kvalitetne mrežne stranice suradnja knjižni ara s ostalim lanovima školske

zajednice, u iteljima i u enicima, je neophodna. U enici e sura ivati iznose i svoje ideje, a

nastavnici e pomagati traže i kvalitetne relevantne izvore informacija za svoj predmet. Suradnja

je mogu a i s mati nom službom u narodnim knjižnicama, kao i korištenje provjerenih online

aplikacija poput usluge „Pitajte knjižni are“32 i sl. Knjižni ar može poticati nastavnike na

suradnju zagovaranjem informacijske pismenosti na sjednicama Nastavni kog vije a ili na

radionicama tijekom nastavnog sata (Prilog 1). Neophodna je suradnja i partnerski odnos

nastavni kog osoblja i školskog knjižni ara jer je dokazano „da suradnja knjižni ara i u itelja

utje e na to da u enici postignu višu razinu pismenosti, itanja, u enja, rješavanja problema i

svladavanja informacijskih i komunikacijskih vještina“.33 Na taj na in e stranica biti nadzirana,

ažurirana i inovativna, a time e se provoditi i samoevaluacija.

31 Isro, str. 16. 32 Pitajte knjižni are. URL: http://www.knjiznica.hr/pitajte-knjiznicare/ (2011-10-20.) 33 Seatre, Tove Pemmer; Willars, Glenys. IFLA-in i UNESCO-ov Manifest za školske knjižnice. Zagreb: Hrvatsko knjižni arsko društvo, 2004. Str. 31.

21

4.1. Sadržaj i izgled mrežne stranice

Faletar, Golub i Sudarevi 34 u svojim Smjernicama za izradu mrežnih stranica školske knjižnice

navode deset skupina, prema J. Stojanovski, u kojima bi knjižnica trebala na mrežnoj stranici

ponuditi sadržaj, a to su:

Op e informacije kao što su adresa, brojevi telefona, telefaksa, e-pošta, op e informacije

o knjižnici (fond, svrha, poslanje, korisnici); informacije o radnom vremenu; osoblje

knjižnice; publikacije, posebne zbirke; statisti ki podaci o posudbi, pristup mrežnoj

stranici i sl.

Podaci o odgovornosti – odnose se na to tko je izradio i tko održava mrežne stranice, a to

su ime, prezime (ili pseudonim), naziv škole, adresa, broj telefona, telefaks, e-pošta.

Datum zadnje promjene sadržaja potrebno je staviti na stranice jer svjedo i o

aktualnosti sadržaja.

Online katalozi omogu uju uvid u fond i daju informacije o gra i; na stranici mogu biti

katalozi vlastite knjižni ne gra e, katalozi drugih knjižnica i skupni katalozi.

Elektroni ki izvori: elektroni ke knjige, asopisi, novine, zbirke tekstova i lanaka,

sadržaji za razonodu na internetu, e-izvori za nastavnike i internet tražilice.

Usluge knjižnice koje upoznaju korisnika s uslugama koje knjižnica nudi.

Informacijska služba obuhva a virtualnu referentnu zbirku (rje nike, enciklopedije,

leksikone i sl.), informacije o zbirkama u školskoj knjižnici, esto postavljana pitanja i

rubriku „Pitajte knjižni are“.

Izobrazba, upute i pomo za korištenje knjižnice i njenih mrežnih stranica, za

pretraživanje online kataloga, za korištenje tražilica, objašnjenja pojmova vezanih uz

internet, upute za pisanje u eni kih radova, informacije o daljnjem školovanju i izboru

zanimanja.

Jadnostavno pretraživanje mrežnih stranica.

Novosti o doga ajima u knjižnici, novim izvorima informacija u tiskanom i

elektroni kom obliku, radionicama, seminarima, književnim susretima i sl.

34 Faletar, Sanjica; Golub, Koraljka; Sudarevi , Ana. Smjernice za izradu mrežnih stranica školskih knjižnica: usporedba hrvatskih i stranih primjera. // Zbornik radova 14. proljetne škole školskih knjižni ara, Crikvenica 2002. / ur. Biserka Šušnji , udita Franko, Theodor de Canziani Jakši . Rijeka: Ministarstvo prosvjete i sporta RH: Zavod za unapre enje školstva: Prva suša ka gimnazija u Rijeci, 2003. Str. 75-88.

22

Autorice teksta bave se samo oblikovanjem sadržaja školske mrežne stranice, a istraživanjem

nisu obuhvatile dizajn.

Badurina i Sviben35 u sa injavanju dobre mrežne stranice tako er polaze od sadržaja i

obuhva aju najvažnije elemente u njegovoj organizaciji (op e informacije, usluge, elektroni ki

katalog, novosti i doga anja, elektroni ke izvore, virtualne informacije, poveznice prema

izabranim izvorima informacija na internetu i edukaciju online).

Dizajn nije prvo pitanje vezano uz mrežnu stranicu. Uvijek prvo treba misliti na svrhu i

korisnike koji e prvenstveno posje ivati stranice zbog u enja i informacija, a ne zbog izgleda.

Me utim, treba se držati odre enih zakonitosti u dizajnu.

David Walbert36 daje nekoliko pravila kojih bi se knjižni ari trebali držati u izradi

mrežnih stranica:

Sadržaj je najvažniji; kao što bez knjiga nema knjižnice, bez sadržaja nema mrežne

stranice.

Sadržaj treba biti logi no organiziran, baš kao polica u knjižnici.

Navigacija mora biti jasna i dosljedna (baš kao u karti nom katalogu).

Oznake moraju biti jasne i dosljedne, a ne zabavne (poput Deweyeva decimalnog

sustava).

Slike, zvukove i animaciju koristiti samo kad je potrebno.

Dizajn treba biti ist i jednostavan, ne više od dva fonta na stranici, s bojama ne treba

pretjerivati jer to odvra a pozornost od sadržaja.

Korisnik mora znati gdje se nalazi tako da u naslovu ili zaglavlju uvijek treba biti ime ili

logo škole.

Treba izbjegavati stavljanje teksta u oblike slika (npr. PDF) jer urednik stranice treba biti

u mogu nosti mijenjati tekst.

35 Badurina, Boris; Sviben, Zdenka. Kako sa initi dobar web-site (mrežne stranice) narodne knjižnice. // 6. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji: mogu nosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture: zbornik radova / uredila Tinka Kati . Zagreb: Hrvatsko knjižni arsko društvo, 2003. Str. 260-266. 36 Walbert, David. Best practices in school library website design. URL:http://www.learnnc.org/lp/pages/969 (2011-10-25.)

23

Jakob Nielsen37 je sastavio popis deset naju estalijih pogrešaka u web dizajnu koje bi

svakako trebalo izbjegavati:

Loše tražilice koje ne prepoznaju pogreške pri upisivanju (množinu, crticu i sl.), a

rezultate ne daju po važnosti. Korisnicima treba omogu iti jednostavno pretraživanje.

Treba izbjegavati PDF datoteke.

U navigaciji je važno razumjeti trenutnu lokaciju, ali i pro ena mjesta kako bi se mogao

planirati sljede i korak. Poveznice su klju ne u procesu navigacije; ako ne mijenjaju

boju, korisnici e se teže snalaziti u navigaciji i nehotice više puta posjetiti iste stranice.

Treba izbjegavati nepregledni tekst, tzv. „zid teksta“ jer u enicima djeluje dosadno i

pomalo zastrašuju e.

Veli ina fonta treba biti fiksna.

Treba izbjegavati nespretne naslove na stranici. Naslov treba biti jednostavan. Dobro je

po eti imenom ustanove i kratkim opisom, a u naslovu je dovoljno istaknuti nekoliko

najvažnijih rije i koje opisuju specifi nost onoga što korisnici mogu na i na toj stranici.

Treba izbjegavati sve što podsje a na reklame i blještave i agresivne animacije.

Dosljednost je jedan od najvažnijih principa upotrebljivosti jer korisnici znaju što e se

dogoditi na temelju ranijih iskustava.

Na temelju svega navedenog, uz odre enu metodologiju i provedena istraživanja, može se

pristupiti kreiranju mrežne stranice školske knjižnice

37 Nielsen, Jakob. Top 10 Mistakes in Web Design, 2007. URL. http://useit.com/alertbox/9605.html (2011-10-25)

24

5. Istraživanje procesa izrade mrežne stranice Hotelijersko-turisti ke i ugostiteljske

škole Zadar

U Hotelijersko-turisti koj i ugostiteljskoj školi Zadar tijekom školske godine 2010./2011.

provedeno je istraživanje me u u enicima koji su sudjelovali u kreiranju mrežne stranice školske

knjižnice.

5.1. Cilj istraživanja

Cilj istraživanja bio je istražiti što treba sadržavati mrežna stranica školske knjižnice s obzirom

na preferencije u enika i poslanje školske knjižnice. U svrhu istraživanja postavljena su sljede a

istraživa ka pitanja:

1.) Što ini sadržaj mrežnih stranica?

2.) Kakav treba biti dizajn?

3.) Kakva treba biti navigacija?

4.) Kakve su u eni ke navike korištenja interneta za u enje?

5.) Koje poteško e u enici imaju prilikom traženja informacija?

5.2. Metodologija

U literaturi ima istraživanja mrežnih stranica (Badurina, Sviben, Faletar, Golub, Sudarevi ,

Herring, Nielsen, Todd, Walbert), ali kod nas nema objavljenih istraživanja koja bi se bavila

mrežnim stranicama srednjoškolskih knjižnica i pritom primjenjivala metodologiju koju je

primijenila autorica ovog teksta.

5.2.1. Metode

U istraživanju su korištene metode SWOT analize i fokusne grupe. SWOT analiza je odabrana

kao jedan od najpoznatijih i najjednostavnijih alata za spoznavanje okruženja i same organizacije,

a prikladan u ovoj istraživa koj situaciji. Rije je o kratici engleskih rije i iza kojih se krije: S

(strengths - snage), W (weaknesses - slabosti), O (opportunities- prilike) i T (threats - prijetnje).

25

Ova analiza obuhva a proces analiziranja organizacije i njenog okruženja na na in da se utvrde

snage i slabosti koje organizacija ima i može na njih utjecati te vanjske prilike i prijetnje s kojima

se suo ava u svom radu i mora ih uvažavati.38

Prema J. Pavi i suradnicima postupak provedbe ove analize treba biti: skroman pri

angažiranju potrebnih resursa (djelatnika, novca, vremena i sl.); transparentan i jednostavan za

one koji provode i one koji koriste rezultate SWOT analize; provediv na na in da je mogu e brzo

reagirati na eventualne promjene u okruženju; sadržajno relevantan i pouzdan za donošenje

strateških odluka.39

Iz navedenog može se zaklju iti da je SWOT analiza prikladna metoda jer se njenom

primjenom može dobiti brz i relevantan uvid u to koliko su mrežne stranice školske knjižnice

potrebne (ako jesu), a isto tako ukazuje na prijetnje i slabosti koje treba uzeti u obzir prilikom

kreiranja, ažuriranja i korištenja mrežnih stranica.

Metoda fokusne grupe je relativno nova metoda koja se koristi u znanstvenim istraživanjima.

Prema V. Benkovi 40 ovom metodom se istražuju razlozi, stavovi, vrijednosti, motivi, zna enja,

vjerovanja i sl. Metoda fokusne grupe je kvalitativni oblik istraživanja koji uklju uje grupnu

raspravu o nekoj zadanoj temi. Osnovni cilj fokusne grupe je potaknuti dubinsku raspravu kojom

e se istražiti vrijednosti ili stavovi ispitanika prema nekom problemu ili temi, odnosno razumjeti

i objasniti zna enja, vjerovanja i kulturu koja utje e na osje aje, stavove i ponašanja pojedinaca.

Javne i neprofitne organizacije koriste fokusnu grupu kako bi dobile uvid u u inkovitost svojih

programa i usluga te ih u skladu s dobivenim rezultatima prilagodile i dodatno poboljšale.

Fokusnim grupama nastojimo dobiti odgovor na pitanje „zašto“, a ne „koliko“. One nam

pomažu da uvidimo stavove korisnika prema nekom pitanju, te koje zna enje neka tema, odluka

ili potez ima na društvenu zajednicu.41

Fokusne grupe možemo definirati i kao alat za: razumijevanje ponašanja

potroša a/bira a/klijenata (stavovi, motivi, navike); postavljanje hipoteza koje se testiraju

38 Pavi , Jurica; Alfirevi , Nikša; Aleksi , Ljiljana. Marketing i menadžment u kulturi i umjetnosti. Zagreb: Masmedia, 2006. Str. 34. 39 Isto, str. 36. 40Skoko, Božo; Benkovi , Vanesa. Znanstvena metoda fokus grupa - mogu nosti i na ini primjene. // Politi ka misao 46, 3(2010). Str. 217-236. URL: http://hrcak.srce.hr:80/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=78151 (20.12.2012) 41 Isto, str. 219.

26

kvantitativnim istraživanjem (npr. ako želimo znati što sve utje e na zadovoljstvo odre enim

proizvodom ili uslugom, provest emo fokusne grupe kako bismo prikupili što više

“potencijalnih elemenata zadovoljstva, odnosno nezadovoljstva”, a koje je zatim mogu e

kvantificirati u istraživanju putem ankete); pripremu kvantitativnih istraživanja, odnosno

definiranje sadržaja upitnika; razjašnjavanje pojedinih rezultata kvantitativnih istraživanja

(dubinski pogled); istraživanje novih podru ja, kada istraživa želi brzo dobiti širi pogled na

tematiku onako kako je percipira grupa ljudi“.42

Kao i kod ve ine istraživa kih projekata, tako i prilikom provo enja fokusnih grupa postoje tri

važna elementa za njihovu uspješnu primjenu. To su: planiranje, provedba i analiziranje

rezultata.43 Planiranje zapo inje definiranjem svrhe i cilja istraživanja. Ovaj element

podrazumijeva dvije važne odluke koje su vezane za prostor održavanja fokusnih grupa te

sudionike. G. Milas navodi da se sudionike fokusne grupe može birati na više na ina: korištenjem

popisa; na licu mjesta; tehnikom snježne grude (ako je populacija od interesa mala ili teško

dostupna, u traženju se oslanjamo na sudionike koji sami predlažu one koji bi mogli sudjelovati);

oglasom u novinama.44

U provo enju fokusne grupe postoje potencijalni problemi na koje je vješti moderator

spreman i može ih izbje i. Ako jedan sudionik pokušava dominirati, moderator treba reagirati i

preusmjeriti razgovor. Treba izbjegavati osobno su eljavanje, a moderator ne smije zauzimati

ni iju stranu, ve razlike u mišljenju iskoristiti kao temu razgovora.45

U knjižni nim znanostima interes za fokusnim grupama javlja se tek u kasnim 1990-im

godinama.

U provo enju metode treba uzeti u obzir sljede e naputke:

Uvijek je dobro provesti dvije ili tri razli ite fokusne grupe s razli itim sudionicima;

Najbolje je zapo eti s op enitijim pitanjima kako bi se potaklo na raspravu;

Postepeno prelaziti na specifi nija pitanja kako bi se potakla rasprava, ali i omogu io

prirodan smjer u kojem e rasprava krenuti;

42 Isto, str. 220. 43 Milas, Goran. Istraživa ke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima. Jastrebarsko: Naklada Slap, 2005. Str. 591. 44 Isto, str. 594. 45 Usp. Focus Groups – how to run them, 2006. URL: http://www.webcredible.co.uk/user-friendly-resources/web-usability/focus-groups.shtml (2011-10-20.)

27

Uvijek je dobro snimati fokusnu grupu;

Fokusna grupa je naju inkovitija u kombinaciji s drugim metodama, na primjer

anketiranje;

Pri obradi podataka najbolje je podijeliti odgovore na nekoliko logi nih cjelina.

Dobiveni rezultati knjižnici omogu uju bolje razumijevanje korisnika, njihovih potreba i

ekivanja. Tako er olakšavaju predvi anje budu ih pitanja ili problema koji se mogu pojaviti.

Zahvaljuju i rezultatima dobivenim fokusnom grupom, ti problemi se mogu zaobi i, a ukoliko do

njih ipak do e, lakše je do i do rješenja. Mogu e je tako er planirati radno vrijeme knjižnice,

primjerice unaprijed je mogu e vidjeti je li isplativo otvoriti knjižnicu 24 sata na dan. Tako er,

rezultati su korisni kako bi se moglo planirati usavršavanje knjižni ara na na in da se unaprijed

zna koje su to potrebe korisnika za koje knjižni ari moraju biti osposobljeni, odnosno koje

potrebe moraju mo i zadovoljiti. Naposljetku, rezultati mogu potaknuti pojavu novih pitanja koja

knjižni ari nisu dosad uzimali u obzir. Ta pitanja mogu poslužiti kao osnova za daljnja

istraživanja.

5.2.2. Uzorak

U provo enju fokusnih grupa sudjelovali su u enici drugih, tre ih i etvrtih razreda Hotelijersko-

turisti ke i ugostiteljske škole Zadar, smjer hotelijersko-turisti ki tehni ar i turisti ko-hotelijerski

komercijalist.

enici koji su sudjelovali u radu fokusnih grupa odabrani su jednostavnim slu ajnim

uzorkom, a to je “onaj u kojem svi populacijski elementi (osobe) imaju potpuno jednaku

vjerojatnost odabira. lanovi se iz populacije u uzorak biraju po slu aju sve dotle dok se ne

ostvari unaprijed zacrtan broj”.46

enici su bili obaviješteni o održavanju fokusnih grupa i dobrovoljno su se javili za

sudjelovanje. Prije provo enja fokusnih grupa podijeljeni su u tri grupe od osam sudionika što se

smatra optimalnim brojem za raspravu.

46 Milas,Goran. Nav.dj., str. 415.

28

5.2.3. Instrumenti

Kao instrumenti za istraživanje korišteni su obrazac za SWOT analizu (prilog br.1) i priprema za

rad fokusne grupe s listom pitanja za raspravu (prilozi br. 2 i 3)

5.2.4. Postupak

U istraživanju napravljene su dvije SWOT analize. Prva je vezana uz mrežnu stranicu školske

knjižnice i trebala je dati odgovore na pitanja koliko je mrežna stranica potrebna i koja e biti

njezina zada a. Trebalo je sagledati koliko prilike u školi pogoduju kreiranju stranice, a isto tako

sagledati slabosti i prijetnje koje e se javiti prilikom izrade mrežne stranice. SWOT analiza je u

ovom slu aju dala neophodne odgovore i smjernice za po etak rada na mrežnoj stranici školske

knjižnice.

Potreba za drugom SWOT analizom proizišla je iz rezultata prve. Prvom SWOT analizom

utvr eno je da je jedna od slabosti nedostatna informati ka vještina školske knjižni arke u izradi

mrežnih stranica, ali kao prilika pokazala se mogu nost korištenja CarNetovog CMS-a47, sustava

za upravljanje sadržajem u kreiranju školskih mrežnih stranica.Tada je u injena druga SWOT

analiza kako bi se utvrdila primjenjivost tog sustava u izradi mrežnih stranica školske knjižnice.

Fokusne grupe sastale su se etiri puta. Prva fokusna grupa trebala je dati odgovore na

pitanja vezana uz navike i korištenje ra unala u postupku u enja, kao i odgovore na pitanja

vezana uz sadržaj i dizajn mrežnih stranica. Tijekom kreiranja mrežne stranice, fokusne grupe

sastale su se dva puta kako bi komentirale u injeno i dale nove ideje ili smjernice za rad. U

etvrtoj po redu fokusnoj grupi provedena je evaluacija dotad u injenog i dani su novi prijedlozi

za oboga ivanje sadržaja i lakšu dostupnost. Rad fokusnih grupa sniman je školskim diktafonom

i naknadno zapisan kako bi svi relevantni komentari sudionika bili uzeti u obzir prilikom rada na

mrežnim stranicama.

47 CMS za škole - izrada i ure ivanje web stranica škole. URL: https://lms.carnet.hr/lms/mentor2/pages/course/viewCourse.jsp?lessonId=ITEM-111&dd=1324539374316 (20. 12. 2011.)

29

5.3. Rezultati

5.3.1 SWOT analiza za pripremu izrade mrežne stranice školske

knjižnice Hotelijersko-turisti ke i ugostiteljske škole Zadar

SNAGA

pomo u razumijevanju koncepta i

važnosti informacijske pismenosti

ja anje komunikacije unutar radne

sredine

dijeljenje i razmjena znanja

dostupnost korisnih informacija

nastavnicima i u enicima

poveznice prema kvalitetnim

izvorima informacija

dostupnost nastavnih sadržaja

online testovi (ponavljanje, provjera

znanja)

pristup referentoj gra i s bilo kojeg

mjesta

pristup online te ajevima

pristup izvorima znanja o

informacijskoj pismenosti i

vještinama

SLABOSTI

nedostatak navike svakodnevnog

korištenja interneta

nedostatak navike posje ivanja

školske mrežne stranice i pra enja

školskih novosti

nedostatne informati ke vještine

knjižni arke u kreiranju stranice

nerazumijevanje koncepta i važnosti

informacijske pismenosti u školi

nezainteresiranost u enika i

nastavnika

nespremnost u enika i nastavnika za

usvajanje novih tehnika

pretraživanja i mijenjanje odnosa

prema informaciji

nedovoljno vremena (knjižni arka

zaposlena na pola radnog vremena)

PRLIKE

potreba za ne im novim u školi

PRIJETNJE

optere enost drugim poslovima

30

potpora uprave

otvorenost za nove ideje

aktivna uloga knjižni ara

školska knjižnica pokazuje da prati

trendove

suradnja s predmetnim nastavnicima

knjižni ar spreman na usvajanje

novih znanja i vještina

mogu nost korištenja CarNetovog

CMS-a u kreiranju mrežne stranice

mogu nost stru nog usavršavanja

knjižni ara u izradi mrežnih stranica

mogu nost popularizacije mrežne

stranice me u u enicima

edukativni i zabavni sadržaji na

stranici

enici sudjeluju u kreiranju

stranice

nemogu nost redovitog ažuriranja

podataka

nastavnici i u enici koji ne žele

promjene

nastavnici koji nisu spremni na

suradnju s knjižni arom

enici koji povezuju mrežnu

stranicu školske knjižnice s ne im

jako dosadnim

nedovoljan broj ra unala s

pristupom internetu u školi

SWOT analiza je pokazala da mrežna stranica školske knjižnice može pomo i u

razumijevanju koncepta i važnosti informacijske pismenosti, u ja anju komunikacije unutar radne

sredine, dijeljenju i razmjeni znanja, poboljšanju dostupnosti korisnih informacija nastavnicima i

enicima, može ponuditi poveznice prema kvalitetnim izvorima informacija, poboljšati

dostupnost nastavnih sadržaja, ponuditi pristup online testovima, omogu iti pristup referentnoj

gra i s bilo kojeg mjesta, olakšati pristup online te ajevima i izvorima znanja o informacijskoj

pismenosti i vještinama. Sve navedeno odnosi se na snagu.

Slabosti koje su uo ene u školskoj zajednici i koje mogu utjecati na uspjeh izrade i

korištenja mrežnih stranica su sljede e: nedostatak navike svakodnevnog korištenja interneta,

nedostatak navike posje ivanja školske mrežne stranice i pra enja školskih novosti, nedostatne

informati ke vještine knjižni arke u kreiranju stranice, nerazumijevanje koncepta i važnosti

informacijske pismenosti u školi, nezainteresiranost u enika i nastavnika, nespremnost u enika i

31

nastavnika za usvajanje novih tehnika pretraživanja i mijenjanja odnosa prema informaciji,

nedostatak vremena (knjižni arka radi pola radnog vremena u knjižnici).

Kao vanjske prilike koje treba uvažavati i iskoristiti u radu na mrežnim stranicama

prepoznato je sljede e: potreba za ne im novim u školi, potpora uprave, otvorenost za nove ideje

kod nekih nastavnika i u enika, uloga knjižni ara u školi postaje sve aktivnija, školska knjižnica

pokazuje da prati trendove, knjižni arka je spremna na usvajanje novih znanja i vještina, postoji

mogu nost korištenja CarNetovog CMS-a u kreiranju mrežne stranice, javljaju se prilike za

stru no usavršavanje knjižni ara u izradi mrežnih stranica, mogu nost popularizacije i promidžbe

mrežne stranice me u u enicima, postavljanje edukativnih i zabavnih sadržaja na stranicu, pruža

se prilika u enicima da sudjeluju u kreiranju mrežne stranice.

SWOT analiza je ukazala na prijetnje koje bi mogle otežati rad na mrežnim stranicama, a

to su: optere enost knjižni arke i predmetnih nastavnika drugim poslovima, nemogu nost

redovitog ažuriranja podataka, nastavnici i u enici koji nisu spremni na promjene, nastavnici

nespremni za suradnju sa školskom knjižnicom, u enici koji povezuju mrežnu stranicu školske

knjižnice s ne im jako dosadnim i nedovoljan broj ra unala s pristupom internetu u školskoj

knjižnici.

32

5.3.2. SWOT analiza – CarNetov CMS

CMS za škole (eng. Content Management System) je sustav za upravljanje sadržajem mrežnih

stranica škola, za jednostavno kreiranje i održavanje internetskih stranica. Nakon upoznavanja

rada u sustavu CMS-a, napravljena je SWOT analiza kako bi se utvrdila primjenjivost istoga u

izradi mrežnih stranica školske knjižnice.

SNAGA

dovoljna osnovna informati ka

znanja

jednostavno korištenje

mogu nost grupnog rada

gotovi programi za obradu sadržaja

stru na podrška iz CarNeta

jednostavna vertikalna navigacija

besplatan internetski prostor

dizajn neovisan o sadržaju; može se

mijenjati bez obzira na podatke

SLABOSTI

nedovoljna atraktivnost dizajna

PRILIKE

mogu nost pristupa digitalnim

nastavnim sadržajima svim

enicima i nastavnicima pomo u

korisni kih ra una

stjecanje novih znanja i vještina

korištenjem besplatnih CarNetovih

online te ajeva

suradnja u izradi mrežne stranice na

PRIJETNJE

nedovoljna podrška nastavnika i

enika u izboru sadržaja i

kreiranju stranice.

33

jednostavan na in

informacijsko opismenjivanje

Kao snage CarNetovog CMS-a prepoznato je sljede e: za rad su dovoljna osnovna

informati ka znanja, jednostavno je korištenje, olakšana je mogu nost grupnog rada, ponu eni su

gotovi programi za obradu sadržaja, uvijek je dostupna stru na podrška iz CarNeta, besplatan

internetski prostor, dizajn je neovisan o sadržaju, može se mijenjati bez obzira na podatke,

jednostavna vertikalna navigacija omogu ava lako kretanje kroz stranice.

Jedina slabost koja je uo ena kod CMS-a je nedovoljna atraktivnost dizajna.

Prilike koje se mogu promijeniti na korist cijele školske zajednice su: mogu nost pristupa

digitalnim nastavnim sadržajima svim u enicima i nastavnicima putem njihovih korisni kih

ra una, stjecanje novih znanja i vještina korištenjem besplatnih CarNetovih online te ajeva,

suradnja u izradi mrežne stranica na jednostavan na in, a sve to pruža priliku za kvalitetno

informacijsko opismenjivanje.

Kao prijetnja se ponovo javlja nedovoljna podrška nastavnika i u enika u izboru sadržaja i

kreiranju mrežne stranice.

5.3.3. Fokusne grupe

Fokusna grupa je unaprijed planirana (prilog br. 3), a u raspravi s u enicima dobiveni su

odgovori vezani uz navike i vrijeme provedeno za ra unalom, uz prilike u kojima bi u enici

posje ivali mrežne stranice školske knjižnice, koji sadržaji ih privla e i kakav dizajn vole.

Vrijeme provedeno za ra unalom je individualno. etvero u enika za ra unalom provodi

dnevno sat do dva, a ostali tri sata i više.

enici uglavnom traže zabavne sadržaje. De ke zanimaju igrice, blogovi, forumi.

Djevojke ve inu vremena provode na Facebooku, važna im je komunikacija. Internet rijetko

koriste za u enje, ponekad Wikipediju, ali sumnjaju u izvore na internetu. Jedan u enik koristi za

ponavljanje gradiva engleskog jezika interaktivne stranice s online testovima. Važno mu je da

dobije brzu povratnu informaciju o svom znanju. Ostali su se složili da bi i oni voljeli ponavljati

gradivo na takvim stranicama.

34

enici ne posje uju stranice Gradske knjižnice Zadar. Samo jedna u enica pretražuje

njihov katalog da vidi je li raspoloživa knjiga koja je zanima.

enici bi posje ivali mrežnu stranicu školske knjižnice ukoliko bi im bili ponu eni

zanimljivi sadržaji. Mogli bi stranici pristupiti iz svog doma, ne bi morali biti fizi ki prisutni u

knjižnici. Koristili bi mrežnu stranicu kao pomo u pisanju referata, seminarskih radova i sl.

Imali bi više povjerenja u izvore koji se nalaze na školskim stranicama jer vjeruju da bi bili to ni,

provjereni. Imaju povjerenje u profesore koji bi izabrali kvalitetne izvore znanja. Voljeli bi na

stranici školske knjižnice prona i online testove za provjeru znanja.

enici sudionici fokusne grupe nisu nikada uli za uslugu „Pitajte knjižni are“.

Pokazana im je stranica48 koja ih je zanimala, ali misle da je ne bi puno koristili jer njima uvijek

trebaju brze informacije i ne mogu ekati dan, dva da bi dobili informaciju.

Na mrežnu stranicu školske knjižnice privukli bi ih sadržaji koje oni procjenjuju kao

zabavne i zanimljive – tekstovi o glazbi, filmovima, stripovima, linkovi na druge zanimljive

stranice kao što su savjetovališta o zdravlju i op enito o nekim problemima mladih ljudi, prioritet

su im novosti o doga anjima u školi. Smatraju da bi bilo dobro ostaviti mogu nost komentiranja

knjiga ili filmova, ali ne i školskih doga anja jer smatraju da bi se mogli pojaviti neprili ni i

neugodni komentari. Zabavni sadržaji trebaju svakako biti prisutni uz obrazovne, ina e ne bi

posje ivali mrežnu stranicu.

Neki u enici imaju iskustvo u izradi mrežnih stranica, ali održavanje opisuju kao teško,

zamorno i zahtjevno. Sudjelovali bi u izradi stranice nekim svojim sugestijama.

Dizajn mrežne stranice je u enicima tako er važan. Sadržaj može biti kvalitetan, ali

stranica ih može odbiti svojim dizajnom.

Komentirana je mrežna stranica Los Angeles Public Library, naslovno su elje za

mlade49. U eni ki komentari dizajna: „nedovoljna preglednost, linkovi nisu dovoljno uo ljivi,

prešareno, previše nabacano, previše boja, mala slova, ne itko“. Sadržaj im je zanimljiv ( knjige,

stripovi, umjetnost, stranice za de ke, za djevojke, sve što je današnjoj mladeži zanimljivo –

sport, glazba, filmovi, igrice, knjige), ali dizajn nije privla an. Ne bi išli u daljnje pretraživanje

nakon što bi vidjeli naslovno su elje. Žele jednostavan dizajn s manje boja, dvije do tri na

stranici.

48 Pitajte knjižni are. URL: http://www.knjiznica.hr/pitajte-knjiznicare/ (2010-12-16) 49 Los Angeles Public Library. URL: http://www.lapl.org/ya/ (2010-12-16)

35

eni ki komentari za mrežnu stranicu školske knjižnice Strojarske škole u Rijeci50:

„Ne svi a mi se, nezanimljiv, neprivla an dizajn, u tražilici ništa zanimljivo, otvorili bismo

eventualno album s fotografijama, ali slike su bez komentara, o emu se radi, kakvi su to

doga aji, slika traži objašnjenje, datum zbivanja doga aja. Stranica s korisnim linkovima je

nepregledna, potražili bi na njoj možda pomo u pisanju maturalnog rada, stranice nisu ažurirane,

a to je važno; ne volimo stare informacije na internetu. Ne bi posje ivali ovu stranicu.“

eni ki komentari za mrežnu stranicu školske knjižnice Klasi ne gimnazije Ivana

Pavla II. Zadar51:“ O i se naprežu od toliko boja, šarenilo, žuta boja previše blješti. Animacije

nam se ne svi aju, iritiraju jer su stalno u pokretu, ne mogu se zaustaviti, sugeriraju što pogledati,

jednostavno se name u (to ne volimo), nisu primjerene dobi. Font je predebel, mora biti

jednostavan (u enici preferiraju Times New Roman). Na glavnom su elju stranice školske

knjižnice nedostaje slika, neki glavni naslov, dodatni zanimljivi linkovi, loša tražilica, joj opet

animacije, iritantni su linkovi iza kojih ništa ne stoji (ako je stranica u izradi to treba nazna iti).

Nestrpljivi smo ako ekamo da se stranica otvara duže od dvije do tri sekunde, ako je nešto jako

važno, možemo ekati možda minutu; najbolje je otvoriti 5-6 tagova odjednom.“

Mrežna stranica školske knjižnice OŠ Dubovac Karlovac52: „Zadovoljni smo, svi a nam

se, dobra tražilica, sve je uo ljivo, dobar je sadržaj, a to je važno, nema puno boja, smiruju e,

nema iritantnih animacija, dobar dizajn, može i naša mrežna stranica biti sli na ovoj, samo za

srednjoškolce.“

Mrežna stranica Moja matura53: „Svi a nam se, stranica mora biti jednostavna i

pregledna, malo boje, tri boje koje pristaju jedna uz drugu, a ne po cijeloj stranici, treba biti

bijelog prostora kako bismo se lakše snašli, važno je da što prije do emo do onog što smo tražili,

a to emo posti i ako je stranica pregledna i jasna, dosljedna u dizajnu, nije dobar ovaj „zid

teksta“54, treba staviti po jedan esej na stranicu, kad vidim toliko teksta – odustajem, dobro je da

pregledani linkovi mijenjaju boju, posjetit u ovu mrežnu stranicu.“

50 Strojarska škola Rijeka. URL: http://free-ri.htnet.hr/knjiznica-vijece/moj%20web/knjiznica%20strojarske%20skole/index.htm (2010-12-16) 51 Klasi na gimnazija Ivan Pavla II. URL: http://www.gimnazija-klasicna-ivanpavaodrugi-zd.skole.hr/knjiznica.htm (2010-12-16) 52 OŠ Dubovac. URL: http://www.os-dubovac-ka.skole.hr/skola/knjiznica/ (2010-12-16) 53Moja matura. URL: http://mojamatura.net/ (2010-12-16) 54 Moja mu ionica. URL: http://sites.google.com/site/mojamucionica/drzavna-matura/simic (2010-12-16)

36

Druga i tre a fokusna grupa održane su kako bi u enici svojim sugestijama utjecali na

sadržaj, dizajn i navigaciju mrežnih stranica u nastajanju i na taj na in sami sudjelovali u

kreiranju mrežnih starnica koje e koristiti.

Zadnja fokusna grupa održana je kako bi se provela evaluacija u injenog na mrežnim

stranicama knjižnice, a prema unaprijed pripremljenim pitanjima (prilog br. 3).

U enici su zajedno s moderatoricom pregledavali i komentirali mrežne stranice. Školske

knjižnice. Njihove komentare mogu e je podijeliti u nekoliko grupa.

Sadržaj

enici su zadovoljni sadržajima na mrežnim stranicama knjižnice.

Mogu prona i odgovore na pitanja vezana uz nastavu i u enje („ovo je super“, „tako je

lakše u iti i ponavljati“, „odmah dobijem povratnu informaciju“, „treba još više toga za

sve predmete“, „sve to staviti odmah na prvu stranicu da se vidi, to je najvažnije).

enici još uvijek malo posje uju ostale usluge virtualne info službe („nešto malo

enciklopedije“, „kad mi treba neki prijevod“, „najvažnije mi je ono pripremljeno za

enje“, „tu i tamo“)

Korisni linkovi su ocijenjeni kao korisni („kad pišem referat“, „kad moram navesti ono u

fusnoti“, „mogu pro itati što je na internetu dobro, a što ne“).

Poveznica Život izvan škole ocijenjena je kao dobro došla („ne moram razmišljati koji su

asopisi o modi, mogu tu pogledati“, „dobro je to, tu mogu pro itati o novim filmovima i

glazbi“, „da, to su zanimljive stvari koje ne tražim ciljano“, „zgodno je“).

Navigacija

enicima je navigacija jasna i jednostavna, ali smatraju da se posebno trebaju istaknuti

sadržaji koje oni koriste pri u enju („neki u enici ih ne e zamijetiti, a to bi bila šteta“,

„najbolje da odmah pristupim onome što me zanima“, „istaknuti sve vezano uz pomo u

enju“, „staviti te linkove na naslovnu knjižnice“, „još bolje u module sa strane“, „ne

treba nam ovaj Google s lijeve strane, bolje ovo za u enje“).

Jednostavnije je ako se svaka stranica otvara u novom prozoru („tako uvijek znamo gdje

se nalazimo“).

Važno je da posje eni linkovi promijene boju („to je dobro“).

37

enici nisu bili zadovoljni starim su eljem. Žele malo življe boje („ne sad sto boja“)

zbog isticanja i bolje preglednosti.

Interaktivnost

enici žele potaknuti aktivnost na forumu („onda e tek stranica zaživjeti kako treba“,

„to nam je jako zanimljivo“).

enici se žele uklju iti u oblikovanje stranica („komentirat emo filmove i knjige“, „ja

u pisati o onome što itam, ali ne o lektiri“, „treba i o glazbi“, „školske bisere“).

U enicima je ponu eno i nekoliko naslovnih su elja i oni su odabrali dizajn koji im se ini

najpreglednijim i najboljim (prilog br.4).

Iz rezultata dobivenih fokusnom grupom može se zaklju iti sljede e: potrebno je istaknuti

sadržaje koji se odnose na pomo u u enju jer je to u enicima izuzetno važno, uklju iti u enike

koji e doprinositi svojim tekstovima i preporukama knjiga, filmova i glazbe, oživjeti forum koji

e u enicima koristiti kao zabava i mjesto razmjene mišljenja, promijeniti izgled portala.

U enici su predložili da se poduzme još više aktivnosti u promidžbi mrežne stranice. Na

satu razredne zajednice pokazivat e u enicima i razrednicima stranice i upu ivati na korisne

sadržaje i izra ivati plakate. Na taj na in bit e obilježen Mjesec hrvatske knjige i Mjesec

školskih knjižnica (prilog br.5).

5.4. Rasprava o rezultatima

.

SWOT analiza je potvrdila tvrdnje Špiranec i Banek Zorice55 da unato raširenosti

tehnologije i dostupnosti informacijske infrastrukture još uvijek ne postoji dovoljna spremnost

kod nastavnika i u enika za usvajanje vještina, kao što su nove tehnike pretraživanja i

vrednovanja informacija, a to je neophodno u postupku informacijskog opismenjivanja.

SWOT analizom je tako er potvr eno da u školi ne postoji dovoljna suradnja nastavnika i

knjižni ara jer se ne razumije važnost informacijske pismenosti, a u literaturi se upravo ti faktori

spominju kao naju estaliji uzrok neuspjeha u informacijskom opismenjivanju.

55 Špiranec, Sonja; Banek Zorica, Mihaela. Nav.dj., str. 8.

38

Rezultati SWOT analize pokazuju da internet može pomo i nastavnicima i u enicima kao

izvor gra e koju e koristiti u individualnom i grupnom radu, a upravo Ross Todd i Herring56

isti u mogu nost korištenja interneta kao izvora informacija u postupku u enja i pou avanja.

U rezultatima se dalje može uo iti važnost koju u školskoj zajednici ima školski knjižni ar i

školska knjižnica kao informacijsko središte. Školski knjižni ar je poveznica izme u korisnika i

informacije. On e svojim korisnicima omogu iti dostupnost korisnim informacijama i nastavnim

sadržajima. Takvim stavom školski knjižni ar ispunjava svoju zada u definiranu IFLA-inim i

UNESCO-ovim Smjernicama za školske knjižnice57 u kojima je naglašena potreba suradnje

knjižni ara sa svim lanovima školske zajednice.

Knjižni ar treba raditi na ja anju komunikacije unutar radne sredine, poticati dijeljenje

korisnih informacija i razmjenu znanja. O toj potrebi govore uglavnom svi autori u citiranoj

literaturi. U tom kontekstu javlja se i potreba za mrežnom stranicom školske knjižnice kojoj je,

prema Herringu58, svrha pružanje releventnih izvora informacija i pomo u stjecanju

kompetencija potrebnih za cjeloživotno u enje.

Rezultati rada fokusnih grupa odnose se na informacijske potrebe u enika, sadržaj i dizajn

mrežnih stranica. U enici su potvrdili da imaju informacijske potrebe, ali esto se ne snalaze u

obilju informacija ponu enih na internetu. Potvrdili su istraživanja J. Nielsena koji je naveo tri

uzroka za takvu situaciju: nedostatne vještine itanja, nedovoljno razvijene pretraživa ke

strategije i dramati no niska razina strpljivosti59.

Na posje ivanje mrežne stranice školske knjižnice u enike bi prvo privukli zabavni i

zanimljivi sadržaji, a tek poslije edukativni. Što se ti e sadržaja, u enici smatraju da dobra

mrežna stranica treba imati sve sastavnice koje u Smjernicama za izradu mrežnih stranica školske

knjižnice navode, prema Jovanovski, Faletar, Golub i Sudarevi , a to su op e informacije, podaci

o odgovornosti, datum zadnje promjene sadržaja, online katalozi i elektroni ki izvori, informacije

o uslugama, informacijsku službu, upute za pomo u korištenju knjižnice i njezinih mrežnih

stranica, novosti o doga anjima u knjižnici60.

56 Herring, E. James. Nav.dj. 57 Seatre, Tove Pemmer; Willars, Glenys. Nav. dj., str.10. 58 Herring, E. James. Nav.dj. 59 Usp. Nielsen, Jakob. Usability of Websites for Teenagers, 2005. URL: http://www.useit.com/alertbox/teenagers.html (25.10.2011.) 60 Usp. Faletar, Sanjica; Golub, Koraljka; Sudarevi , Ana. Nav.dj., str. 75-88.

39

Rezultati fokusnih grupa potvr uju i istraživanja D. Walberta vezano uz sadržaj i dizajn

mrežne stranice. Sudionici su potvrdili da im je sadržaj najvažniji, jer bez njega nema ni mrežne

stranice, ali on mora biti logi no organiziran da se mogu sna i. U enici žele jasnu navigaciju, a

slike, zvukove i animaciju koristiti samo kad je potrebno. Žele jednostavan i ist dizajn s najviše

dva fonta na stranici i bez pretjeranog šarenila jer ih to odvra a od sadržaja i iritantno je.

Sudionici fokusnih grupa smatraju da treba izbjegavati stavljanje teksta u oblike slika, kao npr.

PDF jer uredniku stranice treba biti omogu eno mijenjanje teksta61.

Jakob Nielsen62 je sastavio popis deset naju estalijih pogrešaka u web dizajnu koje bi trebalo

izbjegavati, a neke od njih su istaknuli i u enici tijekom fokusnih grupa. Rezultati fokusnih grupa

su pokazali da su poveznice nužne u procesu navigacije i da posje eni linkovi trebaju promijeniti

boju, treba izbjegavati nepregledne tekstove, tzv „zid teksta“, nespretne naslove na stranici i sve

što podsje a na blještave i agresivne reklame i animacije. Najvažnija je dosljednost u dizajnu.

Iz svega navedenog može se zaklju iti da su rezultati SWOT analize i fokusnih grupa

pokazali da u enici vrlo malo koriste internet za u enje jer se ne snalaze dobro u informacijskom

okruženju, da im je sadržaj najvažniji i da bi koristili mrežnu stranicu školske knjižnice kao

pomo u u enju jer imaju povjerenja u nastavnike koji izabiru provjerene informacije. Navigacija

mora biti jasna, a dizajn jednostavan.

61 Usp. Walbert, David. Best Practices in School Library Website Design. URL: http://www.learnnc.org/lp/pages/969 (25.10.2011.) 62 Usp. Nielsen, Jakob. Top Ten Mistakes in Web Design 2007. URL. http://useit.com/alertbox/9605.html (25.10.2011.)

40

5.5. Prijedlog mrežne stranice školske knjižnice Hotelijersko-turisti ke i ugostiteljske škole Zadar

Prema rezultatima dobivenim SWOT analizom i fokusnim grupama, kao i na osnovi spoznaja iz

pro itane literature, sastavljen je prijedlog mrežne stranice školske knjižnice.

Ovaj prijedlog za izradu stranice ubuhva a njezinu sadržajnu komponentu, a prijedlog dizajna

prihva en je u raspravi tijekom fokusne grupe. Sadržaj na mrežnoj stranici treba biti podijeljen u

nekoliko modula koji e se otvarati u navigaciji.

Info (ili O nama) sadrži informacije o školskoj knjižnici (kratki opis knjižnice, povijest,

veli inu prostora, veli inu fonda, broj korisnika i sl.). Na ovom mjestu se trebaju na i informacije

o knjižni arkama, radnom vremenu, kao i kratki video ili nekoliko fotografija knjižnice.

Usluge sadrže informacije o pravilima posudbe (koliko se jedinica gra e može posuditi,

koliko se mogu zadržati, posebnosti posudbe AV gra e, što u slu aju da se gra a izgubi ili ošteti)

i informacije o dostupnosti ra unala i interneta korisnicima.

Aktivnosti obuhva aju popis i opis aktualnih doga anja i aktivnosti u knjižnici. Ukoliko

knjižnica ima stalne ili periodi ne aktivnosti u knjižnici, ovdje e se dati njihov opis i vrijeme

održavanja.

U modulu Novosti nalaze se sve novosti vezane uz školsku knjižnicu (najnovija

doga anja, nove knjige i sl.).

Virtualna info služba omogu uje pristup online enciklopedijama, rje nicima,

priru nicima, geografskim kartama, atlasima, asopisima, korisnim izvorima znanja iz odre enih

predmeta za nastavnike i u enike.

Korisni linkovi pružaju u enicima puno prakti nih i edukativnih sadržaja koji im

svakodnevno trebaju. Tako se u ovom modulu mogu na i online upute kako napisati maturalni

rad, kako citirati, kako vrednovati informacije na internetu, kako se pripremiti za Državnu maturu

(besplatne online pripreme), kako odabrati studij, prona i posao i sl.

Život izvan škole nudi informacije iz showbiza (glazba, film), mode, sporta, što

je novo u svijetu kompjutorskih igrica, kao i poveznice na portale o knjigama i zabavne asopise.

Ovdje mladi mogu pro itati i neke korisne savjete o zdravlju, u enju ili zaštiti privatnosti.

U modulu Pitanja i prijedlozi treba predvidjeti prostor na koji bi u enici mogli slati

svoje prijedloge i primjedbe.

41

Tablica 1.

INFO (ili O NAMA)

Što je školska knjižnica?

Kratki opis knjižnice, povijest i sl. Veli ina

prostora, veli ina fonda, broj korisnika.

Osmisliti poslanje školske knjižnice HTUŠ i

postaviti ga ovdje.

Djelatnici Slika, kratki opis, kontakt

Radno vrijeme knjižnice Radno vrijeme knjižnice

Kako do nas

Opis gdje se knjižnica nalazi ili npr. karta do

knjižnice

Galerija slika

Uvodni video - knjižnica, video isje ci sa

radionica, fotografije

USLUGE

Ra unala za rad i pristup Internetu Opis

Posudba

Pravila posudbe- koliko se jedinica gra e

može posuditi, koliko se mogu zadržati,

posebnosti posudbe AV gra e, što sa

izgubljenom i nevra enom gra om

AKTIVNOSTI

Popis i opis aktualnih doga anja i aktivnosti u knjižnici

Ukoliko knjižnica ima stalne ili periodi ne aktivnosti/radionice u knjižnici, ovdje

e se dati njihov opis i vrijeme održavanja

NOVOSTI

Sve novosti vezane uz školsku knjižnicu

42

VIRTUALNA INFO SLUŽBA

ENCIKLOPEDIJE

ENCIKLOPEDIJE (definirati što je

enciklopedija, što u njoj mogu na i.

Prijedlog: Enciklopedija je pisano djelo u

kojem se, abecednim ili drugim metodi kim

slijedom, sustavno obra uju injenice i

spoznaje o svom ljudskom znanju. Op e

enciklopedije obra uju sva podru ja znanja, a

specijalne enciklopedije samo znanja

odre enog podru ja (npr. vojna, pomorska,

književna itd.).

Columbia Encyclopedia 63 op a enciklopedija

Encyclopedia.com 64 - više od 50 000

natuknica

Encyclopedia Encarta 65 - enciklopedija,

atlas i rje nik

Wikipedia 66 – višejezi na enciklopedija sa

slobodnim pristupom

Encyclopedia Britannica 67- sveobuhvatna

enciklopedija na eng. jeziku

CARNet Proleksis68

63 Columbia Encyclopedia. URL: http://www.bartleby.com/ (2011-01-10) 64 Encyclopedia.com. URL: http://www.encyclopedia.com/ (2011-01-10)

43

OP I RJE NICI:

Hrvatski jezi ni portal 69 (HJP) - rje ni ka

baza od preko 100 000 osnovnih rije i,

osnovni gramati ki oblici, definicije,

sintagma, frazeologija, onomastika i

etimologija rije i

RJE NICI

JEDNOJEZI NI RJE NICI:

Dictionary.com 70 - engleski rje nik,

prevoditelj više jezika

Engleski online rije nik 71- besplatni

englesko-hrvatski rje nik

Hrvatsko- njema ki rje nik i njema ko-

hrvatski online rje nik 72

65 Encyclopedia Encarta. URL: http://uk.encarta.msn.com/encnet/features/dictionary/dictionaryhome.aspx (2011-01-10) 66 Wikipedia. URL: http://hr.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica (2011-01-10) 67 Encyclopedia Britannica. URL: http://www.britannica.com/ (2011-01-10) 68 Proleksis enciklopedija. URL; http://enciklopedija.carnet.hr/(2011-07-28) 69 Hrvatski jezi ni portal. URL: http://hjp.srce.hr/ (2011-01-10) 70 Dictionary.com. URL: http://dictionary.reference.com/ (2011-01-10) 71 Engleski online rje nik. URL: http://www.rjecnik.net/ (2011-01-10) 72 Hrvatski njema ki rje nik i njema ko hrvatski online rje nik. URL: http://www.design-ers.net/dh-rjecnik.asp (2011-01-10)

44

VIŠEJEZI NI RJE NICI:

EUdict.com 73 - engleski, francuski,

njema ki, hrvatski, španjolski, talijanski,

nizozemski, latinski, švedski, finski i japanski

besplatni online rje nik

Logos dictionary 74 - 22 jezika, audio-

vizualni materijali

GEOGRAFSKE KARTE, ATLASI

Atlapedia.online 75- karte, statisti ki podaci o

zemljama

Google Earth 76

Google Maps 77

World atlas 78 - atlasi i vodi i, pretraživa

mjesta, zemalja, otoka, popis najve ih

zemalja, planina, jezera, rijeka i sl.

PRIRU NICI Priru nik za u enje i pou avanje 79

ASOPISI Iz struke, za mlade i sl.

PITAJTE KNJIŽNI ARE Poveznica s prepoznatljivim logom

73 Eudict. URL: http://www.eudict.com/ (2011-01-10) 74 Logos dictionary. URL: http://www.logos.it/lang/transl_en.html (2011-01-10) 75 Atlapedia.online. URL: http://www.atlapedia.com/index.html (2011-01-10) 76 Google Earth, URL: http://www.google.com/earth/index.html (2011-01-11) 77 Google maps. URL: http://maps.google.hr/ (2011-01-11) 78 World atlas. URL: http://www.worldatlas.com/aatlas/world.htm (2011-01-11) 79 Priru nik za u enje i pou avanje. URL: http://pup.skole.hr/ (2011-01-11)

45

KAKO...?

PRONA I ONO ŠTO TRAŽIM Virtualna u ionica NSK- tutorial 80

NAPISATI MATURALNI RAD Online upute81

CITIRATI Online upute82

KORISNI LINKOVI

PORTAL O DRŽAVNOJ MATURI 83 Poveznica

POSTANI STUDENT 84 Poveznica

DEMO VERZIJA DRŽAVNE MATURE 85 Poveznica

BESPLATNE ONLINE PRIPREME ZA

DRŽAVNU MATURU 86

Poveznica

KAKO NA I POSAO Poveznica na mrežnu stranicu Moj posao 87

GRADSKA KNJIŽNICA ZADAR Poveznica

ZNANSTVENA KNJIŽNICA ZADAR Poveznica

PITANJA I PRIJEDLOZI

Npr. Dragi u enici,

molimo vas da nam pošaljete svoje prijedloge i

primjedbe jer nam je želja osigurati što bolje i

kvalitetnije web mjesto vaše knjižnice

Osigurati prostor za pisanje poruke koja

e se automatski slati na mail za to

80 Virtualna u ionica NSK. URL: http://www.nsk.hr/usluge/edukacija_korisnika/virtualna-ucionica/index.html (2011-01-11) 81 Kako napisati maturalni rad. URL: http://www.prva.hr/docs/pisanje_maturalnoga_rada.pdf (2011-01-11) 82 Prijedlog citiranja literature. URL: http://web.efzg.hr/dok/KID/Pravila_citiranja.pdf (2011-01-11) 83 Sve o državnoj maturi. URL: http://drzavnamatura.skole.hr/ (2011-01-11) 84 Postani student. URL: https://www.postani-student.hr/Ucilista/Default.aspx (2011-01-11) 85 Demo verzija državne mature. URL: http://ispiti.skole.hr/beta/mentor1/common/ (2011-01-11) 86 Moja matura.net. URL: http://mojamatura.net/ (2011-01-11) 87 Moj posao. URL: http://www.moj-posao.net/ (2011-01-11)

46

ŽIVOT IZVAN ŠKOLE

Kratki tekst o tome da se sve poveznice i sadržaji odnose na slobodno vrijeme u enika

SHOWBIZ (GLAZBA, FILM)

Muzika.hr88

MTV 89

Filmski.net90

Hrvatski filmski portal 91

The Internet Movie Database 92

MODA

Fashion.hr 93

Beauty mag94

Ljepota 95

Moda.hr 96

SPORT

Sportnet 97

Sportske novosti 98

Rezultati.com 99

IGRICE

Big fish games 100

Igrice 101

Igrice102

88 Muzika.hr. URL: http://www.muzika.hr/ (2011-01-12) 89 MTV. URL: http://www.mtv.com/ (2011-01-12) 90 Filmski.net. URL: http://www.filmski.net/filmovi/arhiva (2011-01-12) 91 Hrvatski filmski portal. URL: http://www.moj-film.hr/ (2011-01-12) 92 Internet movie database. URL: http://www.imdb.com/ (2011-01-12) 93 Fashion.hr: style community. URL: http://www.fashion.hr/ (2011-01-12) 94 Beauty mag. URL: http://www.beautymag.net/ (2011-01-12) 95 Ljepota.hr. URL: http://www.ljepota.hr/ (2011-01-12) 96 Moda; ukorak s modnim trendovima. URL: http://www.moda.hr/ (2011-01-12) 97 Sportnet. URL: http://www.hrsport.net/ (2011-01-12) 98 Sportske novosti. URL: http://sportske.jutarnji.hr/ (2011-01-12) 99 Rezultati.com. URL: http://www.rezultati.com/ (2011-01-12) 100 Big fish games. URL: http://www.bigfishgames.com/ (2011-01-12) 101 Igrice247. URL: http://www.igrice247.com/ (2011-01-12) 102 Igrice. URL: http://www.e-igrice.com/ (2011-01-12)

47

KNJIGE

Najbolje knjige:portal za knjigoljupce 103

Svijet knjige 104

Booksa 105

ASOPISI

Cosmopolitan 106

Teen 107

Bravo 108

Story 109

Elle 110

BUG 111

National geographic 112

GEO 113

Drvo znanja 114

Unikat 115

FACEBOOK Poveznica

103 Najbolje knjige: portal za knjigoljupce. URL: http://www.najboljeknjige.com/ (2011-01-12) 104 Svijet knjige. URL: http://www.svijet-knjige.com/ (2011-01-12) 105 Booksa. URL: http://www.booksa.hr/ (2011-01-12) 106 Cosmopolitan. URL: http://www.cosmopolitan.hr/ (2011-01-13) 107 Teen. URL: http://www.teen.revije.hr/ (2011-01-13) 108 Bravo. URL: http://www.bravo.de/ (2011-01-12) 109 Story. URL: http://www.story.hr/ (2011-01-12) 110 Elle. URL: http://www.elle.com/ (2011-01-13) 111 BUG. URL: http://www.bug.hr/ (2011-01-13) 112 National geographic. URL: http://www.nationalgeographic.com/ (2011-01-13) 113 GEO. URL: http://www.geo.com.hr/ (2011-01-13) 114 Drvo znanja. URL: http://www.sysprint.hr/drvo/ (2011-01-13) 115 Unikat. URL: http://www.unikat.si/ (2011-01-13)

48

Zaklju ak Ovaj rad bavio se temom suvremene školske knjižnice, njezinim zada ama, ulogom u školskoj

zajednici i kreiranjem mrežne stranice. Suvremena školska knjižnica uz pomo suvremene

tehnologije stavlja u funkciju sve izvore znanja i sura uje s nastavnicima i u enicima. Školski

knjižni ar na takav na in promi e informacijsku pismenost kao temelj za cjeloživotno u enje.

Istraživanjem stru ne i znanstvene literature, kao i provedenim istraživanjem u školi,

zaklju eno je da informacijske potrebe korisnika postoje, kao i to da je snalaženje u obilju

informacija vrlo teško. U tom kontekstu važna je uloga školske knjižnice i školskog knjižni ara

koji se u odgojno-obrazovni proces uklju uje kao u itelj-knjižni ar i postaje poveznica izme u

informacije, u enika i nastavnika. Važnu ulogu ima mrežna stranica školske knjižnice koja

olakšava i podržava proces samostalnog u enje pružanjem potrebnih informacija kojima u enik

može pristupiti sa svakog mjesta.

Istraživanje za potrebe kojeg su provedene SWOT analiza i rad s fokusnim grupama,

pokazalo je da u enici trebaju mrežnu stranicu školske knjižnice kao pouzdan i relevantan izvor

informacija kojemu vjeruju. U tom kontekstu naglašena je uloga školskog knjžni ara koji treba

kreirati mrežnu stranicu, ali uz pomo predmetnih nastavnika. On treba biti koordinator u

razmjeni znanja, a knjižnica sa svojom mrežnom stranicom informacijsko središte škole. U enici

su u fokusnim grupama dali smjernice za dizajniranje mrežne stranice. Oni žele jasnu i preglednu

navigaciju te ist i jednostavan dizajn.

Školska knjžni arka je u izradi mrežne stranice nailazila na dosta poteško a kao što je

nedovoljno informati ko znanje u kreiranju stranica, ali tu je pomogao CarNetov CMS, sustav za

kreiranje sadržaja. Kako bi stranice školske knjižnice116 bile posje ene, potrebno je održavati

cijelo web sjedište škole117, što je tako er postao posao školske knjižni arke. Me utim, u enici i

nastavnici sve više prepoznaju važnost mrežnih stranica i esto svojim sugestijama pomažu.

enici u e kako koristiti mrežne stranice kao pomo u u enju, a uklju uju se i nastavnici s

izvorima informacija za svoj predmet. Ideja o mrežnim stranicama školske knjižnice, oživjela je

cijelo školsko mrežno mjesto, a u deset mjeseci stranice su posje ene više od 50 000 puta što je

116 Školska knjižnica Hotelijersko-turisti ke i ugostiteljske škole Zadar. URL: http://www.ss-hotelijerskoturistickaiugostiteljska-zd.skole.hr/ (2011-12-08) 117 Hotelijersko-turisti ka i ugostiteljska škola Zadar. URL http://www.ss-hotelijerskoturistickaiugostiteljska-zd.skole.hr/ (2011-12-08)

49

za portal strukovne škole zadovoljavaju e. Mrežne stranice školske knjižnice i cijelo školsko web

sjedište stalno raste u skladu s potrebama svojih korisnika, a mrežne stranice je potrebno redovito

ažurirati kako bi bile aktualne i kako bi im se korisnici vra ali.

Iz svega navedenog može se zaklju iti da školska knjižnica treba imati svoje mrežne

stranice koje e pružati kvalitetne i provjerene informacije korisnicima, pomagati u u enju i

pou avanju, a isto tako promovirati informacijsku pismenost i njezinu važnost u cjeloživotnom

obrazovanju.

.

50

Literatura

Badurina, Boris; Sviben, Zdenka. Kako sa initi dobar web-site (mrežne stranice) narodne knjižnice. // 6. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji: mogu nosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture: zbornik radova / uredila Tinka Kati . Zagreb: Hrvatsko knjižni arsko društvo, 2003. Str. 260-266. CMS za škole - izrada i ure ivanje web stranica škole. URL: https://lms.carnet.hr/lms/mentor2/pages/course/viewCourse.jsp?lessonId=ITEM-111&dd=1324539374316 (2012-01-11) Faletar, Sanjica; Golub, Koraljka; Sudarevi , Ana. Smjernice za izradu mrežnih stranica školskih knjižnica: usporedba hrvatskih i stranih primjera. // Zbornik radova 14. proljetne škole školskih knjižni ara, Crikvenica 2002. / ur. Biserka Šušnji , udita Franko, Theodor de Canziani Jakši . Rijeka: Ministarstvo prosvjete i sporta RH : Zavod za unapre enje školstva : Prva suša ka gimnazija u Rijeci, 2003. Str. 75-88. Focus groups – how to run them, 2006. URL: http://www.webcredible.co.uk/user-friendly-resources/web-usability/focus-groups.shtml (2011-10-25) Henri, James. What is an information literate school community and what are the implications for teacher librarians. URL:http://people.cite.hku.hk/jhenri/doc/InformationLiterateSchoolCommunity.pdf (2011-09-10) Herring, E. James. Internetske i informacijske vještine. Priru nik za u itelje i školske knjižni are. Zelina: Dominovi , 2008. High-Level Colloquium on Information Literacy and Lifelong Learning. Bibliotheca Alexandrina. Alekxandria, Egypt. November 6-9, 2005. Reported and Edited by Sarah Devotion Gardner. URL: http://archive.ifla.org/III/wsis/High-Level-Colloquium.pdf (2011-01-12) Knjižnica Klasi ne gimnazije Zadar. URL: http://www.gimnazija-klasicna-ivanpavaodrugi-zd.skole.hr/knjiznica.htm (2010-16-12) Knjižnica OŠ Dubovac. URL: http://www.os-dubovac-ka.skole.hr/skola/knjiznica/ (2010-16-12) Knjižnica Strojarske škole Rijeka. URL:http://freeri.htnet.hr/knjiznicavijece/moj%20web/knjiznica%20strojarske%20skole/index.htm (2010-16-12) Kova evi , Dinka; Lasi -Lazi , Jadranka; Lovrin evi , Jasmina. Školska knjižnica – korak dalje. Zagreb: Zavod za informacijske studije, 2004. Los Angeles Public Library. URL: http://www.lapl.org/ (2010-12-16)

51

Lovrin evi , Jasmina...[et al]. Znanjem do znanja. Prilog metodici rada školskog knjižni ara. Zagreb: Zavod za informacijske studije, 2005. Milas, Goran. Istraživa ke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima. Jastrebarsko: Naklada Slap, 2005. Moja matura. URL: http://mojamatura.net/ (2010-12-16) Moja mu ionica. URL: http://sites.google.com/site/mojamucionica/drzavna-matura/simic (2010-12-16) Nielsen, Jakob. Top 10 Mistakes in Web Design, 2007. URL. http://useit.com/alertbox/9605.html (2011-10-12) Nielsen, Jakob. Usability of Websites for Teenagers. January 31, 2005. URL: http://www.useit.com/alertbox/teenagers.html (2011-10-12) Pavi , Jurica; Alfirevi , Nikša; Aleksi , Ljiljana. Marketing i menadžment u kulturi i umjetnosti. Zagreb: Masmedia, 2006. Pitajte knjižni are. URL: http://www.knjiznica.hr/pitajte-knjiznicare/ (2010-12-16) Presidential Committee on Information Literacy: Final Report / Association of College and Research Libraries (ACRL). Washington, 1989. URL:http://www.ala.org/acrl/publications/whitepapers/presidential (25.01.2012.) Seatre, Tove Pemmer; Willars, Glenys. IFLA-ine i UNESCO-ove Smjernice za školske knjižnice. Zagreb: Hrvatsko knjižni arsko društvo, 2004. Seatre, Tove Pemmer; Willars, Glenys. IFLA-in i UNESCO-ov Manifest za školske knjižnice. Zagreb: Hrvatsko knjižni arsko društvo, 2004 Skoko, Božo; Benkovi , Vanesa. Znanstvena metoda fokus grupa - mogu nosti i na ini primjene. // Politi ka misao 46, 3(2010). Str. 217-236. URL: http://hrcak.srce.hr:80/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=78151 (20.12.2012) Smjernice za informacijsku pismenost u cjeloživotnom u enju. Zagreb: Hrvatsko knjižni arsko društvo, 2011. Špiranec, Sonja. Obrazovanje korisnika u visokoškolskim knjižnicama: novi pristupi u mrežnom okruženju: magistarski rad. Zagreb: Filozofski fakultet, 2005. Špiranec, Sonja; Banek Zorica Mihaela. Informacijska pismenost: teorijski okvir i polazišta. Zagreb: Zavod za informacijske studije, 2008.

52

Todd, Ross. From information to knowledge: learning in digital age schools. // Libraries in the Digital Age Conference 2006. Dubrovnik, 06, 2006 (ppt). URL: edu/~rtodd/archive.htm (2011-12-20) Todd, Ross. School Libraries: Making them a Class Act. // Washington School Library Conference (ppt). URL: http://comminfo.rutgers.edu/~rtodd/home.htm (2011-12-20) UNESCO-v Manifest za školske knjižnice. URL: http://dzs.ffzg.unizg.hr/text/unesco.pdf (16.01.2012.) Vrana, Radovan. Web 2.0 i njegov utjecaj na razvoj mrežnih mjesta knjižnica // 11. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji: mogu nosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture: zbornik radova / uredila Mirna Willer. Zagreb: Hrvatsko knjižni arsko društvo, 2008. Str. 50-64. Walbert, David. Best practices in school library website design. URL: http://www.learnnc.org/lp/pages/969 (2011-10-12)

53

Prilozi Prilog br. 1: Obrazac za SWOT analizu

SNAGA

SLABOSTI

PRILIKE

PRIJETNJE

54

Prilog br. 2: Priprema za prvu fokusnu grupu

Moderatorica:

Danas smo se našli ovdje da održimo raspravu u formi fokusne grupe. Ovo je relativno

nova metoda koja se koristi u znanstvenim istraživanjima. Fokusnu grupu ini 6-8 lanova, a

njihovom diskusijom istražuju se stavovi, vrijednosti, zna enja, vjerovanja i sl.

Svrha ove fokus grupe je da razgovorom dobijemo bolji uvid u vaše stavove o

pretraživanju mrežnih stranica, njihovu dizajnu, navigaciji i sadržajima koji se na njima nalaze.

Saznanja koja dobijemo tijekom fokusne grupe koristit emo kao poticaj i smjernice u kreiranju

mrežne stranice školske knjižnice.

Budu i da ste iz razli itih razreda, molim vas da se predstavite kako biste se upoznali prije

same diskusije.

Diskusija:

Koliko vremena dnevno provodite za ra unalom?

Koje stranice naj eš e posje ujete?

Koristite li Internet za u enje ili samo za zabavu?

Preferirate li online igrice ili društvene mreže kako bi proširili komunikaciju?

Imate li poteško a pri pretraživanju kada tražite to no odre ene informacije?

Posje ujete li mrežne stranice Gradske knjižnice Zadar?

Ako da, koje informacije tražite?

Mislite li da bi mrežna stranica školske knjižnice vama kao korisnicima mogla biti

korisna i zanimljiva?

Biste li koristili tu mrežnu stranicu kao pomo u u enju, kao pomo u pisanju seminarskih

radova ili referata?

Odgovara li vam interaktivnost pri korištenju mrežnih stranica – komunikacija s drugima,

interaktivnost u u enju, online testovi ili kvizovi u kojima odmah dobijete povratnu

informaciju o odgovoru? Posje ujete li takve stranice? Koje? Jeste li uli za uslugu

Pitajte knjižni ara? Moderatorica pokazuje uslugu Pitajte knjižni ara i stranicu

Moja matura s interaktivnim testovima. Razgovor.

55

Koje bi vam teme još bile zanimljive? (Možda glazba, film, sport, strip, nove knjige za

mlade, zdravlje, seksualnost, savjetovališta, pomo pri izboru zanimanja, mogu nost

školovanja u inozemstvu i sl).

Ovaj dio razgovora bio je vezan za sadržaje mrežnih stranica. Sadržaj je najvažnija

sastavnica, jer kao što nema knjižnice bez knjiga, tako ni mrežne stranice nema bez

sadržaja. Me utim, nije svejedno kako emo taj sadržaj prezentirati. Ako sadržaj ne bude

prezentiran na pravi na in, stranica e izgubiti korisnike. Izuzetno je važan dizajn mrežne

stranice, navigacija, interaktivnost i sl. Pogledat emo mrežne stranice nekih knjižnica i

porazgovarati o njima.

Los Angeles Public Library

Svi a li vam se naslovno su elje? Boje? Font?

Pogledajmo zastupljene sadržaje!

Odgovaraju li ti sadržaji vašim interesima i potrebama?

Jesu li stranice dovoljno pregledne?

Je li veli ina slova zadovoljavaju a? Koji oblik i veli ina slova vama najviše

odgovara pri pretraživanju?

Knjižnica Strojarske škole iz Rijeke

Je li vam privla an dizajn ove stranice? Zašto? Što vam se (ne)svi a?

Pogledajmo sadržaj u pregledniku. Što vas od tih tema zanima?

Pogledajmo link Nau imo kako? Što mislite o izboru boja?

Pogledajmo jesu li ažurirane stranice!

56

Knjižnica zadarske Klasi ne gimnazije Ivana Pavla II

Dizajn? Boje? Animacija?

Kako reagirate kad umjesto tražene stranice dobijete „Error“ ili jednostavno imate

poveznicu koja ne funkcionira?

Knjižnica OŠ Dubovac iz Karlovca

Svi a li vam se ovaj dizajn više nego li prethodni? Zašto? Je li ova stranica

preglednija?

Pogledati linkove „Savjeti i pomo “ i „Korisne stranice“.

Kako reagirate ako se željena stranica u itava duže od 15 sekundi, jeste li dovoljno

strpljivi da sa ekate ili prelazite na nešto drugo?

Pogledajte stranicu Moja matura – interpretativni esej, tri primjera. Je li ovaj tekst

privla an za itanje? To je tzv. „zid teksta“ koji je dosta nepregledan i stoga

neprivla an za mlade koji žele na brzinu skenirati tekst i i i dalje u pretraživanje.

57

Prilog br.3: Priprema fokusne grupe za evaluaciju u injenog na mrežnim stranicama

školske knjižnice

enici trebaju odgovoriti na pitanja što je dobro, a što treba promijeniti na mrežnoj stranici.

enici zajedno s moderatoricom pregledavaju mrežne stranice školske knjižnice i komentiraju:

Sadržaj:

Ukoliko posje ujete stranice knjižnice, na koje odlazite naj eš e?

Možete li prona i na stranici odgovore na neka svoja pitanja vezana uz školske sadržaje?

Koristite li virtualnu info službu? S kojom namjenom?

Otvarate li korisne linkove? Kada vam pomažu?

Što sadrži poveznica Život izvan škole? Jesu li to sadržaji koji su vam zanimljivi?

Navigacija

Je li navigacija dovoljno jasna i pregledna?

Snalazite li se dobro ili je potrebno nešto mijenjati?

Mijenjaju li linkovi boju kada ih jednom posjetite?

Je li jednostavnije kretanje kroz stranice ako se svaka otvara u novom prozoru?

Znate li uvijek na kojem se mjestu u navigaciji nalazite?

Dizajn

enici komentiraju preglednost, boje, veli inu slova, font, animacije i sl.

Moderatorica pokazuje u enicima nekoliko mogu nosti izgleda portala i boja koje se mogu

primijeniti. Zajedni ki komentiraju i odlu uju se za najbolju varijantu.

58

Prilog br. 4: Primjeri nekoliko su elja prikazanih i komentiranih tijekom

fokusne grupe

59

Prilog br. 5: U eni ki plakat

60

Prilog br. 6: Virtualna info služba školske knjižnice. URL: http://www.ss-

hotelijerskoturistickaiugostiteljska-zd.skole.hr/skola/knjiznica/virtualna_info_slu_ba

(2011-11-09)

61

Prilog br. 7: Mrežna stranica školske knjižnice HTUŠ

URL: http://www.ss-hotelijerskoturistickaiugostiteljska-zd.skole.hr/knjiznica

(2011-12-09)

62

Prilog br. 8: Život izvan škole na mrežnoj stranici školske knjižnice HTUŠ

URL: http://www.ss-hotelijerskoturistickaiugostiteljska-

zd.skole.hr/skola/knjiznica/_ivot_izvan_kole (2011-12-09)