28
Obojeni metali I legure Kada je reč o primeni metala, u savremenom građevinarstvu su najzastupljeniji crni metali (pre svega čelik) sa učćem od oko 95%. Međutim, u pojedinim oblastima, u većoj ili manjoj meri zastupljeni su i tzv. obojeni metali i njihove legure. Pri tome, najčće se radi o aluminijumu, bakru, cinku i olovu – bilo u “čistom“ obliku, bilo u vidu odgovarajućih legura.

Obojeni metali i karbonske trake - University of Belgrade · Olovo Olovo se najčešće dobija iz rude galenit, nakon čega se primenjuju određeni postupci prženja, redukcije i

  • Upload
    others

  • View
    4

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Obojeni metali i karbonske trake - University of Belgrade · Olovo Olovo se najčešće dobija iz rude galenit, nakon čega se primenjuju određeni postupci prženja, redukcije i

Obojeni metali I legure

Kada je reč o primeni metala, u savremenom građevinarstvu su najzastupljeniji crni metali (pre svega čelik) sa učešćem od oko 95%. Međutim, u pojedinim oblastima, u većoj ili manjoj meri zastupljeni su i tzv. obojeni metali i njihove legure. Pri tome, najčešće se radi o aluminijumu, bakru, cinku i olovu – bilo u “čistom“ obliku, bilo u vidu odgovarajućih legura.

Page 2: Obojeni metali i karbonske trake - University of Belgrade · Olovo Olovo se najčešće dobija iz rude galenit, nakon čega se primenjuju određeni postupci prženja, redukcije i

Podela obojenih metala (legura)

Page 3: Obojeni metali i karbonske trake - University of Belgrade · Olovo Olovo se najčešće dobija iz rude galenit, nakon čega se primenjuju određeni postupci prženja, redukcije i

AluminijumZbog svoje relativno niske čvrstoće pri zatezanju, aluminijum se praktično ne koristi kao konstruktivni materijal u elementarnom obliku,već samo u vidu legura (silumin ili duraluminijum). U "čistom" obliku upotrebljava se u obliku tabli ili limova (ravnih, talasastih ili trapezoidnih). Da bi se sprečila oksidacija aluminijuma, ovi limovi se štite putem eloksiranja (nanošenje aluminijum oksida na površinu aluminijuma elektrohemijskim postupkom) ili plastifikacijom (premazivanjem sintetičkim smolama tipa epoksida, akrilata, poliestra, itd).

Aluminijum je znatno lakši od čelika (γ = 2700 kg/m3), a duraluminijum ima relativno visoke vrednosti čvrstoće (fz i do 600 MPa), izduženja pri lomu (15-20%) i modula elastičnosti (oko 70 GPa).

Od duraluminijuma se takođe izrađuju limovi, cevi, različiti profili kao elementi nosećih aluminijumskih konstrukcija, aluminijumska bravarija (vrata, prozori, elementi fasadnih konstrukcija, nosači spuštenih plafona), itd. Dosta je rasprostranjena i primena aluminijuma u vidu tzv. sendvič krovnih ili fasadnih panela.

Page 4: Obojeni metali i karbonske trake - University of Belgrade · Olovo Olovo se najčešće dobija iz rude galenit, nakon čega se primenjuju određeni postupci prženja, redukcije i

Proizvodnja plastificiranih profilisanih Al limova

Page 5: Obojeni metali i karbonske trake - University of Belgrade · Olovo Olovo se najčešće dobija iz rude galenit, nakon čega se primenjuju određeni postupci prženja, redukcije i
Page 6: Obojeni metali i karbonske trake - University of Belgrade · Olovo Olovo se najčešće dobija iz rude galenit, nakon čega se primenjuju određeni postupci prženja, redukcije i
Page 7: Obojeni metali i karbonske trake - University of Belgrade · Olovo Olovo se najčešće dobija iz rude galenit, nakon čega se primenjuju određeni postupci prženja, redukcije i

Primena alumijumskih profila za izradu

obešenih fasada, vrata i prozora

Page 8: Obojeni metali i karbonske trake - University of Belgrade · Olovo Olovo se najčešće dobija iz rude galenit, nakon čega se primenjuju određeni postupci prženja, redukcije i

Krovni i fasadni "sendvič"paneli

Page 9: Obojeni metali i karbonske trake - University of Belgrade · Olovo Olovo se najčešće dobija iz rude galenit, nakon čega se primenjuju određeni postupci prženja, redukcije i
Page 10: Obojeni metali i karbonske trake - University of Belgrade · Olovo Olovo se najčešće dobija iz rude galenit, nakon čega se primenjuju određeni postupci prženja, redukcije i
Page 11: Obojeni metali i karbonske trake - University of Belgrade · Olovo Olovo se najčešće dobija iz rude galenit, nakon čega se primenjuju određeni postupci prženja, redukcije i

CinkCink se najčešće dobija iz sulfidnih ruda, nakon čega se primenjuju postupci žarenja, redukcije, rafinacije, elektrolize i destilacije, da bi se dobio što čistiji metal. Na običnim temperaturama cink je krt metal, dok se na temperaturi 100-150°C lako obrađuje (valjanjem, izvlačenjem ili kovanjem).

Cink ima malo nižu specifičnu masu od čelika (γ = 7130 kg/m3), a ima relativno visoke vrednosti čvrstoće pri zatezanju (fz = 200-500 MPa), izduženja pri lomu (27%) i modula elastičnosti (90 GPa).

U građevinarstvu se koristi u obliku žica, folija i limova (debljine 0,1 do 2,5 mm). Obično se koriste ravni limovi za krovopokrivačke radove, izradu oluka, oblaganje rezervoara, itd.

Koristi se i u oblasti zaštite čelika od korozije. Prevlake od cinka mogu se naneti na čelične proizvode putem potapanja, elektrohemijskim postupkom (galvanizacijom) ili prskanjem (metalizacijom).

Page 12: Obojeni metali i karbonske trake - University of Belgrade · Olovo Olovo se najčešće dobija iz rude galenit, nakon čega se primenjuju određeni postupci prženja, redukcije i
Page 13: Obojeni metali i karbonske trake - University of Belgrade · Olovo Olovo se najčešće dobija iz rude galenit, nakon čega se primenjuju određeni postupci prženja, redukcije i

Pocinkovana čelična rešetka slivnika

(može biti i od aluminijuma ili od livenog gvožđa)

Page 14: Obojeni metali i karbonske trake - University of Belgrade · Olovo Olovo se najčešće dobija iz rude galenit, nakon čega se primenjuju određeni postupci prženja, redukcije i

BakarBakar se najčešće dobija iz sulfidnih ruda, nakon čega se primenjuju postupci rafinacije, da bi se dobio što čistiji metal. To je relativno mekanmetal (tvrdoća 3 po Mosu), koji se lako obrađuje (gnječenjem ili kovanjem). Od njega se mogu izvlačiti veoma tanke žice, ili kovati pločice veoma male debljine.

Bakar ima veću specifičnu masu od čelika (γ = 8890 kg/m3), a ima relativno visoke vrednosti čvrstoće pri zatezanju (fz = 150-400 MPa), izduženja pri lomu (5-60%) i modula elastičnosti (120-130 GPa).

U građevinarstvu se koristi u obliku limova, traka, žica i cevi. Iako relativno skup, koristi se za krovopokrivačke radove (najčešće kod kulturno-istorijskih spomenika, sakralnih objekata, itd).

Koristi se i u vidu cevi za sisteme grejanja/hlađenja.Bakarni limovi mogu se upotrebljavati i za obezbeđenje vodonepropustljivosti dilatacionih i radnih spojnica kod betonskih konstrukcija.

Često se koriste i legure bakra - mesing (sa cinkom) i bronza (sa aluminijumom, olovom, kalajem, manganom).

Page 15: Obojeni metali i karbonske trake - University of Belgrade · Olovo Olovo se najčešće dobija iz rude galenit, nakon čega se primenjuju određeni postupci prženja, redukcije i
Page 16: Obojeni metali i karbonske trake - University of Belgrade · Olovo Olovo se najčešće dobija iz rude galenit, nakon čega se primenjuju određeni postupci prženja, redukcije i
Page 17: Obojeni metali i karbonske trake - University of Belgrade · Olovo Olovo se najčešće dobija iz rude galenit, nakon čega se primenjuju određeni postupci prženja, redukcije i

Formiranje patine na površini bakra tokom vremena

Page 18: Obojeni metali i karbonske trake - University of Belgrade · Olovo Olovo se najčešće dobija iz rude galenit, nakon čega se primenjuju određeni postupci prženja, redukcije i

OlovoOlovo se najčešće dobija iz rude galenit, nakon čega se primenjuju određeni postupci prženja, redukcije i rafinacije, da bi se dobio što čistiji metal.

Olovo ima izuzetno visoku vrednost specifične mase (γ = 11344 kg/m3), a ima relativno nisku vrednost čvrstoće pri zatezanju (fz ~ 11 MPa), izduženje pri lomu iznosi oko 70% a modul elastičnosti oko 15 GPa.

U građevinarstvu se koristi u obliku limova, ploča i cevi. Može se koristiti za pokrivanje krovova, za hidroizolacije, oblaganje sudova i rezervoara (izuzetno je otporno na sumporna jedinjenja), za zaštitu od zračenja, itd.

Ranije su se olovne cevi dosta koristile za vodovodne i kanalizacione sisteme, ali su zbog štetnosti po okolinu (olovna jedinjenja su otrovna) danas uglavnom zamenjene jevtinijim i ekološki prihvatljivijim rešenjima.

Page 19: Obojeni metali i karbonske trake - University of Belgrade · Olovo Olovo se najčešće dobija iz rude galenit, nakon čega se primenjuju određeni postupci prženja, redukcije i
Page 20: Obojeni metali i karbonske trake - University of Belgrade · Olovo Olovo se najčešće dobija iz rude galenit, nakon čega se primenjuju određeni postupci prženja, redukcije i
Page 21: Obojeni metali i karbonske trake - University of Belgrade · Olovo Olovo se najčešće dobija iz rude galenit, nakon čega se primenjuju određeni postupci prženja, redukcije i

Primena karbonskih trakaCFRP (Carbon Fiber Reinforced Polymer)CFRP (Carbon Fiber Reinforced Polymer)

KKompozitiompoziti -- kojikoji se se sastojesastoje odod krutihkrutih karbonskihkarbonskih vlakanavlakana visokevisoke ččvrstovrstoććee ((kaokaomikroarmaturemikroarmature), ), povezanihpovezanih izuzetnoizuzetno ččvrstomvrstom, , hemijskimhemijskim otpornomotpornom i i trajnomtrajnomsintetisintetiččkomkom smolomsmolom ((kaokao matricommatricom)). .

Proizvode se u vidu Proizvode se u vidu traka (laminata)traka (laminata) ili ili tkaninatkanina debljine 1debljine 1--3 mm, 3 mm, šširine do irine do 200 mm (1000 mm) i prakti200 mm (1000 mm) i praktiččno neogranino neograniččene duene dužžineine..

Vlakna su kod laminata uglavnom orijentisana poduVlakna su kod laminata uglavnom orijentisana podužžnono--jednoaksijalnojednoaksijalno, dok , dok kod tkanina njihova orijentacija mokod tkanina njihova orijentacija možže da bude jednoaksijalna ili e da bude jednoaksijalna ili biaksijalnabiaksijalna ..

CFRPCFRP se sve se sve ččeeššćće koriste kao materijal za sanacije/ojae koriste kao materijal za sanacije/ojaččanja razlianja različčitih tipova itih tipova konstrukcija zbog svoje izuzetne konstrukcija zbog svoje izuzetne konstrukcione povoljnostikonstrukcione povoljnosti (niska (niska zapreminska masa zapreminska masa –– visoke mehanivisoke mehaniččke karakteristike).ke karakteristike).

Page 22: Obojeni metali i karbonske trake - University of Belgrade · Olovo Olovo se najčešće dobija iz rude galenit, nakon čega se primenjuju određeni postupci prženja, redukcije i

Problem savremenog građevinarstva

Propadanje-degradacija savremenih materijala i konstrukcija

Starenje Korozija Oštećenja tokom eksploatacije

Sanacija Rehabilitacija Ojačanje

Sanacioni materijaliTrajnost

Sigurnost

Zaštita

Page 23: Obojeni metali i karbonske trake - University of Belgrade · Olovo Olovo se najčešće dobija iz rude galenit, nakon čega se primenjuju određeni postupci prženja, redukcije i

CFRP vs ČELIK

1. CFRP ima 4-6 puta nižu zapreminsku masu (1200-1900 kg/m3)2. Do 10 puta veću čvrstoću pri zatezanju (i preko 3000 MPa).3. CFRP može imati niži ili približno isti E kao čelik (20-240 GPa). 4. Što se tiče izduženja pri lomu, ono je generalno od 5-10 puta

manje nego kod klasičnog čelika (1-3 %).

Ø = 5-7 μm

Page 24: Obojeni metali i karbonske trake - University of Belgrade · Olovo Olovo se najčešće dobija iz rude galenit, nakon čega se primenjuju određeni postupci prženja, redukcije i

Ispitivanje karbonskih traka

Page 25: Obojeni metali i karbonske trake - University of Belgrade · Olovo Olovo se najčešće dobija iz rude galenit, nakon čega se primenjuju određeni postupci prženja, redukcije i

Primena karbonskih traka

Page 26: Obojeni metali i karbonske trake - University of Belgrade · Olovo Olovo se najčešće dobija iz rude galenit, nakon čega se primenjuju određeni postupci prženja, redukcije i

Primena karbonskih traka

Page 27: Obojeni metali i karbonske trake - University of Belgrade · Olovo Olovo se najčešće dobija iz rude galenit, nakon čega se primenjuju određeni postupci prženja, redukcije i

Primena karbonskih traka

Page 28: Obojeni metali i karbonske trake - University of Belgrade · Olovo Olovo se najčešće dobija iz rude galenit, nakon čega se primenjuju određeni postupci prženja, redukcije i

Primena karbonskih traka