Obrazovni putevi u Austriji 2020/21 - BMBWF

Obrazovni putevi u Austriji 2020/21Bosnisch / Kroatisch / Serbisch
Austrijski obrazovni sistem/sustav
pregled celokupnog austrijskog obrazovnog
pedagogije kroz strukovno obrazovanje
i obrazovanja odraslih.
bosanskom / hrvatskom / srpskom, ruskom,
pogled upuuje na pojedine postaje u austrijskom
obrazovnom sistemu.
pronai daljnje poveznice gdje ete pronai
detaljnije pojedinosti.
Zanatska škola 29
Obrazovanje do 18 43
predstavljaju prvu obrazovnu ustanovu u ivotu
djece u kojoj se odvija holistiko promicanje razvoja djece uzimajui u obzir njihovu starost,
individualne sposobnosti i potrebe. Pohaanje
osnovnih obrazovnih institucija trebalo bi omoguiti
djeci da izvuku maksimum iz njihovog obrazovanja
uz istovremeno poveanje njihovih obrazovnih
mogunosti.
To ukljuuje, s jedne strane, objekte za djecu
do navršene tri godine, kao što su djeje jaslice
i grupe, a s druge strane, vrtii koje pohaaju
djeca u dobi od tri do šest godina. Štoviše, postoje
i mješovite institucije kao što su djeji domovi ili
djeje grupe. Nazivi za razliite modele mogu se
razlikovati ovisno o saveznoj dravi. Uz osnovno-
pedagoške odgojno-obrazovne ustanove, postoji
o djeci u privatnim prostorijama.
Prijava za osnovnu obrazovnu instituciju Preporua se rana prijava za mjesto u osnovnoj
obrazovnoj instituciji. Više informacija moete
pronai na sljedeem linku: www.oesterreich.gv.at >
Geburt > Behördenwege.
Poludnevni obvezni posjet, bez doprinosa Djeca koja do 31. kolovoza navrše pet godina mogu
pohaati barem osnovne obrazovne ustanove
po etiri dana tjedno 20 sati. Sloboda doprinosa
ne ukljuuje upravljanje obrocima ili sudjelovanje u
posebnim ponudama. Osnovne obrazovne ustanove
treba klasificirati kao prikladne ako mogu dokazati
jezinu potporu na njemakom jeziku obrazovanja.
Obveza posjeta traje do 31. kolovoza nakon
navršetka šeste godine. Djeca koja prijevremeno
pohaaju školu izuzeta su obveze pohaanja.
Obvezno pohaanje vrijedi tijekom cijele godine
vrtia, osim za slobodne dane u školama koje su
propisane dravnim zakonom, 5 tjedana odmora,
bolest djeteta ili skrbnika, kao i izvanredni dogaaji.
Na zahtjev roditelja ili skrbnika djecu se mogu
osloboditi obaveze pohaanja odgovarajueg
potreba, zdravstvenih razloga ili udaljenost ili velike
udaljenosti izmeu mjesta prebivališta i najblie
odgovarajue osnovne obrazovne institucije.
u sluaju pohaanja djeteta u kontekstu kunog
obrazovanja ili od strane odgajatelja djece, što
je mogue samo ako nema potrebe za podrškom
na njemakom jeziku obrazovanja i završetkom
obrazovnih zadataka i vrednovanjem obrazovanja
u skladu s lankom 3. sporazuma prema l. 15a
B-VG izmeu Federacije i zemalja o osnovnom
pedagoškom obrazovanju za vrtike godine 2018 / 19
do 2021 / 22.
Rano promicanje jezika Odgovarajue osnovne obrazovne institucije
zapoinju odmah promicati jezine kompetencije djece pri emu se pri promicanju njemakog
obrazovnog jezika s naglaskom na jezine vještine
u školi treba odvijati od etvrte godine. Ispitivanje
ovih kompetencija odvija se u kontekstu saveznog
standardiziranog ocjenjivanja jezika od tree
godine u osnovnim obrazovnim institucijama, kao
i od strane škole tijekom upisa u školu. Kako bi
se osigurala dosljedna jezina podrška, postoji
razmjena informacija izmeu prikladnih osnovnih
obrazovnih institucija i obveznih škola.
Informacije na internetu:
opa obveza pohaanja škole u trajanju od devet
godina.
Prijava (upis u školu) Djeca koja su do 1. septembra navršila ili e
1. septembra navršiti šestu godinu ivota moraju
pohaati školu poevši od rujna te godine te
ih roditelji odnosno skrbnik moraju prijaviti
u nioj osnovnoj školi.1 Upis u školu odvija se u
januaru / februaru i garantira djetetu mjesto u školi,
po mogunosti u školi u koju se upisuje, ili u oblinjoj
školi ako broj upisanih uenika premašuje kapacitet
škole. Dodeljivanje mjesta u školi obavlja škola ili
nadlena uprava za obrazovanje.
postupkom ispitivanja procjenjuje školska zrelost
djeteta. Uzimaju se u obzir informacije iz vrtia.
U standardiziranom postupku ispitivanja takoe
e se procijeniti poznavanje jezika na kojem se
odrava nastava. Djeca koja zbog nedostatka
znanja njemakog jezika ne mogu pohaati nastavu,
poduavaju se pojaanom nastavom njemakog
jezika ili teajevima njemakog jezika.
Dijete zrelo za školu je ono dijete za koje se
moe pretpostaviti da moe slijediti nastavu u prvom
razredu, bez fizikog ili mentalnog preoptereenja.
1 Ako se dijete rodilo prije datuma roenja navedenog u putovnici za majku i dijete, tada e se na zahtjev roditelja ili skrbnika za odreivanje poetka obveznog obrazovanja taj dan smatrati danom roenja. Takav zahtjev mora da bude podnesen tokom upisa uenika uz istovremeno predoenje putovnice za majku i dijete (§ 2. st. 2. Zakona o obveznom obrazovanju).
12
prihvaaju se u predškolski stepen (Vorschulstufe).
Mogu se pruiti informacije o cjelodnevnoj skrbi
u obveznim školama u odgovarajuim direkcijama za
obrazovanje.
Prijava u privatne škole Prilikom upisa u privatne škole, preporuuje se,
pravovremeno i prije upisa u odgovarajuu upravu
školu da stupite u kontakt s direkcijom. Nemaju
sve privatne škole pravo javnosti. Ako se roditelji
odlue za privatnu školu bez prava javnosti, o svojoj
e odluci prije poetka školske godine obavijestiti
direkciju za obrazovanje.
Pohaanje predškolskog stepena Pohaanje predškolskog stepena moe da se odvija
u organizacijski odvojenim voenim predškolskim
razredima ili u zajedniki voenim razredima sa
1. školskim stepenom, ili sa 1. i 2. školskim stepenom,
odnosno u razredima sa više stepena.
Prijevremeno primanje u školu Djeca koja još nisu obvezna biti u školi i koja
ne završe svoju 6. godinu do 1. marta naredne
kalendarske godine, ali su zrela za školu i imaju
socijalne vještine potrebne za pohaanje škole,
mogu se prijaviti ranije u 1. razred na poetku
školske godine. Preduslov je uspješan završetak
postupka testiranja spremnosti za školu i pismeni
zahtev roditelja za školski odbor.
13
roditelji ili skrbnici mogu odluiti odlukom
razrednog foruma izmeu numerikog ili alternativnog naina ocjenjivanja. Iz godišnje
potvrde 2. razreda obvezno je numeriko
ocjenjivanje. Dva puta godišnje se odravaju
razgovori izmeu djeteta, uitelja i roditelja. Radi
utvrivanja razine napretka i postizanja obrazovnog
cilja, odravaju se razgovori u svrhu procjene
navedenog odnosno zajedniki razgovori izmeu
djeteta-roditelja-nastavnika.
Prelazak u daljnju školu U 1. polugodištu 4. razreda staratelji i roditelji se
informiraju i savetuju o preporuljivom daljnjem
obrazovanju njihove djece na osnovu pokazanog
interesa i uspeha uenika (na primjer u okviru
roditeljskog sastanka)
zamijenila je novu višu osnovnu školu (NMS) kao
obveznu školu za uenike od 10 do 14 godina. Svi
uenici nie osnovne škole mogu nakon pozitivnog
završetka osnovne škole pohaati srednju školu.
Nastavni plan srednje škole MS Nastavni program MS-a kombinira tradicionalne
zahtjeve nie razine AHS s novom kulturom uenja
i poduavanja. Usmjerenost na potencijale i talente djece je u prvom planu. Savetovanja u vezi
naobrazbe te profesionalna orijentacija stvaraju
optimalnu osnovu za kasniju odluku o putevima
naobrazbe i zanimanja.
i sportskih srednjih škola plan poduavanja MS-a
predvia etiri mogua prioritetna podruja:
• Jezino i humanistiko
provesti na odgovarajuim školskim lokacijama.
Brojne nove više osnovne škole nude
cjelodnevne oblike skrbi. Informacije moete
pronai kod nadlene direkcije za obrazovanje.
16
Procjena rada, daljnje obrazovanje i razvoj karijere Od 6. razreda školovanja uenici se u diferenciranim
obveznim predmetima – njemaki, prvi strani jezik i
matematika – rasporeuju prema obrazovnom cilju
u Standard AHS i Standard.
Procjena prema obrazovnom cilju Standard AHS odgovara procjeni na nioj razini AHS-a i na
odgovarajui se nain navodi u svjedodbi. Ako
uspjeh prema minimalnim zahtjevima obrazovnog
cilja Standard AHS više nije pozitivan, ocjenjivat
e se prema zahtjevima za obrazovni cilj Standard.
U oba obrazovna cilja vodi se ljestvica ocjena
koja se sastoji od pet ocjena, s tim da ocjena
„Odlian“ prema obrazovnom cilju temeljnog opeg obrazovanja odgovara ocjeni „Dobar“ prema
obrazovnom cilju naprednog opeg obrazovanja,
dok ocjena „Vrlo dobar“ prema obrazovnom cilju
temeljnog opeg obrazovanja odgovara ocjeni
„Dovoljan“ prema obrazovnom cilju naprednog opeg obrazovanja.
U skladu s autonomnim odlukama škola poduzimaju
se brojne mjere diferenciranja kako bi se uenike
na najbolji mogui nain podralo na njihovu
obrazovnom putu.
evidentiraju se u „dodatnom diferenciranom opisu
uspjeha” koji se od 5. do 7. razreda dobiva zajedno
sa svjedodbom, dok se u 8. razredu uruuje ve
uz školsku obavijest. Napredak u uenju, kao
i obrazovanje i odluke o karijeri se rešavaju u
redovitim razgovorima uenika, roditelja i uitelja.
17
ovisno o postignutom obrazovnom cilju, stjeu
pravo na politehniku školu ili daljnje ope
obrazovanje ili višu ili srednju školu.
etvorogodišnji nii stepen i etvorogodišnji viši
stepen i završava maturskim radom (matura).
Svedodbom o poloenom maturskom radu stie
se pravo na studiranje na univerzitetima, visokim
strunim školama, visokim pedagoškim školama
i akademijama.
završetak 4. razreda nie osnovne škole (sa
ocjenama „vrlo dobar” ili „dobar” iz njemakog
jezika, itanja, pisanja i matematike) ili zakljuak
školskog nastavnog vea nie osnovne škole da
postoji velika vjerojatnost da e uenik / uenica
na osnovu ostalih performansi i pored ocjene
„zadovoljavajui” u tim obaveznim predmetima da
odgovori zahtevima opeobrazovne više škole, ili
pak polaganje prijemnog ispita (Aufnahmsprüfung).
Oblici opeobrazovnih viših škola Podstepen (od 1. do 4. razreda) i viši stepen
(od 5. do 8. razreda):
• Gimnazija (Gymnasium) sa posebnim osvrtom
na jezike, humanistike i filozofske obrazovne
jedinice
i matematike obrazovne jedinice
veštine obrazovnih (i praktinih) jedinica
20
Izborni predmeti Za sve: Od 6. razreda (10. stepen školovanja) moraju
da se odaberu izborni predmeti u ukupnom iznosu
od šest (gimnazija, realna gimnazija za viši stepen
ili osam (realna gimnazija) odn.deset (ekonomsko-
etika realna gimnazija) tjednih sati. Taj obim
moe da se promeni na osnovu školske autonomije
(minimum etiri sata, maksimum deset sati).
Svaka opeobrazovna viša škola (AHS) nudi
mogunost da i u niem i u višem stepenu u jednom
odreenom okviru usmeri svoju ponudu nastavnih
predmeta specijalno usklaenu sa situacijom
(školska autonomija). Ona takoe moe i da donosi
svoje vlastite autonomne školske nastavne planove.
Posebni oblici • Opeobrazovna viša škola (OVŠ) sa muzikim i
sportskim teištima, uz ispit podobnosti
• Dopunska gimnazija i dopunska realna gimnazija
• Gimnazija, realna gimnazija i ekonomska realna
gimnazija za zaposlene
• Školski dom za uenike na zanatskoj izobrazbi
• Gimnazije i realne gimnazije s pojaanom
nastavom stranih jezika (više informacija kod
direkcija za obrazovanje).
informatika, prirodne znanosti, natjecateljski
i opim visokim školama s internatom (javni i
privatni), daju obrazovne direkcije.
i traje jedan razred. Uenici i uenice se u 9.
ili dobrovoljnoj 10. školskoj godini pripremaju
za daljnji ivot i posebno za profesionalni
ivot na nain da produbljuju opu naobrazbu,
putem profesionalnog osnovnog obrazovanja.
profesionalna orijentacija kao nastavni princip nude
višestruke mogunosti za upoznavanje poslovnog
sveta. Odabir zanimanja podupire se operativnim
i profesionalnim informisanjima u radionicama i
vanškolskim institucijama te praktinim obukama
(Schnupperlehre) u firmama.
predmetima). Oni se podudaraju s velikim
profesionalnim oblastima u privredi, gde se stiu
temeljne sposobnosti, veštine i znanja (kljune
kvalifikacije). Djelatno i praktino uenje pospešuju
se kod uenica i uenika individualne nadarenosti
i motivacija za uenje.
ovisno o profesionalnim interesima i sklonostima:
Metalska, elektrina ili drvoindustrija, graditeljstvo,
trgovina, usluge, turizam. U okviru školske
autonomije mogu da se ponude nova struna
podruja (npr. mehatronika, zdravstvo / socijalne
djelatnosti).
(npr. profesionalna orijentacija i ivotne veštine,
politika naobrazba i ekonomija, njemaki jezik, ivi
strani jezik, matematika, priroda i ekologija, nauka
24
naobrazba.
Kroz nastavu od 32 sata sedmino stiu se osnovna struna znanja i veštine, kako bi se
na najbolji mogui nain kvalificirali za prelaz na
izobrazbu u zanatu, kao i za prelaz na daljnje škole.
Opseg sati u sedmici moe u podruju obaveznih
izbornih predmeta i opštih obaveznih predmeta da
se prilagodi interesima uenika.
škola ili u organizacionom kontekstu opšte
obrazovne obvezne škole.
politehnike škole (9. školski stepen) izmeu ostalog
stiu pravo da preu bez prijemnog ispita preu u 1.
razred srednje strune i više strune škole.
Austrijski školski zakoni od 1.9.2012. reguliraju
integraciju u 9. razredu. Uenici i uenice sa
posebnim obrazovnim potrebama imaju pravo da
pohaaju politehniku školu.
mogunost zajednikih iskustava u uenju. Uenici s
posebnim obrazovnim potrebama mogu se integrirati
u niu osnovnu školu, srednju školu, podstupanj
ope visoke škole, politehniku školu i školu za
domainstvo. Integracija u politehniku školu, kao i u
školu za domainstvo zakonski je utvrena dopunom
BGBl. I br. 9/2012. Relevantne promene su stupile na
snagu u temeljnim odredbama Školskog zakona 1.
septembra 2012.
Specijalna škola (Sonderschule) (od 6. do 15. godine) Specijalna škola obuhvata 9 razreda. Posljednji
razred je jednogodišnja struna priprema
(Berufsvorbereitungsjahr). Uz dozvolu školskih vlasti
i pristanak nositelja škole, specijalna škola moe da
se pohaa maksimalno dvanaest godina. Austrijski
sistem specijalnih škola obuhvaa deset podruja.
Uenici radi posebno školovanih nastavnika i uz
primenu individualnih nastavnih metoda stiu
temeljno ope obrazovanje, što treba da omogui
savladavanje daljnje profesionalne naobrazbe ili
nastavljanje školovanja.
Ovisno o oblikovanju nastavnog plana, kod specijalnih škola se razlikuju slijedei oblici:
• Specijalne škole sa vlastitim nastavnim planom:
Opa specijalna škola (za djecu koja teško
ue), specijalna škola za slepu i za gluhu
djecu, specijalna škola za djecu sa poveanom
potrebom poticanja, specijalna škola za
neprilagoenu decu (specijalna odgojna škola),
• Posebne škole koje se temelje na nastavnom
planu i programu nie osnovne škole, srednje
škole, politehnike škole ili na nastavnom
planu i programu posebne škole druge vrste:
posebna škola za djecu s poteškoama u
razvoju, posebna škola za djecu s poteškoama
u govoru, posebna škola za djecu s ošteenjem
vida, posebna škola za djecu s ošteenjem
sluha, posebna škola za djecu s posebnim
potrebama (škola za specijalno obrazovanje);
ljeilišna škola.
specijalnim školama za hendikepiranu djecu
uveden nastavni predmet „Profesionalna
Ta obavezna veba trebala bi omladini
da pomogne s ciljanim razvojem vlastite
linosti, sa vlastitim sklonostima i interesima
te profesionalnim predodbama, kao i da
pomogne oko sticanja uvida u profesionalnu
svakodnevnicu te oko mogunosti pronalaska
sasvim linog puta ka zanimanju.
28
pedagoškim potrebama pripremi za svet rada
i zanimanja je „pripremna godina za struna
zanimanja” (Berufsvorbereitungsjahr) u 9. razredu
specijalne škole. Uenice i uenici trebaju u okviru
opeobrazovanih i praktinih nastavnih predmeta
da budu osposobljeni da razvijaju line ivotne
i profesionalne perspektive.
za izobrazbu (sa nekom obrazovnom institucijom),
su obvezni da pohaaju zanatsku školu. Predmeti
na zanatskoj školi obuhvataju opšteobrazovna,
ekonomska, struno-teorijska i struno-praktina
i neobavezne vjebe.
utvreno u ugovoru poduavanja, dakle izmeu
2 i 4 godine, pri emu udio u pohaanju škole
iznosi u okviru dualne izobrazbe oko 20 % do 25 %
celokupnog vremena poduavanja, a 75 % – 80 %
izobrazbe se odvija u firmi za poduavanje.
Organizacione forme Nastava se u zanatskim školama moe da ponudi
u slijedeim organizacijskim formama: celogodišnja,
t.j. najmanje jedan puni školski dan ili najmanje dva
puta po pola školskog dana sedmino; usklaena sa izuavanjem modula, odnosno kontinuirano
najmanje osam sedmica, ili pak sezonski, t. j. u bloku
koji je vezan za neko odreeno godišnje doba.
Ova raznolikost organizacionih formi je rezultat
dogovaranja privrede i školskih vlasti i uvaavanja
potreba pojedinih branši, odnosno regija.
Trenutno postoji oko 200 priznatih zanata, koja
su podeljenja u sledee oblasti: Trgovina i obrt;
industrija; trgovina; banka i osiguranje; prijevoz
i promet; turizam i industrija slobodnog vremena;
informacije i savjetovanje; ostali (tj. pripravnici
31
magistrati, ministarstva, odvjetnici, ...)
završni rad sastoji samo od praktinog dijela. Oni
koji ele nakon završnog rada strune škole da
imaju pristup univerzitetskom studiju, mogu ga
postii polaganjem mature u višim školama. Sastoji
se od etiri dela (njemaki, matematika, ivi strani
jezik, struna oblast).
Matura: Izuka s maturskim radom U okviru Inicijative BMBWF-a „Matura / Izuka s
maturskim radom” pripravnici imaju mogunost
pohaati pripremne teajeve za ispit zrelosti za
karijeru (Berufsreifeprüfung) tijekom svog staa,
pri emu se ve mogu obaviti tri parcijalna ispita
za vrijeme staa i posljednji parcijalni ispit nakon
navršene 19. godine. Za pripremne kurseve i ispite
za strunu maturu šegrti ne snose nikakve troškove.
Integrativna struna škola se nudi kao zanatska
naobrazba sa produenim poduavanjem
djelomine kvalifikacije otvara se mogunost
lino prilagoene naobrazbe, koja moe da se
ciljano uskladi sa individualnim sposobnostima i
potrebama. Mesta za naobrazbu su odgovarajui
pogoni ili institucije za naobrazbu te zanatske škole
(obveza, odnosno pravo pohaanja zanatske škole).
32
do etiri godine. SSŠ s trajanjem od jedne do dvije
godine daju delominu, a sa trajanjem od tri do
etiri godine sa završnim ispitom, završenu strunu
izobrazbu. Za apsolvente vrede pripadajua prava iz
Propisa o obrtima.
etvorogodišnjih škola postoje specijalni oblici
strunih koleda (Kollegs).
Trogodišnji SSŠ-i dodijeljeni su stepenu NOK2 4.
Prijem Da biste pohaali SSŠ, morate biti 4. ili 8. razred.
Uspješno završen školski stupanj na razini MS
ili AHS (osim latinskog, geometrijskog crtanja
i obveznih središnjih).
35
Najvanije srednje strune škole • Tehnika, trgovaka i umjetnika i obrtnika
škola (etiri godine)
(trogodišnja ili etverogodišnja)
do tri godine)
• Struna hotelijerska škola, struna škola za
turizam (trogodišnja)
godine)
godine): (Prijem nakon navršene 17., odnosno 19.
godine ivota)
do etiri godine)
• Struna škola za pedagoške asistente u
obrazovanju (od školske godine 2019./2020.)
• Savezna sportska akademija (trogodišnja)
strune naobrazbe, a završavaju ispitom zrelosti
i diplomskim ispitom.
na univerzitetima, visokim strunim školama i
visokim pedagoškim školama, a diplomski ispit
omoguuje pristup zakonski reguliranim zvanjima
u skladu s trgovinskim propisima.
Prilikom prijama u relevantne studije moe
se traiti struno znanje za diplomante VSŠ-a na
univerzitetima i strunim školama. Ovlaštenje
prema inenjerskom pravu vredi za diplomante
viših tehnikih i poljoprivrednih škola i ekvivalentno
obrazovanje.
(prethodno Direktiva 2005 / 36 / EZ) omoguuje
pristup reguliranoj struci u drugoj dravi lanici
EU-a, koja zahteva pristup visokom visokoškolskom
obrazovanju ili univerzitetnom obrazovanju do etiri
godine.
3 NOK – Nacionalni okvir kvalifikacija
37
38
8. razred, tj. 4. razred MS-a ili viši razred gimnazije
ili PTŠ-a na 9. razredu (osim latinskog, geometrijskog
crtanja i prioritetnih predmeta).
pedagogiju i socijalnu pedagogiju za sve
zainteresovane uenike i uenice postoji test
sposobnosti.
Najvanije više škole za struno obrazovanje VSŠ • Više tehnike, komercijalne i umjetniko-
obrtnike institucije
• Trgovaka akademija
• Viša obrazovna ustanova za umjetnost i dizajn
• Viša obrazovna ustanova za turizam
• Viša obrazovna ustanova za privredna zanimanja
• Viša poljoprivredna i šumarska obrazovna
ustanova
39
41
stvaraju jedinstvene osnovne kompetencije
Jedinstvenim završetkom škole maturske
i internacionalnom planu.
postoje razliiti zadaci za gimnazije i VSŠ polaznike
iz matematike i stranih jezika.
Od školske godine 2014./ 15. provodit e
se novi maturski rad u gimnazijama i od 2015./ 16.
novi maturski i diplomski ispit u VSŠ-u.
Najvaniji kljuni podaci • Polaznici mogu odluiti sami: Opeobrazovni
predmeti (jezik na kojem se vodi nastava,
matematika, engleski, francuski, talijanski,
španjolski, latinski, grki) su standardizirani.
Ili e polagati tri pismena i tri usmena ili etiri pismena i dva usmena ispita.
• Tokom pismenog ispita (klauzurni ispit) svi polaznici u cijeloj Austriji istovremeno
pristupaju klauzurnom ispitu u standardiziranim
predmetima i s jedinstvenim zadacima. U VSŠ-u,
tekstovi na ivom stranom jeziku takoe se
odnose na karijeru i primenjuju se u matematici.
• Kod usmenog ispita mogu da budu zastupljena
teišta pojedinih škola. Zadaci nisu odreeni
centralno, ali ostaju odgovornost nastavnika
na školskoj lokaciji.
zatim javno iznose i raspravljaju pred ispitnim
povjerenstvom. Svi uenici i uenice škole VSŠ
pišu diplomski rad u svezi sa nekim pitanjem
koje je vezano za zanimanje i za poslovnu praksu,
esto u saradnji s nekim preduzeem. Diplomski
rad e takoe da bude prezentiran i raspravljen
u javnosti pred ispitnim povjerenstvom.
na Zakonu o obveznom obrazovanju za obrazovanje
iz 2016. jest da se svi mladi obrazuju do 18. godine.
To znai da adolescenti nakon završetka obveznog
školovanja moraju pohaati daljnje obrazovanje,
npr. završiti zanat ili pohaati višu školu (AHS,
BMHS).
Obrazovanje do 18 ima za cilj da mlade ljude
ak i bolje nego prije pripremi za budue uslove za posao i pre svega da dopre do onih mladih ljudi
koji imaju potrebu za podrškom u pronalaenju
odgovarajueg obrazovnog puta za njih.
Zahtev za obrazovanje moe ispuniti:
Pohaanje daljnje škole OVŠ, SSŠ ili VSŠ i privatne škole, škola za ope
zdravlje i medicinsku negu, škola za profesije
socijalne skrbi, škola za njegu dece i adolescenata,
škola za profesije medicinskih asistenata, škola za
medicinske tehniare, poljoprivredna i šumarska
škola.
45
terapeutsku masau, asistenciju za njegu, bolniare
i hitnu pomo.
socijalnog radnika, socijalnog radnika specijalistu
i kunu pomo.
Uestvovanje u priznatom teaju, koji priprema za daljnju školu ili obrazovanje.
Mora postojati obuka perspektive ili savjetovanja
za mlade ili AMS koji dokumentira prednosti ove
ponude za adolescente ili mlade.
Uestvovanje na teaju jezika za mlade, kojima je potrebna posebna podrška na nemakom
jeziku. Ekskluzivno pohaanje jezinog teaja
dopušteno je samo onoliko dugo koliko je
predvieno planom perspektive i skrbi.
Uestvovanje u ponudi za mlade s potrebama za podrškom, što olakšava integraciju mladih na trište rada.
Uestvovanje u ponudama i programima izvannastavnog omladinskog rada, koje olakšava integraciju mladih na trište rada.
U isto vrijeme, potrebno je izraditi plan perspektive
ili skrbi.
46
Pohaanje škola ili obuka u inozemstvu, ako su barem jednake usporedivim austrijskim
školama ili obrazovanju ili ako se ne nude u Austriji
i ako to ne uzrokuje nepovoljan poloaj mladih.
Uestvovanje u obuci asnika ili doasnika
Zakon o obveznom obrazovanju kao sr Inicijative
Obrazovanje do 18 prvi put se primjenjuje na one
mlade ljude ije je obvezno obrazovanje završilo
2017. godine.
do trogodišnje) više struno obrazovanje koje je
ekvivalent višim školama za struno obrazovanje,
odnosno višim strunim obrazovnim ustanovama
i završavaju diplomskim ispitom. Diplomanti stieu
strune kvalifikacije odgovarajueg VSŠ-a.
inenjering, kemija i kemijsko inenjerstvo,
elektronika i tehnika informatika, elektrotehnika,
graditeljstvo, informatika, informacijske tehnologije,
i dizajn, strojarstvo, mehatronika, medijsko
inenjerstvo i tehnologija tiska te industrijski
inenjering.
ekonomska zanimanja, moda, socijalna i elementarna
pedagogija.
i upravljanje rizicima, upravljanje, kontroling i
raunovodstvo, informacijske i komunikacijske
tehnologije (e-poslovanje), poslovna informatika –
49
obrazovnog cilja više strune škole BHS. Završavaju
s ispitom zrelosti i diplomskim ispitom i stvaraju
idealnu nadopunu nakon završetka naukovanja
ili strune škole. Diplomanti stiu poslovne
kvalifikacije odgovarajueg VSŠ-a (BHS).
elektronika i tehnika informatika, informatika,
graditeljstvo, mehatronika, elektrotehnika, dizajn
inenjerstvo i tehnologija tiska
poljoprivreda i prehrana
Na pedagoškim visokim školama (PH) na nacionalnoj
razini budi se „novo” obrazovanje za uitelje
niih osnovnih škola, na podruju viših osnovnih škola (ope obrazovanje) u uskoj suradnji sa
univerzitetima.
studij za uitelje posebno su univerzitetski ispit
zrelosti (maturski rad, matura u višim školama ili
prijemni ispit na univerzitetu), kao i sposobnost za studij (za sve studije nastavnika provode se
postupci testiranja sposobnosti na više stepena).
Dodatni uslovi za upis moraju biti ispunjeni za nove
polaznike i više osnovne škole (vidi dolje).
Bachelor i Master studiji pruaju temeljnu
jedinstvenu arhitekturu studija. Izobrazba sledi po
dobnim oblastima (nie ili više osnovne škole), a ne
prema vrstama škola.
se odvija na privatnim (konfesionalnim) pedagoškim
visokim školama.
Bachelor i Master studiji za uitelje Za niu osnovnu školu – na javnim i privatnim pedagoškim visokim školama • Bachelor program (240 ECTS bodova [AP], min.
8 semestara)
2 semestra)
fokus, a to e ionako biti ponueno u inkluzivnoj
pedagogiji.
52
produbljivanja
Za više osnovne škole (ope obrazovanje) – na pedagoškim visokim školama u suradnji sa univerzitetima • Bachelor studij (240 ECTS AP, min., 8 semestara)
• Magistarski studij (najmanje 90 ECTS AP, min.
3 semestra)
mogunosti specijalizacije, s tim da e u svakom
sluaju biti ponuena specijalizacija u inkluzivnoj
pedagogiji
Za više osnovne škole (strukovna izobazba) - u nekim pedagoškim visokim školama Preduslovi za upis: Posebna prikladnost za Bachelor studij za više
osnovne škole (strukovno osposobljavanje) zahtijeva
se ovisno o predmetnom podruju / skupovima
predmeta
odgovarajue osposobljavanje ili
predmeta uspješno poloen odgovarajui
Za sve strune predmete preduslov je završetak
najmanje tri godine relevantne strune prakse.
53
• Master studij (min. 60 ECTS AP, min. 2 semestra)
– opcionalno za neke strune predmete
U izobrazbi za zanimanje se nude sledea struna podruja: Dvostruko struno osposobljavanje / Tehnologija
i trgovina / Moda i dizajn / Informacije i
komunikacije / Prehrana / Struna izobrazba odjela za
poljoprivredu i šumarstvo te odjeli za poljoprivredu,
prehranu i poljoprivredu prirodne znanosti (okoliš)
na visokoj školi za obrazovanje u poljoprivredi i
zaštiti okoliša / društvo / odgoj – obrazovanje –
razvojna podrška
Podruje viših osnovnih škola (ope obrazovanje) Magistarski studij za više osnovne škole (ope
obrazovanje) iz samo jednog predmeta
Preduslovi za upis: – Završetak jednog struno prihvatljivog
studija na priznatoj postsekundarnoj
bodova
asova
54
4 semestra) – ponuda studija iskljuivo
u skladu s potrebama apsolvenata u pojedinim
predmetnim podrujima
(FESE studije)
priznatoj postsekundarnoj obrazovnoj
– najmanje tri godine relevantne strune
prakse – iznimke su regulirane odgovarajuim
propisima
ECTS bodova obraunato iz ve završene studije
vezane uz predmet)
2 semestra)
jednogodišnje „indukcijske faze” u pratnji mentora.
Studenti prateeg programa osposobljavanja
osposobljavanje) ve su nastavnici u slubi. Ve
tokom bachelor studija su u fazi obrazovanja –
ulaska u karijeru.
Pädagogen > Pädagogische Hochschulen
nastavu u višim školama (po dva predmeta),
medicinske, znanstvene, pravne, društvene,
ekonomske i teološke studije.
produbljenoj naunoj ili umetnikoj strunoj
izobrazbi te traju veinom od osam do dvanaest
semestara (jedan semestar obuhvaa 30 ECTS
bodova), sastoje se od dva ili tri studijska dijela
i završavaju diplomskim ispitom. Završetak
studija ovlašuje za sticanje akademskog
stepena, npr. „Magister / Magistra”, „diplomirani
inenjer ili inenjerka” (iznimka: Studij medicine
se završava sa doktoratom). Trenutno postoji
mali broj diplomskih studija.
kao bachelor studiji (tri do etiri godine, sa
180 do 240 ECTS) i nadovezujui se na to
master studije (jedna do 2 ½ godina, s 60
do 120 ECTS bodova). Bachelor studij slui
naunoj odnosno umetnikoj strunoj izobrazbi
i kvalifikaciji za odreenu strunu oblast te daje
akademsku titulu „Bachelor”. Master studiji se
ve prema strunoj oblasti završavaju titulom
„Master”, ili „diplomirani inenjer / inenjerka”
(„Diplomingenieur / in”).
58
• Studiji za sticanje doktorata i PhD-studiji (dr. phil., Doctor of Philosophy): nadovezuju
se na diplomske odnosno master studije na
univerzitetima i visokim strunim školama,
a slue prije svega daljnjem razvijanju
osposobljenosti za samostalni nauni rad.
Završetak (nakon tri, odnosno etiri godine) daje
pravo na sticanje relevantnog doktorata ili PhD.
zanimanju (najmanje jedan semestar prakse je dio
studija).
• Bachelor studije: obino traju šest
semestara (tri godine, 180 ECTS) i zakljuuju
se sa akademskim stepenom „Bachelor”
(„prvostupnik”). U nekoliko predmeta, pre svega
u oblasti socijalnog rada i zdravstva, završetkom
studija stie se i pravo obavljanja odgovarajueg
zanimanja (npr. socijalna radnica / socijalni
radnik, psihoterapeut / psihoterapeutkinja).
studijima i slue prvenstveno naunom
dopunjavanju tih studija i u pravilu traju tri ili
etiri semestra (1 ½ do dve godine) i završavaju
akademskim stepenom
„Master”.
• Doktorski studiji i PhD studiji (doktor filozofije): temelje se na diplomskim ili
magistarskim studijima i slue uglavnom daljnjem
razvoju kvalifikacija za samostalni nauni rad.
Završetak (nakon tri, odnosno etiri godine) daje
pravo na sticanje relevantnog doktorata ili PhD.
61
u sektorima dizajn / umjetnost, inenjering,
društvene, ekonomske, vojne / sigurnosne, prirodne
i zdravstvene znanosti. Mogu pristup veleuilišnom
studijskom programu takoe je dostupan osobama
s strukovnom kvalifikacijom relevantnom za njihov
studij, takoe bez maturskog rada (uglavnom e
ipak da budu potrebna dodatna ispitivanja).
Ve je oblikovao itavu generaciju. Erasmus+ ve
više od 30 godina omoguuje ljudima iz cele Evrope
i šire da uivaju u ivotu iskustva i stiu vredne
kompetencije.
obrazovanja prema naelu cjeloivotnog uenja:
Opšte obrazovanje, struno osposobljavanje, visoko obrazovanje i obrazovanje odraslih.
Fokus je uvijek na ideji evropske i internacionalne
razmjene i meusobnog upoznavanja preko granica.
Erasmus+ nudi mogunost uenja, poduavanja,
obavljanja prakse ili rada preko granice u drugoj
evropskoj zemlji. Program omoguuje mobilnost uenika, studenata, pripravnika, nastavnika
stalnog obrazovanja, pedagoga i opeg školskog
i visokoškolskog osoblja. On promie umreavanje
izmeu škola, strukovnih i visokoškolskih institucija
kao i visokih institucija za doobrazovanje odraslih,
organizaciju mladih i poduzea.
i iskustava kroz pedagoške metode i poboljšava
profesionalne i jezine kompetencije pripravnika.
Osim toga e da se stvori svest o zajednikoj
Europi i dublje razumevanje društvene, jezine
i kulturne raznovrsnosti. Osim drava lanica EU-a, u Erasmus+ uestvuju
i Island, Lihtenštajn, Norveška, Sjeverna Makedonija,
Srbija i Turska, ali i druge zemlje mogu da uestvuju
64
npr., mogue postati mobilan širom sveta.
U budunosti e se program Erasmus+ još
više proširiti. Izmeu ostalog, proširit e se
mogunosti za uenike i uenice da postanu mobilni
i da se širom sveta otvori razmena strukovnog
osposobljavanja izvan Evrope.
u OeAD-GmbH. Nacionalna agencija savetuje i brine
o svim zainteresiranim licima i institucijama.
66
u obrazovanju kroz razne kratkorone i dugorone
programe mobilnosti za studente i pripravnike.
Cilj svake mobilnosti je globalno uenje,
profesionalizacija ophoenja uz raznolikost i višejezinost i retroaktivno pridonijeti
internacionalizaciji austrijskog obrazovnog krajolika.
Program pomoi u stranim jezicima To nudi austrijskim studentima svih predmeta
Program pomoi u stranim jezicima na temelju
bilateralnih sporazuma s jedanaest razliitih zemalja
priliku za podršku nastavi njemakog jezika na
lokalnoj razini, stjecanje iskustva u poduavanju
u inozemstvu i razvijanje vlastitih vještina stranih
jezika.
i imaju veliki potencijal za ekspanziju kompetencija
austrijskih nastavnika.
boravka u inozemstvu od nekoliko godina.
Austrijske škole u inostranstvu (ÖAS) Nastavnici u austrijskim školama mogu pohaati
2-8 godina austrijske škole u inostranstvu (ÖAS) u Budimpešti, Pragu, Istanbulu, Gvatemala Sitiju,
67
u Lihtenštajnu, koja sama odabire nastavnike.
Austrijske škole u inostranstvu orjentiraju se prema
austrijskom nastavnom planu koji vai za dotinu
vrstu škole, ali uvaavaju takoe i kurikularne
uslove za odreene zemlje. Te škole posjeuju
prvenstveno uenici i uenice zemlje domaina, tj.
austrijski nastavnici predavaju svoje predmete na
nemakom jeziku uenike i uenice iji maternji jezik
nije nemaki. Ta okolnost zahtijeva fleksibilnost
i spremnost da se primene nove metode
poduavanja.
austrijske škole u inostranstvu. Nastavnici VS-a i
MS-a-a imaju priliku predavati u austro-ugarskoj
europskoj školi u Budimpešti, u Instituto Austriaco
Guatemalteco u Guatemala Cityju i u Colegio
Austriaco Mexicano u Querétaru. Detaljan popis
svih ÖAS-a moete pronai ovdje:
www.weltweitunterrichten.at/site/auslandsschulen/
standorte
prua uiteljima na dunosti mogunost sticanja
iskustva u nastavi u inostranstvu na 1 – 2 tjedna
tokom školske godine. Bilo da se radi o praksi
u Francuskoj ili Španiji ili o boravku u školskoj mrei
u Austriji, svi programi daju uvid u odgovarajuu
školu domaina, ali i u druge obrazovne institucije
i kulture na licu mesta.
internacionalne saradnje na podruju nemakog kao
stranog jezika (DaF) kao i austrijske kulture kroz
daljnje obrazovanje i umreavanje na nemakom kao
stranom jeziku (DaF). Ciljna skupina su germanisti i
njemaki nastavnici u Austriji i svijetu.
raznolikosti obrazovnih organizacija s razliitim
ciljevima i obrazovnim ponudama. Obrazovni spektar kree od opštih obrazovnih programa,
osnovnog obrazovanja i naknadnih završetaka
obrazovanja u drugom putu obrazovanja, teajeva
strukovnog osposobljavanja na teajevima
visokog obrazovanja i univerzitetnog obrazovanja.
Škole za zaposlene i tercijarno doobrazovanje Osobe koje su se ve zaposlile ili su završile
strunu izobrazbu imaju mogunost da uz
poslovnu delatnost završe odgovarajue
opeobrazovne i strune srednje i više škole za
zaposlene, dopunski kursevi, koledi i akademije.
Osim toga postoje ponude za doobrazovanje na
univerzitetima i visokim strunim školama – na
potonjima postoje takoe i dodatni studijski
programi za zaposlene.
veleuilišta, zavodi za struno osposobljavanje,
instituti za poslovni razvoj i niz neprofitnih
regionalnih obrazovnih ustanova za odrasle
financirane od strane saveznog ministarstva
obrazovanja, znanosti i istraivanja nude i
opeobrazovane i strukovne mjere za obrazovanje i doobrazovanje. Vaan zadatak obrazovanja
odraslih je razvoj i provedba ponude prilagoene
71
profesionalno usmjeravanje i savjetovanje, kako
bi omoguili pristup cjeloivotnom uenju kroz
obrazovne informacije / savjetovanje, posredovanje
osnovnog obrazovanja / vještina, nadoknaivanje
pripremne teajeve za potvrdu o obveznom završetku škole, vanjski ispit (zrelosti) i prijemni ispit na univerzitetu kod organizacija za
obrazovanje odraslih.
tri od etiri parcijalna ispita kao dio priznatih
teajeva obuke u pripremi za profesionalni ispit
zrelosti.
u ponudi su ponude za odgovarajuu dob. Ispiti
se polau u najviše šest podruja kompetencije
(etiri obvezna predmeta i dva od etiri izborna
predmeta); moe se poloiti najviše 5 ispita.
Prethodni oblik ispita za eksterniste za dobivanje
stepena Nove srednje škole zadrava se.
[email protected]
Putevi obrazovanja nakon mature: www.schulpsychologie.at/key2success
Obrazovni savjetnici i za školarce: Obrazovani uitelji i uiteljice u svakoj školi od 5.
školskog stepena:
na obrazovanje i zvanje”:
portal.ibobb.at
Centri za informacije o zvanju: usmjereno od burze rada odn. gospodarske komore,
u svim saveznim dravama
Obrazovno savjetovanje za odrasle: informacije i adrese savjetodavnih mjesta na www.
erwachsenenbildung.at ili www.bib-atlas.at
Bosnisch / Kroatisch / Serbisch
Obrazovni puteviu Austriji 2020/21
Obrazovanje do 18

Documents

Obrazovni putevi u Austriji 2020/21 - BMBWF