Obveze smanjenja emisija stakleničkih plinova u Republici Hrvatskoj

Projekcije emisija – Zelena knjiga

Zagreb, 19. studeni 2018. godine

Sadržaj

1. Ciljevi smanjenja emisije stakleničkih plinova za 2020., 2030. i 2050. godinu

2. Dosadašnji trend emisija stakleničkih plinova u Hrvatskoj

3. Projekcije emisija prema podlogama za Energetsku strategiju

2

EU cilj smanjenja emisija za 2020. godinu

3

▪ COP18 (Doha, 2012.):

− Hrvatska je pristala biti obuhvaćena amandmanom na Prilog B Protokola

iz Kyota - obveza smanjenja emisije stakleničkih plinova u drugom

obvezujućem razdoblju (2013.-2020.).

− Hrvatska dijeli zajedničku obvezu smanjenja emisija stakleničkih plinova s

ostalim članicama EU i Islandom od najmanje 20% u odnosu na razinu

emisija u 1990.

Kyotski protokol - 2. obvezujuće

razdoblje

Cilj smanjenja emisija-20% u razdoblju 2013.-2020. u odnosu

na 1990.

Staklenički plinovi CO2, CH4, N2O, HFC-i, PFC-i, SF6, NF3

Obuhvaćeni sektori Svi sektori, uključujući LULUCF

Korištenje međunarodnih jedinica smanjenja emisije (JI, CDM)Moguće korištenje, uz primjenu KP

pravila

Ciljevi smanjenja emisija za EU i Hrvatsku, 2020.

4

Ciljevi za EU i Hrvatsku, 2030.

5

▪ EU ciljevi smanjenja emisija do 2030. godine (COP21, 2015.,

Pariški sporazum):

− najmanje 40% smanjenja emisije u odnosu na 1990. godinu

(obvezujući cilj)

− ETS sektor: -43% u usporedbi s 2005. - smanjenje 2,2%

godišnje (2021.-2030.), umjesto 1,74% (2013.-2020.)

− Ne ETS sektori: -30% u usporedbi s 2005. - zemlje članice:

od -40% do 0% (Hrvatska: -7%)

▪ Energetski EU ciljevi za 2030. godinu:

− Europski parlament usvojio Uredbu o upravljanju energetskom unijom,

Direktivu o energetskoj učinkovitosti i Direktivu o promicanju obnovljivih

izvora energije.

− 32% obnovljivih izvora energije u ukupnoj finalnoj potrošnji energije

(obvezujući cilj)

− 32,5% povećanje energetske učinkovitosti (indikativan cilj)

Ciljevi za EU, 2030.

6

Ciljevi za EU i Hrvatsku, 2050.

7

▪ EU indikativni cilj do 2050. godine:

− 80-95% smanjenja emisije stakleničkih plinova u odnosu na 1990. - prema

Planu puta za prijelaz na konkurentno niskougljično gospodarstvo do 2050.

godine

▪ Europska komisija planira do 1.4.2019. donijeti prijedlog dugoročne

strategije EU za smanjenje emisija stakleničkih plinova u skladu s

Pariškim sporazumom, uzimajući u obzir nacrte NECP-a država članica.

− barem jedan scenarij o postizanju nultih neto emisija stakleničkih plinova u

EU do 2050., a nakon toga negativnih emisija

Ciljevi smanjenja emisija – Hrvatska i EU

8

U odnosu na godinu Opseg EU / RHOstvareno

2015. god2020. 2030. 2050.

1990. Ukupno EU -22,1% -20% -40% -80 do -95%

EU

RH -21,1%

EU -10% -30% -70 do -72%

RH -18,2% 11% -7% ? 

2005.

ETS -21% -43% -85%

Izvan ETS-a

• Emisija antropogenih stakleničkih

plinova u Hrvatskoj je u 2016.

godini iznosila 24,3 milijuna tona

CO2e.

• Udio pojedinih sektora (2016.):

70,3% - emisija iz energetskih

izvora i fugitivna emisija iz

fosilnih goriva, 12,1% -

poljoprivreda, 10,1% ind. procesi i

uporaba proizvoda te 7,6% - otpad

• Najznačajniji antropogeni

staklenički plin je CO2 (75,0% u

ukupnoj emisiji stakleničkih plinova

u Hrvatskoj, u 2016.).

Izvor: EKONERG

Emisije stakleničkih plinova u Hrvatskoj

Emisije CO2 iz energetskih izvora u Hrvatskoj

Projekcija emisija CO2eSmanjenje emisije po sektorima – S1

11

Projekcija emisija CO2eSmanjenje emisije po sektorima – S2

12

Projekcija emisija CO2e – Zelena knjigaETS i ne-ETS sektori

13

Projekcija emisija CO2eS1 vs. S2

14

Projekcija emisija CO2eSmanjenje emisije po sektorima

15

Emisije u odnosu na 1990. godinu (%) 2016. 2030. 2050.

S1 S2 S1 S2

Postrojenja za proizvodnju i transf. energije -30,7 -58,1 -56,2 -77,0 -76,6

Industrija i građevinarstvo -59,9 -61,8 -59,9 -79,8 -72,7

Cestovni i vancestovni promet +59,1 +40,8 +43,2 -55,1 -27,6

Neindustrijska ložišta -22,3 -41,1 -36,5 -76,1 -59,9

Fugitivna emisija iz fosilnih goriva -55,7 -58,5 -58,1 -91,4 -89,7

Ukupno -21,8 -38,2 -35,8 -74,4 -64,3

Hvala na pozornosti!www.eihp.hr

Prikazani rezultati su za internu uporabu i nije dozvoljeno njihovo korištenje, objavljivanje ili navođenje

1

Postojeće i planirane mjere

Sektor energetike

19.11.2018.

Energetski institute Hrvoje Požar

Izrada stručnih podloga za Nacrt Integriranog

energetskog i klimatskog plana za razdoblje od 2021 do 2030.

Dimenzije energetske unije

■ Integrirani energetski i klimatski plan odnosi se na svih pet dimenzija

energetske unije:

□ Dekarbonizacija (emisije, uklanjanje, prilagodba, OIE)

□ Energetska učinkovitost

□ Energetska sigurnost

□ Unutarnje energetsko tržište

□ Istraživanje, razvoj, inovacije

■ Plan 2021. – 2030.: naglasak na CO2, OIE i en.u.

2

Radionica za sektor energetike

■ Obradit će sljedeće dimenzije i ključna područja

□ Dekarbonizacija

□ Energetska sigurnost

□ Unutarnje energetsko tržište

□ Energetska poduzeća

□ Toplinarstvo

□ Obnovljivi izvori energije

■ Horizontalno – potreba za istraživanjem, razvojem i inovacijama!

3

Dokumenti koji sadrže mjere (1/2)

■ Nacionalno izvješće prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o

promjeni klime

□ Navodi mjere smanjenja za sve stakleničke plinove i sektore emisija, do

2035. godine

□ Razlikuje planirane, usvojene i implementirane mjere

□ Zadani nositelji, za dio mjera izračunat učinak (uštede u kt CO2e) u

razdoblju 2020. – 2035. po petogodištima, za dio mjera samo u 2030.

godini, za dio mjera nije izračunat učinak

□ Ne sadrži očekivano financiranje

■ Nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti RH za razdoblje od 2017.

do 2019. godine

□ Sadrži mjere čija se provedba očekuje do 2020. godine

□ Zadaje nositelje, očekivane uštede energije u TJ i očekivano financiranje

■ Nacionalni akcijski plan za obnovljive izvore energije do 2020. godine

□ Sadrži mjere poticanja OIE za proizvodnju električne energije, grijanje i

hlađenje, biogoriva i biokapljevine te međusektorske mjere, s nositeljima

i razdobljem provedbe

□ Bez predviđenih troškova4

Dokumenti koji sadrže mjere (2/2)

■ Program korištenja potencijala za učinkovitost u grijanju i hlađenju za

razdoblje 2016. – 2030.

□ Sadrži nositelje i planirana ulaganja u energetske objekte, opremu za

proizvodnju toplinske energije i distribucijsku mrežu nakon 2018., izvore

financiranja i analizu uskađenosti prostornih planova i planova razvoja

toplinarstva

□ Daje potencijal uštede primarne energije do 2030. godine

■ Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017. - 2022.

godine

□ M 1.4.6 Planiranje energetske oporabe, 1.000.000 kn do 2020.

■ Program ruralnog razvoja 2014. – 2020.

□ Mjere za poticanje OIE i en.u. poljoprivredi, drvnoj i prehrambenoj

industriji)

■ Operativni program Konkurentnost i kohezija

■ Plan korištenja financijskih sredstava dobivenih od prodaje emisijskih

jedinica putem dražbi u Republici Hrvatskoj do 2020. godine

5

Dekarbonizacija

■ Iz izvješća prema tajništvu Konvencije (sve u primjeni)

□ MCC-1: Povjerenstvo za međusektorsku koordinaciju za politiku i

mjera za ublaživanje i prilagodbu klimatskim promjenama

□ MCC-3: Promicanje korištenja inovativnih informacijskih i

komunikacijskih tehnologija (ICT) radi smanjenja emisija

stakleničkih plinova

□ MCC-4: Europski sustav trgovanja emisijskim jedinicama

□ MCC-5: Korištenje sredstava dobivenih od prodaje emisijskih

jedinica putem dražbi u okviru EU ETS-a za mjere za smanjenje

emisija stakleničkih plinova

□ MEN-22: Porez na emisiju CO2 za stacionarne izvore koji nisu u

EU ETS-u

■ Iz NAPEnU

□ P.5 „Zelena“ javna nabava

6

Energetska sigurnost

■ Desetogodišnji plan razvoja prijenosne mreže za razdoblje od 2018.-

2027. godine

■ Desetogodišnji (2018.-2027.) plan razvoja distribucijske mreže HEP

ODS-a

■ Izgradnja LNG terminala na otoku Krku

■ Uklapanje u Jonsko-jadranski plinovod

■ Izgradnja podzemnog skladišta plina Grubišno Polje

■ Dogradnja postojećeg skladišta plina Okoli

■ Desetogodišnji plan razvoja plinskog transportnog sustava Republike

Hrvatske 2018. – 2027.

■ Obvezne zalihe nafte i naftnih derivata

7

Unutarnje energetsko tržište

■ Regulatorna mjera: daljnji razvoj tržišta električne energije

□ Razvoj tržišta uravnoteženja

□ Pristup tržištu manjih proizvođača/kupaca

□ Organiziranje aukcija za OIE

□ Financijski poticaji proizvođačima do 30 kW

■ Daljnje povezivanje s europskim tržištem i tržištima u regiji

(CROPEX aktivnosti, inicijative u okviru Energetske zajednice)

8

Energetska poduzeća

■ UNFCCC-MEN-23: Revitalizacija i energetska učinkovitost u postojećim

termoelektranama i hidroelektranama1

□ 4. NAPENU E.1 Poboljšanje učinkovitosti smanjenjem vlastite potrošnje

u hidroelektranama (HE), termoelektranama (TE) i termoelektranama-

toplanama (TE-TO) unutar HEP grupe

□ 4. NAPENU E.2 Poboljšanje učinkovitosti revitalizacijom postojećih

hidroelektrana u sklopu HEP grupe

□ 4. NAPENU E.3 Program „Smanjenje specifične potrošnje topline turbine

210 MW TE PLOMIN“

□ 4. NAPENU E.4 Ugradnja novih mjerenja temperature i gubitaka

energije (EL-TO)

□ 4. NAPENU B.6 Energetska obnova zgrada i zamjena rasvjete u sklopu

HEP grupe

1 Dimenzija: Energetska učinkovitost9

Energetska poduzeća

■ UNFCCC-MEN-25: Vođenje elektroenergetskog sustava i razvoj prijenosne i

distribucijske mreže2

□ 4. NAPENU E.8 Mjere vezane za vođenje pogona elektroenergetskog sustava te

kratkoročni i dugoročni razvoj prijenosne mreže 2

□ 4. NAPENU E.9 Smanjenje gubitaka u distribucijskoj elektroenergetskoj mreži 2

□ OPKK, IP 4d Razvoj i provedba pametnih sustava distribucije koji djeluju pri

niskim i srednjim razinama napona; SC 4d1 Pilot projekt uvođenja naprednih

mreža 3

■ Je li potrebna UNFCCC mjera? 2

□ 4. NAPENU E.5. Poboljšanje energetske učinkovitosti u istraživanju i

proizvodnji nafte

□ 4. NAPENU E.6 Poboljšanje energetske učinkovitosti u preradi nafte

□ 4. NAPENU E.10 Energetska učinkovitost u transportu nafte

naftovodima

1 Dimenzija: Sigurnost opskrbe2 Dimenzija: Energetska učinkovitost2 Dimenzija: Unutrašnje energetsko tržište

10

Toplinarstvo

■ UNFCCC-MEN-24: Rekonstrukcija i obnova vrelovoda i parovoda

■ 4. NAPENU: HC.1 Detaljno mapiranje energetskog sustava

■ 4. NAPENU E.7 Zamjene i rekonstrukcije vrelovodne i parovodne

mreže

■ OPKK, IP 4c; SC 4c3 Povećanje učinkovitosti sustava toplinarstva

■ OIE grijanje i hlađenje 1. Poticanje proizvodnje toplinske/rashladne

energije iz OIE

■ OIE grijanje i hlađenje 2. Poticanje primjene kogeneracije

11

Toplinarstvo

■ Program korištenja potencijala za učinkovitost u grijanju i hlađenju za

razdoblje 2016. – 2030.; sadrži planirana ulaganja nakon 2018.;

izvori: vlastita sredstva, EBRD, WB, FZOEU, EU fondovi

■ Mjere:

□ Izgradnja učinkovitih kogeneracija tamo gdje one ne postoje, te

supstitucija područnih kotlovnica CTS-om i izgradnjom

adekvatnih visokoučinkovitih kogeneracija;

□ Izbor goriva, posebno vodeći računa o smanjenju emisija CO2;

□ Zamjena dotrajale toplinske mreže i povezivanje područnih

kotlovnica u mrežu CTS-a;

□ Prioritetni program energetske obnove zgrada u područjima koje

pokriva CTS.

12

Obnovljivi izvori energije – postojeće mjere

■ UNFCCC-MEN-18: Feed-in tarife i sustav premija za potporu korištenja

obnovljivih izvora energije u proizvodnji električne energije i za

visokoučinkovitu kogeneraciju

□ OIE električna energija: 1. Poticanje primjene obnovljivih izvora u

proizvodnji električne energije i korištenja obnovljivih izvora energije u

proizvodnji električne energije i za visokoučinkovitu kogeneraciju

■ UNFCCC-MEN-20: Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije i

energetske učinkovitosti putem HBOR-a

■ UNFCCC-MEN-21: Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije i

energetske učinkovitosti sredstvima FZOEU

□ OIE međusektorski 1. Poticanje korištenja OIE i energetske učinkovitosti

putem Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR)

□ OIE međusektorski 2. Poticanje korištenja OIE i energetske učinkovitosti

sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU)

□ OIE grijanje i hlađenje 3. Poticanje korištenja OIE kod fizičkih osoba

■ MWM-5: Korištenje bioplina za proizvodnju električne energije i topline

13

Obnovljivi izvori energije – postojeće mjere

■ OIE grijanje i hlađenje 4. Korištenje goriva iz otpada u industriji

cementa

■ OIE međusektorski 4. Djelovanje na lokalnoj razini

■ NAPENU B.4 Povećanje energetske učinkovitosti i korištenja OIE u

privatnom uslužnom sektoru (turizam i trgovina)

■ Plan gospodarenja otpadom 17-22, M1.4.6: Planiranje energetske

oporabe otpada: analiza i ocjena potrebe za energetskom oporabom

otpada u sljedećem planskom razdoblju

■ PRR, prioritet 5 „Promicanje učinkovitosti resursa i pomaka prema

klimatski elastičnom gospodarstvu s niskom razinom ugljika u

poljoprivrednom, prehrambenom i šumarskom sektoru“

14

Obnovljivi izvori energije – postojeće mjere

■ Emisijske jedinice – OIE: poticanje čiste električne i toplinske energije gdje

postoji vlastita potrošnja, a ne uključuje poticanje proizvodnje električne

energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije na

mreži kao podrška sustavu poticanja povlaštene proizvodnje sukladno

Zakonu o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji

(Narodne novine, broj 100/15) za koji je nadležan i provodi Hrvatski operator

tržišta energije

■ Emisijske jedinice – OIE: poticanje primjene mrežnih i autonomnih

fotonaponskih sustava manje priključne snage, sunčevih toplinskih

kolektora, kotlova na krutu biomasu i poticanje primjene dizalica topline

■ OPKK – IP 4b: Promicanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih

izvora energije u poduzećima; SC 4b1 Povećanje energetske učinkovitosti i

korištenja OIE u proizvodnim industrijama; SC 4b2 Povećanje energetske

učinkovitosti i korištenja OIE u privatnom uslužnom sektoru (turizam i

trgovina)

15

Korištenje obnovljivih izvora energije

■ Pitanja za raspravu

□ Koji su najvažnije prepreke korištenju:

• Energije sunca

• Energije vjetra

• Biomase/bioplina

• Hidroenergije

• Geotermalne energije

i na mjestu potrošnje i na mreži?

□ Kako ih savladati?

□ Koje su potrebe za istraživanjem i razvojem?

□ U kojim segmentima je moguća bitna uloga domaćeg

gospodarstva?

■ Ideje uobličiti u mjere

16

Hvala na pozornosti!

www.eihp.hr

Prikazani rezultati su za internu uporabu i nije dozvoljeno njihovo korištenje, objavljivanje ili navođenje