Odgoj-definiranje

8/18/2019 Odgoj-definiranje

1/16

Odgoj-definiranje

dr.sc. Alma Malkić Aličković


2/16

Brezinkina definicija odgoja

„Odgoj čine socijalne radnje kojima ljudi pokušavaju u bilo kojem pogledu rajno poboljšai sklop psi!ički!

dispozicija drugi! ljudi ili pak odr"ai vrijednekomponenee i! dispozicija.

ili najkraće

„odgojem se označavaju radnje kojima ljudi pokušavaju

unaprijedii osobnos drugi! ljudi bilo kojem pogledu#


3/16

$ojam odgoj dakle% ima barem & odredbeni! karakerisika:

1. Odgoj se sastoji od djelatnosti kojih je cilj određeno ponašanje, a smisao

čovjek-svjesni subjekt.

2. ocijalno !nači da se te djelatnosti tiču drugih "samoodgoj bi bio

učenje#

$. %sihičke dispo!icije & nisu prola!no do'ivljavanje i ponašanje, ve(

relativno trajne spremnosti !a do'ivljavanje i ponašanje "!nanja,

dr'anja, interesi,,,#

). %oboljšavanje ili odr'avanje "ili tvorenje novih ili uklanajnje štetnih#

!nači da se !adanom stanju odgojnog djelovanja pripisuje vrijednost.

*. %okušavati, !nači da odgojne radnje mogu ne samo uspjeti, ve( i

suprotno. učinak učenja mo'e ostvariti samo onaj ko uči+ odgojne

djelatnosti mogu tome samo doprinijeti.


4/16

'emeljna obilje"ja odgoja

Namjerna djelatnost – namjera ili inencija je prvo iemeljno obilje"je odgoja.

Odgoj je društvena kategorija- kao šo je razviak ljudskezajednice ovisan o odgoju% iso je ako odgojni procesuvjeovan drušvenim razvojem. (ema odgoja izvan ljudskogdrušva.

Odgoj je povijesna kategorija- odgoj posoji od kada iljudsko drušvo% mijenjao se i razvijao zajedno sa drušvom.


5/16

Odgoj je i društveno-generacijska pojava- sponame)u generacijama.

Odgoj je društveno uvjetovan-zbog specifični! prilika

i u isom povijesnom razdoblju posoje znane razlike uodgojnim koncpcijama različii! zemalja.


6/16

'ri su emeljna zadaka odgoja*

materijalni- usvajanje znanja% vješina i navika

unkcionalni- razvijanje psi!o-fizički! sposobnosi

odgojni- izgra)ivanje poziivni! ljudski! osobina

Oni posebno dolaze do izra"aja u nasavnom

procesu.

Bino je u svakom odgojnom procesu uva"avai iskladno osvarii ove zadake.


7/16

intencionalani i funkcionalniodgoj?


8/16

+ve šo odsupa od univerzalni! ljudski!vrijednosi ne mo"e se smarai odgojem.

,univerzalen vrijednosi* sina% $ravda% obroa%/jepoa% 0esios1.

2unkcionalni odgoj- svi oni fakori koji bez

odre)ene namjere vrše uicaj na oblikovanječovjeka ,drušvena sredina sa svim svojim dobrim%ali i lošim manifesacijama1.

3a"no je njenogovo pedagoško proučavanje radi preveniranja njegovog negaivnog uicaja.


9/16

$odjela odgoja

$45MA B'(M O4565(7MA 0O3758A

tjelesni odgoj- čovjek je biološko biće i nema zdravog du!a ni svaralačkedjelanosi bez zdravog ijela% pa je prijeko porebno jačai organizam ijelesnu konsrukciju.

intelektualni odgo j- čovjek je i inelekualno biće. akivnošću razuma

čovjek se okom povijesi izdvojio iznad drugi! bića% izgradio znansvenisisem% e posavio nove zadake koje u budućnosi reba osvarii% pa sogavalja njegovai i razvijai inelekualni djelokrug čovjeka.

moralni odgoj- čovjek je i drušveno biće. 9ivio je i "ivi u ljudskojzajednici% šo podrazumijeva i pri!vaanej pravila i normi zajedničkog "ivoa.0ovjek je izgradio sički siem vrijednosi i posao !omo moralis. 'o jenjegovo reće obilje"je% šo uvjeuje porebu moralnog razvika iusavršavanja.


10/16

estetski odgoj- čovjek je biće sa izraziim smislom za sklad% !armoniju iljepou. Oduvijek je e"io ome. :krašavao je svoej nasambe% oru)a i svojeijelo. : razdoblju civilizacije razvio je umjenos% izgradio krierijevrednovanja lijepog i zasnovao eseiku. +oga je radi razvijanja seeske

sklonosi nu"an eseski odgoj.

radni odgoj- čovjek je djelano biće. : e"nji da !umanizira svije i podredi ga svojim porebama on ima akivan odnos prema svemu šo gaokru"uje. On je savraelj maerijalni! i du!ovni! dobara% biće prakse% pa

mu je porebna kulura rada% a ona se osvaruje radnim odgojem.

akle & je ključni! obilje"ja čovjeka kao ljudskog bićavi njima odgovara pe fundamenalni! odgojni! područja.

+alno reba imai na umu jedinsvo i me)usobnu povezanos svi!navedeni! područja.


11/16

2unkcije ljudske prirode

0ovjekove funkcije mogu se razvrsai u ri grupe*

fizičke funkcije ,is!rana i varenje% ras i razvoj1

psi!ičke funkcije ,opa"aj i osjećaj% percepcija% mašanje% mišljenje....1

du!ovne funkcije ,različiidu!ovni aki* religioznio% eorijski% eseski%ekonomski% poliički% socijalni% moralni id1

Me)u ovim funkcijama posoji me)uzavisnos. 7edinsvenos

funkcionisanja jedne akve organske "ive cjeline i njena osobnos čineono šo nazivamo ljudskom ličnošću.


12/16


13/16

PODJ!" OD#OJ" P$%" DO&' OD#"J"N'("

Odgoj se odnosi na izgra)ivanje čovjeka šo raje odro)enja do smri.

: om procesu posoji nekoliko znakovii! faza ili

supnjeva čovjekova razvoja.

ijeleći odgoj prema krieriju dobi odgajanikadobivamo čeiri relaivno samosalna odgojan područja*

predškolski odgoj, školski odgoj, visokoškolski odgoj i

odgoj odraslih.


14/16

PODJ!" OD#OJ" P$%" )P*'+',NO)T'%" OD#OJNDJ!"TNO)T'

Ovaj krierij odnosi se na mjeso odgojne djelanosi%sredinu u kojoj se odgoj osvaruje% uvjee i specifičnezadake odgoja.

: om smislu mo"emo govorii o* odgojnoj djelatnosti u porodici, odgojni rad u dječijim, studentskim, đačkim i drugim

odgojnim domovima,

odgoj u specijalnim školama i !avodima, odgojna nastojanja u proi!vodnim uvjetima i !a te uvjete,

vjerski odgoj

odgoj u uvjetima provođenja slobodnog vremena.


15/16

PODJ!" OD#OJ" ) O&'$O% N" .$'J%

Odgoj ima svoju vremensku dimenziju% pa prema vremenskom

krieriju razlikujemo*

odgoj u prošlosti,

savremeni odgoj i odgoj u budu(nosti.

pedagoške discipline šema .


16/16

$edagoško razumijevanje ljudske prirode

Documents

Odgoj-definiranje