ODLUKA O PRIHVATLJIVOSTI I MERITUMU (uru~ena 6. … STRBAC et al. Admissibi…Vojislav [TRBAC, Tomislav [TRBAC, Jela [TRBAC i Mara VEGO ... Bosanska Krupa u Federaciji Bosne i Hercegovine,

HUMAN RIGHTS CHAMBER DOM ZA LJUDSKA PRAVA FOR BOSNIA AND HERZEGOVINA ZA BOSNU I HERCEGOVINU

!

!!!

!!

!

!!!!

!

ODLUKA O PRIHVATLJIVOSTI I MERITUMU (uru~ena 6. septembra 2002. godine)

Predmet br. CH/00/6134

Vojislav [TRBAC, Tomislav [TRBAC, Jela [TRBAC i Mara VEGO

protiv

FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

Dom za ljudska prava za Bosnu i Hercegovinu, na zasjedanju Vije}a II od 2. septembra 2002. godine sa sljede}im prisutnim ~lanovima:

Gosp. Giovanni GRASSO, Predsjednik Gosp. Viktor MASENKO-MAVI, Potpredsjednik Gosp. Jakob MÖLLER Gosp. Mehmed DEKOVI] Gosp. Manfred NOWAK Gosp. Vitomir POPOVI] Gosp. Mato TADI] Gosp. Ulrich GARMS, Arhivar G|a Olga KAPI], Zamjenik arhivara

Razmotriv{i gore navedenu prijavu podnesenu u skladu sa ~lanom VIII(1) Sporazuma o

ljudskim pravima ("Sporazum") sadrànom u Aneksu 6 Op{teg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini; Usvaja sljede}u odluku u skladu sa ~lanovima VIII(2) i XI Sporazuma i pravilima 52, 57 i 58 Pravila procedure Doma:

CH/00/6134

2

I UVOD 1. Prijava se odnosi na prava podnosilaca prijave, bra}e i sestara, pripadnika srpske nacionalnosti, da koriste odre|enu nekretninu u dru{tvenom vlasni{tvu koja se nalazi u Op}ini Bosanska Krupa u Federaciji Bosne i Hercegovine, a na kojoj su se nalazili vo}njaci i nekoliko stambenih jedinica. Prije nacionalizacije, predmetna nekretnina je bila u vlasni{tvu oca podnosilaca prijave, da bi 1990. godine podnosioci prijave naslijedili vlasni~ka prava na tu imovinu, preostala nakon nacionalizacije. Usljed oruànog sukoba, podnosioci prijave koji su stanovali u blizini, bili su prinu|eni da se odsele sa svoje nekretnine i da se presele u Republiku Srpsku. Dana 25. avgusta 1997. godine, Op}insko vije}e Op}ine Bosanska Krupa (u daljem tekstu Op}insko vije}e) donijelo je dva rje{enja. Prvim rje{enjem je dio nekretnine preuzet iz posjeda podnosilaca prijave, a drugim je ta preuzeta nekretnina dodijeljena petorici paraplegi~ara, ratnih veterana bo{nja~ke nacionalnosti, za izgradnju stambenih zgrada. Interese podnosilaca prijave je, u ovom upravnom postupku, zastupao �zastupnik ranijih posjednika�, imenovan od strane Op}ine Bosanska Krupa. Podnosioci prijave nisu ni{ta znali o ovom postupku do aprila 2000. godine. Neposredno nakon toga, podnosioci prijave su Op}inskom vije}u podnijeli prijedlog za ponavljanje postupka. Oni do danas nisu dobili nikakav odgovor na ovaj prijedlog. U me|uvremenu je Op}ina Bosanska Krupa pokrenula postupak pred Op}inskim sudom u Bosanskoj Krupi da se odlu~i o pitanju naknade za nekretninu preuzetu iz posjeda podnosilaca prijave. Op}inski sud u Bosanskoj Krupi je 13. maja 2002. godine donio rje{enje (koje je postalo pravosna`no 2. jula 2002. godine) kojim se podnosiocima prijave dosu|uje naknada za nekretninu preuzetu iz posjeda, ali podnosioci prijave tvrde da je ovaj iznos naknade nedovoljan. 2. Dana 26. maja 1999. godine, visoki predstavnik je donio Odluku kojom su oduzeta ovla{tenja doma}im organima vlasti da raspolaù sa zemlji{tem u dru{tvenom vlasni{tvu, ukoliko je to zemlji{te 6. aprila 1992. godine bilo kori{teno u kulturne ili vjerske svrhe, ili ako je bilo kori{teno od strane fizi~kih lica u svrhu stanovanja, poslovnih aktivnosti, poljoprivrede i {umarstva. Ta Odluka je kasnije ukinuta i zamijenjena Odlukom Visokog predstavnika od 27. aprila 2000. godine, kojom je predvi|eno da doma}i organi vlasti ne mogu, izme|u ostalog, raspolagati, dodjeljivati, vr{iti prenos, prodavati niti davati na kori{tenje ili pod zakup �imovinu u dràvnom vlasni{tvu, uklju~uju}i raniju imovinu u dru{tvenom vlasni{tvu.� Objema ovim Odlukama je progla{eno da svaka odluka donesena nakon 6. aprila 1992. godine, a koja onemogu}ava ostvarivanje prava izbjeglica i raseljenih osoba je �ni{tavna, izuzev u slu~aju kada je tre}a strana preduzela izvo|enje zakonitih gra|evinskih radova.� Dom je 10. oktobra 2000. godine izdao naredbu za privremene mjere kojom je za{ti}ena predmetna nekretnina preuzeta iz posjeda. Bez obzira na to, kr{e}i tu naredbu, tre}a lica, kojima je dodjeljena ta nekretnina, su preduzela radove na izgradnji najmanje {est ku}a na nekretnini koja je preuzeta iz posjeda podnosilaca prijave. 3. Prijava pokre}e pitanja po ~lanu 6 (pravo na pristup sudu) i ~lanu 8 (pravo na po{tivanje doma) Evropske konvencije o ljudskim pravima (u daljem tekstu Konvencija) i ~lanu 1 Protokola br. 1 (pravo na mirno uìvanje imovine) uz Konvenciju. U prijavi je tako|e pokrenuto pitanje po ~lanu II(2)(b) Sporazuma za navodnu ili o~iglednu diskriminaciju u vezi sa ovim ljudskim pravima zagarantovanim Konvencijom. II POSTUPAK PRED DOMOM 4. Prijavu je Domu podnio podnosilac prijave Vojislav [trbac 22. septembra 2000. godine i ona je registrovana istog dana. 5. Podnosilac prijave, Vojislav [trbac, je u prijavi traìo da Dom naredi tuènoj Strani, kao privremenu mjeru, da odmah prekine sve gra|evinske radove i dodjelu imovine ~iji su vlasnici ili posjednici podnosioci prijave do okon~anja postupka pred Domom. Predsjedavaju}i Vije}a II je 10. oktobra 2000. godine naredio tuènoj Strani, kao privremenu mjeru, �da se uzdrì od izvo|enja svih gra|evinskih radova na katastarskim ~esticama br. 13/38-2, 13/38-7, 13/38-8, 13/38-9, 13/38-10, 13/38-11 u Bosanskoj Krupi i da sprije~i svaku takvu gradnju od strane bilo koje druge ustanove ili lica, bilo javne ili privatne.� �Ova naredba }e ostati na snazi dok Dom ne donese svoju kona~nu odluku u predmetu, osim ako ju Dom prije toga ne povu~e.�

CH/00/6134

3

6. Dom je 10. oktobra 2000. godine proslijedio prijavu tuènoj Strani na njena zapaànja po ~lanovima 6 i 8 Konvencije i ~lanu 1 Protokola br. 1 uz Konvenciju. Tuèna Strana je 13. novembra 2000. godine podnijela zapaànja o naredbi za privremene mjere i o prihvatljivosti i meritumu prijave. 7. Podnosilac prijave, Vojislav [trbac, je 21. novembra 2000. godine podnio zapaànja u odgovoru na zapaànja tuène Strane o naredbi za privremenu mjeru i o prihvatljivosti i meritumu prijave. U odgovoru na zapaànja o prihvatljivosti i meritumu prijave, podnosilac prijave, Vojislav [trbac, podnio je i zahtjev za kompenzaciju materijalne {tete u ukupnom iznosu od 199.150,00 konvertibilnih maraka (KM), u {to je uklju~eno 144.150,00 KM za oduzimanje imovine (50 KM po kvadratnom metru imovine), 5.000,00 KM za oduzimanje trajnih zasada na imovini i 50.000,00 KM za uni{tenje 1000 kvadratnih metara imovine. 8. Tuèna Strana je 22. decembra 2000. godine podnijela dodatna zapaànja o zahtjevu za kompenzaciju. 9. Podnosilac prijave, Vojislav [trbac, je u julu 2001. godine kontaktirao Dom i obavijestio ga da su gra|evinski radovi na predmetnoj nekretnini u toku. Dom je 11. jula 2001. godine poslao pismo tuènoj Strani u kojem se pozvao na svoju naredbu za privremene mjere od 10. oktobra 2000. godine. Dom je obavijestio tuènu Stranu da gra|evinski radovi na nekretnini koja je za{ti}ena naredbom �~ine povredu obaveza Federacije Bosne i Hercegovine po Sporazumu o ljudskim pravima�. 10. Tuèna Strana je 8. avgusta 2001. godine podnijela dodatna zapaànja u odgovoru na pismo Doma od 11. jula 2001. godine. Tuèna Strana je potvrdila da gra|evinske radove na predmetnoj nekretnini izvode tre}a lica kojima je dodijeljena nekretnina. Tuèna Strana je 9. avgusta 2001. godine podnijela Domu pismo Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice u Bosni i Hercegovini od 22. juna 2001. godine. U ovom pismu, Ministarstvo je uloìlo prigovor i traìlo povla~enje naredbe za privremene mjere koju je Dom izdao 10. oktobra 2000. godine. 11. Dom je 14. avgusta 2001. godine podsjetio tuènu Stranu da po uslovima naredbe za privremene mjere od 10. oktobra 2000. godine �tuèna Strana mora, izme|u ostalog, sprije~iti sve takve gra|evinske radove ~ak i ako su vr{eni od strane bilo koje ustanove ili lica.� 12. Dom je 19. septembra 2001. godine traìo dodatne informacije i od podnosioca prijave, Vojislava [trpca, i od tuène Strane. Te dodatne informacije su primljene od podnosioca prijave Vojislava [trpca 2. oktobra 2001. godine, a od tuène Strane 10. oktobra 2001. godine i 18. januara 2002. godine. Podnosilac prijave je, u svom odgovoru, jasno naveo diskriminaciju na nacionalnoj osnovi. Dom je ova zapaànja poslao tuènoj Strani 11. decembra 2001. godine. Podnosilac prijave je 23. aprila 2002. godine poslao jo{ neke dodatne informacije koje je Dom tako|e poslao tuènoj Strani. 13. Dom je 2. jula 2002. godine primio pismene punomo}i od Tomislava [trpca, Jele [trbac i Mare Vego. Dom ova pisma prihvata kao potvrde da se Tomo [trbac, Jela [trbac i Mara Vego pridruùju kao podnosioci prijavi koju je podnio njihov brat Vojislav [trbac i da ovi podnosioci prijave daju ovla{}enje Vojislavu [trpcu da ih zastupa pred Domom u ovom postupku. 14. Dom je 24. jula 2002. godine traìo dodatne informacije i od podnosilaca prijave i od tuène Strane. Te dodatne informacije su primiljene 26. jula i 5. avgusta 2002. godine od podnosilaca prijave, a 8. avgusta 2002. godine od tuène Strane. Ovi odgovori su proslije|eni stranama. 15. Dom je razmatrao prihvatljivost i meritum prijave 8. septembra 2001. godine, 6. jula i 2. septembra 2002. godine. Dana 2. septembra 2002. godine, Dom je usvojio ovu odluku o prihvatljivosti i mertumu.

CH/00/6134

4

III ÎNJENICE 16. înjenice iznesene dole nisu materijalno osporene me|u stranama, osim u posebno nazna~enim slu~ajevima. 17. Predmetna nekretnina se nalazi u Op}ini Bosanska Krupa. Prvobitni vlasnik imovine je bio otac podnosilaca prijave, Uro{ [trbac, i ista je uknjièna u posjedovnom listu br. 680 u katastarskoj op}ini Bosanska Krupa. Negdje pred kraj pedesetih ili po~etkom {ezdesetih, imovina je nacionalizovana. Otac podnosilaca prijave je umro 1960. godine. Op{tinski sud u Bosanskoj Krupi je 16. juna 1965. godine donio rje{enje o naslje|ivanju nekretnine ~iji je �vlasnik� bio Uro{ [trbac. U rje{enju je navedeno da je majka podnosilaca prijave, Sava [trbac, naslijedila 3/5 imovine, Vojislav [trbac je naslijedio 1/5, a njegov brat Tomislav [trbac preostalu 1/5 imovine. U ovom rje{enju je dalje navedeno da nasljednici trebaju �uknjiìti prava vlasni{tva u zemlji{ne knjige�. Godine 1985, dio nekretnine je u vaè}em gradskom regulacionom planu ozna~en kao neizgra|eno gra|evinsko zemlji{te. 18. Nakon smrti svoje majke Save [trbac 1990. godine, podnosioci prijave Vojislav [trbac, Tomislav [trbac, Jela [trbac i Mara Vego, pripadnici srpske nacionalnosti, su naslijedili sva vlasni~ka prava na nekretnini njihove majke u Op}ini Bosanska Krupa preostala nakon nacionalizacije, uklju~uju}i i pravo kori{tenja iste. U sastav naslije|ene imovine je uklju~ena jedna ku}a (k.~. 13/37) i vo}njaci �Luka� (k.~. 13/38-1, 13/38-2, 13/38-3 i 13/38-6). U skladu sa rje{enjem o naslje|ivanju Op{tinskog suda u Bosanskoj Krupi od 29. maja 1990. godine, podnosioci prijave su postali suposjednici/sukorisnici nekretnine svoje majke u jednakim dijelovima od 1/4. Ugovorom o daru od 6. avgusta 1990. godine, sestre Vojsilava [trpca su njemu poklonile svoje dijelove. Nakon toga, podnosilac prijave Vojislav [trbac je ìvio u porodi~nom doma}instvu (k.~. 13/37) i izdràvao porodicu zaradom od vo}njaka koji se nalaze na njegovoj nekretnini. Nakon {to je dobio odgovaraju}u dozvolu, on je tako|e otpo~eo gradnju nove ku}e na nekretnini (k.~. 13/38-5). Me|utim, usljed oruànog sukoba, podnosilac prijave Vojislav [trbac i njegova porodica su bili prinu|eni da napuste predmetnu nekretninu, svoj pedesetogodi{nji dom, svoju nedovr{enu novu ku}u i da se presele u Republiku Srpsku, gdje trenutno borave. Tako|e, podnosioci prijave Tomislav [trbac i Jela [trbac usljed oruànog sukoba su bili prinu|eni da napuste svoja mjesta boravi{ta, on Bosansku Krupu, a ona Sarajevo. 19. Prema zapisniku koji je podnijela tuèna Strana 13. avgusta 1997. godine, Slu`ba za imovinsko-pravne i stambeno-komunalne poslove Op}ine Bosanska Krupa odràla je raspravu u vezi sa preuzimanjem neizgra|enog gra|evinskog zemlji{ta, koje je ranije bilo u posjedu Save [trbac. Odsjek je pozvao Asima Skenderovi}a, diplomiranog pravnika, da se pojavi kao privremeni zastupnik podnosilaca prijave, tj. suposjednika/sukorisnika predmetne nekretnine. Privremeni zastupnik je na raspravi izjavio sljede}e:

�Ne protivim se izuzimanju gra|evinskog zemlji{ta, ali predlaèm da se ranijim posjednicima obezbjedi u postupku naknade na uèm dijelu grada Bos. Krupe, zemlji{te adekvatne povr{ine i kvalitete, a da se za postoje}e poljoprivredne kulture, pitoma ìvica i vo}ke, izvr{i stru~na procjena i plati nov~ana naknada. U slu~aju da se ne mogne udovoljiti zahtjevu u drugom zemlji{tu, traìm nov~anu naknadu po trì{noj vrijednosti u momentu odre|ivanja naknade.�

Kako je tuèna Strana potvrdila u svom podnesku od 10. oktobra 2001. godine, Op}ina Bosanska Krupa nije u~inila nikakav poku{aj da uspostavi kontakt sa podnosiocima prijave prije 25. avgusta 1997. godine jer �Op}ini nisu bile poznate adrese podnosilaca prijave�, {to je i razlog za imenovanje privremenog zastupnika za za{titu interesa podnosilaca prijave. 20. Dana 25. avgusta 1997. godine, Op}insko vije}e je donijelo dva rje{enja koja se odnose na predmetnu nekretninu. Prvo rje{enje je doneseno na osnovu stava 1. ~lana 25. Zakona o gra|evinskom zemlji{tu Socijalisti~ke Federativne Republike Bosne i Hercegovine (vidi ta~ku 41. dole). Tom odlukom, Op}ina Bosanska Krupa je �preuzela iz posjeda ranijeg korisnika [trbac Save, udove Uro{a, i drugih neizgra|eno gra|evinsko zemlji{te u dru{tvenoj svojini�, i to katastarske ~estice br. 13/38-2, 13/38-7, 13/38-8, 13/38-9, 13/38-10, 13/38-11 u Bosanskoj Krupi, u ukupnoj povr{ini od 2883 m². U ovoj odluci je navedeno da su raniji korisnici gra|evinskog zemlji{ta �du`ni

CH/00/6134

5

predati zemlji{te u posjed Op}ine Bosanska Krupa nakon prijema ovog rje{enja�, kao i to da }e se pitanje kompenzacije rje{avati u posebnom postupku. 21. U rje{enju o preuzimanju nekretnine iz posjeda od 25. avgusta 1997. godine obrazloèno je da se ukazala potreba za gra|evinskim zemlji{tem koje je predmet ove odluke u skladu sa regulacionim planom grada Bosanske Krupe i odlukom o urbanisti~koj razradi, {to se odnosi na individualnu stambenu izgradnju. U provedenom postupku za dono{enje ovog rje{enja, utvr|eno je da je navedeno zemlji{te dru{tvena svojina i da, u smislu ~lana 6. Zakona o gra|evinskom zemlji{tu, Op}ina Bosanska Krupa ima pravo da slobodno raspolaè istim. U ovom postupku, Op}insko vije}e je saslu{alo �zastupnika ranijh posjednika� jer raniji posjednici trenutno stanuju van Bosanske Krupe i Op}inskom vije}u nije poznato njihovo mjesto boravka. U skladu sa ovim ~injenicama, u odluci je navedeno da su ispunjeni zahtjevi iz ~lana 25. Zakona o gra|evinskom zemlji{tu. Protiv ovog rje{enja nije dopu{tena àlba, ali se moè pokrenuti upravni spor pred Kantonalnim sudom u Biha}u u roku od 30 dana po prijemu ovog rje{enja. Jedna kopija rje{enja je dostavljena �zastupniku ranijih posjednika�. Po{to protiv ovog rje{enja nije pokrenut upravni spor, ono je postalo pravosna`no 6. oktobra 1997. godine. 22. U drugom rje{enju od 25. avgusta 1997. godine, donesenom na osnovu stava 2. ~lana 47. Zakona o gra|evinskom zemlji{tu, Op}insko vije}e je �dodijelilo neizgra|eno gra|evinsko zemlji{te u dru{tvenoj svojini u svrhu izgradnje individualnih stambenih objekata i otvaranja privatnog puta�. Op}insko vije}e je petorici Bo{njaka iz Bosanske Krupe dodijelilo katastarske ~estice br. 13/38-2, 13/38-7, 13/38-8, 13/38-9 i 13/38-10, svaka od njih ozna~ena kao �Luka� vo}njaci. Katastarska ~estica 13/38-11, ozna~ena kao �put neplodno� je dodijeljena za �op{tu upotrebu�. U odluci je navedeno: �pitanje naknade za dodijeljeno gra|evinsko zemlji{te se ne}e rje{avati jer se radi o paraplegi~arima koji su oslobo|eni od pla}anja naknade za gra|evinsko zemlji{te�. U obrazloènju ovog rje{enja se dalje navodi: �budu}i da se radi o paraplegi~arima, kojima je neophodno izgraditi porodi~ne stambene zgrade prilago|ene njihovom na~inu kori{tenja, te da su isti oslobo|eni bilo kakve naknade, Op}ina Bosanska Krupa je preuzela na sebe obavezu da ovim ljudima dodijeli navedeno zemlji{te i izgradi porodi~ne ku}e za njihove zasluge u ratu� u Bosni i Hercegovini. U odluci je dalje obrazloèno da �s obzirom na utvr|eno ~injeni~no stanje, nema zakonskih smetnji da se izvr{i dodjela gra|evinskog zemlji{ta licima navedenim u dispozitivu ovog rje{enja�. Protiv ovog rje{enja nije dopu{tena àlba, ali se moè pokrenuti upravni spor tu`bom Kantonalnom sudu u Biha}u u roku od 30 dana po prijemu ovog rje{enja. 23. Nadalje, podnosilac prijave Vojislav [trbac navodi da su pri dodjeli od 25. avgusta 1997. godine, op}inske vlasti namjerno smanjile i prisvojile parcelu na kojoj je on gradio novu ku}u (katastarska ~estica 13/38-5, koja nije nazna~ena u rje{enju od 25. avgusta 1997. godine). Me|utim, organi vlasti su kasnije ispravili ovo prisvajanje (vidi ta~ku 34. dole). 24. Podnosilac prijave Vojislav [trbac je 15. marta 1999. godine podnio zahtjev za vra}anje u posjed nekretnine u Op}ini Bosanska Krupa. 25. Op}insko vije}e je 8. juna 1999. godine donijelo odluku o utvr|ivanju mjerila za odre|ivanje naknade za preuzeta gra|evinska zemlji{ta. Ova odluka je zasnovana na ~lanu 56. Zakona o eksproprijaciji i ~lanu 44. Zakona o gra|evinskom zamlji{tu (vidi ta~ke 44. i 48. dole). Tom odlukom se utvr|uju mjerila za odre|ivanje naknade za preuzeta gra|evinska zemlji{ta u dru{tvenoj svojini na podru~ju Op}ine Bosanska Krupa. U odluci je navedeno da se visina naknade za preuzeta gra|evinska zemlji{ta u dru{tvenoj svojini iz posjeda ranijih korisnika odre|uje u postotku (od 2%-1.4%) po utvr|enim zonama, na osnovicu cijene jednog kvadratnog metra novoizgra|enog stambenog prostora u dru{tvenoj svojini u ~etvrtom tromese~ju prethodne godine. U odluci je za 1999. godinu navedena osnovica za obra~un naknade od 1.200,00 KM. 26. Podnosioci prijave su u aprilu 2000. godine saznali da je dio njihove nekretnine u Op}ini Bosanska Krupa preuzet iz posjeda i dodijeljen drugim osobama. Podnosilac prijave Vojislav [trbac je 4. aprila 2000. godine Op}inskom vije}u podnio prijedlog za ponavljanje postupka u dva rje{enja od 25. avgusta 1997. godine. U tom prijedlogu, podnosilac prijave je naveo da nikada nije primio primjerak nijednog od ova dva rje{enja od 25. avgusta 1997. godine. On je tako|e naveo da nema nikakva saznanja o �zastupniku ranijih posjednika�, koji je imenovan da zastupa njegove interese u postupku dono{enja spornih rje{enja. Prema tome, njemu nije pruèna mogu}nost da u~estvuje u

CH/00/6134

6

postupku i njegovo odsustvo je iskori{teno na njegovu {tetu da bi se njegova nekretnina dodijelila drugima. Podnosilac prijave je zabiljeìo da je on sticao prihod iz sporne nekretnine, koju je koristio kao vo}njak. Prema tome, Op}ina Bosanska Krupa ga je li{ila prava na zaradu i ugozila je njegovu mogu}nost da se vrati na svoju nekretninu. On je istakao: �kao posjednik i korisnik ovih parcela, on je imao prioritetno pravo da koristi ovu nekretninu u svrhu izgradnje�. Rje{enjima od 25. avgusta 1997. godine je on li{en tog prava. Kona~no, podnosilac prijave je istakao Op}inskom vije}u da je dobio dozvolu za gradnju nove ku}e na katastarskoj ~estici br. 13/38-5, koju je on dijelimi~no izgradio prije oruànog sukoba. Podnosilac prijave je primijetio da je polovina te parcele preuzeta iz posjeda i dodijeljena nepoznatoj tre}oj osobi u svrhu izgradnje. Me|utim, ova parcela, koja je dio nekretnine, nije uklju~ena u rje{enja od 25. avgusta 1997. godine i podnosilac prijave nema informacija o na~inu ove dodjele; usljed toga, podnosilac prijave je sprije~en da preduzme bilo koje radnje da za{titi tu nekretninu. Podnosilac prijave Vojislav [trbac do danas nije primio nikakav odgovor na njegov prijedlog za ponavljanje postupka u vezi sa dva rje{enja od 25. avgusta 1997. godine. 27. Prema podnosiocu prijave Vojislavu [trpcu, od datuma podno{enja njegove prijave Domu, {est ku}a je gra|eno na njegovoj imovini. 28. Slu`ba za imovinsko-pravne poslove - Uprava za prostorno ure|enje, imovinsko-pravne, geodetske, katastarske i stambeno-komunalne poslove Op}ine Bosanska Krupa (u daljem tekstu Slu`ba) je odràla raspravu za sporazumno odre|ivanje naknade za neizgra|eno gra|evinsko zemlji{te preuzeto iz posjeda podnosilaca prijave. Svi nasljednici imovine preminule Save [trbac (tj. podnosioci prijave) su prisustvovali ovoj raspravi, osim Vojislava [trpca. Podnosioci prijave su predloìli naknadu u iznosu od 50 KM po kvadratnom metru imovine, uz {to se dodaje i naknada za trajne zasade na imovini u iznosu koji treba odrediti vje{tak. Nova rasprava je zakazana za 12. oktobar 2000. godine da bi se omogu}ilo i prisustvo potrebnog vje{taka. 29. Dana 12. oktobra 2000. godine, ponovo je zapo~ela rasprava za odre|ivanje naknade za imovinu preuzetu iz posjeda. Na raspravi, podnosioci prijave su ponudili Op}ini Bosanska Krupa da otkupi ostatak njihovog zemlji{ta, koje okruùje zemlji{te preuzeto iz posjeda, po cijeni od 50 KM po kvadratnom metru imovine. Podnosioci prijave nisu mogli preciznije da navedu ta~nu povr{inu preostalog zemlji{ta (oko 3000 kvadratnih metara) i oni su predloìli da to vje{tak geometar odredi. Prema navodima tuène Strane, podnosioci prijave su prihvatili iznos od 3.457,00 KM kao naknadu za trajne zasade. Me|utim, strane se nisu mogle dogovoriti o iznosu naknade za imovinu preuzetu iz posjeda. Kao rezultat toga, Slu`ba je 16. oktobra 2000. godine iznijela prijedlog da se predmet proslijedi Op}inskom sudu u Bosanskoj Krupi, te da nadle`ni sud odlu~i o iznosu naknade u vanparni~nom postupku. Ovaj prijedlog je podnesen Sudu 29. novembra 2000. godine. 30. Na~elnik Op}ine Bosanska Krupa je 16. oktobra 2000. godine donio naredbu o obustavljanju svih gra|evinskih radova na spornoj nekretnini u ovom predmetu i time je sprovedena naredba za privremene mjere Doma od 10. oktobra 2000. godine (vidi ta~ku 5. gore). Tuèna Strana tvrdi da su donesene i odluke o deloàciji osoba kojima je dodijeljeno zemlji{te. Me|utim, kako je i tuèna Strana potvrdila u svom podnesku od 8. avgusta 2001. godine, tre}a lica, paraplegi~ari ratni veterani � investitori, kojima je zemlji{te dodijeljeno nakon isteka izvjesnog vremena su na svoju odgovornost nastavili sa gra|evinskim radovima na stambenim zgradama za paraplegi~are na imovini koja je �optere}ena zabranom�. 31. Odgovaraju}i na zahtjev od 15. marta 1999. godine (vidi ta~ku 24. gore), Slu`ba za prostorno ure|enje, imovinsko-pravne, geodetsko-katastarske i stambeno-komunalne poslove � Odjel za imovinsko-pravne i stambeno-komunalne poslove Op}ine Bosanska Krupa je 12. marta 2001. godine donijela rje{enje kojim je potvr|eno pravo Vojislava [trpca i drugih (tj. podnosilaca prijave) da vrate u posjed porodi~nu ku}u (na katastarskoj ~estici br. 13/37), a koja je ranije progla{ena napu{tenom i dodijeljena na privremeno kori{}enje. U odluci su podnosioci prijave opisani kao �vlasnici� ove porodi~ne ku}e i obrazloèno je �da se iz zahtjeva za povrat nekretnina jasno vidi i namjera vlasnika nekretnine da se vrati u svoju nekretninu � ku}u�. Dalje, ovom odlukom je privremenom korisniku prestalo pravo kori{tenja ku}e, te mu je dato pravo na alternativni smje{taj. Me|utim, prema podnosiocima prijave, prodi~na ku}a je devastirana u tolikoj mjeri da se u njoj sada ne moè stanovati.

CH/00/6134

7

32. Op}inski sud u Bosanskoj Krupi je 10. maja 2001. godine sproveo postupak u vezi sa odre|ivanjem iznosa naknade za podnosioce prijave za nekretninu koju je Op}ina Bosanska Krupa preuzela iz posjeda 25. avgusta 1997. godine. U ovom postupku, Sud je naredio da se izvr{i vje{ta~enje vrijednosti imovine preuzete iz posjeda. Sud je traìo od potraìlaca da plate tro{kove vje{ta~enja u iznosu od 1.000,00 KM, ali su podnosioci prijave to odbili usljed nedostatka finansijskih sredstava. Op}ina Bosanska Krupa je prihvatila obavezu da plati predujam za vje{ta~enje. 33. Dana 25. jula 2001. godine, Op}inski sud u Bosanskoj Krupi je odrào raspravu na licu mjesta u vezi sa odre|ivanjem iznosa naknade za podnosioce prijave za nekretninu koju je Op}ina Bosanska Krupa preuzela iz posjeda 25. avgusta 1997. godine. Zastupnici podnosilaca prijave, Op}ina Bosanska Krupa i vje{taci su bili prisutni na raspravi, koja je odràna na licu mjesta, tj. na nekretnini preuzetoj iz posjeda. Na toj raspravi, Op}ina Bosanska Krupa je ponudila da plati podnosiocima prijave 69.192,00 KM kao naknadu za njihovu neizgra|enu nekretninu preuzetu iz posjeda, ukupne povr{ine 2883 kvadratnih metara. Ta cijena je izra~unata na osnovu cijene od 24 KM po kvadratnom metru. Tuèna Strana opisuje ovaj iznos kao �maksimalan iznos kompenzacije po kvadratnom metru�. Podnosioci prijave su odbacili ovu ponudu kao nedovoljno visoku jer je taj iznos mnogo niì od trì{ne cijene imovine. Sud je vje{tacima ostavio rok od 8 dana da podnesu pismene izvje{taje o njihovom nalazima u vezi sa nekretninom preuzetom iz posjeda. Dana 24. septembra 2001. godine, gra|evinski inìnjer je podnio svoj nalaz i mi{ljenje o vrijednosti neizgra|enog gra|evinskog zemlji{ta preuzetog iz posjeda. On se u svojem mi{ljenju oslanjao na odluku Op}inskog vije}a od 8. juna 1999. godine kojom su odre|ena mjerila za utvr|ivanje naknade za gra|evinsko zemlji{te preuzeto iz posjeda; tako je on zaklju~io da naknada za kvadratni metar mora biti 24 KM (tj. 2% od 1.200,00 KM, {to je utvr|ena cijena kvadratnog metra novogradnje u op}ini Bosanska Krupa). Primjenjuju}i ovu cijenu na cijenu neizgra|enog gra|evinskog zemlji{ta preuzetog iz posjeda podnosilaca prijave, 2883 kvadratnih metara, gra|evinski inìnjer je utvrdio iznos naknade od 69.192,00 KM. 34. U septembru 2001. godine, podnosilac prijave Vojislav [trbac je podnio zahtjev za vra}anje u posjed njegove nedovr{ene nove ku}e, koju su, po njegovim tvrdnjama, bespravno koristili njegove kom{ije. Slu`ba za prostorno ure|enje, imovinsko-pravne, geodetsko-katastarske i stambeno-komunalne poslove Op}ine Bosanska Krupa je donijela rje{enje kojim se nekretnine, koje se nalaze u ulici Kolodvorska 33, Bosanska Krupa (one se sastoje od vo}njaka i nedovr{ene nove ku}e), vra}aju u posjed vlasnika, podnosioca prijave Vojislava [trpca, odmah. Nadalje, dana 5. avgusta 2002. godine, urbanisti~ko-gra|evinski inspektor Op}ine Bosanska Krupa je donio rje{enje kojim se nare|uje Merzuku Ahmetspahi} da izvr{i ru{enje ograde koju je bespravno sagradio na nekretnini Vojislava [trpca. 35. Op}inski sud u Bosanskoj Krupi je 13. maja 2002. godine donio rje{enje kojim je utvr|ena naknada za nekretninu koju je Op}ina Bosanska Krupa preuzela iz posjeda 25. avgusta 1997. godine. U rje{enju je navedeno da }e podnosiocima prijave biti ispla}eno 69.192,00 KM kao naknada za imovinu preuzetu iz posjeda, kao i iznos od 3.487,50 KM za trajne zasade vo}ki i ljeske i dodatnih 543,60 KM za ìvicu. Op}inski sud je naredio Op}ini Bosanska Krupa da isplati ove iznose podnosiocima prijave, uklju~uju}i i zateznu kamatu ra~unatu od 25. avgusta 1997. godine, u roku od 15 dana od datuma kada ovo rje{enje postane pravosna`no. U obrazloènju, Op}inski sud je zabiljeìo da su podnosioci prijave traìli naknadu od 50 KM po kvadratnom metru nekretnine preuzete iz posjeda, ali po{to je ta nekretnina bila u dru{tvenoj, a ne u privatnoj svojini podnosilaca prijave �oni nemaju pravo na naknadu prema trì{noj cijeni navedene nekretnine, nego im pripada iznos naknade koji im je i dosu|en�. Iznos dosu|ene naknade je zasnovan na izvje{taju vje{ataka o vrijednosti neizgra|enog gra|evinskog zemlji{ta, a to vje{ta~enje je sproveo gra|evinski inìnjer na osnovu odluke o odre|ivanju mjerila za naknadu za gra|evinsko zemlji{te preuzeto iz posjeda (vidi ta~ku 25 gore). Tu odluku je donijelo Op}insko vije}e 8. juna 1999. godine i ona je zasnovana, izme|u ostalog, na ~lanu 44. Zakona o gra|evinskom zemlji{tu i ~lanu 56. Zakona o eksproprijaciji. Op}inski sud je podsjetio da nije bilo prigovora na nalaz vje{taka po pitanju iznosa naknade za trajne zasade vo}ki i ljeski (i za izgubljenu dobit od istih) i ìvice; prema tome, on je bio �zadovoljan nalazom�. 36. Nijedna strana nije uloìla àlbu na rje{enje od 13. maja 2002. godine. Prema tome, ono je postalo pravosna`no 2. jula 2002. godine. Me|utim, prema podnosiocu prijave Vojislavu [trpcu,

CH/00/6134

8

podnosioci prijave nije dobili nikakvu naknadu od Op}ine Bosanska Krupa. Tuèna Strana navodi da podnosioci prijave nisu podnijeli prijedlog Op}inskom sudu u Bosanskoj Krupi za isplatu naknade. IV RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE A. Zakon o gra|evinskom zemlji{tu Socijalisti~ke Republike Bosne i Hercegovine 37. Zakon o gra|evinskom zemlji{tu (�Slu`beni list SRBiH� br. 34/86, 1/90, 29/90, 3/93 i 13/94 � u daljem tekstu SLSRBiH) primjenjivao se u biv{oj Socijalisti~koj Republici Bosni i Hercegovini i Republici Bosni i Hercegovini i jo{ uvijek se primjenjuje u Federaciji Bosne i Hercegovine. Uredba sa zakonskom snagom o izmjenama i dopunama Zakona o gra|evinskom zemlji{tu (�Slu`beni list RbiH� br. 3/93 � u daljem tekstu SLRBiH) potvr|ena je kao zakon na osnovu Zakona o potvr|ivanju Uredbi sa zakonskom snagom (SLRBiH br. 13/94). 38. Zakon o gra|evinskom zemlji{tu ure|uje �uslove, na~in i vrijeme prestanka prava svojine na zemlji{tu u gradovima i naseljima gradskog karaktera i drugim podru~jima predvi|enim za stambenu i drugu kompleksnu izgradnju kao i naknade za to zemlji{te, na~ela o ure|enju i kori{tenju gra|evinskog zemlji{ta u dru{tvenoj svojini� (~lan 1.). Zakon dalje propisuje �na~ela o ure|enju i kori{tenju gra|evinskog zemlji{ta u dru{tvenoj svojini i gra|evinskog zemlji{ta na kome postoji pravo svojine� (~lan 1.). Na gra|evinskom zemlji{tu u gradu ne moè postojati pravo svojine i gra|evinsko zemlji{te se ne moè otu|iti iz dru{tvene svojine, ali se na njemu mogu ste}i prava odre|ena zakonom (~lanovi 4. i 5.). Op{tina upravlja i raspolaè gradskim gra|evinskim zemlji{tem na na~in i pod uslovima predvi|enim zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona (~lan 6.). 39. ^lanom 21. su definisana prava ranijih vlasnika gradskog gra|evinskog zemlji{ta, u relevantnom dijelu, kako slijedi: �Na gradskom gra|evinskom zemlji{tu raniji vlasnik ima sljede}a prava:

• privremeno pravo kori{}enja neizgra|enog gradskog gra|evinskog zemlji{ta do preuzimanja (u daljem tekstu privremeno pravo kori{}enja zemlji{ta);

• prvenstveno pravo kori{}enja neizgra|enog gradskog gra|evinskog zemlji{ta radi gra|enja (u daljem tekstu prvenstveno pravo kori{}enja zemlji{ta radi gra|enja); �

Ranijim vlasnikom neizgra|enog gradskog gra|evinskog zemlji{ta, koje postane

dru{tvena svojina nakon stupanja na snagu ovog zakona, smatra se lice koje je u vrijeme prelaska gra|evinskog zemlji{ta u dru{tvenu svojinu imalo uknjièno pravo svojine u katastru nekretnina, odnosno lice ~ije je pravo svojine utvr|eno rje{enjem organa iz ~lana 14. stav 2. ovog zakona.

Ranijim vlasnikom neizgra|enog gradskog gra|evinskog zemlji{ta koje je postalo dru{tvena svojina prije stupanja na snagu ovog zakona smatra se lice koje je u vrijeme prelaska gra|evinskog zemlji{ta u dru{tvenu svojinu imalo uknjièno pravo svojine u zemlji{nim knjigama, odnosno lice za koje se utvrdi da je bilo vlasnik u vrijeme prelaska gra|evinskog zemlji{ta u dru{tvenu svojinu.�

40. ^lan 22. se odnosi na privremeno pravo kori{tenja neizgra|enog gra|evinskog zemlji{ta, kako slijedi:

�Raniji vlasnik, odnosno nosilac privremenog prava kori{}enja zemlji{ta, ima pravo da koristi sve do preuzimanja iz njegovog posjeda neizgra|eno gradsko gra|evinsko zemlji{te na na~in kojim se ne oteàva privo|enje zemlji{ta trajnoj namjeni.

Nosilac privremenog prava kori{}enja zemlji{ta moè uz odobrenje nadle`nog op{tinskog organa uprave da na tom zemlji{tu podigne privremenu gra|evinu za svoje potrebe.

Nosilac privremenog prava kori{}enja zemlji{ta moè i drugome ustupiti na privremeno kori{}enje neizgra|eno gradsko zemlji{te, ali samo za poljoprivrednu obradu.�

CH/00/6134

9

41. ^lanom 25. je propisano preuzimanje neizgra|enog gra|evinskog zemlji{ta iz posjeda, kako slijedi:

�Skup{tina op{tine donosi rje{enje o preuzimanju iz posjeda neizgra|enog gradskog gra|evinskog zemlji{ta radi privo|enja trajnoj namjeni, odnosno ure|enja za gra|enje.

Rje{enje iz prethodnog stava moè se donijeti i kada skup{tina op{tine utvrdi da postoji dru{tveni interes za izgradnju privremene gra|evine u dru{tvenoj svojini.

U postupku preuzimanja zemlji{ta saslu{a}e se raniji vlasnik, odnosno nosilac privremenog prava kori{}enja zemlji{ta.

Protiv rje{enja o preuzimanju zemlji{ta ne moè se izjaviti àlba, ali se moè pokrenuti upravni spor.�

42. ^lan 28. se odnosi na pravo prioriteta za gra|enje na gra|evinskom zemlji{tu, kako slijedi:

�Raniji vlasnik ima prvenstveno pravo kori{tenja zemlji{ta radi gra|enja na jednoj gra|evinskoj parceli ~ija je trajna namjena izgradnja zgrade na koju po zakonu moè imati pravo svojine.

Prvenstveno pravo kori{}enja zemlji{ta radi gra|enja iz prethodnog stava se prenosi i naslje|uje zajedno sa privremenim pravom kori{}enja zemlji{ta.

Prvenstveno pravo kori{}enja zemlji{ta radi gra|enja ne moè ostvariti: a) raniji vlasnik koji je to pravo ostvario do stupanja na snagu ovog zakona;

b) raniji vlasnik ~iji je zahtjev za ostvarenje tog prava odbijen pravosna`nim rje{enjem nadle`nog organa.�

43. ^lan 30. se odnosi na ostvarenje prvenstvenog prava za gra|enje na gra|evinskom zemlji{tu, kako slijedi:

�Zahtjev za ostvarivanje prvenstvenog prava kori{}enja zemlji{ta radi gra|enja raniji vlasnik, odnosno njegovi pravni slijednici, mogu podnijeti najkasnije prilikom njihovog saslu{avanja u postupku preuzimanja neizgra|enog gradskog gra|evinskog zemlji{ta. O zahtjevu za ostvarenje prvenstvenog prava kori{}enja zemlji{ta radi gra|enja rje{ava op{tinski organ uprave nadleàn za imovinsko-pravne poslove.

Organ iz stava 1. ovog ~lana moè i prije pokretanja postupka za preuzimanje neizgra|enog gra|evinskog zemlji{ta, pozvati ranijeg vlasnika da se izjasni da li traì ostvarenje prvenstvenog prava kori{}enja zemlji{ta radi gra|enja, pa ako vlasnik to zatraì prove{}e se postupak po odredbama ovog zakona.�

44. ^lan 44. predvi|a naknadu za gra|evinsko zemlji{te preuzeto iz posjeda, kako slijedi:

�Raniji vlasnik neizgra|enog gradskog gra|evinskog zemlji{ta koje je preuzeto iz njegovog posjeda ima pravo na naknadu.

Raniji vlasnik neizgra|enog gradskog gra|evinskog zemlji{ta odnosno njegov pravni sljednik sti~e pravo na naknadu po pravosna`nosti rje{enja o preuzimanju, odnosno nakon davanja izjave o predaji zemlji{ta op{tini.

Naknadu za preuzeto zemlji{te pla}a op{tina na ~ijem se podru~ju nalazi zemlji{te. Naknada se odre|uje i ispla}uje po odrebama Zakona o eksproprijaciji � Pre~i{}eni tekst (�Slu`beni list SRBiH�, br. 12/87 i 38/89).

45. ^lan 47. predvi|a dodjelu gra|evinskog zemlji{ta, kako slijedi:

�Skup{tina op{tine dodjeljuje gradsko gra|evinsko zemlji{te pravnim licima radi izgradnje gra|evina za njihove potrebe i gra|anima radi izgradnje stambene ili druge zgrade na koju po zakonu mogu ste}i pravo svojine.

Rje{enje o dodjeli gradskog gra|evinskog zemlji{ta na kori{}enje radi gra|enja donosi skup{tina op{tine.�

B. Zakon o eksproprijaciji Socijalisti~ke Republike Bosne i Hercegovine 46. Zakon o eksproprijaciji (SLSRBiH br. 12/87, 38/89, 4/90 i SLRBiH - br. 15/94) utvr|uje

CH/00/6134

10

zakonske okvire za eksproprijaciju. Prema ~lanu 44. Zakona o gra|evinskom zemlji{tu, odredbe koje se ti~u naknade iz Zakona o eksproprijaciji se tako|er primjenjuju kada se oduzima pravo kori{tenja gra|evinskog zemlji{ta (vidi ta~ku 44. gore).

47. Glava VII Zakona reguli{e naknadu za eksproprisanu imovinu. ^lan 49. sadrì op{te pravilo, naime da je trì{na vrijednost odlu~uju}i faktor pri odre|ivanju naknade koja se ispla}uje za eksproprisano zemlji{te. U ~lanovima 50. do 74. Zakona je predvi|en detaljan postupak obra~unavanja odgovaraju}e naknade u vezi sa raznim vrstama imovine kao {to su npr. {ume, vo}njaci, obradivo i neobradivo zemlji{te ili zgrade. 48. ^lan 56. utvr|uje, izme|u ostalog, na~in izra~unavanja iznosa naknade po kvadratnom metru gra|evinskog zemlji{ta u dru{tvenoj svojini koja je preuzeta iz posjeda ranijeg vlasnika. Ova odredba, u relevantnom dijelu glasi:

�Naknada za 1 m² [jedan kvadratni metar] gra|evinskog zemlji{ta u dru{tvenoj svojini koje se preuzima od ranijeg vlasnika odre|uje se u procentu od prosje~ne ugovorene cijene koja je formirana u ~etvrtom tromjese~ju prethodne godine za 1 m² stambenog prostora izgra|enog u dru{tvenoj svojini u tom mjestu, s tim da procenat ne moè biti ve}i od 2% niti manji od 1%.

Odlukom skup{tine op{tine, koja se donosi najdocnije do 31. marta godine u kojoj }e se primjenjivati, propisuje se procenat u granicama prethodnog stava.

Prosje~na ugovorena cijena iz stava 1. ovog ~lana valorizuje se u toku godine svaka tri mjeseca na osnovu indeksa rasta cijena gra|evinskih radova u visokogradnji i niskogradnji po sumarnoj metodologiji i podacima koje objavljuje Savezni zavod za statistiku.

Ako u ~etvrtom tromjese~ju prethodne godine nije formirana prosje~na cijena 1 m² stambenog prostora izgra|enog u dru{tvenoj svojini iz razloga {to u tom periodu nije bilo ugovorene stambene izgradnje, naknada iz stava 1. ovog ~lana odre|uje se u procentu od prosje~ne cijene koja je formirana u onom tromjese~ju prethodne godine u kome je ta cijena ugovorena, odnosno u procentu od prosje~ne ugovorene cijene koja je formirana u ~etvrtom tromjese~ju one godine u kojoj je ta cijena ugovorena. Ovako ugovorena cijena valorizuje se na na~in iz prethodnog stava.

�

Za preuzeto gra|evinsko zemlji{te ranijem vlasniku se moè, uz njegov pristanak, odrediti naknada davanjem u zamjenu drugog odgovaraju}eg zemlji{ta na kojem moè postojati pravo svojine.�

49. ^lanovi 75. do 87. propisuju postupak u vezi sa odre|ivanjem naknade. Prema ~lanu 75., poslije pravosna`nosti rje{enja o eksproprijaciji nadle`ni op{tinski organ uprave duàn je da bez odlaganja zakaè i odrì usmenu raspravu za sporazumno odre|ivanje naknade za eksproprisanu nepokretnost. Ako se ne postigne sporazum o naknadi u roku od dva mjeseca od dana pravosna`nosti rje{enja o eksproprijaciji, nadle`ni op{tinski organ uprave dostavi}e pravosna`no rje{enje sa svim spisima u sudski depozit nadle`nom redovnom sudu na ~ijem podru~ju se nalazi eksproprisana nepokretnost, radi odre|ivanja naknade (~lan 79.). Nadle`ni redovni sud po slu`benoj du`nosti, u vanparni~nom postupku, odlu~uje o visini naknade za eksproprisanu nepokretnost. Pri tome je sud duàn da uzme u obzir visinu naknade utvr|enu prilikom sporazumnog odre|ivanja naknade pred nadle`nim op{tinskim organom uprave ako je ve}ina stranaka zaklju~ila takav sporazum na odre|enom podru~ju (~lan 80.). Prema ~lanu 84. postupak za odre|ivanje naknade za eksproprisanu imovinu je �hitan�.

50. ^lan 85. zakona predvi|a da je korisnik eksproprijacije duàn u roku od 15 dana od dana pravosna`nosti rje{enja isplatiti ranijem vlasniku iznos naknade. Ako raniji vlasnik odbije da primi neosporeni iznos naknade korisnik eksproprijacije je duàn da u daljem roku od 10 dana taj neosporeni iznos naknade uloì u sudski depozit. Ako korisnik eksproprijacije ne isplati iznos nakanade u predvi|enom roku, duàn je platiti kamatu na taj neosporeni iznos naknade ranijem vlasniku.

CH/00/6134

11

C. Zakon o upravnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine

51. Zakon o op{tem upravnom postupku (�Slu`beni list Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije� � u daljem tekstu SLSFRJ, br. 47/86 (pre~i{}eni tekst) postao je zakon Republike Bosne i Hercegovine dana 11. aprila 1992. godine u skladu sa Uredbom sa zakonskom snagom o preuzimanju Zakona o op{tem upravnom postupku u Republici Bosni i Hercegovini (SLRBiH br. 2/92, 9/92, 16/92 i 13/94. Kasnije je u Federaciji Bosne i Hercegovine ovaj zakon zamijenjen novim Zakonom o upravnom postupku (SNFBiH, br. 2/98 i 48/99), koji je stupio na snagu dana 28. januara 1998. godine. 52. ^lanom 8. se opisuje �princip saslu{anja strana�, kako slijedi:

�(1) Prije dono{enja rje{enja stranci se mora pruìti mogu}nost da se izjasni o svim ~injenicama i okolnostima koja su va`ne za dono{enje rje{enja.

(2) Rje{enje se moè donijeti bez prethodnog izja{njenja stranke samo u slu~ajevima kad je to zakonom dopu{teno.�

53. ^lanom 54. se, u relevantnom dijelu, predvi|a imenovanje privremenog zastupnika, kako slijedi:

�(1) Ako procesno nesposobna stranka nema zakonskog zastupnika ili se neka radnja ima poduzeti protiv osobe ~ije je boravi{te nepoznato, a koja nema punomo}nika, organ koji vodi postupak postavit }e takvoj stranci privremenog zastupnika ako to traì hitnost predmeta, a postupak se mora provesti. Organ koji vodi postupak }e odmah izvijestiti o tome organ starateljstva, a ako je privremeni zastupnik postavljen osobi ~ije je boravi{te nepoznato, objavit }e svoj zaklju~ak na oglasnoj tabli ili na neki drugi uobi~ajen na~in. �

(3) Na na~in predvi|en u odredbama stava 1. i 2. ovog ~lanka, postavit }e se privremeni zastupnik i kad se ima izvr{iti radnja koja se ne moè odgoditi, a stranku, odnosno njenog punomo}nika ili zastupnika nije mogu}e pravovremeno pozvati. O tome }e se stranka, punomo}nik ili zastupnik odmah obavijestiti.�

54. ^lan 83. se propisuje obavezno uru~enje sudskih odluka, ^lan 83. stav 3 glasi kako slijedi:

�Dostavljanjem pismena zakonskom zastupniku, punomo}niku ili punomo}niku za primanje pismena (~lan 88.), smatra se da je dostavljanje izvr{eno samoj stranci.�

D. Odluke Visokog predstavnika o imovini u dru{tvenoj svojini

1. Odluka od 26. maja 1999. godine 55. Visoki predstavnik je 26. maja 1999. godine donio Odluku kojom je oduzeta nadle`nost lokalnim organima vlasti u Federaciji i Republici Srpskoj da raspolaù imovinom u dru{tvenoj svojini u slu~ajevima kada je zemlji{te kori{teno 6. aprila 1992. godine u stambene, vjerske, kulturne ili li~ne poljoprivredne ili poslovne svrhe. 56. Odluka od 26. maja 1999. godine, u relevantnim dijelovima, glasi kako slijedi:

�Bez obzira na odredbe zakona, dràvna imovina (uklju~uju}i raniju imovinu u dru{tvenom vlasni{tvu, ali isklju~uju}i stanove) ne moè biti predmet raspolaganja (dodjelom, prenosom, prodajom, davanjem na kori{tenje ili zakup) od strane organa vlasti entiteta ili Bosne i Hercegovine, ukoliko je na dan 6. aprila 1992. godine bila kori{tena u kulturne ili vjerske svrhe, ili ako je bila kori{tena od strane fizi~kih lica u svrhu stanovanja, poslovnih aktivnosti, poljoprivrede i {umarstva.

CH/00/6134

12

Svaka odluka na koju se odnosi prethodni stav, izdata od strane organa entiteta nakon 6. aprila 1992. godine, koja onemogu}ava ostvarivanje prava izbjeglica i raseljenih osoba je ni{tavna, izuzev u slu~aju kada je tre}a strana poduzela izvo|enje zakonitih gra|evinskih radova.�

57. Ova odluka od 26. maja 1999. godine je stupila na snagu odmah i ostala je na snazi do 31. decembra 1999. godine. Dana 31. decembra 1999. godine Visoki predstavnik je produìo vaènje odluke od 26. maja 1999. godine do 30. juna 2000. godine.

2. Odluka od 27. aprila 2000. godine 58. Dana 27. aprila 2000. godine Visoki predstavnik je donio Odluku u vezi dodjele dràvne imovine (�Slu`beni glasnik Bosne i Hercegovine� � u daljem tekstu SGBiH � br. 13/00; �Slu`bene novine Federacije Bosne i Hercegovine� � u daljem tekstu SNFBiH � br. 17/00; �Slu`beni glasnik Republike Srpske� � u daljem tekstu SGRS� br. 12/00). Odlukom od 27. aprila 2000. godine je povu~ena i zamijenjena Odluka Visokog predstavnika od 26. maja 1999. godine i Odluka od 31. decembra 1999. godine kojom je prethodno zamijenjena Odluka od 26. maja 1999. godine. 59. Odluka od 27. aprila 2000. godine, u relevantnom dijelu, glasi:

�Bez obzira na odredbe bilo kojeg zakona, organi ni jednog entiteta u Bosni i Hercegovini ne mogu raspolagati, dodjeljivati, vr{iti prenos, prodavati niti davati na kori{tenje ili pod zakup imovinu u dràvnom vlasni{tvu, uklju~uju}i raniju imovinu u dru{tvenom vlasni{tvu, izuzev stanova u dru{tvenom vlasni{tvu.

Svaka odluka na koju se odnosi prethodni stav, izdata od strane organa entiteta nakon 6. aprila 1992. godine, koja onemogu}ava ostvarivanje prava izbjeglica i raseljenih osoba je ni{tavna, izuzev u slu~aju kada je tre}a strana poduzela izvo|enje zakonitih gra|evinskih radova. � Svaka odluka, sporazum ili radnja koja je u suprotnosti sa ovom odlukom je ni{tavna. Ukoliko nadle`ni organi Entiteta ili Bosne i Hercegovine jasno obrazloè da predloèni prijenos imovine u dràvnom vlasni{tvu ne sadrì nikakve diskriminatorske radnje i da je u najboljem interesu javnosti, Ured Visokog predstavnika moè u pisanoj formi odobriti izuze}e od ove odluke. Teret dokazivanja da predloèni prijenos imovine u dràvnom vlasni{tvu ne sadrì nikakve diskriminatorske radnje i da je u najboljem interesu javnosti jeste na nadle`nom organu koji traì izuze}e od ove odluke u pisanoj formi.�

60. Ova odluka od 27. aprila 2000. godine je stupila na snagu odmah i ostala je na snazi do 31. decembra 2000. godine. Dana 20. decembra 2000. godine Visoki predstavnik je vaènje ove odluke od 27. aprila 2000. godine produìo do 30. marta 2001. godine (SGBiH br. 34/00; SLFBiH br. 56/00; SGRS br. 44/00). Dana 30. marta 2001. godine, Visoki predstavnik je vaènje ove Odluke od 27. aprila 2000. godine produìo do 31. jula 2002. godine (SGBiH br. 11/01, SNFBiH br. 15/01; SGRS br. 17/01). 61. Visoki predstavnik je 31. jula 2002. godine donio jo{ jednu odluku kojom je vaènje Odluke od 27. aprila 2000. godine dodatno produèno do 31. marta 2003. godine (SGBiH br. 24/02 od 29. avgusta 2002. godine; SGRS br. 49/02 od 13. avgusta 2002. godine). U Odluci od 31. jula 2002. godine je dodana sljede}a stavka:

�Osim toga, usvajanjem usagla{enih zakona kojima se ure|uje promet i raspolaganje imovinom u dràvnom vlasni{tvu, uklju~uju}i i raniju imovinu u dru{tvenom vlasni{tvu, {to je mogu}e prije, a najkasnije do 31. marta 2003. godine, organi vlasni Bosne i Hercegovine i njenih entiteta du`ni su preuzeti punu odgovornost da osiguraju da se dodjela imovine u dràvnom vlasni{tvu, uklju~uju}i i raniju imovinu u dru{tvenom vlasni{tvu, vr{i na na~in koji nije diskriminatorski i koji je u interesu gra|ana Bosne i Hercegovine.�

CH/00/6134

13

V @ALBENI NAVODI 62. Podnosioci prijave u prijavi navode kr{enja svojih prava za{ti}enih ~lanovima 6 i 8 Konvencije i ~lanom 1 Protokola br. 1 uz Konvenciju. U pogledu ~lana 1 Protokola br. 1 i ~lana 8, podnosioci prijave iznose argument da ih je tuèna Strana li{ila njihovog prava na kori{tenje i raspolaganje njihovom nekretninom, koju su oni prvenstveno koristili kao vo}njake, uklju~uju}i i dio nekretnine koju su podnosilac prijave Vojislav [trbac i njegova porodica koristili kao dom prije oruànog sukoba. Oni navode da takvo otu|ivanje nekretnine nije bilo u skladu sa doma}im zakonom jer su oni imali pravo da koriste imovinu kao i prvenstveno pravo gra|enja na toj imovini. Op}ina Bosanska Krupa nije uzela u obzir ova prava kada je 25. avgusta 1997. godine preuzela iz njegovog posjeda i dodijelila nekretninu tre}im licima za izgradnju stambenih zgrada. Nadalje, podnosioci prijave u svojim podnescima navode da je dodjela njihove nekretnine, koju je izvr{ila Op}ina Bosanska Krupa, ni{tavna prema Odlukama Visokog predstavnika (od 26. maja 1999. godine koja je zamijenjena Odlukom od 27. aprila 2000. godine). Podnosilac prijave Vojislav [trbac tvrdi da mu je, kao rezultat ovog bespravnog li{avanja njihove nekretnine, uskra}ena i mogu}nost da ostvaruje prihod iz vo}njaka. U pogledu ~lana 6, podnosioci prijave tvrde da im tuèna Strana nije ponudila mogu}nost da u~estvuju u postupku koji je doveo do preuzimanja njegove imovine iz posjeda 25. avgusta 1997. godine i, nakon toga, tuèna Strana im je uskratila informacije o ovim postupcima. 63. Podnosioci prijave traè od Doma da ih vrati u posjed njihove nekretnine preuzete iz posjeda 25. avgusta 1997. godine i da im time omogu}i da ponovo ìve u svom porodi~nom domu i uzgajaju vo}njake na imovini. Kao alternativu, podnosioci prijave traè da im Dom obezbijedi pravi~nu naknadu za njihovu nekretninu preuzetu iz posjeda, izra~unatu na osnovu trì{ne cijene imovine u Op}ini Bosanska Krupa. Jasno je da podnosilac prijave Vojislav [trbac ne uklju~uje svoj raniji dom ili nedovr{enu ku}u u svoj zahtjev za naknadu. VI PODNESCI STRANA A. Tuèna Strana 64. U svom podnesku od 13. novembra 2000. godine, tuèna Strana iznosi da su njeni organi postupali u potpunosti u skladu sa Zakonom o gra|evinskom zemlji{tu; Dom bi radi toga trebao povu}i svoju naredbu za privremene mjere od 10. oktobra 2000. godine koja je na snazi. U pismu Ministarstva od 22. juna 2001. godine, tuèna Strana dalje tvrdi da naredba Doma za privremene mjere treba biti povu~ena da bi Op}ina Bosanska Krupa mogla nastaviti da ispunjava svoje obaveze da rije{i stambena pitanja paraplegi~ara, koji su osjetljiva kategorija osoba prema zakonu i da za{titi interese investitora, tj. paraplegi~ara u ovim zgradama. 65. U pogledu prihvatljivosti, tuèna Strana navodi da su u vrijeme podno{enja prijave Domu, podnosioci prijave propustili da iscrpe djelotvorne doma}e pravne lijekove u skladu sa ~lanom VIII(2)(a) Sporazuma jer nisu pokrenuli postupak za dobijanje naknade za nekretninu koja je preuzeta iz njihovog posjeda pred Op}inskim sudom u Bosanskoj Krupi. Nakon toga, Op}ina Bosanska Krupa je pokrenula te sudske postupke i oni su bili u toku u vrijeme podno{enja prijave. Tuèna Strana dalje tvrdi da prijava nije podnesena u roku od {est mjeseci od datuma kona~ne sporne odluke. Ta odluka od 25. avgusta 1997. godine je postala pravosna`na 6. oktobra 1997. godine. Prema tome, podnosioci prijave su trebali podnijeti svoju prijavu Domu do 6. maja 1998. godine1, a ne 27 mjeseci kasnije u septembru 2000. godine. 66. Tuèna Strana tako|e navodi u svojim podnescima da je prijava neprihvatljiva u meritumu. Prema tuènoj Strani, nije moglo do}i do kr{enja ~lana 6 Konvencije jer je u postupku koji je doveo do odluke od 25. avgusta 1997. godine, podnosioce prijave zastupao privremeni zastupnik u skladu sa ~lanom 54. Zakona o upravnom postupku. U pogledu ~lana 8 Konvencije, tuèna Strana tvrdi da se

1 Zbog gre{ke u ra~unanju datuma kada je odluka od 25. avgusta 1997. godine postala pravosna`na, tuèna Strana je navela 6. maj 1998. godine kao datum za podno{enje prijave Domu, ali ona je najvjerovatnije namjeravala da navede 6. april 1998. godine.

CH/00/6134

14

sporna imovina ne moè smatrati �domom� podnosioca prijave Vojislava [trpca jer parcela na kojoj je on po~eo sa gradnjom nove ku}e nije uklju~ena u odluke od 25. avgusta 1997. godine. [tavi{e, organi tuène Strane su postupali u skladu sa stavom 2 ~lana 8 Konvencije. Kona~no, tuèna Strana iznosi argument da nije do{lo do povrede ~lana 1 Protokola br. 1 uz Konvenciju jer Op}ina Bosanska Krupa, u skladu sa Zakonom o gra|evinskom zemlji{tu, ima isklju~ivo pravo upravljanja i raspolaganja gradskim gra|evinskih zemlji{tem. Pri preuzimanju predmetne imovine iz posjeda podnosilaca prijave, Op}ina Bosanska Krupa je u potpunosti postupala u skladu sa zakonom. 67. U svom odgovoru na zahtjev podnosilaca prijave za naknadu materijalne {tete od 22. decembra 2000. godine, tuèna Strana prigovara da je zahtjev za kompenzaciju neutemeljen. Tuèna Strana isti~e da je u toku postupak rje{avanja pitanja naknade za nekretninu preuzetu iz posjeda podnosilaca prijave. [tavi{e, tuèna Strana biljeì da podnosioci prijave nisu predo~ili nikakav dokaz o vrijednosti nekretnine preuzete iz njihovog posjeda. Tuèna Strana tako|e stavlja prigovor da je zahtjev podnosilaca prijave za naknadu zbog uni{tenja 1000 kvadratnih metara nekretnine neutemeljen i nepotkrijepljen. Kona~no, u postupku utvr|ivanja naknade, tuèna Strana tvrdi da su podnosioci prijave prihvatili iznos od 3.457,00 KM kao naknadu za trajne zasade na nekretnini. Prema tome, zahtjev podnesen Domu za naknadu za trajne zasade je ili rije{en ili neprecizan i nepotkrijepljen. 68. U svom podnesku od 10. oktobra 2001. godine, tuèna Strana navodi �èlja Op}ine Bosanska Krupa je da isplati kompenzaciju Vojislavu [trpcu i drugima za mogu}u {tetu koja je nanesena�. Ovo je neophodno da bi Op}ina Bosanska Krupa mogla da izmiri svoju obavezu da pomogne paraplegi~arima, koji su ranjivi dio dru{tva. Me|utim, Op}ina Bosanska Krupa tvrdi da ona moè platiti kompenzaciju samo u skladu sa ~lanom 56. Zakona o eksproprijaciji. Tuèna Strana navodi da }e �preduzeti sve korake da postigne prijateljsko rije{enje sa podnosiocima prijave.� B. Podnosioci prijave 69. U podnesku podnosilaca prijave od 21. novembra 2000. godine, oni su potvrdili da u potpunosti ostaju pri svojim zahtjevima. Oni smatraju da je naredba za privremene mjere, koju je Dom izdao 10. oktobra 2000. godine, potpuno opravdana. Oni isti~u da su lica kojima je Op}ina dodijelila nekretninu koja je bila u njihovom posjedu posjedovala drugu imovinu prije oruànog sukoba te da njihovo pravo da se vrate u posjed svoje predratne imovine ili da obnove istu nije ugroèno privremenom mjerom Doma. 70. U pogledu prihvatljivosti, podnosioci prijave tvrde da nemaju dostupne pravne lijekove. Rje{enje od 25. avgusta 1997. godine kojim je njihova nekretnina preuzeta iz posjeda, je postalo pravosna`no 6. oktobra 1997. godine. Me|utim, podnosioci prijave navode da nisu znali za ovo rje{enje, kao ni za rje{enje o dodjeli njihove nekretnine do aprila 2000. godine. U to vrijeme, jedini mogu} pravac djelovanja za njih je bio da podnesu prijedlog za ponavljanje postupka pred Op}inskim vije}em, {to je Vojislav [trbac i u~inio 4. aprila 2000. godine. Op}ina Bosanska Krupa do danas nije odgovorila na taj prijedlog. Podnosioci prijave u svom podnesku navode da oni nisu mogli pokrenuti upravni spor pred Kantonalnim sudom u vezi sa odlukama od 25. avgusta 1997. godine. U takvoj situaciji, podnosioci prijave iznose argument da je �iluzorno govoriti o u~inkovitosti pravnih lijekova�. U pogledu pravila {est mjeseci, podnosioci prijave biljeè da su oni blagovremeno podnijeli prijavu Domu u roku od {est mjeseci od datuma kada su otkrili postojanje povrede njihovih prava u aprilu 2000. godine. 71. Podnosioci prijave tvrde da je do{lo do povrede njihovih prava na pristup sudu, za{ti}enog ~lanom 6 Konvencije. Podnosioci prijave, koji su bili suposjednici/sukorisnici predmetne imovine nisu bili uklju~eni u sporni upravni postupak niti su bili uop{te obavije{teni o ovom postupku. Podnosioci prijave u svom podnesku navode da �navodni privremeni zastupnik u ovom postupku predstavlja samo farsu i siguran put da tuèna Strana dobije pravosna`nu odluku, a da podnosiocu prijave i drugim suposjednicima/sukorisnicima ne bude ponu|ena istinska mogu}nost da privremeni zastupnik za{titi njihova prava�. Podnosioci prijave potvr|uju da su oni posjedovali ku}e na njihovoj nekretnini u Bosanskoj Krupi i da je osporavanim radnjama uplitanja sprije~en njihov pristup domovima, te da je time po~injena povreda njihovih prava za{ti}enih ~lanom 8 Konvencije. U pogledu ~lana 1 Protokola br. 1 uz Konvenciju, podnosioci prijave tvrde da tuèna Strana nije ispo{tovala zahtjeve Zakona o gra|evinskom zemlji{tu pri dono{enju rje{enja od 25. avgusta 1997. godine jer tuèna Strana nije

CH/00/6134

15

uzela u obzir pravo podnosilaca prijave na kori{tenje nekretnine i prvenstveno pravo da grade na predmetnoj nekretnini. Tuèna Strana je iskoristila odsustvo podnosilaca prijave sa njihove nekretnine usljed oruànog sukoba i bespravno je preuzela iz posjeda njihovu nekretninu i dodijelila ju je tre}im licima. Nadalje, tuèna Strana je postupala suprotno Odluci Visokog predstavnika o dodjeljivanju nekretnine u dru{tvenom vlasni{tvu tre}im licima od strane op}ine. 72. U podnesku od 2. oktobra 2001. godine, podnosioci prijave u su{tini tvrde da je postupak preuzimanja iz posjeda i dodjeljivanja njihove nekretnine, kao i kasniji postupak odre|ivanja naknade za nekretninu preuzetu iz posjeda za posljedicu imao povredu njihovih prava jer su srpske nacionalnosti. Prvo, oni isti~u da je njihova nekretnina preuzeta iz posjeda u njihovom odsustvu dok su bili raseljena lica i zatim je ista dodijeljena osobama bo{nja~ke nacionalnosti. Oni navode da nekretnina u posjedu odre|enih imenovanih Bo{njaka, vjerovatno njihovih ranijih kom{ija u Op}ini Bosanska Krupa, nije preuzeta iz posjeda na sli~an na~in iako su oni u posjedu ve}e imovine. Drugo, organi vlasti koji su u~estvovali u postupku odre|ivanja iznosa naknade su �ponizili� podnosioce prijave i postupali prema njima kao prema �gra|anima drugog reda�. Na primjer, prema navodima podnosilaca prijave, u postupku od 25. jula 2001. godine, sudija je �`vakao `vaka}u gumu sve vrijeme i postupao prema njima [podnosiocima prijave] kao da ne postoje�. Tokom rasprave na licu mjesta, geometar je navodno vi{e puta uzastopno mjerio dio imovine preuzet iz posjeda (2883 m²), ali je odbio da, na zahtjev podnosilaca prijave, izmjeri cijelu imovinu (oko 6000 m², dok mu oni ne plate 1.000,00 KM. Podnosioci prijave su �osje}ali da nas on ismijava jer je nacrtao liniju na zemlji i onda ju je gazio i brisao nogama�. Tre}e, podnosioci prijave isti~u propust op}inskih organa vlasti da zaista sprovedu i ispo{tuju naredbu za privremene mjere Dom od 10. oktobra 2000. godine. Umjesto toga, petorici Bo{njaka, kojima je dodijeljena imovina, je dopu{teno da nastave sa izgradnjom ku}a na nekretnini podnosilaca prijave. VII MI[LJENJE DOMA A. Prihvatljivost 73. Prije razmatranja merituma predmeta Dom mora da odlu~i da li da ga prihvati, uzimaju}i u obzir kriterije prihvatljivosti sadràne u ~lanu VIII(2) Sporazuma. U skladu sa ~lanom VIII(2) Sporazuma, �Dom }e odlu~iti koje prijave }e prihvatiti i kojim redosljedom }e ih rje{avati. Pri tome }e Dom uzeti u obzir sljede}e kriterije: (a) postoje li efikasni pravni lijekovi i da li je podnosilac prijave dokazao da ih je iscrpio i da li je prijava podnesena Komisiji u roku od {est mjeseci nakon dono{enja kona~ne odluke�.

1. Iscrpljivanje doma}ih pravnih lijekova 74. Prema ~lanu VIII(2)(a) Sporazuma, Dom mora dalje razmotriti postoje li djelotvorni pravni lijekovi i da li su podnosioci prijave dokazali da su ih iscrpili. U predmetu Blenti} (predmet br. CH/96/17, odluka o prihvatljivosti i meritumu od 5. novembra 1997, ta~ke 19-21, Odluke o prihvatljivosti i meritumu 1996.-1997.), Dom je razmotrio ovaj kriterij prihvatljivosti u svijetlu odgovaraju}eg zahtjeva za iscrpljivanjem doma}ih pravnih lijekova u ranijem ~lanu 26 Konvencije (sada ~lan 35(1) Konvencije). Evropski sud za ljudska prava (u daljem tekstu Evropski sud) je na{ao da takvi pravni lijekovi moraju biti dovoljno izvjesni, ne samo u teoriji nego i u praksi, a ukoliko to nije slu~aj, nedostaja}e im neophodna pristupa~nost i djelotvornost. [tavi{e, Evropskli sud je smatrao da je u primjenjivanju pravila neophodno realno voditi ra~una, ne samo o postojanju formalnih pravnih lijekova u pravnom sistemu tuène Strane o kojoj se radi, nego i o op{tem pravnom i politi~kom kontekstu u kojem oni funkcioni{u, kao i o li~nim uslovima podnosilaca prijave. 75. Tuèna Strana tvrdi da su podnosioci prijave, prije podno{enja prijave Domu, trebali pred Op}inskim sudom u Bosanskoj Krupi pokrenuti postupak za dobijanje naknade za nekretninu preuzetu iz njihovog posjeda 25. avgusta 1997. godine. Me|utim, Dom zapaà da je su{tina àlbi podnosilaca prijave da su njihova ljudska prava za{ti}ena Konvencijom povrije|ena prvi put kada je Op}ina Bosanska Krupa sprovela postupak koji je doveo do preuzimanja zemlji{ta iz njihovog posjeda u odsustvu podnosilaca prijave, a drugi put kada je Op}ina Bosanska Krupa, kao rezultat tih postupaka, preuzela iz posjeda njihovu nekretninu i dodijelila ju tre}im licima u suprotnosti sa doma}im zakonom.

CH/00/6134

16

Postupak odre|ivanja naknade za nekretninu preuzetu iz posjeda pred Op}inskim sudom ne moè postavljati pitanja navodnih povreda ljudskih prava podnosilaca prijave. 76. Dom biljeì da nije predvi|eno pravo àlbe na rje{enje od 25. avgusta 1997. godine kojim je nekretnina podnosilaca prijave preuzeta iz njihovog posjeda. Podnosioci prijave nisu mogli pokrenuti upravni spor pred Kantonalnim sudom u Biha}u jer nisu bili upoznati sa ovim rje{enjem i �zastupnik ranijih posjednika� nije pokrenuo takav upravni spor u njihovom odsustvu. Usljed toga, rje{enje je postalo pravosna`no 6. oktobra 1997. u odsustvu podnosilaca prijave. [tavi{e, Dom biljeì da je podnosilac prijave Vojislav [trbac 4. aprila 2000. godine podnio prijedlog za ponavljanje postupka pred Op}inskim vije}em u vezi sa rje{enjima od 25. avgusta 1997. godine. Nikakav odgovor na ovaj prijedlog nije primljen. 77. Uzimaju}i u obzir ove ~injenice, Dom zaklju~uje da su podnosioci prijave iscrpili dostupne pravne lijekove, u smislu ~lana VIII(2)(a) Sporazuma.

2. Pravilo {est mjeseci

78. Prema pravilu {est mjeseci sadrànom u ~lanu VIII(2)(a) Sporazuma, prijava mora biti podnesena Domu u roku od {est mjeseci od datuma osporene pravosna`ne odluke. Me|utim, Dom ima odre|eno diskreciono pravo da uzme u obzir posebne okolnosti koje su mogle sprije~iti podnosioca prijave da podnese prijavu u toku ovog {estomjese~nog perioda, posebno kada podnosilac prijave pruì odgovaraju}e obja{njenje za ovaj propust (vidi predmet br. CH/99/1433, Smaji}, odluka o prihvatljivosti od 4. novembra 1999. godine, ta~ke 16-17, Odluke avgust-decembar 1999.)

79. U ovom predmetu, kona~na rje{enja, kojima je nekretnina podnosilaca prijave preuzeta iz njihovog posjeda I dodijeljena drugima, je 25. avgusta 1997. godine donijelo Op}insko vije}e. Me|utim, postupak koji je doveo do dono{enja ovih rje{enja je sproveden u odsustvu podnosilaca prijave. Prije 25. avgusta 1997. godine, Op}ina Bosanska Krupa nije po~inila nikakav poku{aj da sazna mjesto boravka podnosilaca prijave. Prema rje{enju o preuzimanju nekretnine iz posjeda podnosilaca prijave, interese podnosilaca prijave je zastupao �zastupnik ranijih posjednika� jer je prebivali{te podnosilaca prijave bilo nepoznato Op}inskom vije}u. Kopija ovog rje{enja je dostavljena i �zastupniku ranijih posjednika�, ali, u spisu predmeta pred Domom nema dokaza koji bi ukazali na to da je tuèna Strana preduzela ikakve korake da obezbjedi da podnosioci prijave budu upoznati sa rje{enjima od 25. avgusta 1997. godine.

80. Dom biljeì da su usljed oruànog sukoba, podnosioci prijave bili prinu|eni da napuste Op}inu Bosanska Krupa i da se presele kao raseljena lica u Republiku Srpsku. Podnosioci prijave su naveli da prije aprila 2000. godine nisu imali nikakva saznanja o postupku ili o rje{enjima od 25. avgusta 1997. godine. Neposredno nakon toga, Vojislav [trbac je 4. aprila 2000. godine podnio prijedlog za ponavljanje postupka pred Op}inskim vije}em. On do danas nije primio nikakav odgovor na ovaj prijedlog. Dana 22. septembra 2000. godine, manje od {est mjeseci nakon datuma kada su podnosioci prijave saznali o preuzimanju iz posjeda i dodjelu njihove nekretnine, podnosilac prijave Vojislav [trbac je predao prijavu Domu.

81. Pod ovim okolnostima, Dom smatra neiskrenim i gotovo apsurdnim od tuène Strane da stavlja prigovor na prijavu u odnosu na pravilo {est mjeseci. U takvoj situaciji kada se postupci sprovode u odsustvu podnosilaca prijave, kada podnosioce prijave zastupa nepoznat pravni zastupnik kojeg imenuje tuèna Strana i kada podnosioci prijave nemaju nikakva zvani~na ili nezvani~na saznanja o dono{enju tih kona~nih rje{enja, Dom smatra da je pravilo {est mjeseci po~elo da te~e onda kada su podnosioci prijave prvi put saznali za kona~ne odluke u aprilu 2000. godine. Kako je podnosilac prijave Vojislav [trbac podnio prijavu Domu prije isteka {est mjeseci od aprila 2000. godine, time prijava zadovoljava zahtjeve pravila {est mjeseci, u smislu ~lana VIII(2)(a) Sporazuma.

82. Kako nisu postavljene nikakve druge osnove za progla{avanje predmeta neprihvatljivim niti se to ~ini iz prijave, Dom progla{ava prijavu u cjelini prihvatljivom.

B. Meritum

CH/00/6134

17

83. Prema ~lanu XI Sporazuma, Dom zatim mora razmotriti da li utvr|ene ~injenice ukazuju na povredu obaveza tuène Strane prema Sporazumu. Prema ~lanu 1 Sporazuma, strane su obavezne da �osiguraju svim osobama pod svojom nadle`no{}u najve}i stepen me|unarodno priznatih ljudskih prava i osnovnih sloboda�, uklju~uju}i prava i slobode predvi|ene u Konvenciji i drugim me|unarodnim sporazumima navedenim u Dodatku uz Sporazum.

1. ^lan 1 Protokola br. 1 uz Konvenciju 84. ^lan 1 Protokola br. 1 uz Konvenciju glasi:

"Svako fizi~ko ili pravno lice ima pravo na mirno uìvanje svoje imovine. Nikome se ne moè oduzeti imovina osim u javnom interesu i pod uslovima predvi|enim zakonom i op{tim principima me|unarodnog prava.

Ove odredbe ne zadiru u pravo dràva da donose zakone koje smatraju neophodnim za regulisanje kori{}enja imovine shodno op{tem interesu ili radi sigurnog pla}anja poreza, drugih doprinosa ili nov~anih kazni."

85. ^lan 1 Protokola br. 1 sadrì tri jasna pravila. Prvo pravilo, koje je op{te prirode, garantuje princip mirnog uìvanja imovine. Ovo pravilo je izneseno u prvoj re~enici prvog stava. Drugo pravilo se odnosi na li{avanje imovine i podvrgava ga uslovima da li{avanje mora biti u javnom interesu i pod uslovima predvi|enim zakonom i op{tim principima me|unarodnog prava; ovo pravilo je navedeno u drugoj re~enici istog stava. Tre}e pravilo priznaje da dràve imaju pravo, izme|u ostalog, da kontroli{u kori{tenje imovine u skladu sa op{tim interesom, donose}i takve zakone koje smatraju neophodnim u tu svrhu. To je sadràno u drugom stavu (vidi, npr. predmet br. CH/96/29, Islamska zajednica, odluka o prihvatljivosti i meritumu od 11. juna 1999. godine, ta~ka 190, Odluke januar � juli 1999.).

a. Postojanje �imovine� 86. Evropski sud je naveo u vi{e navrata da �koncept �imovine� u ~lanu 1 Protokola br. 1 ima autonomno zna~enje koje nesumnjivo nije ograni~eno na vlasni{tvo nad fizi~kim stvarima: odre|ena druga prava i interesi koji ~ine imovinu svakako se mogu smatrati kao �imovinska prava�, i na taj na~in kao �imovina� u smislu ove odredbe� (Evropski sud za ljudska prava, Iatridis protiv Gr~ke, presuda od 25. marta 1999, Izvje{taji o presudama i odlukama 1999.-II, strana 96, ta~ka 54). 87. Dom je priznao da je prema doma}em zakonu, tamo gdje su prehodno postojali objekti, pravo na kori{tenje imovine radi rekonstrukcije izvr{ivo pravo koje se moè smatrati �imovinom� u smislu ~lana 1 Protokola br. 1 (vidi predmet br. CH/98/704, Jovanka Kova~evi}, odluka o prihvatljivosti i meritumu od 8. januara 2002. godine, ta~ke 55-60, Odluke januar-juni 2002. godine; predmet br. CH/99/2656, Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, odluka o prihvatljivosti i meritumu od 5. decembra 2000. godine, ta~ka 111, Odluke juli-decembar 2000. godine). Dom nije prethodno obradio sporno pitanje u ovom predmetu: da li pravo na kori{tenje i prioritetno pravo na izgradnju na neizgra|enom zemlji{tu predstavlja �imovinu� (ali vidi predmet br. CH/99/2628, [i{i} i drugi, odluka o prihvatljivosti od 8. marta 2000. godine, ta~ka 16, Odluke januar-juni 2000. godine (ti~e se prava na kori{tenje gra|evinskog zemlji{ta u dru{tvenom vlasni{tvu kao sportskog centra)). 88. Dom zapaà da se u skladu sa Zakonom o gra|evinskom zemlji{tu (vidi ta~ke 37-45. gore), podnosioci prijave smatraju �biv{im vlasnicima� neizgra|enog gra|evinskog zemlji{ta koje je prethodno bilo u vlasni{tvu ili u posjedu njihovih roditelja, Uro{a i Save [trbac, u Op}ini Bosanska Krupa. Kako je gore obja{njeno, imovinska prava podnosilaca prijave na ovoj nekretnini utvr|ena su u rje{enjima o naslje|ivanju od 1965. godina, a potom i 1990. godine, koja je donio Op}inski sud u Bosanskoj Krupi (vidi ta~ke 17-18. gore). ^lanom 21. Zakona o gra|evinskom zemlji{tu predvi|eno je da podnosioci prijave, kao biv{i vlasnici, imaju privremeno pravo na kori{tenje neizgra|enog gra|evinskog zemlji{ta do njegovog preuzimanja iz posjeda i prvenstveno pravo na izgradnju na neizgra|enom gra|evinskom zemlji{tu. U skladu sa ~lanom 28., prvenstveno pravo na izgradnju na neizgra|enom gra|evinskom zemlji{tu moè biti preneseno i naslje|eno zajedno s privremenim pravom na kori{tenje gra|evinskog zemlji{ta. ^lan 30. dalje predvi|a da biv{i vlasnik ima pravo da podnese zahtjev za utvr|ivanje njegovog prvenstvenog prava na izgradnju na neizgra|enom gra|evinskom zemlji{tu najkasnije na raspravi o preuzimanju gra|evinskog zemlji{ta iz posjeda.

CH/00/6134

18

89. Dom zapaà da karakter prvenstvenog prava na izgradnju na neizgra|enom gra|evinskom zemlji{tu, kako je to definisano u doma}em zakonu, ukazuje da je to vrijedno i prenosivo imovinsko pravo. Prema doma}em zakonu, raniji vlasnici imaju odre|ena imovinska prava na nacionalizovnom neizgra|enom gra|evinskom zemlji{tu koje je ranije bilo u njihovom vlasni{tvu i vrijednost ovih imovinskih prava je blisko vezana sa pravom vlasni{tva. Prema tome, kao i u svojim prethodnim predmetima u vezi sa pravom prvenstva na izgradnju na neizgra|enom gra|evinskom zemlji{tu, Dom nalazi da je prioritetno pravo na izgradnju na neizgra|enom gra|evinskom zemlji{tu izvr{ivo pravo sa ekonomskom vrijedno{}u koje je �imovina� u smislu ~lana 1 Protokola br. 1.

b. Princip zakonitosti 90. Bez obzira koje je pravilo od tri pravila sadràna u ~lanu 1 Protokola br. 1 primijenjeno u datom predmetu (tj. uplitanje u imovinu, li{avanje imovine ili regulisanje kori{tenja imovine), sporna radnja tuène Strane mora biti zakonita da bi ispunila zahtjeve ~lana 1 Protokola br. 1 Evropske konvencije. Evropski sud je to objasnio kako slijedi:

�Sud stalno ponavlja da je prvi i najva`niji zahtjev ~lana 1 Protokola br. 1 taj da svako uplitanje javnih vlasti u mirno uìvanje imovine mora biti zakonito: druga re~enica prvog stava odobrava li{avanje imovine samo �pod uslovima predvi|enim zakonom�, a drugi stav priznaje da dràva ima pravo da donese �zakone� koje smatra neophodnim za regulisanje kori{tenja. [tavi{e, vladavina zakona, jednog od osnovnih principa u demokratskom dru{tvu, svojstvena je svim ~lanovima Konvencije i, na strani dràve ili drugih javnih organa vlasti, kao nu`na posljedica stoji obaveza po{tivanja sudskih naredbi ili odluka protiv iste. Iz toga slijedi da pitanje da li je postignuta pravi~na ravnoteà izme|u zahtjeva op{teg interesa zajednice i zahtjeva za{tite osnovnih prava pojedianca postaje relevantno samo onda kada je ve} utvr|eno da predmetno uplitanje ispunjava zahtjev zakonitosti i da nije bilo proizvoljno� (Evropski sud za ljudska prava, Iatridis protiv Gr~ke, presuda od 25. marta 1999, Izvje{taji o presudama i odlukama 1999-II, strana 97, ta~ka 58).

91. U predmetu Iatridis protiv Gr~ke, podnosilac prijave je iznajmio otvoreni bioskop i postupao kao vlasnik. Nakon nekoliko godina, Vlada je podnosioca prijave obavijestila da je njegov bioskop izgra|en na dràvnoj imovini. Nakon jo{ tri godine, vlada je bioskop ustupila odre|enom gradskom vije}u i donijela administrativnu naredbu o deloàciji kojom je podnosilac prijave li{en svoga prava na kori{tenje i posjedovanje biskopa. Podnosilac je gotovo deset godina osporavao ustupanje bioskopa i naredbu o deloàciji putem raznih sudskih i upravnih postupaka. Mada je naredba o deloàciji bila naknadno poni{tena, ustupanje nije bilo opozvano, tako da podnosilac prijave nije mogao bioskop vratiti u posjed. Evropski sud je, dok je razmatrao àlbu podnosioca prijave prema ~lanu 1 Protokola br. 1, primijetio da je pitanje vlasni{tva bioskopa ostalo sporno. Ipak, Evropski sud je na{ao da je podnosilac prijave dugi niz godina vodio bioskop na osnovu valjanog zakupa i, kao rezultat toga, stvorio je klijentelu koja predstavlja za{ti}eni �posjed� (id. u ta~ki 54). U pogledu zakonitosti vladinih radnji, Evropski sud je u to vrijeme primijetio da je deloàcija podnosioca prijave imala zakonsku osnovu u doma}em zakonu. Me|utim, kasnije je nadle`ni sud poni{tio naredbu o deloàciji. �Od tog momenta nadalje, deloàcija podnosioca prijave je na taj na~in ostala bez zakonske osnove i [gradsko vije}e] je postalo nezakoniti korisnik i trebalo je da vrati bioskop podnosiocu prijave� (id. u ta~ki 61). Prema tome, Evropski sud je zaklju~io da �predmetno uplitanje predstavlja o~iglednu povredu gr~kog zakona i da je u skladu sa tim nespojivo sa pravom podnosioca prijave na mirno uìvanje njegovog posjeda� (id. u ta~ki 62). 92. Sli~no, u konkretnom predmetu, mogu}e je da je postojala valjana osnova u doma}em zakonu za izdavanje rje{enja koje je 25. augusta 1997. godina donijelo Op}insko vije}e. Me|utim, u skladu sa Zakonom o gra|evinskom zemlji{tu, podnosioci prijave su imali prvenstveno pravo na izgradnju na neizgra|enom gra|evinskom zemlji{tu koje su odràvali kao svoj vo}njak. Zakon zahtijeva da Op}ina obezbijedi biv{em vlasniku mogu}nost da ostvari svoje prvenstveno pravo izgradnje na neizgra|enom gra|evinskom zemlji{tu, najkasnije u postupku na raspravi o preuzimanju gra|evinskog zemlji{ta iz posjeda. U ovom predmetu, podnosioci prijave nisu imali stvarnu mogu}nost da ostvare takvo pravo po{to je Op}ina Bosanska Krupa preuzela gra|evinsko zemlji{te iz posjeda i dodijelila ga u odsustvu podnosilaca prijave, mada je Op}ina Bosanska Krupa pozvala privremenog zastupnika, koji je podnosiocima prijave bio nepoznat, da za{titi njihova prava u ovom postupku. Dom zapaà da na~in

CH/00/6134

19

na koji je ovaj postupak sproveden dovodi u pitanje ispravnost rje{enja od 25. augusta 1997. godina prema Zakonu o gra|evinskom zemlji{tu i Zakonu o upravnom postupku. 93. [ta vi{e, 26. maja 1999. godine, visoki predstavnik donio je Odluku koja je imala prioritet nad relevantnim odredbama Zakona o gra|evinskom zemlji{tu i poni{tila rje{enje od 25. avgusta 1997. godine (vidi ta~ke 55-57 gore). Odluka od 26. maja 1999. godine kasnije je bila opozvana i zamijenjena Odlukom od 27. aprila 2000. godine, koja ostaje na snazi i sadrì su{tinski sli~ne odredbe (vidi ta~ke 58-61 gore). Dom zapaà da ~injenice ovog predmeta potpadaju u okvir Odluka Visokog predstavnika. Prema tome, od 26. maja 1999. godine, rje{enja od 25. augusta 1997. godine kojim je nekretnina podnosilaca prijave preuzeta iz posjeda i dodijeljena tre}oj strani, prestala su biti pravovaljana i postala su ni{tavna. Od tog datuma, upornost tuène Strane da djeluje na osnovu rje{enja od 25. augusta 1997. godine nija bila u skladu sa vaè}im zakonom. 94. Pored toga, ne samo da tuèna Strana nije ispo{tovala Odluke visokog predstavnika od 26. maja 1999. godine i 27. aprila 2000. godine, nego nije ispo{tovala ni naredbu Doma za privremene mjere od 10. oktobra 2000. godine, kojom se zabranjuje da bilo koja institucija ili osoba, javna ili privatna, izvr{i bilo kakve gra|evinske radove na nekretnini podnosilaca prijave (vidi ta~ku 5 gore). Uprkos naredbi Doma, gra|evinski radovi na nekretnini podnosilaca prijave su nastavljeni. Tuèna Strana je 8. avgusta 2001. godine potvrdila da su tre}a lica-investitori, kojima je zemlji{te dodijeljeno 25. avgusta 1997. godine, nastavila sa gra|evinskim radovima. Iz predmetnog spisa pred Domom ~ini se da tuèna Strana nije preduzela nikakve radnje radi sprije~avanja tih gra|evinskih radova tre}ih lica, mada je potpuno svjesna njihovog izvo|enja. Dom zapaà da je, takvim eklatantnim zanemarivanjem naredbe Doma za privremenu mjeru, tuèna Strana izvr{ila te{ku povredu principa zakonitosti. 95. Po{to tuèna Strana nije zadovoljila princip zakonitosti sadràn u ~lanu 1 Protokola br. 1, nije neophodno da Dom razmotri preostale zahtjeve ovog ~lana.

c. Zaklju~ak u vezi sa ~lanom 1 Protokola br. 1 uz Konvenciju 96. Dom zaklju~uje da prioritetno pravo podnosilaca prijave na gradnju na njihovoj prethodno neizgra|enoj imovini, koja se nalazi u Op}ini Bosanska Krupa, predstavlja za{ti}enu imovinu u smislu ~lana 1 Protokola br. 1 uz Konvenciju. Dono{enjem rje{enja od 25. augusta 1997. godine, kojim je nekretnina podnosilaca prijave preuzeta iz posjeda i dodijeljena tre}em licu, tuèna Strana nije u potpunosti ispo{tovala doma}i zakon. Osim toga, nastavljanjem sprovo|enja rje{enja nakon 26. maja 1999. godine, tuèna Strana je prekr{ila Odluku Visokog predstavnika koja je donesena tog datuma, kao i narednu Odluku od 27. aprila 2000. godine. Na taj na~in, tuèna Strana nije djelovala zakonito. Nadalje, tuèna Strana nije sprovela naredbu Doma za privremenu mjeru od 10. oktobra 2000. godine. Prema tome, Dom odlu~uje da je tuèna Strana prekr{ila pravo podnosilaca prijave zagarantovano ~lanom 1 Protokola br. 1 uz Konvenciju.

2. ^lan 8 Konvecije 97. ^lan 8 Konvencije glasi: �1. Svako ima pravo na po{tivanje svog � doma �

2. Javna vlast se ne}e mije{ati u vr{enje ovog prava, osim ako je u skladu sa zakonom i ako je neophodna mjera u interesu nacionalne bezbjednosti, javne sigurnosti, ekonomske dobrobiti zemlje, sprije~avanja nereda i izvr{enja krivi~nih djela, za{tite zdravlja ili morala, ili za{tite prava i sloboda drugih.�

98. Uzimaju}i u obzir svoj zaklju~ak da je tuèna Strana prekr{ila pravo podnosilaca prijave za{ti}eno ~lanom 1 Protokola br. 1 uz Konvenciju, Dom odlu~uje da nije neophodno posebno ispitati prijavu prema ~lanu 8 Konvencije. 3. ^lan 6 Konvencije (pravo na pristup sudu)

CH/00/6134

20

99. Stav 1 ~lana 6 Konvencije glasi kako slijedi:

�Svako, tokom odlu~ivanja o njegovim gra|anskim pravima i obavezama � ima pravo na pravi~nu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona. Presuda se izri~e javno, ali se {tampa i javnost mogu isklju~iti s cijelog ili dijela su|enja u interesu morala javnog reda ili nacionalne bezbjednosti u demokratskom dru{tvu, kada to zahtijevaju interesi maloljetnika ili za{tita privatnog ìvota stranaka u mjeri koja je, po mi{ljenju suda, nu`no potrebna u posebnim okolnostima kada bi javnost mogla da na{kodi interesima pravde.�

100. U predmetu Golder protiv Ujedinjenog Kraljevstva, Evropski sud za ljudska prava je priznao da �pravo na pristup sudu ~ini element koji je svojstven pravu navedenom u ~lanu 6 stav 1� (Evropski sud za ljudska prava, presuda od 21. februara 1975. godine. serija A, br. 18, str. 18, ta~ka 36). Evropski sud je dao op{iran opis kako slijedi:

�Po mi{ljenju Suda, bilo bi nezamislivo da ~lan 6 stav 1 treba detaljno opisati proceduralne garancije date stranama u parnici koja je u toku, a da ne treba prvo za{titi ono {to samo po sebi stvarno omogu}ava da se izvu~e korist iz takvih garancija, odnosno, pristup sudu. Pravi~ne, javne i brze karakteristike sudskog postupka nemaju nikakvu vrijednost ako sudskog postupka nema. �

Ovaj ~lan uklju~uje �pravo na sud�, od kojeg pravo na pristup, tj. pravo na pokretanje postupka pred sudovima u parni~nim pitanjima, predstavlja samo jedan aspekt. Ovome su dodane garancije navedene u ~lanu 6 stav 1 u pogledu organizacije i sastava suda, kao i vo|enja postupka. Ukratko, sve ovo jeste bit prava na pravi~no su|enje� (id. na str. 18, ta~ke 35-36).

101. Me|utim, pravo na pristup sudu zagarantovano prema ~lanu 6 nije apsolutno; ono moè biti predmet odre|enih ograni~enja po{to pravo �svojom samom prirodom zahtijeva da ga propi{e tuèna Strana, a to propisivanje se moè mijenjati u vremenu i prostoru u skladu sa potrebama i sredstvima zajednice i pojedinaca� (Evropski sud za ljudska prava, Ashingdane protiv Ujedinjenog Kraljevstva, Serija A br. 93, str. 24, ta~ka 57). Ipak, ta ograni~enja �ne smiju umanjiti ili ograni~iti pristup ostavljen pojedincu na takav na~in da umanjuje samu su{tinu prava� (id.). Nadalje, ograni~enje ne}e biti u skladu sa ~lanom 6(1) ako ne sluì legitimnom cilju i ako ne postoji razuman odnos ravnomjernosti izme|u upotrijebljenih sredstava i cilja koji se èli ostvariti. (id.). 102. U konkretnom predmetu Dom zapaà da je Op}ina Bosanska Krupa vodila postupak za preuzimanje zemlji{ta iz posjeda i za dodjelu nekretnine podnosioca prijave u odsustvu podnosilaca prijave. U skladu sa doma}im zakonom, Op}ina Bosanska Krupa je imenovala privremenog �zastupnika biv{ih posjednika� da u ovim postupcima zastupa interese podnosilaca prijave jer je tvrdila da joj je njihovo mjesto boravka bilo nepoznato. Me|utim, tuèna Strana priznaje da Op}ina Bosanska Krupa nije poku{ala da prona|e podnosioce prijave. Kako je gore obja{njeno, ishod postupka bio je takav da je Op}ina Bosanska Krupa donijela rje{enje od 25. augusta 1997. godine, kojim je predmetna nekretnina preuzeta iz posjeda i dodijeljena, bez obzira na pravo podnosilaca prijave na kori{tenje i na njihovo prioritetno pravo na izgradnju na toj imovini. Privremeni zastupnik nije imao nikakve primjedbe u postupku. [tavi{e, on nije pokrenuo upravni spor protiv rje{enja koja su bili jasno u suprotnosti sa interesima podnosilaca prijave. Kao rezultat toga, rje{enja su postala pravosna`na 6. oktobra 1997. godine u odsustvu podnosilaca prijave (vidi ta~ke 19-22. gore). Kada su podnosioci prijave u aprilu 2000. godine saznali za ova rje{enja, izgleda da prema doma}em zakonu nisu imali pravo da ih ospore. Istina je da je podnosilac prijave Vojislav [trbac 4. aprila 2000. godine Op}inskom vije}u podnio prijedlog za preispitivanje postupaka, ali Op}ina Bosanska Krupa nije do danas odgovorila na taj prijedlog (vidi ta~ku 26 gore). 103. Dom priznaje da za doma}e organe vlasti u odre|enim okolnostima moè biti razlo`no i neophodno da provedu postupak u odsustvu zainteresovane strane. U takvim okolnostima, ~lan 54.1. Zakona o upravnom postupku predvi|a imenovanje privremenog zastupnika zainteresovane strane ~ije prebivali{te nije poznato (vidi ta~ku 53 gore). Me|utim, kako je Evropski sud naveo u predmetu Colozza protiv Italije, kada doma}i zakon predvi|a da se postupak moè voditi u odsustvu zainteresovane strane, �onda bi tom licu, po{to sazna za takav postupak, trebalo omogu}iti, od suda koji ga je saslu{ao, novo utvr|ivanje merituma prijave� (Evropski sud za ljudska prava, presuda od 12.

CH/00/6134

21

februara 1985. godine, Serija A br. 89, str. 15, ta~ka 29). U konkretnom predmetu, podnosiocima prijave nije data stvarna mogu}nost da u~estvuju u postupcima kojima su nezakonito li{eni svojih imovinskih prava, a privremeni zastupnik kojeg je Op}ina postavila u ime podnosilaca prijave nije, ~ini se, adekvatno za{titio njihove interese. Uz to, Op}ina Bosanska Krupa nije odgovorila na zahtjev podnosilaca prijave za preispitivanje postupka, a koji je podnesen vi{e od dvije godine prije toga. 104. U ovakvim okolnostima, Dom smatra da tuèna Strana nije podnosiocima prijave omogu}ila pistup sudu radi utvr|ivanja njihovih imovinskih prava. Prema tome, Dom nalazi da je tuèna Strana prekr{ila pravo podnosilaca prijave zagarantovano ~lanom 6 stav 1 Konvencije. 4. Diskriminacija 105. U vezi sa ~lanom II(2)(b) Sporazuma, Dom nalazi da je u ovom predmetu prikladno da razmotri da li je tuèna Strana diskriminisala podnosioce prijave u odnosu na njihova imovinska prava. Dom je ve} utvrdio da je tuèna Strana prekr{ila pravo podnosilaca prijave na mirno uìvanje imovine, za{ti}eno ~lanom 1 Protokola br. 1 uz Konvenciju (vidi ta~ke 84-96. gore). 106. ^lan II(2)(b) glasi kako slijedi:

�Dom za ljudska prava razmatra}e � navodnu ili o~iglednu diskriminaciju po bilo kojoj osnovi � kao {to je pol, rasa, boja koè, jezik, vjera, politi~ko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili dru{tveno porijeklo, vezivanje za neku nacionalnu manjinu, imovina, ro|enje ili drugi status koji proizilazi iz uìvanja bilo kojih prava ili sloboda utvr|enih u me|unarodnim sporazumima navedenim u Dodatku ovome Aneksu � kad se za doti~nu povredu tvrdi ili je o~igledno da su je po~inile Strane, uklju~uju}i bilo kojeg zvani~nika ili organ Strana, Kantona, op{tina ili bilo kojeg pojedinca koji djeluje po ovla{tenju takvog du`nosnika ili organa.�

107. U podnesku od 2. oktobra 2001. godine, podnoisoci prijave navode da su diskriminisani u uìvanju svojih ljudskih prava zbog svoje srpske nacionalnosti (vidi ta~ku 72 gore). Dom je poslao ovaj podnesak tuènoj Strani 11. decembra 2001. godine, ali tuèna Strana nije predo~ila nikakva zapaànja kojim se osporava tvrdnja o diskriminaciji. Prema tome, ovi navodi o diskriminaciji ostaju neosporeni u predmetu pred Domom. 108. U pogledu svoje tvrdnje o diskriminaciji, podnosioci prijave isti~u da je Op}ina Bosanska Krupa preuzela iz posjeda njihovu nekretninu 25. avgusta 1997. godine u njihovom odsustvu, kada su bili raseljena lica usljed oruànog sukoba u Bosni i Hercegovini. Prema podnosiocima prijave, Op}ina nije preuzela nekretnine koje se nalaze na sli~noj lokaciji, a koju posjeduju njihove kom{ije bo{nja~ke nacionalnosti koji su ostali u Bosanskoj Krupi. Nakon preuzimanja, tuèna Strana priznaje da je Op}ina Bosanska Krupa dodijelila nekretninu podnosilaca prijave ratnim veteranima � paraplegi~arima bo{nja~ke nacionalnosti. [tavi{e, u postupku utvr|ivanja visine naknade na nekretninu preuzetu iz posjeda, podnosioci prijave navode da su ih organi vlasti �ponizili� i postupali prema njima kao �gra|anima nièg reda�. Podnosioci prijave su osje}ali da ih organi vlasti �ismijavaju�. 109. U ispitivanju da li je do{lo do diskriminacije koja je u suprotnosti sa Sporazumom, Dom se prisje}a svoje prakse. Kako je Dom zabiljeìo u svojoj odluci \.M. protiv Federacije Bosne i Hercegovine (predmet br. CH/98/756, odluka o prihvatljivosti i meritumu od 13. aprila 1999. godine, ta~ka 72, Odluke januar-juli 1999.), prvo je potrebno da se ustanovi da li je podnosilac prijave bio tretiran druga~ije od ostalih, u istim ili relevantno sli~nim situacijama. Svaki razli~it tretman bi se smatrao diskriminatornim, ukoliko nema razumno i objektivno opravdanje, to jest, ukoliko ne stremi legitimnom cilju ili ukoliko ne postoji razumna proporcionalna veza izme|u kori{tenih sredstava i utvr|enog cilja koji se èli posti}i. Na tuènoj Strani je posebna du`nost da opravda razli~it tretman zasnovan na bilo kojoj od osnova eksplicitno nabrojanih u relevantnim odredbama, uklju~uju}i i vjeroisopovjest ili nacionalno porijeklo (vidi Jusufovi}, predmet br. CH/98/698, odluka o prihvatljivosti i meritumu od 10. maja 2000. godine, ta~ka 115, Odluke januar-juni 2000.). 110. Dom se prisje}a da obaveza Strana prema Aneksu 6 Sporazuma da �osiguraju� prava i slobode spomenute u Sporazumu svim osobama pod njihovom jurisdikcijom ne samo da obavezuje Stranu da se uzdrì od kr{enja tih prava i sloboda, nego name}e Strani pozitivnu obavezu da za{titi ta prava (vidi \.M. pod ta~kom 75).

CH/00/6134

22

111. U ovom predmetu, umjesto da obezbjedi po{tivanje ljudskih prava podnosilaca prijave, Op}ina Bosanska Krupa je iskoristila njihov status raseljenih lica. Dom zapaà {emu diskriminacije podnosilaca prijave, srpske nacionalnosti koji ìve u op}ini gdje je ve}insko bo{nja~ko stanovni{tvo. Prvo, Op}ina Bosanska Krupa je 25. avgusta 1997. godine preuzela iz posjeda nekretninu podnosilaca prijave dok su oni bili raseljena lica. Drugo, Op}ina Bosanska Krupa nije obezbijedila podnosiocima prijave pravu mogu}nost da u~estvuju u postupku ~iji je ishod bio preuzimanje njihove nekretnine iz posjeda. Umjesto toga, ona je imenovala privremenog zastupnika bo{nja~ke nacionalnosti da zastupa njihove interese tako da bi mogla preuzeti nekretninu u odsustvu podnosilaca prijave. Taj zastupnik nije pokrenuo upravni spor, kojim se osporava rje{enje o preuzimanju nekretnine koje je bilo o~igledno u suprotnosti sa imovinskim pravima podnosilaca prijave. Tre}e, Op}ina Bosanska Krupa je dodijelila preuzetu nekretninu petorici paraplegi~ara ratnih veterana bo{nja~ke nacionalnosti za izgradnju stambenih objekata i nakon dono{enja Odluke visokog predstavnika od 26. maja 1999. godine (koja je zamijenjena Odlukom od 27. aprila 2000. godine), nastavila je da insistira na ovoj �ni{tavnoj� dodjeli i da ju sprovodi. êtvrto, kr{e}i naredbu za privremene mjere Doma od 10. oktobra 2000. godine, Op}ina Bosanska Krupa nije preduzela nikakve radnje da sprije~i daljnju izgradnju na nekretnini podnosilaca prijave i, kao rezultat toga, na ovoj imovini je sada izgra|eno pet stambenih jedinica. Kona~no, Op}ina Bosanska Krupa jo{ uvijek nije istinski isplatila naknadu podnosiocima prijave za nekretninu koju je preuzela iz posjeda pet godina prije, iako Zakon o eksproprijaciji karakteri{e odre|ivanje naknade za nekretninu preuzetu iz posjeda kao �hitno� (vidi ta~ku 49 gore). 112. Po mi{ljenju Doma, Op}ina Bosanska Krupa nije ispo{tovala niti podràla vladavinu prava i, postupaju}i tako, sprije~ila je podnosioce prijave, raseljena lica srpske nacionalnosti i ranije vlasnike, da se vrate na svoju nekretninu i da koriste istu. Sada je ova nekretnina u posjedu ratnih veterana bo{nja~ke nacionalnosti i kori{tena je u svrhe izgradnje. Pod pretpostavkom da Op}ina Bosanska Krupa isplati naknadu podnosiocima prijave za njihovu nekretninu preuzetu iz posjeda (kako je odlu~eno rje{enjem od 13. maja 2002. godine), ona }e posti}i zamjenu posjeda izme|u manjinskog srpskog stanovni{tva i ve}inskog bo{nja~kog stanovni{tva po cijeni za koju podnosioci prijave tvrde da je manja nego polovina trì{ne cijene zemlji{ta; ta cijena je zasnovana na odluci o utvr|ivanju mjerila za odre|ivanje naknade koju je Op}insko vije}e donijelo dvije godine nakon preuzimanja iz posjeda. 113. Dom smatra, na osnovu spisa u predmetu pred njim, da su podnosioci prijave li{eni svoje imovine, u smislu ~lana 1 Protokola br. 1 uz Konvenciju, na osnovu toga {to su oni raseljena lica srpske nacionalnosti u op{tini gdje preovladava bo{nja~ko stanovni{tvo. Tuèna Strana nije predo~ila nikakvo razumno niti objektivno opravdanje za ovo postupanje i Dom ne moè sam na}i takvo opravdanje. Prema tome, Dom zaklju~uje da su podnosioci prijave diskriminisani u uìvanju svojih prava za{ti}enih ~lanom 1 Protokola br. 1 uz Konvenciju. 5. Zaklju~ak o meritumu 114. Ukratko, Dom utvr|uje da je tuèna Strana prekr{ila ljudska prava podnosilaca prijave za{ti}ena ~lanom 1 Protokola br. 1 uz Konvenciju i ~lanom 6 Konvencije. Dom dalje utvr|uje da je tuèna Strana neopravdano po~inila diskriminaciju prema podnosiocima prijave u pogledu njihovih imovinskih prava. VIII PRAVNI LIJEKOVI 115. Prema ~lanu XI(1)(b) Sporazuma, Dom mora dalje odlu~iti o pitanju koje korake treba preduzeti tuèna Strana da bi otklonila ustanovljena kr{enja Sporazuma. S tim u vezi, Dom }e razmotriti izdavanje naredbe da se sa kr{enjima prestane i od njih odustane, o nov~anoj naknadi (uklju~uju}i materijalne i nematerijalne {tete), kao i o privremenoj mjeri. 116. Podnosilac prijave je traìo da ga Dom vrati u posjed njegove nekretnine koja se nalazi u Op}ini Bosanska Krupa, a koja je 25. augusta 1997. godine preuzeta iz posjeda. On to traì da bi ponovo mogao ìvjeti u svom porodi~nom domu i odràvati vo}njake koji se nalaze na toj imovini. Alternativno, podnosilac prijave traì naknadu materijalne {tete u ukupnom iznosu od 199.150,00

CH/00/6134

23

KM, u koju je uklju~eno 144.150,00 KM za oduzimanje nekretnine (ra~unaju}i 50 KM po kvadratnom metru nekretnine), 5.000,00 KM za oduzimanje trajnih zasada posa|enih na toj nekretnini i 50.000,00 KM za 1000 kvadratnih metara uni{tene nekretnine. Podnosilac prijave smatra da je cijena od 50 KM po kvadratnom metru pravi~na trì{na cijena za njegovu preuzetu nekretninu, a ne 24 KM po kvadratnom metru, kako je to Op}ina Bosanska Krupa sugerisala, a prvostepeni sud u Bosanskoj Krupi odredio u rje{enju od 13. maja 2002. godine. 117. Dom se prisje}a da je u svojoj ranijoj odluci koja se odnosi na dàmije u Zvorniku, na{ao da ne bi bilo primjereno u ovim okolnostima narediti ru{enje zgrade koja je izgra|ena na spornoj nekretnini koja je ranije bila u vlasni{tvu ili posjedu podnosioca prijave (predmet br. CH/98/1062, Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, odluka o preispitivanju od 4. septembra 2001. godine, Odluke juli � decembar 2001, ta~ke 28. i 33.). Dom je, umjesto toga, naredio Republici Srpskoj da Islamskoj zajednici obezbijedi pravni lijek za kr{enje njenih ljudskih prava u vidu dodjele drugog odgovaraju}eg gra|evinskog zemlji{ta u centru Zvornika, kao i u vidu isplate naknade za materijalnu i nematerijalnu {tetu (id. pod ta~kama 29, 43, 37 i 38). 118. Sli~no, u predmetu Jovanka Kova~evi} protiv Federacije Bosne i Hercegovine, organi vlasti su izvr{ili ponovnu dodjelu nekretnine na kojoj su postojali objekti u posjedu podnosioca prijave. Nakon ponovne dodjele, novi posjednik je izgradio ku}u na toj nekretnini. Nakon {to je utvr|eno da je podnositeljica prijave bespravno li{ena svog prava kori{tenja kao i prioritetnog prava gra|enja na predmetnoj nekretnini, Dom je naredio Op}ini Sanski Most da podnositeljici prijave obezbijedi pravni lijek u vidu dodjele parcele gradskog gra|evinskog zemlji{ta koje su �odgovaraju}e povr{ine, vrijednosti i kvalitete� (predmet br. CH/98/704, Kova~evi}, odluka o prihvatljivosti i meritumu od 8. januara 2002. godine, Odluke januar � juni 2002, ta~ke 61. � 67. i 71. � 73.). 119. U skladu sa svojom ranijom praksom, Dom nalazi neprikladnim da, pod ovim okolnostima, naredi da se podnosiocima prijave vrati u posjed preuzeta nekretnina, na kojoj je pet lica, kojima je zemlji{te dodijeljeno, sagradilo ku}e . Ova nekretnina, koja je ranije bila neizgra|ena i kori{tena je kao vo}njak, je sada izgra|ena i koristi se kao neophodan stambeni objekat za ratne veterane. [tavi{e, Op}inski sud u Bosanskoj Krupi je, rje{enjem od 13. maja 2002. godine, odredio da se podnosiocima prijave treba isplatiti naknada u iznosu od 69.192,00 KM za njihovu nekretninu preuzetu iz posjeda. Dalje, podnosiocima prijave treba biti ispla}eno 3.487,50 KM kao naknada za zasade vo}ki i ljeski, kao i 543,60 KM kao naknada za ìvicu (vidi ta~ku 35 gore). 120. U svakom slu~aju, podnosiocima prijave treba biti omogu}en pravni lijek za kr{enja njihovih ljudskih prava za{ti}enih ~lanom 1 Protokola br. 1 i ~lanom 6 Konvencije, kao I ~lanom II(2)(b) Sporazuma. Pri odlu~ivanju o odgovaraju}em pravnom lijeku, Dom posebno zapaà oteàvaju}e ~injenice da Op}ina Bosanska Krupa nije postupila u skladu sa odlukama visokog predstavnika od 26. maja 1999. godine i 27. aprila 2000. godine i sa naredbom Doma za privremene mjere od 10. oktobra 2000. godine. [tavi{e, ona je eklatantno diskriminisala podnosioce prijave, koji su pripadnici manjinske grupe u Op}ini Bosanska Krupa, na osnovu njihove nacionalnosti i koji su sada raseljena lica sa èljom da se vrate svom domu. 121. Uzimaju}i ove ~injenice u obzir, Dom nare|uje tuènoj Strani da isplati podnosiocima prijave pau{alni iznos od 25.000,00 KM kao naknadu za nematerijalnu {tetu koju su pretrpili usljed kr{enja njihovih ljudskih prava. Pau{alni iznos, nare|en u ovoj ta~ki, }e biti ispla}en podnosiocima prijave u roku od jednog mjeseca od datuma kada ova odluka postane kona~na i obavezuju}a u skladu sa Pravilom 66 Pravila procedure Doma. 122. Radi poja{njenja, tuèna Strana }e isplatiti pau{alan iznos preciziran u prethodnoj ta~ki uz naknadu odre|enu rje{enjem Op}inskog suda u Bosanskoj Krupi od 13. maja 2002. godine. Dalje, tuèna Strana }e preduzeti sve potrebne korake da obezbijedi da se naknada, dosu|ena podnosiocima prijave rje{enjem od 13. maja 2002. godine, isplati podnosiocima prijave u roku od jednog mjeseca od datuma kada ova odluka postane kona~na i obavezuju}a u skladu sa pravilom 66 Pravila procedure Doma. 123. Dom, tako|e, nare|uje tuènoj Strani da preduzme sve potrebne radnje da obezbjedi, {to je prije mogu}e i najkasnije u roku od jednog mjeseca od datuma kada ova odluka postane kona~na i obavezuju}a u skladu sa Pravilom 66 Pravila procedure Doma, da podnosioci prijave budu vra}eni u

CH/00/6134

24

puni posjed ostatka njihove nekretnine smje{tene u op}ini Bosanska Krupa, u {to nije uklju~ena nekretnina koju je Op}ina Bosanska Krupa preuzela iz posjeda rje{enjem od 25. avgusta 1997. godine i koja je predmet razmatranja u prethodnoj ta~ki. Prema tome, tuèna Strana }e, u najvi{oj zakonom predvi|enoj mjeri, omogu}iti podnosiocima prijave da se vrate u svoj dom u op}ini Bosanska Krupa, bez daljih uplitanja u njihova ljudska prava i bez dalje diskriminacije. 124. Dom dalje dosu|uje godi{nju kamatu od 10% na iznos dosu|en podnosiocima prijave u ta~ki 121 gore. Ta kamata treba biti ispla}ena u roku od mjesec dana od datuma kada ova odluka postane kona~na i obavezuju}a u skladu sa Pravilom 66 Pravila procedure Doma na dosu|en iznos ili na svaki njegov nepla}eni dio do datuma potpunog poravnanja. IX ZAKLJUÂK 125. Iz ovih razloga, Dom odlu~uje, 1. jednoglasno, da je prijava u cjelini prihvatljiva protiv Federacije Bosne i Hercegovine; 2. jednoglasno, da je u pogledu nekretnine preuzete iz posjeda i ponovno dodijeljene rje{enjem Op}inskog vije}a Op}ine Bosanska Krupa od 25. avgusta 1997. godine, Federacija Bosne i Hercegovine prekr{ila prava podnosilaca prijave na mirno uìvanje imovine u smislu ~lana 1 Protokola br. 1 uz Konvenciju, te da je Federacija Bosne i Hercegovine time prekr{ila ~lan I Sporazuma; 3. jednoglasno, da nije potrebno da Dom posebno ispita predmet po ~lanu 8 Konvencije; 4. jednoglasno, da je Federacija Bosne i Hercegovine prekr{ila prava podnosilaca prijave na pristup sudu, zagarantovan stavom 1 ~lana 6 Konvencije; 5. jednoglasno, da je Federacija Bosne i Hercegovine diskriminisala podnosioce prijave u uìvanju njihovih prava za{ti}enih ~lanom 1 Protokola br. 1 uz Konvenciju, ~ime je Federacija Bosne i Hercegovine prekr{ila ~lan I Sporazuma; 6. jednoglasno, da naredi Federaciji da plati podnosiocima prijave 25.000,00 KM, kao naknadu za nematerijalnu {tetu, u roku od jednog mjeseca od datuma kada ova odluka postane kona~na i obavezuju}a u skladu sa Pravilom 66 Pravila Procedure Doma; 7. jednoglasno, da naredi Federaciji Bosne i Hercegovine da preduzme sve neophodne radnje da naknada, dosu|ena podnosiocima prijave rje{enjem Op}inskog suda u Bosanskoj Krupi od 13. maja 2002. godine, bude ispla}ena podnosiocima prijave u roku od jednog mjeseca od datuma kada ova odluka postane kona~na i obavezuju}a u skladu sa pravilom 66 Pravila procedure Doma; 8. jednoglasno, da naredi Federaciji Bosne i Hercegovine da preduzme sve potrebne radnje da obezbjedi, {to je prije mogu}e i najkasnije u roku od jednog mjeseca od datuma kada ova odluka postane kona~na i obavezuju}a u skladu sa Pravilom 66 Pravila procedure Doma, da podnosioci prijave budu vra}eni u puni posjed ostatka njihove nekretnine smje{tene u op}ini Bosanska Krupa, u {to nije uklju~ena nekretnina koja je predmet razmatranja prethodnog zaklju~ka; time omogu}uju}i podnosiocima prijave, u najvi{oj zakonom predvi|enoj mjeri, da se vrate u svoj dom u Op}ini Bosanska Krupa, bez daljih uplitanja u njihova ljudska prava i bez dalje diskriminacije; 9. jednoglasno, da naredi Federaciji Bosne i Hercegovine da plati podnosiocima prijava kamatu od 10 (deset) posto godi{nje na iznos naveden u zaklju~ku br. 6 gore ili na bilo koji njegov neispla}en dio nakon isteka jednomjese~nog roka od datuma kada ova odluka postane kona~na i obavezuju}a u skladu sa Pravilom 66 Pravila procedure Doma do datuma potpunog poravnanja; i 10. jednoglasno da odbaci preostale zahtjeve za kompenzaciju; 11. jednoglasno, da naredi Federaciji Bosne i Hercegovine da obavijesti Dom o preduzetim koracima u sprovo|enju ovih naredbi u roku od dva mjeseca od datuma kada ova odluka postane kona~na i obavezuju}a u skladu sa Pravilom 66 Pravila procedure Doma.

CH/00/6134

25

(potpisao) (potpisao) Ulrich GARMS Giovanni GRASSO Arhivar Doma Predsjednik Vije}a II

Documents

ODLUKA O PRIHVATLJIVOSTI I MERITUMU (uru~ena 6. … STRBAC et al. Admissibi…Vojislav [TRBAC, Tomislav [TRBAC, Jela [TRBAC i Mara VEGO ... Bosanska Krupa u Federaciji Bosne i Hercegovine,