Odluka o Provodjenju PP ZDK 4 09

SLUBENE NOVINE ZENIKO-DOBOJSKOG KANTONA Broj 4 - Strana 425 petak, 20.03.2009.

74.Na osnovu lana 37. stav 1. taka f) Ustava Zeniko-

dobojskog kantona, Skuptina Zeniko-dobojskog kantona na 27. sjednici odranoj 19.02.2009. godine, donosi

ODLUKUo provoenju Prostornog plana Zeniko-

dobojskog kantona za period od 20 godina

DIO PRVI - OPE ODREDBE

lan 1.(Pojam Prostornog plana)

Prostorni plan Zeniko-dobojskog kantona za period od 20 godina (u daljem tekstu: Prostorni plan) je obavezujui planski dokument kojim se odreuje svrsishodno organizi-ranje, koritenje i namjena zemljita, te mjere i smjernice za zatitu prostora Zeniko-dobojskog kantona ( u daljem tekstu: Kanton), koji u svom sastavu ima dvanaest opina i koji obuhvata ukupnu povrinu od 3326,05 km2 (podatak kao rezultat digitalne obrade, nakon usaglaavanja granica sa svim opinama Kantona).

lan 2.(Predmet odluke)

Ovom odlukom se utvruju uslovi koritenja, izgradnje, ureenja i zatite prostora, ime se obezbjeuje realizacija Prostornog plana.

lan 3.(Sadraj Prostornog plana)

(1) Dokumentacija Prostornog plana, u skladu sa lanom 26. Uredbe o jedinstvenoj metodologiji za izradu doku-menata prostornog ureenja (Slubene novine Federa-cije BiH broj: 63/04 i 50/07, u daljem tekstu: Uredba), sadri:

a) Prostornu osnovu, koja se sastoji od:

Tekstualnog dijela, kojeg ine:1) Postojee stanje prostornog ureenja i ocjena stanja u

prostoru,2) Prostorno-razvojne smjernice i ciljevi,3) Koncepcija prostornog ureenja.

Grafikog dijela, kojeg ine 24 digitalna grafika prilo-ga u razmjeri 1: 50 000 i 1: 25 000 raenim na geodetskim podlogama iste razmjere.

b) Prostorni plan, koji se sastoji od tekstualnog i grafi-kog dijela i to:

Tekstualni dio sadri:1) Ope i posebne ciljeve prostornog razvoja,2) Projekciju prostornog razvoja, 3) Projekciju razvoja prostornih sistema,4) Odluku o provoenju Prostornog plana,5) Odluku o pristupanju izradi Prostornog plana,6) Miljenje iz lana 16. stav 2. Zakona o prostornom pla-

niranju i koritenju zemjita na nivou Federacije Bo-sne i Hercegovine (Slubene novine Federacije BiH broj: 2/06, 72/07 i 32/08),

7) Dokumentaciju o javnoj raspravi, 8) Izjanjenja na primjedbe i sugestije,9) Skraenu verziju Prostornog plana.

Grafiki dio Prostornog plana sadri 29 digitalnih gra-fikih priloga (Kanton) u razmjeri 1:50 000 i 12 digitalnih grafikih priloga (opine) u razmjeri 1: 25 000.

lan 4.(Evidentiranje i usklaivanje planske

dokumentacije)

(1) Svi nadleni organi i slube na nivou Kantona i svih dvanaest opina sa podruja Kantona, obavezni su izvr-iti evidenciju do sada donesenih planskih dokumenata, utvrditi njihovu usklaenost sa odredbama Prostornog plana, te predloiti njihovo usklaivanje Skuptini Ze-niko-dobojskog kantona ( u daljem tekstu: Skuptina) i opinskim vijeima.

(2) Opine koje su u periodu do 2008. godine donijele pro-storne planove opina, dune su iste usaglasiti sa ovim Planom i Uredbom, te u skladu sa Zakonom o prostor-nom ureenju (Slubene novine Zeniko-dobojskog kantona broj: 2/04 i 2/08, (u daljem tekstu: Zakon), te za iste pribaviti saglasnost Ministarstva za prostorno ureenje, promet i komunikacije i zatitu okoline Ze-niko-dobojskog kantona (u daljem tekstu:( Ministar-stvo).

lan 5.(Osnovni planski dokument)

Prostorni plan Kantona je osnov za izradu i donoenje ostalih planskih dokumenata kao narednih faza detaljnijeg planiranja ureenja prostora.

SLUBENE NOVINE ZENIKO-DOBOJSKOG KANTONABroj 4 - Strana 426 petak, 20.03.2009.

DIO DRUGI - PROGRAM MJERA I AKTIVNOSTI ZA PROVOENJE PROSTORNOG PLANA

lan 6.(Program mjera i aktivnosti)

(1) Program mjera i aktivnosti za provoenje Prostornog plana odnosi se na prvu etapu od njegovog donoenja, odnosno za prvi etverogodinji period realizacije Pla-na.

(2) Programom mjera i aktivnosti utvruju se okviri na osnovu kojih e zakonodavna i izvrna vlast Kantona utvrivati i donositi mjere u skladu sa novom politikom i legislativom usklaenom sa legislativom Evropske za-jednice.

POGLAVLJE I. POPULACIONA POLITIKA

lan 7.(Demografski razvoj)

(1) Stavljanje pod kontrolu procesa depopulacije i preo-braaja stanovnitva utvruje se kao opa potreba Bo-sne i Hercegovine, Federacije BiH, pa tako i Kantona.

(2) U cilju postizanja demografskog oporavka Kantona, neophodno je stvoriti povoljne uslove za ostvarivanje najvanijih ciljeva demografskog razvoja koji podrazu-mijevaju:

a) porast ukupnog broja stanovnika kao rezultat pozitiv-nog demografskog kretanja,

b) poveanje nataliteta i podmlaivanje stanovnitva,c) povratak izbjeglih i raseljenih osoba,d) ublaavanje prostorne polarizacije i ravnomjerniji

razmjetaj stanovnitva,e) porast broja radnih mjesta i ekonomskog aktiviranja

stanovnitva.

lan 8.(Program mjera)

(1) Populaciona politika u Kantonu u funkciji ostvarivanja navedenih ciljeva iz lana 7. ove odluke, treba da sa-dri kompleksne programe mjera iz podruja: pravnog sistema, ekonomije, finansiranja i poreza, zdravstvene i socijalne zatite, radnih odnosa i zapoljavanja, obrazo-vanja i drugih oblasti relevantnih za razvoj stanovni-tva.

(2) Programom mjera iz podruja utvrenih u stavu (1) ovog lana, neophodno je postii:

a) poveanje nataliteta, kroz razvijanje svijesti o znaa-ju formiranja porodice, zatite porodice, motivaciju raanja, zatitu reproduktivnog zdravlja i stabilizaci-ju mortaliteta,

b) zaustavljanje iseljavanja, posebno mladih i obrazo-vanih osoba, kao i vei i efikasniji povratak ljudi i imovine,

c) razvijanje djelatnosti koje angauju vei broj nezapo-slenih,

d) podsticanje razvoja ruralnih naselja, posebno sa sta-novita urbanizacije i otvaranja novih radnih mjesta.

POGLAVLJE II. EKONOMSKA POLITIKA

lan 9.(Mjere ekonomske politike)

U oblasti ekonomske politike Kantona, naroita panja e se posvetiti slijedeem:

a) posebnim mjerama ekonomske politike privredni ra-zvoj usmjeravati na ubrzavanje razvoja nedovoljno razvijenih opina i na kvalitetnu prostornu distribuci-ju privrednih kapaciteta kako bi se mjesta rada pribli-ila mjestu stanovanja,

b) posebnim mjerama uticati na kvalitet uvezenih i-stih tehnologija i tehnikih sredstava u cilju obezbje-enja preduslova za usmjeravanje odrivog razvoja, naroito sa aspekta zatite i unapreenja kvaliteta i-votne sredine,

c) kreditnim, poreskim i drugim mjerama ekonomske politike stvarati uslove za poveano i kvalitetno za-poljavanje, prvenstveno u primarnoj i sekundarnoj proizvodnji, kao i privrednim djelatnostima tercijar-nog sektora,

d) usklaenom politikom ekonomskih odnosa sa ino-stranstvom i sa politikom Evropske zajednice, usmje-ravati poveanje kvaliteta proizvoda i usluga u cilju njihove konkurentne sposobnosti za plasman na ino-stranim tritima, a time uticati i na smanjenje uvoza i spoljnotrgovinskog debalansa.

POGLAVLJE III. ZEMLJINA POLITIKA

lan 10.(Mjere zemljine politike)

S obzirom da zemljina politika predstavlja bitan okvir ukupnog razvoja, mjerama zemljine politike e se obe-zbjeivati racionalno koritenje i zatita zemljita od ne-planskog koritenja. Primarno e se obezbjeivati zatita zemljita za unapreenje poljoprivredne proizvodnje, a po-litikom cijena i na druge naine usmjeravat e se tokovi ur-banizacije i koritenje planiranog graevinskog zemljita. U tom pravcu e se:

a) istraiti i izvriti vrednovanje kvaliteta poljoprivred-nog zemljita u cilju njegove zatite i unapreenja


poljoprivredne proizvodnje,b) istraiti i izvriti ekonomsko vrednovanje zemljita,

sa elementima koji utiu na vrijednost (cijena neiz-graenog zemljita, trokovi ureenja, vrijednosni izrazi svih vrsta rente i drugo), uz diferenciranje vri-jednosti i cijene zemljita po vrstama namjene,

c) propisima na osnovu izvrene valorizacije vrijednosti poljoprivrednog zemljita obezbijediti priliv kvali-tetnih finansijskih sredstava za razvoj poljoprivredne proizvodnje, kao i izgradnju novih i unapreenje po-stojeih komunalnih infrastrukturnih sistema i urei-vanje zemljita, posebno u urbanim podrujima,

d) kao jedna od okosnica za donoenje mjera i propisa u ovoj i drugim oblastima ureenja, koritenja prostora, neophodno je razvijati i unapreivati Geografski in-formacioni sistem (u daljem tekstu: GIS) koji e biti registar (katastar) svih nekretnina (zemljita, objeka-ta, infrastrukture),

e) u provoenju Prostornog plana u oblasti zemljine politike, osnovu ine odredbe ove odluke.

POGLAVLJE IV. INVESTICIONA I FISKALNA PO-LITIKA

lan 11.(Investiciona politika)

Investiciona i fiskalna politika, koje imaju presudan uti-caj na intenzitet i kvalitet koritenja i ureenja prostora, e biti naroito paljivo odreivane i usmjeravane, posebno kada su u pitanju investicije inostranih ili zajednikih do-maih i inostranih investitora, kao i kada je u pitanju ure-enje prostora i izgradnja infrastrukturnih sistema na svim nivoima u Kantonu. U tom pravcu e se, posebno:

a) racionalizovati i na najmanje vremenske intervale skratiti procedura registracije firmi, odobravanja lo-kacija i pribavljanja dokumenata potrebnih za otvara-nje procesa investiranja,

b) podravati politika stimulisanja investitora za iz-gradnju objekata sa savremenim proizvodnim teh-nologijama koje su kompatibilne sa postojeim pro-izvodnjama u Kantonu i okruenju, kao i onih koji omoguavaju visoke standarde u kvalitetu proizvoda, veem broju zaposlenih i veim profitima,

c) Budet Kantona, budeti opina i privredni subjekti e, u interesu ubrzanijeg razvoja, poticati i pomagati infrastrukturne projekte, naroito one koji omogua-vaju iri dijapazon kvalitetnih veza sa irim okrue-njem, kao i onih koji obezbjeuju kvalitetno vodo-snabdijevanje stanovnitva i privrede, te regulisanje odvoda i preiavanja otpadnih voda i kanalizacije,

d) fiskalnom politikom, Kanton e poticati i usmjeravati intenzivnu primarnu poljoprivrednu proizvodnju na

svim prostorima gdje to prirodni uslovi i mogunosti dozvoljavaju, kao i plansko upravljanje i koritenje umskih resursa,

e) uz inoviranje politike koncesija kroz izdvajanja za istraivanja potencijalnih podruja leita mineralnih sirovina i koristei pozitivan eksterni utjecaj koridora Vc, obezbijedie se poveanje interesa za koncesija-ma, to moe uticati na poveanje finansijskih kapa-citeta u Budetu Kantona,

f) u cilju saniranja postojee nepovoljne situacije u oblasti koritenja energetskih i mineralnih sirovina (naroito metala), neophodno je preduzeti adekvatne mjere za nastavak ili zavretak eksploatacije, te pre-duzimati mjere za ostvarivanje kvalitetnih uslova za-tite i unapreenja okoline i odrivog razvoja.

POGLAVLJE V. OBAVEZE DETALJNIJEG PLANI-RANJA UREENJA PROSTORA

lan 12.(Planski dokumenti)

(1) Prostornim planom Kantona utvruje se obaveza izrade slijedeih planskih dokumenata:

a) Prostorni plan za podruja posebnih obiljeja od znaa-ja za Kanton:

1) koridor Vc (kao posljedica znaaja za Federaciju BiH),

2) zatiena prirodna cjelina (Tajan, ua, Ribni-ca i Trstionica),

3) zatiena prirodna cjelina (Zvijezda),4) grad region Zenica -Kakanj.

b) Prostorni plan opina za podruja svake opine

c) Urbanistiki plan za:1) ue i ire urbano podruje Zenice, kao sjedita Kan-

tona,2) ue urbano podruje svih opinskih centara.

d) Detaljni dokumenti prostornog ureenja (regulacioni planovi i urbanistiki projekti) za:

1) sredita- centre veih urbanih podruja koji e se de-finisati prostornim planom opina,

2) privredne zone i kompleksi unutar ili izvan urbanih podruja, zatim sportsko- rekreativni kompleksi, drutveno-opsluni centri i drugi vei sadraji, koji e se definisati prostornim planom opina,

3) kulturno-historijske i prirodne cjeline koje e se defi-nisati prostornim planovima opina.

(2) U sluaju potrebe, Skuptina Kantona, na prijedlog Vlade Kantona, moe donijeti odluku o izradi i drugih


planskih dokumenata od posebnog znaaja za Kanton, i utvrditi prioritete izrade detaljnih planskih dokumena-ta.

(3) Prostorne planove opina donose opinska vijea, uz prethodnu saglasnost Ministarstva.

lan 13.

(Oblik i razmjera planskih dokumenata)

Planske dokumente je obavezno raditi u propisanom obliku i razmjeri prema vaeoj Uredbi.

POGLAVLJE VI. IZVJETAJ O STANJU PROSTO-RA NA PODRUJU KANTONA

lan 14.(Izvjetaji o stanju prostora)

(1) Obaveza Ministarstva je izrada Izvjetaja o stanju pro-stora na podruju Kantona svake etiri godine.

(2) Na osnovu Izvjetaja o stanju prostora donosi se etve-rogodinji Program mjera za unapreenje stanja u pro-storu, koji sadri i procjenu potrebe izrade novih, odno-sno izmjenu i dopunu postojeih planskih dokumenata.

DIO TREI - UREENJE PROSTORA

lan 15.(Grafiki prilozi i razmjere)

(1) Prostornim planom Kantona utvrene su granice urba-nih podruja nanesene sa preciznou koju omoguava topografska karta u razmjeri 1: 25 000, a za pojedine opine i sa preciznou karata u razmjeri 1: 2500.

(2) S obzirom da urbana podruja, osim graevinskog ze-mljita, ukljuuju i ostale namjene, obavezuju se opi-ne da kroz izradu prostornih planova opina, precizno tekstualno i grafiki definiu granice urbanih podruja i granice graevinskog zemljita unutar i izvan urba-nih podruja na kartama razmjere 1: 1000, odnosno 1: 2500.

(3) Urbana podruja prikazana su na grafikim prilozima broj 1.2., 2., 3., 18. i 19. Prostornog plana.

POGLAVLJE I. URBANA PODRUJA

lan 16. (Granice urbanih podruja)

(1) U obuhvatu Prostornog plana Kantona na podruju 12

opina postoji 618 naseljenih mjesta. (2) Na podruju opine Breza utvreno je 28 naseljenih

mjesta i to: Banjevac, Breza, Bukovik, Bulbuii, Gor-nja Breza, Izbod, Kamenice, Koritnik, Mahala, Ma-hmutovia Rijeka, Nasii, Oevlje, Orahovo, Podgora, Potkraj, Prhinje, Seoce, Slivno, Smailbegovii, Smre-kovica, Sutjeica, Trtorii, Vardite, Vjesolii, Vlahi-nje, Vrbovik, Zaloje i upa.

(3) Urbanizaciju naseljenih mjesta na podruju opine Bre-za planirati na 60 prostornih cjelina u ukupnoj povrino od 824,16 ha.

(4) Na podruju opine Doboj Jug utvrena su 2 naselje-na mjesta i to: Mravii i Matuzii.

(5) Urbanizaciju naseljenih mjesta na podruju opine Do-boj-Jug planirati na 17 prostornih cjelina u ukupnoj po-vrini od 539,06 ha.

(6) Na podruju opine Kakanj utvrena su 106 naselje-na mjesta i to: Alagii, Bastaii, Baii, Bier, Bijele Vode, Bijelo Polje, Biljeevo, Bistrik-Crkvenjak, Bi-trani, Bjelavii, Bosna, Breani, Brnj, Brnjic, Bukov-lje, Crna, atii, Danci, Desetnik, Doboj, Donja Pa-pratnica, Donji Banjevac, Donji Kakanj, Donji Luani, Draii, Drijen, Dubovo Brdo, Dumanac, Gora, Gornja Papratnica, Gornji Banjevac, Gornji Luani, Govedo-vii, Gradac, Groce, Halinovii, Haljinii, Hausovii, Hodii, Hrasno, Hrastovac, Ivnica, Javor, Jehovina, Jerevice, Jezero, Kakanj, Karaula, Karaulsko Polje, Klanac, Kondilo, Koprivnica, Kraljeva Sutjeska, Kr-evac, Kuii, Kujave, Lipnica, Luii, Lukovo Brdo, Marijina voda, Miljaii, Mioi, Modrinje, Mramor, Nabilj, Obre, Papratno, Pavlovii, Pedii, Podbjelavi-i, Podborje, Poljani, Poljice, Pope, Poprena Gora, Ra-tanj, Ribnica, Riica, Rojin potok, Saranovi, Sebinje, Semeti, Seoce, Slagoii, Slapnica, Slivanj, Slivnice, Sopotnica, Starposle, Subotinje, Termo Elektrana., Te-evo, Tiii, Tre, Turalii, Turbii, Varalii, Veliki Tr-novci, Vidua, Vrtlite, Vukanovii, Zagrae, Zgoa, Zlokue, eljeznika stanica Kakanj i ivalji.

(7) Urbanizaciju naseljenih mjesta na podruju opine Ka-kanj planirati na 166 prostornih cjelina u ukupnoj povr-ini od 5.336,24 ha.

(8) Na podruju opine Maglaj utvreno je 39 naseljenih mjesta i to: Bijela Ploa, Bradii Donji, Bakoti, Bradi-i Gornji, obe, Brezici, Brezove Dane, Brusnica, Do-mislica, Donja Boinja, Donja Bukovica, Donji Rako-vac, Donji Ulinjak, Gornja Boinja, Gornja Bukovica, Gornji Rakovac, Gornji Ulinjak, Jablanica, Kamenica, Kopice, Kosova, Krsno Polje, Lijenica, Lugovi, Mla-doevica, Maglaj, Misurii, Moevac, Novi eher, Oru-e, Ove, Parnica, Poljice, Radojii, Rajnovo Brdo, Ravna, Straite, Strupina i Tujnica.

(9) Urbanizaciju naseljenih mjesta na podruju opine Ma-glaj planirati na 123 prostornih cjelina u ukupnoj povr-ini od 2.300,91 ha.


(10)Na podruju opine Olovo utvrena su 46 naseljena mjesta i to: Ajdinovii, Arapovaa, Bakii, Berisalii, Boganovii, Brda, Bukov Do, ude, unita, Dolovi, Drecelj, Dugandii, Glavino, Gorni Drapnii, Grabo-vica, Gurdii, Jelake, Kamensko, Klinii, Kolakovii, Kovaii, Krajiii, Krievii, Kruevo, Lici, Maguli-ca, Metilji, Milankovii, Olovo, Olovske Luke, Petrovi-i, Ponijerka, Ponor, Prgoevo, Puino polje, Radaii, Reica, Rijeka, Slivnje, Solun, Stojii, aevci, Vuko-tii i unova, Rubinii, eravice i Reica.

(11)Urbanizaciju naseljenih mjesta na podruju opine Olovo planirati na 51 prostornoj cjelini u ukupno povr-ini od 531,93 ha.

(12)Na podruju opine Teanj utvreno je 42 naseljeno mjesto i to: Blaevci, Bobare, Bukva, Cerovac, aglii, ifluk, Dobro Polje, Drinii, Demili Planje, Jabla-nica, Jelah, Jelah Polje, Jevadije, Kaloevii, Karada-glije, Koprivci, Kraevo, Lepenica, Logobare, Lonari, Ljetini, Medakovo, Meki, Miljanovci, Mrkoti, Novi Miljanovci, Novo Selo, Oraje Planje, Piljuii, Poto-ani, Putei, Radua, Ripna, Rosulje, ije, Teanj, Te-anjka, Trepe, Tugovii, Vrela, Vukovo i abljak.

(13) Urbanizaciju naseljenih mjesta na podruju opine Te-anj planirati na 405 prostornih cjelina u ukupnoj povr-ini od 4.230,95 ha.

(14)Na podruju opine Usora utvreno je 11 naseljenih mjesta i to: Alibegovci, Bejii, Makljenovac, Miljanov-ci, Novi Miljanovci, Omanjska, Siva, Srednja Omanj-ska, Teanjka, Ularice i abljak.

(15)Urbanizaciju naseljenih mjesta na podruju opine Usora planirati na 13 prostornih cjelina u ukupnoj povr-ini od 1.301,02 ha.

(16)Na podruju opine Vare utvreno je 85 naseljenih mjesta i to: Bijelo Borje, Blaa, Borovica Donja, Bo-rovica Gornja, Borovike Njive, Brda, Brezik, Brgule, Budoelje, amovine, ee, Dabravine, Datansko, Debela Mea, Diknjii, Dragovii, Draevii, Dubo-tica, Hodii, Ivanevo, Javornik, Kadarii, Karii, Kokoii, Kolovii, Kopalita, Kopijari, Krevine, Kunosii, Letevci, Ligatii, Luke, Ljepovii, Mijakovi-i, Mir, Minovii, Mlakve, Naseoci, Neprivaj, Oevlje Donje, Oevlja, Okruglica, Orah, Osoje, Osredak, Ostr-lja, Pajtov Han, Pajtovii, Planinica, Pobilje, Podjavor, Pogar, Poloac, Poljanice, Pomenii, Prii, Prii Ko-lonija, Radonjii, Radoevii, Ravne, Roko, Samari, Semizova Ponikva, Seoci, Sjenokos, Slavin, Srljenci, Strica, Strijeevo, Stupni Do, ikulje, Tisovci, Tolje-nak, Tribija, Vare, Vare Majdan, Vijaka Donja, Vija-ka Gornja, Vinjii, Zabrezje, Zarue, Zvijezda, alja, ici i Zubeta.

(17)Urbanizaciju naseljenih mjesta na podruju opine Va-re planirati na 102 prostorne cjeline u ukupnoj povrini od 1.543,6 ha.

(18)Na podruju opine Visoko utvreno je 88 naseljenih

mjesta i to: Arnautovii, Bare, Beii, Biskupii, Brad-ve, Brezovik, Buci, Bulii, Buzi Mahala, Buzii, a-kalovii, atii, ekrekije, ifluk, Dautovci, Dobri-nje, Dobro, Dobro Selo, Dol, Dolipolje, Dolovi, Donja Vratnica, Donja Zima, Donje Motre, Dvor, Dindii, Ginje, Godua, Gorani, Gornja Vratnica, Gornja Zima, Gornje Motre, Grad, Grajani, Grevac, Hadii, Hlap-evii, Jelaje, Kalii, Kalotii, Koloii, Kondilo, Ko-pai, Kula Banjer, Lijeeva, Lisovo, Loznik, Lunica, Mali Trnovci, Malo ajno, Maurovii, Mlado, Muha-inovii, Mulii, Okolie, Oraac, Ozrakovii, Paljike, Podvinci, Podvinje, Pokleii, Porijeani, Radinovii, Ramadanovci, Rajii, Ratkovci, Seoa, Smrnica, Sr-hinje, Stuparii, Svinjarevo, onje, Taukii, Topuzo-vo Polje, Tramonjik, Tujlii, Tunjii, Upovac, Uvo-rii, Veliko ajno, Verua, Vidovii, Vilenjak, Visoko, Vrela, Zagorice, Zagornica i Zbilje.

(19)Urbanizaciju naseljenih mjesta na podruju opine Vi-soko planirati na 96 prostornih cjelina u ukupnoj povr-ini od 2.717,0 ha.

(20)Na podruju opine Zavidovii utvreno je 47 nase-ljenih mjesta i to: Alii, Bajvati, Biljai, Borovnica, Crnjevo, ardak, inovii, Diica, Dolac, Dolina, Do-nja Lovnica, Donji Junuzovii, Dragovar, Dubravica, Debe, Gare, Gornje selo, Gornji Junuzovii, Gosto-vii, Hajderovii, Hrge, Kamenica, Karai, Krivaja, Kuice, Lijeva, Mahoje, Majdan, Miljevii, Mitrovii, Mustajbaii, Osjeani, Perovii, Podvolujak, Potklee, Predraii, Priluk, Ribnica dio, Ridali, Rujnica, Skro-ze, Suha, Svinjanica, Vozua, Vukmanovii, Vukovine i Zavidovii.

(21)Urbanizaciju naseljenih mjesta na podruju opine Zavidovii planirati na 78 prostornih cjelina u ukupnoj povrini od 3.769,7 ha.

(22)Na podruju opine Zenica utvreno je 83 naseljenih mjesta i to: Arnauti, Banlozi, Bijele Vode, Bistrica, Bistrica Gornja, Blatnica, Briznik, Bukovica, Dobri-ljevo, Donja Vraca, Donji ajdra, Drugavci, Dusina, Gladovii, Gorica, Gornja Graanica, Gornja Vinjica, Gornja Vraca, Gornja Zenica, Gornji ajdra, Gradina, Gradie, Grm, Gumanci, Janjac, Janjii, Janjiki Vrh, Jasika, Jastrebac, Jezera, Jurjevii, Kasapovii, Klopa-ki Vrh, Kolii, Koprivna, Kovaii, Kovanii, Kozar-ci, Kula, Lava, Lijeske, Lokvine, Loznik, Ljubetovo, Moanica, Mutnica, Nemila, Novo Selo, Obrenovci, Orahovica, Osojnica, Osredak, Palinovii, Pepelari, Peevii, Plahovii, Plavii, Poca, Pojske, Ponihovo, Ponirak, Puhovac, Putovii, Putoviko Polje, Radino-vii, Sebuja, Smajii, Starina, Stranjani, Svie, erii, iblii, Tiina, Topi Polje, Trenjeva Glava, Vranduk, Vranovii, Vraale, Vukotii, Vrhpolje, Zahii, ivko-vii i Zenica.

(23)Urbanizaciju naseljenih mjesta na podruju opine Ze-nica planirati na 124 prostornih cjelina u ukupnoj povr-


ini od 11.761,6 ha.(24) Na podruju opine epe utvreno je 41 naseljeno

mjesto i to: Ade, Begov Han, Bistrica, Bljuva, Bran-kovii, usto Brdo, Debelo Brdo, Donji Lug, Globa-rica, Golijenica, Golubinja, Gornja Golubinja, Gornja Lovnica, Gornji Lug, Grabovica, Komii, Lupoglav, Ljeskovica, Ljubatovii, Ljubna, Matina, Mraaj, Ora-hovica, Osova, Ozimica, Papratnica, Pire, Ponijevo, Radunica, Ravne Donje, Ravne Gornje, Selite, Tatar-budak, Varoite, Vaarite, Vinite, Vitlaci, Vrbica, elee, eljezno Polje i epe.

(25)Urbanizaciju naseljenih mjesta na podruju opine epe planirati na 73 prostornih cjelina u ukupnoj po-vrini od 1.785,0 ha.

(26)Razvoj urbanih podruja definisan je u tekstualnom di-jelu 3.1. Osnova prostornog razvoja sistema naselja.

POGLAVLJE II. REIM GRAENJA

lan 17.(Reimi graenja)

Prostornim planom, u skladu sa Zakonom, utvruju se slijedei reimi graenja:

a) Reim zabrane graenja - na podrujima od znaaja za budui razvoj Kantona i opina u Kantonu.

b) Reim graenja prvog stepena - predvia se za sva podruja za koja se utvrdi obaveza izrade detaljnih planskih dokumenata - regulacionog plana, urbani-stikog projekta.

c) Reim graenja drugog stepena - predvia se za po-druja za koja je utvrena izrada urbanistikog plana i plana parcelacije.

d) Reim graenja treeg stepena - predvia se za po-druja za koja je utvrena izrada prostornog plana i plana parcelacije.

e) Reim graenja etvrtog stepena - za sva graevinska zemljita izvan urbanih podruja, van granica urbani-stikog plana.

POGLAVLJE III. ODNOS PREMA GRAEVINAMA OD ZNAAJA ZA FEDERACIJU BIH I KANTON

lan 18.(Graevine od posebnog interesa za

Federaciju BiH / Kanton)

(1) Graevine koje su iz bilo kojih razloga od posebnog in-teresa za Federaciju BiH, odnosno Kanton, moraju se obavezno adekvatno tretirati kroz izradu detaljnih plan-skih dokumenata, na nain da se obezbijede svi potrebni uslovi planirane namjene, instaliranih kapaciteta, kao i

distribucija svih vrsta otpadaka.(2)Na objektima koji su od posebnog interesa za Federaci-

ju BiH i Kanton, svaka intervencija podlijee posebnom tretmanu i u svakom konkretnom sluaju nadleni organi duni su vlasniku ili korisniku dati iscrpnu informaciju o nainu i uslovima pod kojim mogu ostvariti svoj za-htjev.

POGLAVLJE IV. SMJETAJ PRIVREDNIH SADR-AJA U PROSTORU

lan 19.(Privredne zone)

(1) Prostornim planom utvrene su privredne zone i pri-vredni kompleksi koji obuhvataju postojee i planirane povrine za razvoj privrednih djelatnosti za svaku opi-nu pojedinano.

(2) Pregled postojeih i planiranih povrina po opinama dat je na grafikom prilogu br. 15. Prostornog plana.

lan 20.(Granice privrednih zona)

(1) Precizne granice privrednih zona i privrednih komplek-sa, te eventualne nove lokacije za koje se ukae potreba, bie definisane prostornim planovima opina i detalj-nim planskim dokumentima.

(2) Kod odreivanja lokacija novih privrednih sadraja obavezno e se uzimati u obzir opremljenost saobraaj-nom i ostalom infrastrukturom, te voditi rauna da se obezbijedi dovoljan prostor za budui razvoj, i da nove lokacije ne budu u suprotnosti sa planiranom namjenom koritenja zemljita i mjerama zatite okoline.

lan 21.(Specifini oblici privrednih zona)

(1) Pored privrednih zona, Prostornim Planom, utvruju se i specifini oblici koritenja prostora u funkciji privred-nih djelatnosti i to: eksploataciona polja energetskih i mineralnih sirovina, degradirane povrine, odlagalita i deponije.

(2) Pregled utvrenih leita energetskih i mineralnih siro-vina dat je u poglavlju broj 2.8. Energetske i mineralne sirovine, kao i na grafikom prilogu broj 6. Prostornog plana.

lan 22.(Koritenje prostora nakon eksploatacije)

Eksploataciona polja na kojima je zavrena eksploa-tacija, nakon provedenog postupka rekultivacije, mogu se


koristiti za razvoj drugih namjena u skladu sa zakonskim propisima.

POGLAVLJE V. SMJETAJ DRUTVENIH DJE-LATNOSTI U PROSTORU

lan 23. ( Drutvena infrastruktura i urbana oprema)

(1) U cilju omoguavanja i podsticanja razvoja ljudskih resursa i openito napretka unutar jedne zajednice, ne-ophodno je obezbijediti izgradnju objekata drutvene infrastrukture i urbane opreme (obrazovanje, nauka, kultura, turizam, sport i fizika kultura, zdravstvo, so-cijalna zatita, vjerski objekti, snabdijevanje, usluge, servisi, zelene i rekreativne povrine i sl.).

(2) Izgradnju objekata drutvene infrastrukture i urbane opreme planirati unutar urbanih podruja u skladu sa opredjeljenjima Prostornog plana.

(3) Prostornim planom su uspostavljeni ciljevi razvoja dru-tvene infrastrukture za pojedine opine u pojedinanim oblastima, a detaljnim dokumentima prostornog ure-enja je neophodno dati prijedloge lociranja objekata drutvene infrastrukture i urbane opreme uz potivanje Prostornim planom utvrenih ciljeva i uspostavljenih centraliteta u odnosu na korisnike.

POGLAVLJE VI. USLOVI KORITENJA PROSTO-RA NA ZATITNIM POJASEVIMA I ZATIENIM PODRUJIMA

lan 24.(Infrastrukturni sistemi)

(1) Prostornim planom definiu se osnovni funkcionalni, prostorni i ekoloki uslovi za koritenje prostora na za-titnim pojasevima infrastrukturnih sistema.

(2) Trase infrastrukturnih sistema prikazane su na grafikim prilozima broj 8., 9., 10., 11. i 20. Prostornog plana.

(3) Prostornim planom Kantona utvrena koncepcijska rjeenja infrastrukturnih koridora dozvoljavaju odgova-rajua manja prostorna odstupanja i prilagoavanja, u postupku izrade i donoenja prostornih planova opina i definisanja detaljnih uslova za gradnju novih i obnovu postojeih infrastrukturnih koridora, kao i u postupku usaglaavanja sa susjednim kantonima Federacije BiH i Republikom Srpskom.

(4) Kod planiranja izgradnje infrastrukturnih sistema po-trebno je osigurati ravnoteu i usklaenost izmeu svih korisnika prostora sa teitem na zatiti okolia.

POGLAVLJE VII. ZATITNI POJASEVI SAOBRA-AJNIH POVRINA

lan 25.(irina zatitnog putnog pojasa)

(1) irine koridora za javne puteve izvan graevinskih podruja i unutar neizgraenih dijelova graevinskih podruja, kao i izvan podruja zatienih dijelova pro-pisane su Zakonom o cestama Federacije Bosne i Her-cegovine (Slubene novine Federacije Bosne i Herce-govine, broj: 6/02 i 18/02 ), a glase:

a) Zatitni pojas uz javne puteve (zatitni putni pojas) je zemljini pojas na kojem vai poseban reim graenja i uspostavlja se u cilju zatite javnog puta i saobraaja na njemu od tetnih uticaja razliitih aktivnosti u pro-storu pored javnog puta.

b) irina zatitnog pojasa u kojem se ne smiju graditi i podizati eljezare, tvornice cementa ili vapna, kao i drugi industrijski objekti koji zagauju okolicu (nei-sta industrija, otvoreni rudnici, kamenolomi i ljunka-re) iznosi za:

1) autoput - najmanje 100 m2) magistralni put - najmanje 60 m3) regionalni put - najmanje 40 m4) lokalni put - najmanje 30 m

c) irina zatitnog pojasa u kojemu se ne smiju graditi i podizati ili postavljati poslovni, pomoni, stambeni i slini objekti i industrijski objekti koji ne zagauju zrak i okoli (ista industrija) i slini objekti, iznosi za:

1) autoput - najmanje 40 m2) magistralni put - najmanje 20 m3) regionalni put - najmanje 15 m4) lokalni put - najmanje 10 m

d) irina zatitnog pojasa uz autoput u kojem se ne smiju graditi, podizati ili postavljati nikakvi objekti, postrojenja ili ureaji, dalekovodi, podzemni kablo-vi, cjevovodi niti drugi objekti, postrojenja i ureaji iznosi 20 m.

e) irina zatitnog pojasa rauna se od putnog pojasa s obje strane ceste.

f) Putni pojas ini projektovani popreni presjek puta i najmanje jedan metar sa obje strane raunajui od krajnjih taaka poprenog profila puta.

g) Cjevovodi, kablovi i vodovi mogu se postavljati u za-titnom putnom pojasu, izuzetno i u putnom pojasu, a mjesta ukrtanja sa eljeznikom prugom, benzinske stanice i parkiralita mogu se postavljati i graditi u zatitnom i putnom pojasu javnog puta na nain i pod uslovima utvrenim u odobrenju, odnosno saglasno-sti nadlenog federalnog i kantonalnog organa.


(2) Odredbe o irini zatitnog pojasa iz stava (1) ovog lana, provode federalna ministarstva prostornog ure-enja i okolia i kantonalna ministarstva prostornog ureenja i okolia putem inspekcije, kao i nadleni fe-deralni i kantonalni inspektori za ceste.

(3) Unutar prostora ovako definisanih koridora omoguuje se gradnja novih i rekonstrukcija postojeih javnih pu-teva.

(4) irine putnih graevina mogu biti i manje od gore na-vedenih u skladu s posebnim propisima o javnim pute-vima.

(5) Zatitni pojasevi koji su odreeni zakonom, nisu sastav-ni dio koridora puta (putnog pojasa), nego su prostori za gradnju i koritenje kod kojih posebne uslove propisuje nadlena uprava za ceste.

lan 26.(irina zatitnog pojasa na izgraenim

prostorima)

(1) irina koridora za javne puteve unutar izgraenih dije-lova, graevinskih podruja i podruja zatienih dije-lova prirode odreuje se prema posebnim propisima i uslovima nadlenih upravnih tijela ovisno o kategoriji puta i kategoriji zatite dijela prirode.

(2) Graenje objekata iz lana 25. stav (1) taka b.) ove odluke moe se dozvoliti na graevinskoj liniji javne ceste, osim autoceste ukoliko je to predvieno usvoje-nom prostorno planskom dokumentacijom.

(3) Ukoliko za naseljeno mjesto ili grad nije usvojena pro-storno planska dokumentacija, odnosno ako nije rijee-no plansko prikljuivanje novih objekata na postojee magistralne, regionalne i lokalne puteve, ne moe se odobriti nikakva gradnja u zatitnom pojasu tih puteva.

(4) Graevine koje e se graditi uz autoput, magistralni, regionalni ili lokalni put, ne smiju biti na udaljenosti manjoj od udaljenosti odreene propisima o javnim pu-tevima.

lan 27.(irina zatitnog prunog pojasa)

Prema Zakonu o bezbijednosti u eljeznikom saobra-aju (Slubeni list RBiH broj: 33/95), irina koridora unutar kojih se moe razvijati trasa izvan graevinskog po-druja, u pravilu, iznosi za:

a) pruni pojas koji je prostor izmeu kolosijeka, a i pokraj krajnjih kolosijeka, na udaljenosti od 8 m naj-manje, a ako eljeznika pruga prolazi kroz naseljeno mjesto na udaljenosti od 6 m najmanje, raunajui od osi krajnjeg kolosijeka,

b) zatitni pruni pojas koji je zemljini prostor s obe strane pruge, irine 200 m, raunajui od ose krajnjeg kolosijeka i mjereno po horizontali.

lan 28.(Aerodrom Visoko)

Izgradnja aerodroma u Visokom treba biti u skladu sa prihvaenom Konvencijom o meunarodnoj civilnoj avi-jaciji.

POGLJAVLJE VIII. ZATITNI POJASEVI ENER-GETSKE INFRASTRUKTURE

lan 29.(Zatitni pojasevi elektroenergetske

infrastrukture)

(1) Svi novi objekti za proizvodnju i prenos elektroenergije moraju biti graeni u skladu sa evropskim standardima u smislu primjene najsavremenijih tehnikih rjeenja opreme, sa aspekta ekonominosti i zatite okolia.

(2) Zatitni pojasevi uz trase postojeih i planiranih dale-kovoda, utvruju se u skladu sa Pravilnikom o zonama sigurnosti nadzemnih elektroenergetskih vodova naziv-nog napona od 110 kV do 400 kV (usvojenog od strane DERK-a, februar/2008. godine), kao i Pravilnikom o tehnikim normativima za izgradnju nadzemnih elek-troenergetskih vodova nazivnog napona od 1 kV do 400 kV (Slubeni list SFRJ, broj: 65/88).

lan 30.( Sistemi daljinskog grijanja)

(1) U pogledu izgradnje i rekonstrukcije sistema daljinskog grijanja neophodno je preduzimati mjere s primarnim ciljem poveanja energetske efikasnosti, te poboljanja funkcioniranja, poslovanja i konkurentnosti preduzea koja se bave djelatnou isporuke toplotne energije.

(2) Razvoj sistema daljinskog grijanja neophodno je prila-goditi promjenama koje e nastati usljed novog trinog okruenja i na nain optimalnog koritenja postojeih potencijala i minimiziranje slabosti koje bi mogle na-stati usljed razvoja trita.

(3) Bez obzira to tradicija i razvijenost toplinskih mrea na bazi potronje energetskih sirovina (uglja) u urbanim centrima daje osnov za njihov primarni odabir, neop-hodno je razmotriti i mogunost koritenja i primjene plina kao alternativnog energenta.


POGLAVLJE IX. ZATITNI POJASEVI IZVORITA I VODNE INFRASTRUKTURE

lan 31.

(Zatitni pojasevi vodozahvata)

(1) Zabranjuje se svaka intervencija na prostoru Kantona koja moe na bilo koji nain ugroziti kvalitet podze-mnih i povrinskih voda.

(2) U postupku odobravanja izgradnje graevina obavezan uslov je i odgovarajui tretman otpadnih voda, kao i adekvatno rjeavanje prikupljanja, distribucije i odlaga-nja otpadaka.

lan 32.

(Vodovodna infrastruktura)

(1) Opine i upravljai javnih vodovoda duni su odravati, rekonstruisati ili dograivati postojee vodovodne mre-e na nain optimiziranja kapaciteta postojeih izvori-ta do raspoloivih resursa.

(2) Dodatne koliine vode obezbjeivati izgradnjom novih izvorinih objekata na lokalnom i regionalnom nivou uz obavezu svake opine na podruju Kantona da provede odgovarajua hidrogeoloka i druga istraivanja na po-tencijalnim resursima u planskom periodu.

(3) Postojea i potencijalna izvorita, kao i potencijalne vi-enamjenske akumulacije prioritetno u svrhu vodosnab-dijevanja, kao i utvrene zone zatite izvorita prikazani su na grafikom prilogu broj 7. (Prostornog plana).

lan 33.(Zatita izvorita)

Nadleni kantonalni i opinski organi i upravljai jav-nih vodovoda duni su obezbijediti zatitu izvorita pitkih voda u skladu sa Zakonom o vodama Zeniko-dobojskog kantona (Slubene novine Zeniko-dobojskog kantona broj:17/07) i Pravilnikom o uslovima za odreivanje zona sanitarne zatite i zatitnih mjera za izvorita voda koje se koriste ili planiraju da koriste za pie (Slubene novine Federacije BiH, broj: 51/02), kroz donoenje odgovaraju-ih opih akata i odluka i u skladu sa Prostornim planom.

POGLAVLJE X. MJERE OUVANJA KULTURNOHISTORIJSKOG NASLIJEA

lan 34.(Kulturno-historijsko naslijee)

(1) Popis (lokacija), valorizacija i smjernice za zatitu kul-turno-historijskog naslijea su date u poglavlju 2.14.

Prostornog plana.(2) Obaveza nadlenih organa je da obezbijede zatitu i

ouvanje kulturno-historijskog naslijea i da u postupku izrade i donoenja detaljnih planskih dokumenata obez-bijede odgovarajuu saradnju nosioca izrade planskih dokumenata sa nadlenim institucijama za ouvanje i zatitu kulturno-historijskog naslijea.

POGLAVLJE XI. OUVANJE ZATIENIH PO-DRUJA PRIRODNIH VRIJEDNOSTI

lan 35.(Popis i opis prirodnih vrijednosti)

(1) Popis i opis prirodnih podruja i prirodnih vrijednosti okarakteriziranih kao prirodno naslijee Kantona je dat u poglavlju 2.14. Prostornog plana.

(2) Obaveza nadlenih organa je da izvre adekvatnu za-titu i ouvanje prirodnog naslijea kroz donoenje adekvatnih dokumenata i zakonske regulative za zatitu prirodnog naslijea, kao i da omogue njihovu interpo-laciju i dosljednu primjenu u svim dokumentima i nivo-ima prostornog planiranja.

lan 36.(Izrada detaljnih planova)

(1) Po donoenju prostornih planova posebnih podruja i prostornih planova opina, obavezna je izrada detaljnih planova za prostorne cjeline prirodnih vrijednosti, kao i za ostala podruja koja su ovim planskim dokumentima proglaena kao prirodno naslijee.

(2) Zabranjuju se sve aktivnosti koje na bilo koji nain mogu ugroziti evidentirane prirodne vrijednosti na po-druju Kantona.

POGLAVLJE XII. PODRUJA POSEBNIH OBI-LJEJA KANTONA

lan 37.(Status podruja posebnih obiljeja Kantona)

(1) Podruja posebnih obiljeja Kantona moraju se sa po-sebnom panjom tretirati u svim prostornim planovima u kojima e se precizirati uslovi i mjere prostorne zati-te, kao i nain unapreenja podruja posebnih obiljeja na prostoru Kantona, a na osnovu smjernica utvrenih Prostornim planom u poglavlju 2.14.

(2) Obaveza nadlenih organa Kantona je da prioritetno obezbijede uslove za izradu planskih dokumenata za podruja posebnih obiljeja od znaaja za Kanton utvr-enih Prostornim planom.


POGLAVLJE XIII. POSTUPANJE SA OTPADOM

lan 38.(Integralno upravljanje otpadom)

(1) Osnovni zadatak planskog upravljanja otpadom na po-druju Kantona je uspostavljanje mehanizama za imple-mentaciju integralnog upravljanja otpadom na podruju Kantona.

(2) U svim fazama izrade i donoenja planskih dokumenta tretmanu otpada potrebno je posvetiti posebnu panju naroito kod utvrivanja koliine, vrste i naina priku-pljanja u skladu sa Planom upravljanja otpadom na po-druju Zeniko-dobojskog kantona (daljem tekstu: Plan upravljanja otpadom).

(3) Rjeavanje ovih pitanja ima prioritet u svim fazama izrade i donoenja planskih dokumenata, a detaljne smjernice i uslovi utvreni su u dijelu 2.13.1. Prostor-nog plana.

POGLAVLJE XIV. USLOVI ZA LOCIRANJE I KO-RITENJE DEPONIJE

lan 39.

(Zbrinjavanje komunalnog otpada)

(1) Prostornim planom je definisano zbrinjavanje komunal-nog otpada sa podruja Kantona izgradnjom regional-nih deponija bezopasnog otpada.

(2) Izgradnjom I faze regionalne deponije Moanica zaokruena je tehniko-tehnoloka cjelina koja stvara uslove za poetak odlaganja otpada na pripremljene dvije odlagaline elije.

lan 40.(Sanacija divljih deponija)

(1) U planskom periodu neophodno je da se opinske ne-sanitarne deponije, kao i sve divlje deponije saniraju i zatvore, a odlaganje otpada preusmjeri na regionalni koncept odlaganja, u skladu sa Planom upravljanja ot-padom.

(2) Zbrinjavanje otpada se planira uspostavljanjem Centra Zone I i Centra Zone II.

POGLAVLJE XV. SPREAVANJE NEPOVOLJNIH UTICAJA NA OKOLI

lan 41.(Zbrinjavanje opasnog otpada)

Zbrinjavanje opasnog otpada iz industrije i drugih izvo-ra neophodno je razmatrati na irem nivou, izvan granica

Kantona, i na nain planiranja izgradnje spalionice na ni-vou Federacije BiH ili na nivou drave BiH.

lan 42.

(Zbrinjavanje ivotinjskog otpada)

(1) Planom upravljanja otpadom se dugorono predvia zatvaranje jama-grobnica i stonih grobalja i tretman u skladu sa EU direktivama.

(2) U planskom periodu utvrenom Prostornim planom, nekodljivo uklanjanje ivotinjskih leeva neophodno je rjeavati na regionalnom nivou.

(3) U prelaznom periodu do sticanja uslova za regionalni nivo, neophodno je utvrditi prostore za ovu namjenu u centrima za upravljanje otpadom.

lan 43.(Mjere zatite)

(1) Mjere zatite zraka, vode i tla utvrene su u poglavlju 2.15. Prostornog plana.

(2) Obavezno je donoenje plana zatite okolia na nivou Kantona, koji obuhvata program i plan mjera za zatitu okolia.

POGLAVLJE XVI. ZATITA PRAVA LICA SA SMA-NJENIM TJELESNIM SPOSOBNOSTIMA

lan 44.(Uslovi planiranja)

Pri izradi detaljnih planskih dokumenata obavezno je definisati uslove i mjere svim uesnicima u planiranju, pro-jektovanju i izgradnji javnih i stambenih objekata, za njiho-vo normalno koritenje licima sa smanjenim tjelesnim spo-sobnostima i u tom smislu obaveza je uesnika da u svakoj fazi propisuje konkretne uslove zavisno od nivoa planskih dokumenata koji se izrauju i donose.

POGLAVLJE XVII. ZATITA STANOVNIKA I MA-TERIJALNIH DOBARA

lan 45.(Gradnja na uslovno- stabilnom i

nestabilnom tlu)

(1) Zabranjena je gradnja objekata na uslovno- stabilnim i nestabilnim terenima, dok se na osnovu tehnikoteh-nolokih ekspertiza ne utvrdi da je mogua izgradnja na takvim zemljitima.

(2) Detaljne granice uslovnostabilnih i nestabilnih terena potrebno je utvrditi kroz prostorne planove opina na geodetskim podlogama u razmjeri 1:2500 koje omogu-avaju detaljnije sagledavanje kategorija terena, to e


direktno utjecati na uslove graenja na pojedinim gra-evinskim zemljitima.

lan 46.(Lokacije klizita)

(1) Prostornim planom definisane su lokacije klizita, koje su s obzirom na propisanu razmjeru za izradu ove vrste planskog dokumenta, date orijentaciono, dok se detalj-ne granice (pozicionirane geokoordinatama, sa tano utvrenim povrinama) moraju utvrditi prostornim pla-novima opina.

(2) Obavezno je uspostavljanje katastra klizita, sa monito-ringom, kako na nivou opine, tako i na nivou Kantona, obraenog u GIS-u.

lan 47.(Koritenje opasnih materija)

(1) Zabranjena je upotreba svih kancerogenih materijala, ureaja i postrojenja koja emitiraju radioaktivna zrae-nja tetna po zdravlje ljudi.

(2) Obavezno je pojaati kontrolu nad privrednim subjek-tima hemijske i petrohemijske industrije koje koriste opasne hemijske materije, ija je koncentracija onei-enja u vodu i zrak iznad dozvoljenih.

lan 48.

(Bujina i plavna podruja)

(1) Bujina, plavna i erozivna podruja definisana su u po-glavlju 2.17. Prostornog plana.

(2) Utvrene mjere zatite od poplava i erozija se obave-zno ugrauju u sve planske dokumente, iju e realiza-ciju pratiti nadlene slube i institucije.

(3) Na podrujima koja su proglaena erozivnim ne moe se graditi niti mijenjati katastarska kultura zemljita, bez prethodno navedenih mjera i radova.

lan 49.(Minirana podruja)

(1) Zabranjeno je koritenje zemljita za bilo kakvu namje-nu povrina kontaminiranih minama i minsko eksplo-zivnim sredstvima dok se ne izvri njihovo deminira-nje.

(2) U Prostornom planu na grafikom prilogu br.12. prika-zane su sumnjive povrine date kroz kategorizaciju (I, II i III kategorija).

(3) Opine moraju izraditi planove etapne realizacije demi-niranja u skladu sa definiranim namjenama prostora na podruju Kantona.

(4) U procesu realizacije etapnog deminiranja prostora, prioritet moraju imati graevinska zemljita u urba-

nim podrujima ili van njih, namijenjena stanovanju, privrednim kompleksima, poljoprivrednoj proizvodnji, kao i podruja saobraajnih komunikacija i lokaliteti od stratekog znaaja.

lan 50.(Eksploataciona podruja)

(1) Kod izrade planskih dokumenata u okviru utvrenih le-ita energetskih i mineralnih sirovina, kao i u okviru granica postojeih jamskih eksploatacija, neophodno je osigurati stabilnost i bezbjednost postojeih izgraenih objekata.

(2) Za novu izgradnju naselja u okviru eksploatacionih po-lja, prije izdavanja urbanistike saglasnosti potrebno je pribaviti miljenje rudarskog preduzea i saglasnost ministarstva nadlenog za rudarstvo, a u skladu sa Za-konom o rudarstvu (Slubeni list RBiH broj: 24/93 i 13/94 i Slubene novine Federacije BiH broj: 6/08).

(3) Na povrinama gdje je zavrena jamska eksploatacija neophodno je uraditi elaborat o sanaciji starih rudarskih radova i izvriti detaljna ininjersko-geoloka i geome-hanika ispitivanja, u cilju utvrivanja povrina za gra-enje i izgradnju naselja.

(4) Na degradiranim povrinama nastalim nakon povrin-ske eksploatacije, usljed deponovanja jalovine, ljake, industrijskog i komunalnog otpada, neophodno je pri-stupiti postupku rekultivacije sa utvrenim planskim periodom za stvaranje uslova i privoenja graevinskoj ili nekoj drugoj namjeni.

DIO ETVRTI - USLOVI ZA IZGRADNJU I KORI-TENJE PROSTORA

lan 51.(Gradnja u urbanim podrujima)

Izgradnja naselja, graevina i drugi zahvati u prostoru, na podruju Kantona, mogu se odobriti samo u urbanim podrujima i na graevinskim zemljitima van urbanih po-druja, utvrenim Prostornim planom.

lan 52.(Gradnja u vanurbanim podrujima)

Izuzetno od odredaba lana 51. ove odluke izvan gra-nica urbanog podruja i graevinskog zemljita, moe se odobriti graenje koje, s obzirom na svoje osobenosti, za-uzima podruje izvan urbanih podruja i graevinskih ze-mljita, i to za:

a) objekte infrastrukturnih sistema (saobraajne, ener-getske, vodoprivredne,


telekomunikacijske i dr.),b) zdravstvene, turistike, rekreacione i sportske grae-

vine,c) graevine za potrebe odbrane i oruanih snaga,d) stambene i gospodarske objekte poljoprivrednih pro-

izvoaa za potrebe poljoprivrede,e) istraivanje i iskoritavanje prostora prirodnih izvo-

ra i resursa, energetskih i mineralnih sirovina, voda, umskog i poljoprivrednog zemljita i dr.,

f) komunalne graevine (deponije, groblja, spomen-obiljeja i sl.),

g) objekte na vodenim povrinama (ribogojilita, pluta-jue platforme i sl.).

lan 53.(Gradnja u zatienim podrujima)

(1) Izgradnja objekata i drugi zahvati u prostoru iz lana 52. ove odluke ne mogu se odobriti na zemljitima koja su Prostornim planom, odredbama ove odluke i drugim propisima, utvrena kao zatiena podruja, pojasevi i zone.

(2) Izuzetno od stava (1) ovog lana, izgradnja objekata i drugi zahvati u prostoru mogu se odobriti u zatienim podrujima ukoliko je njihova izgradnja u funkciji za-tite ili ukoliko ne postoji mogunost ugroavanja utvr-enih mjera zatite.

lan 54.(Urbanistika saglasnost)

Graenje se odobrava u skladu sa Prostornim planom, odredbama ove odluke, posebnim zakonom i propisima do-nesenim na osnovu tih zakona i urbanistikom saglasnou, kako je to utvreno Zakonom.

lan 55.(Detaljni planski dokumenti)

Ostali uslovi za izgradnju i koritenje prostora bie utvreni izradom i donoenjem detaljnih planskih dokume-nata.

DIO PETI - ZAVRNE ODREDBE

lan 56.(Potrebne aktivnosti za provoenja

Prostornog plana)

(1) Prostorni plan pokriva cijelu teritoriju Kantona sa glo-balnim pokazateljima i opredjeljenjima.

(2) Da bi se moglo operativno djelovati na cijeloj teritoriji, potrebno je u kontinuitetu nastaviti aktivnosti kojim e se ostvariti mogunosti rada svih dravnih organa svih

nivoa nadlenosti da konkretno ostvare zacrtane ciljeve i opredjeljenja.

(3) Da bi se ovo moglo sprovesti, potrebno je odmah pristu-piti ostvarenju slijedeeg:

a) izvriti inventarizaciju raspoloive prostorno-planske dokumentacije svih nivoa izrade i donoenja, u tom postupku izvriti selekciju i usklaivanje svih do sada donesenih dokumenata prostornoga ureenja,

b) izvriti usklaivanje svih dokumenata koji nisu u skla-du sa Prostornim planom, a za dokumente kojima je istekao rok vanosti donijeti odluku o daljoj primjeni u roku od godinu dana od dana donoenja Prostor-nog plana, ukoliko nisu u suprotnosti sa Prostornim planom,

c) obezbijediti izradu planskih dokumenata propisanih Zakonom i Prostornim planom u roku od godinu dana od donoenja Prostornog plana.

(4) Realizaciju mjera provedbe Prostornog plana e voditi Nosilac pripreme plana, odnosno Ministarstvo.

lan 57.(Stupanje na snagu)

Ova odluka stupa na snagu 8 (osmog) dana od dana objavljivanja u Slubenim novinama Zeniko-dobojskog kantona.

Broj: 01-23-4781/09 PREDSJEDAVAJUIDatum, 20.02.2009. godineZenica Sejad Zaimovi, s.r.

Documents

Odluka o Provodjenju PP ZDK 4 09