1. Uvod ………………………………………………………………………………………..1

2. „Rusifikacija“ Ukrajine u 20. stoljeću …………………………………………………...…2

3. Postsovjetska Ukrajina ……………………………………………………………………...6

4. Krimska kriza 2014. godine …………………………………………………………….....10

5. Ukrajina između Istoka i Zapada ………………………………………………………….14

6. Zaključak …………………………………………………………………………………..15

7. Bibliografija…………………………………………………………………………..……16

1. Uvod

Iako suvremena Ukrajina pati od mnoštva problema svojstvenih za bivše sovjetske

države, nijedan nije veći od problema napetosti rusko-ukrajinskih odnosa. U proučavanju

odnosa između Rusije i Ukrajine u 20. stoljeću, možda najvažniji čimbenik tog odnosa je

nacionalni identitet. On podrazumijeva mitove i simbole, jezik, povijest i kulturu koje dijeli

neka populacija na određenom teritoriju. Formiranje nacionalnih država u 19. i 20. stoljeću

pripisivalo se faktorima koji su povezani s industrijalizacijom društva, urbanizacijom i

masovnim opismenjavanjem te uvođenjem sustava obrazovanja.1

Jedinstvenost ukrajinskog slučaja proizlazi iz višestoljetne ruske dominacije, komunističkog

nasljeđa te slabe uloge nacionalizma prije osamostaljenja 1991. godine. Smatrana ruskim

graničnim područjem tijekom povijesti, Ukrajina je relativno dugo otkrivala svoj nacionalni

identitet. Kad se taj identitet konačno uspostavio, on se odnosio većinom na etničku i jezičnu

pripadnost što ću pobliže objasniti dalje u radu. Međutim, daljnji razvoj ukrajinskog identiteta

kad se govori o razdoblju nakon pada SSSR-a i dalje je kočila prisutnost ruskog faktora unutar

samog političkog uređenja, i to često stvaranjem i jačanjem anti-zapadnih platformi unutar

zemlje koja je nakon nezavisnosti došla u doticaj sa zapadnoeuropskim strukturama.

Specifičnost ukrajinskog položaja postala je predmetom raznih ekstremnih interpretacija, a s

promjenama centara moći kroz povijest mijenjala se i uloga Ukrajine unutar raznih saveznih i

imperijalnih koncepata. Zbog svog geopolitičkog položaja koji se nalazi u samom središtu

Europe, i u suvremeno doba Ukrajina predstavlja važno strateško područje za Istok – Rusiju i

Zapad – Europsku Uniju. U ovom seminarskom radu prikazat ću kako je i u kojoj mjeri Rusija

utjecala na izgradnju ukrajinskog nacionalnog identiteta, političke kulture i čitavog političkog

sustava unutar zemlje te na koji način i u kojoj mjeri se Ukrajina suprotstavila rusifikaciji

svoje zemlje. Provođenje rusifikacije događalo se i u nekim srednjoazijskim zemljama, pa ću

u radu usporediti rusifikaciju tih zemalja sa rusifikacijom Ukrajine i pronaći eventualne

sličnosti tog procesa. Kao vrhunac rusko-ukrajinskih odnosa u suvremeno doba osvrnut ću se

na Krimsku krizu iz 2014. godine koja je sa sobom nosila određenu povijesno-političku

težinu. Posljedice ruske vojne intervencije na Krim imale su odjek u zapadnim zemljama koje

su osudile taj čin ruskog kršenja sporazuma te oduzimanja Ukrajincima pravo na

samoodređenje. Tijekom Krimske krize kristalizirala su se dva pola moći na ukrajinskom

prostoru, onaj Rusije i Europske unije što opet predstavlja višestoljetni sukob Istoka i Zapada

nad kontrolom tog područja.

1 Igor Khrestin, „Constructing a Common Ukrainian Identity: An Empirical Study,“ Honors Projects 18 (2002), http://digitalcommons.iwu.edu/polisci_honproj/18 (posjet 10.6.2016.), 3.

6. Bibliografija

Bebler, Anton. „The russian-ukrainian conflict over Crimea.“ Teorija in praksa 52, 1-2

(2015): 196-219.

Begović, Monika. „NATO i Zapadni Balkan u uvjetima novih sigurnosnih izazova.“

Međunarodne studije : časopis za međunarodne odnose, vanjsku politiku i diplomaciju 14,

3/4 (2014): 57-66.

Boban, Davor „Ukrajina između autoritarizma i demokracije.“ Političke analize 1, 2 (2010):

36-38.

Boban, Davor. „Oligarhijski sustav u Ukrajini – prepreka izgradnji moderne države.“

Političke analize 5, 17 (2014): 40-45.

Đipalo, Sabina. „Pravedni rat – osvrt na staru doktrinu u suvremeno doba i slučaj ruske

intervencije u Ukrajini 2014. godine“, Zagrebačka pravna revija 4, 1 (2015): 65-90.

Khrestin, Igor. „Constructing a Common Ukrainian Identity: An Empirical Study.“ Honors

Projects 18 (2002), http://digitalcommons.iwu.edu/polisci_honproj/18 (posjet 10.6.2016.)

Konkvest, Robert. Čemerna žetva: sovjetska kolektivizacija i teror gladi. Beograd, 1988.

Kuko, Siniša. „Ukrajina i utjecaj Rusije.“ Časopis za međunarodne odnose, vanjsku politiku i

diplomaciju 12, 2 (2012): 26-44.

Mihovilović, Maroje. „Rat na Kavkazu ruska opomena SAD-u.“ Nacional 665 (2008),

http://arhiva.nacional.hr/clanak/47950/rat-na-kavkazu-ruska-opomena-sad-u (posjet

12.6.2016.)

Musladin, Marijana. „Europska unija i Južni Kavkaz (Armenija, Azerbajdžan, Gruzija),“

Suvremene teme: međunarodni časopis za društvene i humanističke znanosti 4, 1 (2011):

61-77.

Sushko, Oleksandr. „The Impact of Russia on Governance Structure in Ukraine.“ U The

Impact of Russia, India and China on Governance Structures in their Regional

Environment (Bonn: 2008)

Szporluk, Roman. Russia, Ukraine and the Breakup of the Soviet Union. Stanford: Hoover

Institution press, 2000.

Ukrainian Insurgent Army, Internet Encyclopaedia of Ukraine,

http://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?AddButton=pages\U\K\

UkrainianInsurgentArmy.htm (posjet 11.6.2016.

Vidmarović, Đuro. Gladomor u Ukrajini 1932.-1933. – prilog povijesti genocida, Portal

hrvatskoga kulturnog vijeća, http://www.hkv.hr/izdvojeno/komentari/dvidmarovic/16876-

d-vidmarovic-gladomor-u-ukrajini-1932-1933-prilog-povijesti-genocida.html (posjet

10.6.2016.)

Weeks, Theodore R. Russification/Sovietization. EGO – European History Online (2010),

http://ieg-ego.eu/en/threads/models-and-stereotypes/russification-sovietization/theodore-r-

weeks-russification-sovietization

Zhurzhenko, Tatiana. „Language Politics” in Contemporary Ukraine: Nationalism and

Identity Formation.“ U Questionable Returns, Junior Visiting Fellows’ Conferences 12, ur.

A. Bove (2002): 1-24.