46
ISTORIJA RUSIJE U SREDNJEM VEKU

Istorija Rusije u Srednjem Veku

Embed Size (px)

DESCRIPTION

prezentacija

Citation preview

ISTORIJA RUSIJE U SREDNJEM VEKU

ISTORIJA RUSIJE U SREDNJEM VEKU

KIJEVSKA RUSIJA

OLGA (945-964)

-Prvi lan ruske vladarske dinastije koji je primio hrianstvo.-Ona je 955 sa mnogobrojnom svitom krenula u Carigrad u posetu Konstantinu Porfirogenitu. Olga je primila hrianstvo i uzela ime vizantijske carice Jelene.

SVETA KNEGINJA OLGA

VLADIMIR SVETI (978-1015)-Vladimir je traio ruku vizantijske princeze Ane, sestre Vasilija II. Dobio je potvrdan odgovor, uz uslov da primi hrianstvo.-Vladimir se pokrstio 987-988. godine.-Pokrtavanje ruskog kneza i brak sa porfirorodnom vizantijskom princezom, bio je dogaaj od svetsko-istorijskog znaaja. U krug vizantijskog hrianstva uli su Istoni Sloveni, a ruska drava je nala svoje mesto u hijerarhijskom poredku drava i naroda koji je predvodio vizantijski vasilevs.

VLADIMIR VELIKI

-Jezik bogosluenja je bio verovatno staroslovenski.-Jezik obreda je sa sobom doneo i pismenost mladoj ruskoj dravi.-On je zapoeo izgradnju hramova, meu prvima je podignuta Desjatinska crkva u Kijevu.

VLADIMIR I GRKI FILOZOF RAZGOVARAJU O PRAVOSLAVNOJ VERI

KRTENJE KNEZA VLADIMIRA

KRENJE RUSA U DNJEPRU

JAROSLAVII U DOBA TRIUMVIRATA

-Jaroslav Mudri je pred svoju smrt 1054, tako je preneo letopisac, odredio poredak vladanja svojih sinova nad prostranom dravom ije su granice ile od Baltika do Crnog mora.-Dinastiki ratovi oko nereenog kijevskog pitanja iscrpljivali su mo drave.-Jaroslav je pokuao da ustanovi sistem poredak Jaroslav koji je trebao da zadovolji sve njegove naslednike.

JAROSLAV I MUDRI

-On je zavetao da na Kijevskom prestolu stoluje najstariji njegov sin, i da ga ostala braa prihvate kao svog stareinu. -Svaki od brae je ujedno upravljao poreanim po vanosti ruskih gradova i oblastima. Kad bi umro najstariji lan porodice tzv. kijevski senior ili stareina, njega bi nasleivao najstariji meu braom, dok bi se ostali lanovi porodice na toj lestvici pomerali za jedno mesto blie KIJEVU.

IZJASLAV (1054-1068; 1069-1073; 1077-1078)

-Najstariji meu braom. Dobio je izmeu ostalog Kijev i Novgorod.-Trojica starijih Jaroslavia, Izjaslav, Svjatoslav i Vsevolod su meusobno sklopili savez o podeli dravne vlasti na utrb svoje mlae brae. Stvorili su tzv. TRIUMVIRAT. Naslednike dva brata (koji su umrli) su iskljuili iz nasledstva.

VLADIMIR MONOMAH (1113-1125)-Sin Vsevolovda i vizantijske princeze Marije (ki cara Konstantina IX Monomaha).-Od Vladimira e potei posebna grana ruskih vladara, nazvana MONOMAHOVII. To su budui moskovski kneevi i carevi.-Bio je jedan od najslavnijih vladara stare ruske epohe.-Napisao je pred kraj ivota delo POUENIJE ili POUKA DECI, biser slovenske srednjovekovne knjievnosti.

VLADIMIR MONOMAH

PERIOD RAZDROBLJENOSTI

-Nakon smrti Mstislava Monomahovia 1132, nastupa period feudalne razdrobljenosti koji e trajati do 1240 i mongolskog udara na Kijev.-To je period obeleen neprestanim ratovima izmeu ruskih kneevskih porodica koje su se otimale oko velikokneevskog prestola i grada Kijeva.

-Na krajnjem jugozapadu zemlje, obrazovala se GALIKA KNEEVINA ili GALICIJA, koja je dobila ime po gradu Galiu. Bila je to zemlja ROSTISLAVIA koji nisu imali nameru da priznaju vlast kijevskih kneeva. Geografski, prostirala se u podnoju Karpata i u dolini reke Dnjestar, i figurirala je prema Dunavu i Crnom moru.

-Izjaslav je rodonaelnik MONOMAHOVIA, koji su vladali VOLINIJOM, zemljom koja je povezivala Kijev sa zapadom.-Jurij Dolgoruki, Vlasimirov sin, postao je osniva SUZDALJSKE DINASTIJE Monomahovog roda. Oni su na jugu drali drali grad PEREJASLAV, jedan od najvanijih centara koji je povezivao Crno more sa Vizantijom.

GRAD NOVGOROD-Ovaj grad je predstavljao centar severnoevropske trgovine i po pravilu je bio vezan za kijevskog gospodara koji je tu na stolovanje slao najstarijeg sina.-Novgoroani su u vreme razdrobljenosti drave stvorili gradsku feudalnu republiku.-Novgorodski bojari su bili ujedno i veliki trgovci. Gradom je od 1136 upravljalo vee sastavljeno od pripadnika ovog sloja.-Grad je bio jedan od kljunih taaka na putu od Varjaga do Grka.RUSKE ZEMLJE U DRUGOJ POLOVINI XIII VEKA UOI MONGOLSKE NAJEZDE

-Ruska dravna razjedinost je kulminirala u prvoj polovini XIII veka.

ALEKSANDAR NEVSKI

PRVI RUSKO-MONGOLSKI BOJ-Prvi dodir ruskih snaga sa Mongolima zbio se 1223. godine.-Mongoli su krenuli ka junoruskim stepama.-Rusi su se sukobili sa Mongolima na reci Kalki 31.V 1223. godine.-Spasio se samo deo ruske vojske.-Mongoli su odlino poznavali vojnu taktiku povlaenja i zatvaranja neprijatelja, to e primeniti i u odluujuoj bici na ugarskoj ravnici.

OPSADA SUZDALJA 1238

STVARANJE MONGOLSKE IMPERIJE-Mongolska plemena, bavei se lovom, ribolovom, sakupljakom a kasnije nomadskim stoarstvom, iveli su u pustinjama centralne Azije, jugoistono od Bajkalskog jezera, izmeu jezera Kulun Nor i Buir Nor, sa seditem u gradu pod atorom, Karakorumu. -Njih je krajem XII i poetkom XIII veka uzeo Temurdin, nazvan 1207 Dingis kan. Posle ujedinjenja Mongoli su poeli s osvajakim pohodima, prvo prema istoku, Kini, a zatim i prema zapadu.

-Od 20-ih godina XIII veka poeli su njihovi pohodi prema junoruskim stepama, koje su im bile potrebne kao panjaci, a gde su iveli Kumani i Alani.- Dingis kan je umro 1227. godine. On je pred smrt podelio svoje carstvo prema stranama sveta, na etiri strane sveta (ulusa). Zapadni ulus, koji je obuhvatao i Evropu, dobio je kan Batu, sin najstarijeg sina Dingis kana Duija, koji je umro pre svoga oca. Za vrhovnog kana odredio je svog treeg sina Ugedaja.

-Na kurultaju (skuptina mongolskih glavara), odranom 1235 u Karakorumu, odlueno je da se pod vostvom Batua obnovi pohod Mongola na Evropu. To se dogodilo zimi 1237/1238.-Mongoli osvajaju Perejaslav i ernjigov.-U jesen 1240. Mongoli na elu sa Batuom pojavili su se pod najmonijim ruskim gradom, prestonicom Kijevom. Nakon to su srvene zidine popustile pred opsadnim spravama, branioci su se zatvorili u kijevske hramove i tamo dali poslednju odbranu. Posle tekih borbi i opsada dva ipo meseca, grad je pao 6. XII 1240. Od njega su ostale samo ruevine.

-Dalje kreu na Galiciju i Voliniju, zauzimaju Galiciju i Voliniju.-Tokom 12401. uputili prema Poljskoj i Ugarskoj.-Posle smrti Ugedaja, vraaju se u junoruske stepe.-Na donjoj Volgi u srcu zemlje Polovaca kan Batu je osnovao svoju prestonicu grad SARAJ. Bio je to poetak kanata Kipiak, poznatiji pod imenom ZLATNA HORDA.

DIMITRIJE IVANOVI DONSKI (1359-1389)-Moskovska kneevina je 1263 opet potvrdila svoj vodei status u severoistonoj Rusiji.-Moskovski knez je 70-ih godina postao sizeren celoj severoistonoj Rusiji.-Ruske trupe su na srednjoj Volgi zauzele mongolsko sredite, grad Bulgar ili Kazan 1377. godine. Ovdanji Mongoli su priznali vlast Moskve i pristali na plaanje danka od 5 000 rubalja.-Na reci Voi, Mongoli su razbijeni i naredne godine (1378).

DIMITRIJE DONSKI

-Ove pobede su podigle samopouzdanje Dimitriju Ivanoviu i celoj severoistonoj Rusiji uoi odluujue bitke.-BITKA NA KULIKOVOM POLJU 8. IX 1380. GODINE RUSKA POBEDA.

POETAK BITKE NA KULIKOVOM POLJU

BITKA NA KULIKOVOM POLJU

OPIS BITKE NA KULIKOVOM POLJU:- , , 1 1380. . . 8. . , . , , . - (11,5 ) . , . , . , , . - , , . , , , .- . , .- , . , , , . . . , . .

-Odjek bitke je bio ogroman. Nakon 140 godina odneta je velika pobeda nad Mongolima.-Poto su Mongoli konsolidovali svoje snage, krajem avgusta 1382, Moskva je strahovito opljakana a njeno stanovnitvo poubijano i odvedeno u ropstvo.-Ista sudbina je zadesila i moskovsku kneevinu. Mongoli su poubijali 24 000 ljudi.-Obnavljanje mongolske kontrole nad Rusijom, mada je izgledalo ubedljivo, bilo je ogranienog dometa.-Tome su doprineli odnosi izmeu mongolskih sila koje su se borile za prevlast nad centralnim azijskim podrujem.-Ugled i politika snaga Moske je obnovljena za krae vreme, nego to su se protivnici mogli i nadati.

VASILIJE DIMITRIJEVI (1389-1425)

-Za vreme njegove duge vladavine Moskva je sauvala i u najveim iskuenjima potvrdila svoju vodeu ulogu meu severoistonim ruskim kneevinama. To joj nisu mogli osporiti ni Litva ni Mongoli.-Nasledio ga je sin VASILIJE II TEMNIJ (1452-1462).

MOSKVA TREI RIMIVAN III (1462-1505)-Ivan III je jo kao dete 1449. proglaen za velikog kneza i savladara svog oca, Vasilija II Slepog.-Sa 22 godine doao je na vlast, bez problema.-Moskovska kneevina i cela severoistona Rusija su jo za vreme njegovog oca faktiki bile nezavisne od Mongola. Trebalo je samo formalno ukinuti vazalni status steen 1242. godine.

-U njegovo vreme Moskva postaje po svojim graevinama evropska prestonica. To je doba renesanse na Zapadu. Na njegov dvor stiu majstori iz Italije. Gradi se granitna palata u Kremlju, dva velika hrama Uspenski i Blagovetenski.-Bio je najsposobniji predstavnik moskovske dinastije. Bio je spreman da zbaci mongolsko formalno sizerenstvo.-To je epoha pada Carigrada 1453. godine.

-Sabor svih ruskih episkopa 5. XII 1448. izabrao je rjazanskog episkopa, starca Jonu za mitropolita. Ruska crkva je tako stekla autokefalnost nezavisnost u odnosu na vaseljenskog patrijarha.-Moskvi se ukazala mogunost da postane batinik Vizantije, a njeni kneevi naslednici Romeja.-Jedan od bitnih, formalnih preduslova, bio je drugi Ivanov brak sa vizantijskom princezom Zojom Paleolog (ki morejskog despota Tome, brata poslednjeg vizantijskog cara Konstantina XI Dragaa).

IVAN III

ZOJA-SOFIJA

-Mongoli su 1480. preuzeli pohod na severoistonu Rusiju, pod vostvom Ahmeta. Nisu stigli na teritoriju Moskve. U povratku je stradao kan Zlatne Horde. Posle ovih dogaaja, Moskva je i formalno potvrdila status suverene drave.-Moskovska kneevina u drugoj polovini XV veka, za vladavine Ivana III, doivljava svoj veliki uspon. To se na polju spoljne politike ogleda kroz dva uspeha. Moskva se formalno oslobaa statusa mongolskog vazala, i postaje suverena drava, a na drugoj strani pod svoju vlast stavlja preostale severoistone ruske kneevine.