POLITIČKI SISTEM RUSIJE

Prof.dr.sc. Slavo Kukić

Opća obilježja

Kopnena granica preko 20 tisuća km, vodena granica preko 37 tisuća km

Površina: 17 milijuna km2 Stanovnika: ca. 140 milijuna Podijeljena na 46 oblasti, 21 republiku, 2

federalna grada, 4 autonomna okruga, 9 krajeva i 1 autonomnu oblast

Povijesne napomene

4 faze razvoja Rusije Kijevska Rusija, IX – XIII. st. Vladavina mongolskih i tatarskih vladara,

XIII – XV. st. Nova ruska država, Ivan Grozni, XV. –

XVII. st. Dinastija Romanovih, XVII. – XX. st.

Teritorijalno širenje Rusije Ivan Grozni (1533. – 1584.): obnova ruske

države odlučnošću i silom Period nestabilnosti i nemira 1613. na prijestolje dolazi prvi car iz

dinastije Romanovih Petar Veliki (1682. – 1721.). “europeizacija”

zemlje, dovođenje zanatlija iz Europe, uvođenje Svetog sinoda, ali vladar je i dalje apsolutan

Objašnjenje ruskog apsolutizma / kulta ličnosti: Mongolska tradicija Izolacija od ostatka Europe Bez snažne vlasti nemoguće očuvati

jedinstven veliki teritorij

Tajna policija Još od vremena Ivana Groznog (opričniki)

koji je uveo i Zemski sabor – kolektivni organ vlasti

Pitanje kmetstva: najteže i najkompliciranije rusko pitanje

Od Romanovih kmetovi su stalna institucija Carevi daju posjede plemićima, zajedno sa

seljacima koji su živjeli na tim posjedima

1646. godine: popis zemljišta sa seljacima Vezani za zemlju, i oni i potomci Kozaci: bježe na jugoistok zemlje 1649. godine: zakon koji potvrđuje

kmetstvo kao pravnu instituciju Kmetstvo: uzrokom ekonomske zaostalosti,

nepismenosti, siromaštva, ...

Pobune kmetova – sve neuspješne Razin, 1667. Pugačov, 1773. Neorganizirane i spontane, bez programa i

političke motiviranosti Početkom XIX. stoljeća i vladajuća klasa

želi reforme i napredak Dekabristi, 1825., traže zavođenje Ustava,

ukidanje kmetstva, slobodu govora i tiska

Aleksandar I. (1801. – 1825.): reformator, više vanjska politika, 1810. ustanovio Državno vijeće – samo savjetodavna uloga koja ne ograničava apsolutnu vlast cara

Nikola I. (1825. – 1855.): reakcionar, policijska država, prisilna rusifikacija, “jedna zastava, jedna vlada, jedna crkva, jedan narod”, cenzura

Aleksandar II. (1855. – 1881.): ukidanje kmetskih odnosa, ali bezuspješno, otplata zemlje išla preko seoskih zadruga mir, pauperizacija, migracija u urbana središta, reforma zemstva-svi imaju pravo sudjelovati u lokalnoj upravi, reforma vojske, reforma sudstva

Aleksandar III. (1881. – 1894.): protivnik reformama, rusifikacija, ukidanje svih do tad stečenih sloboda (studenti, tisak), stvaranje Ohrane – zloglasne policije, započeo Transiberijsku i Transapijsku željeznicu

Početkom XX. stoljeća Rusija je bila, uz Kinu i Tursku, jedina apsolutna caristička monarhija

Narodnjaci: revolucionarna grupa s intelektualcima na čelu i željom da pridobiju seljake

1903. nastaju boljševici i menjševici

9. siječnja 1905.: Krvava nedjelja Radnički prosvjed ugušen u krviNikola II. uvodi izvanredno stanje i

policijski teror, ali u isto vrijeme Oktobarskim manifestom proglašava ustavnu monarhiju s parlamentom - Dumom

1906. sazvana prva Duma Grof Witte prvi predsjednik vlade Duma nikad nije uspjela vladati, jer je car

bio iznad Vlada je njemu bila odgovorna, birokracija

na strani cara

Veljača 1917. godine: obaranje carske vlasti

Stvaranje dvojne vlasti: Privremena vlada (buržoaski kadeti,, menševici, eseri) i sovjeti radničkih, seljačkih i vojničkih deputata

25. listopad 1917. godine: državni udar dobro organizirane manjine

Boljševici i Lenjin: nisu zastupali ideje parlamentarne demokracije za koju su smatrali da ne odražava volju naroda

Srpanj 1918. godine: prvi Ustav Ruske sovjetske federativne socijalističke republike

Siječanj 1924. godine: prvi Ustav SSSR-a

Tri karakteristike Ustava:Ograničavanje biračkog prava –

isključene određene kategorije (trgovci, predstavnici crkve, pripadnici carske policije)

Nejednako biračko pravo gradskog i seoskog stanovništva (5:1 u korist gradskog stanovništva)

Ne postojanje trodiobene podjele vlastiCentralni izvršni komitet: izvršni organ

Svesaveznog kongresa sovjeta

Radnička klasa podređena i s manje prava Jačanje etatizma Jačanje državnog aparata Centralizacija i upravljanje kadrovima i

sredstvima Uloga Partije – od instrumenta mobiliziranje

radničke klase polako se pretvara u organ izvršne vlasti

Partija:Bira kadroveKontrolira rad svih državnih organaOdluke se prvo donose u partijskim

krugovima pa tek onda u organima državne vlasti

Kult ličnosti: staljinski ustav iz 1936. godine

Politički sustav Rusije

Rusija je federalna predsjednička republika Predsjednik Rusije je šef države Izvršna je vlast iskazana preko vlada na

čijem je čelu premijer Imenuje ga predsjednik, a potvrđuje

parlament Zakonodavna vlast je u dvodomnoj

Federalnoj skupštini Ruske Federacije

Predsjednik Federacije

Određuje osnovnu rusku unutarnju i vanjsku politiku

Predstavlja rusku državu u unutarnjim i vanjski odnosima

Imenuje i razrješava veleposlanike Prihvaća kredencijale inozemnih diplomatskih

predstavnika Vodi međunarodne razgovore Potpisuje međunarodne sporazume

Ima ovlast izdati dekrete i uredbe sa zakonskom obvezom iako Ustav kaže da ne smiju biti protivne Ustavu ili drugim zakonima

Može razriješiti državnu Dumu Ima pravo pripremati referendum (koji je

mogao pripremati samo parlament), podnositi prijedloge zakona Dumi

Imenuje premijera uz potvrdu od strane parlamenta

Može raspustiti vladu u cijelosti Po savjetu premijera može imenovati ili

razriješiti dužnosti članove vlade , uključujući i zamjenike

Predlaže Državnoj Dumi kandidate za mjesto predsjednika Središnje banke Ruske Federacije i može predložiti da se predsjednik raspusti

Predlaže kandidate za suce Ustavnog suda, Vrhovnog suda i Visokog arbitracijskog suda kao i kandidate za ured državnog tužitelja

Predsjednik imenuje i suce federalnih okružnih sudova

Mandat na četiri godine s mogućnošću reizbora

Mora imati milijun potpisa, ali ne više od 7% po federalnoj jedinici

Predsjednički kandidat mora biti ruski državljanin, najmanje 35 godina star i imati prebivalište najmanje 10 godine

Ako iz nekih razloga predsjednik odstupi, novi se izbori trebaju održati u vremenskom roku od ne dulje od tri mjeseca

Vlada

Vladu sačinjavaju prvi ministar/premijer, zamjenik, federalni ministri te njihova ministarstva i odjeli

Tjedan dana nakon što predsjednik predloži,a Duma potvrdi, premijer mora podnijeti predsjedniku nominacije za sve pozicije, uključujući zamjenika ministra i sve federalne ministre

Premijer vodi administraciju u skladu s Ustavom, zakonima i predsjedničkim dekretima.

Vladina ministarstva su nadležna za: Razrađivanje i predlaganje budgeta te

njegovo izvršenje Osiguravanje financijske, kreditne i

monetarne politike

Osiguravanje provođenja državne politike u oblasti kulture, znanosti, obrazovanja, zdravstva, socijalnog osiguranja, ekologije

Upravljanje federalnom imovinom Obrana i državna sigurnost Vanjska politika Zaštitu ljudskih i civilnih prava građana Borba protiv kriminala,.....

Federalni sabor

Ruski je zakonodavni sustav podijeljen u dvodomnu Federalnu skupštinu Državna Duma – donji dom Federalno vijeće – gornji dom

Prema Ustavu iz 1993. Federalna je skupština funkcionalno tijelo u stalnom zasjedanju

Državna Duma

450 članova Zastupnici ne mogu obavljati druge

zakonodavne funkcije Biraju se na općim izborima Nadležna je za donošenje svih zakona One koje predloži Gornji dom moraju proći

kroz proceduru u Dumi

Može izglasati nepovjerenje vladi, ali predsjednik može i ne prihvatiti taj glas

Biraju se na mandat od 4 godine Izborni prag je 7% Nestanak neovisnih kandidata i manjih

stranaka Može izglasati nepovjerenje vladi, ali

predsjednik može i ne prihvatiti taj glas

Federalno vijeće

176 članova – senatora Svaka federalna jedinica daje po dva

senatora Jednog senatora bira

pokrajinska/provincijalna legislatura, a drugog imenuje guverner uz potvrdu legislature