12
Održavanje i iskorištavanje zemljišta u voćnjaku

odrzavanje zemljista

Embed Size (px)

DESCRIPTION

odrzavanje zemljista

Citation preview

  • Odravanje i iskoritavanje zemljita u vonjaku

  • UVOD Zemljite u vonjacima je tokom vremena podlono nizu nepovojnih promjena- zakorovljavanju, zaledinjavanju, zbijanju I isuivanju, osiromaenju u hranjivim mineralnim materijama i dr.

    Sve se to odigrava u vrlo nejednakoj mjeri, to zavisi od vie inilaca, a najvie od osobina klime, zemljita, poloaja i naina pripreme zemljita pred saenje voaka. Posljedice su vrlo nepovoljne i svode se na slabo uspjevanje voaka, praeno naroito malim i neredovnim prinosima i loijim kvalitetom i ogranienijom trajanou plodova. Zbog toga zemljite u vonjacima mora da predstavlja predmet redovnog staranja, kako bi se trajno odravalo u stanju najpogodnijem za razvitak I funkcije korjenovog sistema, a time i za uspjevanje voaka. S druge strane, u mladim vonjacima, naroito u onim u kojima su zastupljene voke sa slobodnom krunom, namee se potreba da se zemljite koristi za gajenje razliitih usjeva- uzrodica ili meukultura, koje mogu djelovati i manje ili vie nepovoljno na voke.

  • Naini odravanja zemljita u vonjacima Zemljite u vonjacima moe se odravati trajno ili povremeno na slijedee naine: zaledinjeno, pod jalovim ugarom, zastirano, u kombinacijama ( ledina, jalovi ugar, zastiranje ), pod zeleninim ubrenjem i u kombinaciji ovog sa jalovim ugarom.Naini iskoritavanja zemljita u vonjacima

    Dok su voke stablaice, naroito one na bujnim i generativnim podlogama i posaene ne veem razmaku, jo mlade i nerazvijene, zemljite se moe koristiti za gajenje razliitih uzrodica- u koliko je dovoljno plodno, a kad se voke razviju, ono se, u izvjesnim uslovima, moe koristiti kao panjak, livada ili ispust za stoku. Koristi ili tete od razliitih naina iskoritavanja zemljita mogu biti znatne. Meutim, u intenzivnom voarstvu zemljite se koristi samo za gajenje voaka, a za uzrodicepo izuzetku, i to samo u prvoj i drugoj godini po saenju voaka.

  • Reagovanje voaka na odravanje i iskoritavanje zemljita Vrlo su nejednaki uticaji razliitih naina odravanja i iskoritavanja zemljita u vonjacima na uspjevanje voaka- rastenje i rodnost, kvalitet i trajnost podova, otpornost prema mrazevima i parazitima. ak i vrste i sorte voaka nejednako reaguju na stanje zemljita usljed nejednakog razvitka i razliitih mogunosti koritenja vlage i mineralne hrane, kao i usljed razliitih potreba voaka za vodom i mineralnom hranom u mladom i starom uzrastu i u raznim fenofazama. Na reagovanje voaka u ovom pogledu utiu: bioloke osobenosti vrste i sorte, priroda podloge , osobine i stanje zemljita, reljef i klima. Prema tome i odravanje i iskoritavanje zemljita u vonjacima moraju da se prilagoavaju uslovima sredine i osobinama voaka.

  • Znaaj pravilnog odravanja u vonjacima Pravilno odravanje zemljita u vonjacima je najbolje sredstvo protiv razliitih negativnih pedolokih procesa. Dobro odravanje zemljita djeluje veoma povoljno na itavu vegetaciju i generativni razvitak voaka, jer se time regulie vlanost i bilans humusnih i mineralnih materija. Jaolovi ugar i zastiranje mogu zamjeniti ak i navodnjavanje .

    Zelenino ubrenje, a donekle i zastiranje , mogu djelimino zamjeniti ubrenje organskim i mineralnim ubrivima. Meutim, povoljno dejstvo pravilnog odravanja zemljita na uspjevanje voaka ne moe se niim zamjeniti.

    Zbog toga se pravilno odravanje zemljita u vonjacima mora smatrati kao jedna od osnovnih i najefikasnijih agrotehnikih mjera. Zanemarivanje ove agrotehnike mjere moe dovesti u pitanje konaan uspjeh svih ostalih mjera njegovanja voaka.

  • Naini iskoritavanja i odravanja zemljita u mladim vonjacima Prema intenzivnosti vonjaci mogu biti:poluintenzivni podignuiti na relativno strmim nagibima i u erozivnim podrujimaintenzivni, podignuti na ravnim ili blago zatalasanim povrinama, na umjereno plodnim zemljitimavisoko intenzivni, podignuti na plodnim zemljitima, na ravnim povrinama, pogodnim za navodnjavanje i punu mehanizaciju.

    Pomenuti nejednaki stupnjevi intenzivnosti, stanje zemljita i poloaj odreuju i naine odravanja i iskoritavanja zemljita u mladim vonjacima: na plodnim zemljitima gajenje pogodnih uzrodica, na nedovoljno plodnim najprije zelenino ubrenje pa onda gajenje uzrodica, zastiranje i jalovi ugar oko samih voaka. Na strmijim nagibima zemljite e se obraivati samo oko voaka, naroito ako postoji opasnost od erozije i ako su voke posaene na terasama, bankovima. U mladim vonjacima zemljite e se najee koristiti za gajenje uzrodica. Ali i tada oko voaka treba da ostane jalovi ugar i da se ovaj kombinuje sa zastiranjem ili zeleninim ubrenjem.

  • Gajenje uzrodica u mladim vonjacima U mladim vonjacima se mogu gajiti uzrodice, jer je zemljite zbog male razvijenosti voaka i nezasjenjeno i nezahvaeno korjenom. Pogodno izabrane uzrodice mogu biti nekodljive za mlade voke ukoliko ne ometaju njihovo rastenje i generativni razvitak. Po djelovanju na voke uzrodice mogu biti: tetne indiferentne i korisne.tetne uzrodice U ovu grupu uzrodica spadaju prvenstveno ita, zatim industrijske biljke i dugovjene biljke za stonu hranu, a naroito lucerka. Jara i ozima ita su nepovoljna zbog gustog rasporeda i velikog transpiracionog koeficijenta: ona isuuju zemljite u kritinom periodu, zbijaju i osiromauju zemljite u hranljivim materijam, pogoravaju odnos izmeu O2 i CO2, to se nepovoljno odrava i na fotosintezu: pojaavaju opasnost od parazitnih gljiva. Industrijske biljke i biljke za stonu hranu takoe isuuju zemljite i osiromauju ga u hranljivim materijama. Lucerka je vrlo nepovoljna zbog toga to ima dubok kotjenov sistem.

  • Korisne uzrodice U najbolje uzrodice spadaju jednogodinje leguminoze okopavine, a naroito soja i pasulj uavac, zatim graak, soivo, bob, botan, bundava i krastavci, koji irokim liem vre i zasjenjivanje, povre-salate, crveni i plavi patlidan, paprike i dr. Ali treba izbjegavati povre koje iziskuje navodnjavanje u zasadima breskve i kajsije, u kojih se time produava vegetacija i umanjuje otpornost prema mrazu.Indiferentne uzrodice To su uzrodice koje u uslovima dovoljne vlanosti i plodnosti zemljita ne djeluju nepovoljno na voke, ali nisu ni korisne za same voke. U ove spadaju korjenasto-krtole biljke i lukovice, kukuruz, jagoda i dr. Pri tom korjenasto-krtolaste biljke: manje isuuju zemljite nego ita, ne pogoravaju strukturu zemljita itd. Ali i ove iostale uzrodice troe znatnije koliine mineralnih materija, usljed ega se ne mogu smatrati kao korisne ve kao indiferentne, a na manje plodnim i nedovoljno vlanim zemljitima mogu biti unekoliko i nekorisne.

  • Naini odravanja i iskoritavanja zemljita u starijim vonjacima

    Ledine u starijim vonjacima Ledina u vonjacima je znak zaostalosti i ekstenzivnosti. Ona se moe odravati trajno i povremeno, moe zahvatiti cijelu povrinu, ili samo dijelove du redova, odnosno izmeu redova, ili itavu povrinu izuzev ogranienih krunih povrina oko samih voaka, moe biti prirodna ili vjetaka, moe sluiti kao ispust za stoku, livada ili panjak. Ledine nejednako djeluju na uspjevanje voaka, ali u veini sluajeva, ako ne i redovno veoma nepovoljno: oteava razvitak i funkcije korjenovog sistema, osjetno pogorava bilans vlage, osiromauje zemljite u mineralnim materijama, a naroito u nitratima, oteava ubrenje i navodnjavanje, slui kao skrovitenekih opasnih biljnih stetoina. Posljedice nepovoljnih uticaja trajnijeg odravanja ledine u vonjacima, naroito pri zanemarenom ubrenju i odsustvu navodnjavanja, su vrlo nepovoljne, lie je sitnije i blijee, to se nepovoljno odrava na fotosintezu, plodovi pretjerano otpadaju. U nekim sluajevima ledina manifestuje i izvjestan povoljan uticaj. Umanjuje se opasnost od erozije, vegetacija se ranije zavri te su voke otporne prema mrazu, plodovi su kolorisaniji i trajaniji, a pri opadanju manje se prljaju, lake je kretanje po vonjaku. Meutim, ove povoljnosti daleko zaostaju za nedostacima ledine, te se ona ne moe preporuiti, osim u izuzetnim ili rijeim sluajevima.

  • Jalovi ugar u starijim vonjacima Jalovi ugar u vonjacima ispoljava niz preimustava: poboljava vazduni, vodni i toplotni reim zemljita, unitava korove, izlae tetne insekte unitenju mrazom, utie na aktivnost mikroorganizama. Od svih ovih korisnih uticaja naroito se istie uloga jalovog ugara u regulisanju vlanosti zemljita, u borbi protiv sue. Meutim, naroito pri duem neprekidnom primjenjivanju, jalovi ugar moe djelovati manje ili vie nepovoljno, pojaava eroziju, pogorava strukturu zemljita, uslovljava jaa kolebanja temperature,tako da zimi moe doi do povrede korjenovog sistema mrazevima.Zastiranje zemljita u vonjacima Zastiranje je stara agrotehnika mjera u vonjacima. Sastoji se iz prostiranja najraznovrsnijih organskih materija i otpadaka oko voaka ili po cijelom vonjaku. Od materijala za zastiranje najvie se koriste: sitna slama, natrulo sjeno, krovina, lie, pokoen korov, sitno granje, strugotina i dr. Kod mladih voaka se zastire samo neznatna kruna povrina oko voke, a u starijih cijela povrina ili pojasevi du redova ili izmeu ovih. Koliina materija za zastiranje nejednaka je. To zavisi od povrine koju treba zastirati tj. Od veliine voke i od prirode materija za zastiranje. Kad se koristi suha slama potrebno je 20-100 kg za jednu voku, prema starosti i veliini voaka.

  • Zelenino ubrenje u voarstvu U voarstvu zelenino ubrenje moe u velikoj mjeri nadoknaditi, a u vonjacima umjerene intenzivnosti ak i zamjeniti stajnjak. Ovo ubrenje je izvanredno korisno u voarstvu. Poboljava fizike osobine zemljita, poveava koliinu hranljivih materija, omoguuje koritenje nitrata korjenom voaka.

    U starijih voaka treba ga primjenjivati sa naroitim obzirom na poznu sjetvu sjemena biljaka za zelenino ubrenje u avgustu i septembru, da se ne bi intenzivno rastenje ovih biljaka podudaralo sa najveom potronjom vlage i mineralnih materija od strane voaka.