t;

0 ~

. Q.

:-r .. ~"

""""

z ::

..,..

.

.,._

... :

'.

-

0

A

0

0 ()

Q

_ .....

S:.

z '-- m

Gl

0 (j)

I ' I :t>

l i

(/)

~

j ' OJ

! !

m

:t>

(

I g

7\

~ ()

0

-c

__,

.

:::0

-

0

~

8 (_

?'

0 )>

z N

~-;

J,zd::.vaci:

Njegoslav VUKOTIC Dragutin VUKOTIC Beograd, ul. Zmajevacka 56

Rccenzenti:

Mr Nikola PR2.UU, dip!. geod. ing.

Milenko SOC:E, dip!. poljopr. ing.

L i k o v n a o brad a:

Dragutin VUKOTIC

. Ure dn i k:

Njegos!av VUKOTIC

Tirai: 300 prirnjeraka

Starnpa: Zavod z:a kartqgrafij"u ,Geokarta, Beogm'd .- B.ul~ar vojvode MiSica 39

,,

.:.

"'

P R E D G 0 V 0 R

~stim nastojanjima da se

svim krajevima naae zemlje. Kako jos uvijek, poaebno u SR BiH, nema _ dovoljno literature iz te oblasti (a n.ema ni podzakonakih akata, iako je prvi zakon o komasaciji donijet 1974.godine), ova knjiga nastoji da popuni tu prazninu. Namijenjena prvenstve-nogeodetskim strucnjacima, moze koriano posluZiti i drugima: komiaijama za komaaaciju,.potkomisijama, uceanicima u komasaciji,

d~ieg~tima u. druatveno-poli tickim. prganizaoijama, agronomima, ' ~-,,~ '' ' sumarima, pravnicima 1 svima drl,tg~ koji ~e. kC)maaacijom ,bave,

.. , :r.-:-;;:..:.1::1,~:.:::.,,.. ...::r~- -~ .. :~=~- ~--: '--;, ,-_:.-- .. . . .;. .... :~:__;,:::.g:;.:... ::; ,_,. '.'::;_,:._ -. .. - !;,;,.'r:,I.:;._.T.~\.".~. ;_,:\:,. ' - ',;

II

smjerovi nastave osnivaju se pri geodetskim takultetima. Una-~oj zemlji ne postoji takav smjer.

Jednom zavrsena komasacija nije konacno rjesenje uredenja zemljista, pa su, u zemljama sa razvijenom komasacijom, osnova-ne posebne direkcije za komasaciju koje neprekidno prate uslo-ve razvoja agro-industrijskog kompleksa 1, po potrebi, predla-zu ponovno sprovodenje komasac1je 111 nekog njenog dijela.

Osnov za sprovodenje geodetsk1h radova na komasac1ji su Zakon o komasac1j1, Zakon o premjeru 1 katastru nekretnina 1 podzakonsk1 akt11 praviln1c1 o pojed1nim geodetskim operac1jama kao B~O au snimanje detalja, racunanje povra1na, prenos proje-kta na -teren 1 mnogih drugih.

Postupc1 izvoctenja'geodetsk:ih rad&va:, Opisani ovdje, do-punjen:i. au, ponekad~-- .1 odredbiuna zakona 1 podzakon~kih ~ta (odnosno, nacrta 1 prijedloga tih akata),' trenut~~ ~az~6ih u SR BiH, kako b1 se potpuno obuhvatio postupak koji se mora spro-vest1. Kod prakticnog 1zvodenja rad~va dolazice do otstup~ja od ovdje naveden~~~ odredb1 (dozvoljena -otstupanja, tacnost mre-ze, obrasc1, nac1n prikupljanja 1ndikaoija, minimum! povrsina koje dobivaju broj parcele itd) ne samo u d~im sredinama, vee i u SR BiB, no t,. nece bi tno '-lticati na postupak u cjelini ko-::1 _ce .38 moci sprovesti na nacin Opisan U OVOj knj1zi.

Dobro izvedena komasac1ja sa atano~:i.stS: izvod~i:a gebd~tskih radova treba da je tacna, brza 1 jeftina. Da bi se to postiglo potrebno je uveati automat1zac1ju prooesa geodetske prolzvodnje pa putem elektronskog racunarskog sistema izvreavat11 '

-oc1tavanje 1 racunanje koord1nata detaljn1h tacaka~ -kontrola koord1nata detaljn1h tacaka 1 sastavljanje 3A

obrasca, -1zrada TO br.25, -racunanje povrsina tabl1, objekata, gradevinskog reona

1 dr. 1z koordinata, -racunanje vrijednosti tabl1, -racunanj'e elemenata za prenos na teren d1r1govane pol1-

gonske mreze, -racunanje elemenata za prenos na teren tjemena tabli, -1scrtavanje kopija tabl1 u jednoj 111 u vise boja,

:i,

l " .. ~

III

-racunanje povrsine parcele u tabli na osnovu zadatih vrijednosti,

-racunanje elemenata za prenos parcels na teren, -racunanje 1 sprovodenje ispravki po prigovorima 1 zal-

bama, -kartiranje i 1sortavanje planova, -iscrtavanje, po potreb1, kop1ja 11stova iste 111 drugih

razmjera u jednoj 1li vise boja it d.

Ovdje je djelimicno op1san samo dio navedenih poslova ~er ee, jos-uvijek, nema dovoljno iskustva. Provodenje.potpu.ne automatizacije geodetskih poelova pretstavlja budv.ci zadatak geodets]!:e eluzbe, atru1:e i nauke.

i,

.Pristup ustaljenom u nu rada. mogu koja aigurno

izvodenju komasacije dat je prema nacinu rada naeo~ praksi 1 odredenim zakonom._ Izmjene u naoi-ee, pr1je avega, oceklvat1 u priprami komasa.cije treba da je znatno obimnija_ 1 lcvalitetnija ne sa-

mo u pogledu geodet~k!h podataka. sa kojima se u komasaoiju ula-zi vee 1 s obzirom na ave druge podatke 1 pronjene.

Kor1~6ena terminologija, .izu~~v originals 1 kopije ori-ginals komasacije, je uglavnom uobicajeha i"poznata u geodet-skoj literaturi, npr;

-arhi vski original j e plan 111 kart a izraden na kva11 tet-noj podlozi (korekto~tat, astralon 1 sl.)sa atanjem detalja ko-je odgovara trenutku premjera 111 izvedene komasacije (zaklju-cno sa 1zlaganje~ na javni uvid podataka premjera). Na arhivskom originalu n1eu dozvoljene nikakve promjene; Po ieteku vaznosti premjera na koj1 se. odnosi predaje se na ouvanje republickom arhivu 1 eluzi kao avojevrstan dokument razvoja druStva za dati trenutak.

-radni original je kopija(na. kvalitetnoj podlozi) arbivskog or1g1nala. Sluzi za odrzavanje premjera u op~tinskoj upravi na-d,lezn'oj za geodetake poslove.

i)r

..,_,..

..

IV

-original komasacije Je plan u okviru komasacionog podru-cja na kYalitetnoj podlozi (uglavnom astralon) na kome je na-nijet i su~jedni detalj koji se komasacijom ne mijenja, table, oerjekti 1 parcele projektovane u postupku komasacije,

-stabilna kopija originala komasacije je kopija originala komasacije na stabilnoj, jeftinoj podlozi (folareks)koja sluzi za sva projektovanja, crtanja i racunanja u postupku komasacije, cime se original komasacije cava od ostecenja i nepotrebnog is-

crtavan~a (granice vrijednosnih razreda), -katastarska parcela je dio zemljista pod jednom kulturom

ili je neplodno zemljiSte koje pripada istom vlasniku odnosno korisniku i nalazi se u jednoj katastarskoj opstini, ;; ,_

-posjed je dio zemlji.Sta jednog vlasnika flL.korisnika ko-ji pretstavlja jedinstvenu cjelinu -u~j-ednoj katastarskoj .~pstini. Moze imati jednu 111 vise katastars1cih parcela., ::..

Zahvaljujem se recenzentima Mr.Nikoli Przulju, dipl.geod. ing. 1 Milen](;u Soci, dipl.poljopr.ing, kao i kolegi Muste.t:i.

. : :. ... :.; . .. :-~.. . :,_:_::.-; .. f;,;-

8.5. Fom:iiranje ;novih listova i sk.ica detalj,a. 64. 8.6. Prenosenje granica procjene zemljista na originalne komasacije 66,

8.7. Izrada neophodnih geodetskih podloga 67

9! PROJEKT PUTNE I KANALSKE MRE:2:E 69 . .;~:. .~"-- -~"---'"~ . .., ',o """'; -~; ' _,__,_,., ' ((1 - ., '' ,,.,.

. ,J~; PROJEKT KOMASACIJE . 75. -~ ioJ. Obllk,.velicina i polot.aj parcele ; 75.

10.2. l:trada projekta komasacije 82. II. GEODETSKA OBRADA PROJEKTA KOMASACIJE 87

11.1. Prenosenje projekta komasacije na originate komasacije 87 11.2. Doi-ada skica detalja 89 (ll'r-~Analiticka obrada projekta komasacije , 89 '-"iu.l. Numerisanje detaljnih taeaka l . 89-

11.3.2. Odredivanje koordinata detaljnih tacaka' r: ,__ , 1 91 11.3.3. Ki:mtrola spiska k!>(lrdinata detaljnih tacl,.k~ .-- '' ' 95

. 11.4. Ra01nanje p

.... , , .. i:l,;

:,0,.~

!'

"';,"! ~ t f"'

:: .. ::: v .. = . ,_;::.: .t_. ~.:~-.-~:>Iq .0~~ .... ":~. ~ .. -. . :, ~- j .. _ ~~;.;:-~:-~-:~~~:!;: .... ~~t :. r ~r~ . -

:.~: .. .;,:....: ~ :. ~ . ;~_{).":;_ .I;~ .. ,~ {') :-~.'j' ... ~;.?,:?;:\~

-rcr. : :- r; ~ ... ; .-.!~) ~ ~:

.~ .. .-t.! : ~ -:,. -~.~fi\~:.; .... .r:~;(.;_: ~-:, ~ ~~ .. iS ... ...... ''=- .; .Y.f.:{jt6:.~tt:i~f.:f{ ~{.'Lti

, ,": ::"1; . -: ~ ., -. :.: .... t -~ .:

J ,:,_ .,

s.

_l:. \.... \.J .-. i .. :.

' .,

.;~ ' ,~. '.

.8 Obezbjedjenje dovoljnih kolicina hrane pretstavlja jedan

.od osnovnih uslova napretka, stabilnosti 1 nezavisnosti svake drustvene zajednice. Stoga se svuda u svijetu taj zadatak na-stoji rijesiti sopstvenom proizvodnjom ato nije 'nimalo iako a

{ ""-~eravno, -bez nav6anjavanjQ, =-~bez odvodnjavanja,

-izlozeno eroz!il~ .. -obraslo u sikaru, ~.;. \ .. : .. rid . . .

. __ ,.. c p.:.~~ ...

':,: :t~~ . -~ :'.

. ... .

. ::;;: :~ ): :: :. :- ... .. -;~ , J .r.:\j ..... .,. :

.,.;-

. " 4' ;~ . ; . ; ... Prema podacima iz 1972. go dine struktu.ra posj eda it SFRJ

izgledaov:ako (Ts,bela 1):

f.S'

[1 \.X

/

'\.../ v-

Struktura posjeda u SFRJ - 1972. TABELA 1

Teritorija . Broj Prosjecan Prosjecna Pros~ecna poljopr. bpoj pare. velicina velicina domacin. ~6 domac. parce1e domacinstve.

he. he. SFRJ 4,516.686 ll,o o,27 J,o SR BiH 812.5o8 9,9 o,3o 2,9 SR Crna Gore. 121.911 11,9 o,43 5,2 SR Hrvatska l,o78.'495 11,7 o,22 2,5 SR Makedonija 276.262 lJ,o o,2o 2,6 SR Slovenije. 355.528 12,5 o,31 3,9 SRSrbija-uza l,oo2.6o7 lS,o o,26 4,o SAP Vojvodina 729.642 5.7 o,JB 1,5 SAP Kosovo 139.833 lo,7 o,J7 3,9

_sa ovakvom etrukturom posjeda!-prema -podacim~ Otml'~'hda ~emlja spade. medju 'pet evropskih .zeme.iJd'J:6je i.ine.ju. h'~!,e61:: :: -.

~!>.Ll?~~!-~ .. .P.~. gazdinstvu 1 ~e.jmanje'parcele.;' ,. :"';?+ .

r~~B~~tt"':-

0W 1. AGRARNE OPBRACIJE

\ll. r-- Agrarne operacije su sprovodenje promjena na dijelu _z!lm~

;

\ ' 1 ~

''

I " I \

'-

\:,~: ,'~\

\.~ . "\:/

'.

ljista kojima se djelimicno ili u cjelini: -mijenja vlasnik zemljista -mijenja postojeca putna i kanalska mreza -grupise drUstvena svojina -uni8tavaju nekorisni i podizu -grupieu parcele svih vlasnika -mijenja namjena zemljista

novi zasadi i objekti ili posjednika

i dr. Agrarne o~eracije najceace primjenjivane kod nas au: -Agrarna re!orma i kolonizaoija -Arondacija -Eksproprijaoija -Nacionalizacija zemlj16ta 1 -Komasaoija zemljista

i . . . . .

\(

A.J!;ra.rna reforma 1 koloni~t.cija, eksp:ropri;i.e.ci.ja 1 nactc:>Pa-:-acija su e.gra.rne operacije kojima se posjed .. ~~!~-~~ .. ~_ya: aron-1jom i komasacijom se ukrUpnjava. Sve vrs~:.. agre.rnih operacija urepr1vre~og ili sumskog zemljist~ u dru~f~~h;j ~;;~jini racionalne obrade, primjene savremene tehnologi,je, za.St.i--

. melioracija i dr. Vrsi se pripajanjein poljopriv:cednog ze4

I I 6

:J Za pripojeno zemljiste individualnih poljoprivrednih proizvodaca daje se odgovarajuce drugo zemlj1ste tako da bu-de iste kulture i katastarske klase 1 na priblizno istoj uda-ljenosti od naselja. Ukoliko se to ne maze post1ci daje se druga povrsin~kultura i katastarska klasa odgovarajuce vri-jednosti,

Zgrade na pripojenom zemljistu prelaze u drustveno vlas-n1stvo. Zgrade na dodjelj~n1m parcelama pripadaju novim vlas-n1cima.

Utvrdivanje op6teg interesa za pokretanje a.rondacije,pro-vodenje a.rondacije, prijedlog, rjeaenje, komis1ja i .dr. :odre-deni au Zakonom o arondac1ji (31. list SR B,~~, __ br . 6/78).

1.,)_._ EKSPROPRIJACIJA :-.>~

lV'jJ podrucjima ili u njihovoj blizini, naknada se umanjuje srazmjerno uticaju navedenih okolnosti.

Naknada za ekspropriaano zemljiete pod vocnjakom odredu-je se u visini naknade koja bi se odredila za najblizu liva-du istog polozaja, a za vocnjak koji nije poceo davati plo-dove, naknada se odreduje prema kultriri i klasi koje je to zemljiste !malo do podizanja vocnjaka.

Naknada za eksproprisano zemljiste pod vocnjakom intenziv-nog uzgoja i vinogradom odreduje ae u visini naknade koja bi ae odredila za najblizu oranicu istog polozaja, uvecanu za vri-jednost izvrsenih ulnganja u zemljiste za podizanje takvog vocnjaka odnosno vinograda. ' ..

Naknada za vocna s~_abla 1 vinovu lozu odreduje. ae na al1j edec1 nac1n: . . . . -~,~' i,

,_

(~I) }..- "----"'

J08 u upotrebi umanjice se jos po o,5% za svaku godinu po-slije isteka vijeke trajanja, s tim de ukupan iznos umanje-~ja ne prelazi 85%.

Ako je na gradevinskom obje~tu izvrsena rekonstrukcija ili potpuna kono:Jtruktiv'D.a sanacija, pri utvrd1vanju amorti-zucije objekta obracQ~ace se i ulozena vrijednost.

Cijene gradevin3kih materijala odreduju se prema trenutnim maloprodajnim cijenama. Cijene gradevinskih usluga odreduju se prema prosjecnim cijen~~a tih usluga koje zaracunavaju organi-zacije udruzenog rada.

Utvrdivanje opsteg interesa za izgradnju objekata, pri-premni radovi, rjesenje o eksproprijaciji 1 druge radnje odre-deni su Zakonom o eksproprijaciji (Sl,list SR BiK br.l9/77) i Zakonom o izmjenama i dopunama zakona o eksproprijacij1 (31, list SR BiH br.l8/86).

Izgra~jom predvidenih objekata, narocito ako su veceg obima, moze doci do narusavanja postojecih odnosa na zemljis-tu pa ce, npr. nastati: usitnjavanje parcela, prekidanje put-ne mreze, narusavanje ~rirodne ravnoteze (uklanjanje vjetro-

z~st!tnog pojasa, npr.) i dr. Eksproprijaciju, zato, treba izv::>diti uz pretbodnu dobru pripremu, sagledavajuci, pritom, uticaj planiranih radova na uredenje zamljista.

- \. 1.4. NACIONALIZACIJA zc;MLJISTA \,\._

Nacionalizacija zemljista je oduzimanje,uz naknadu, prava svojine na zemlji3tu u naseljima gradskog karaktera kao 1 na drugim podrucjima predvidenim za stambenu i drugu kompleksnu izgradnju u cilju koriscenja tog zemljista za gradevin3ke,ko-munalne ili privredne svrhe. Tako dobiven~ zemljiste pretstavlja

gr~devinsko zemljiste. Gradevinsko zemljiste (gradsko gradevinsko zemljiste) je,

orema tome, izgra-~eno ili neizgradeno zemljiste u gradovima i

naseljima gradskog karaktera i d.rugim pod.rucjima predvidenlm za stambenu izgradnju koja (u skladu sa zakonom ) odredi op~ tina.

ll\t Na gradskom gradevinskom zemljistu ne moze se steci pravo

,woj ine. N.j ime upravlja i raspolaze opstina. Gradsko gradevin-:~ko zemljiste se ne moze otuditi iz drustvene svoj1ne mada se na nje~u mogu steci odredena prava kao npr. pravo ranijeg vla-snika da zemljiste korist1 za.gradenje objekta (stambenog,npr.) To pravo se moze iskoristiti samo prema uslovima odredenim u Zakonu o prostornom uredenju 1 ne maze. se pren1j et1, otudi ti ili opteret1ti. Moze se naslijed1ti.

Ran1j1 vlasnik zemlj18ta, osim toga, ima 1 privremeno pra-vo kor1scenja neizgradenog gradskog gradevins~og zemljista.To pravo traj e do _pre\.tz;hmanj a ,tog_ .~E)mlj iS ta~ _

... .. ;' ...... ::, ~~--: ;;;':;,;~J,:;~

Na izgradenom gradskom gradev1nskom zemljistu'ranij1 vla-snik ima pravo koriscenja ave dok na tom zemlj1stupostoji gra-devine. ~ ' ;_- -. ." ,._ " .i -- ' 'l .

Naknada za preuzeto zemljiste isplacuje se prema odredba-ma zakona o- eksproprijaciji. ' , ... ,..-, ., : ''' ..:-' ,,._,.f'c: -n: --->._ .. ,:

Donosenje odluke o odredivanju gradskog gradevinskog zem-ljista, nadleznosti, prava, postupak sprovodenja 1-.dr. odrede-ni su Zakonom o gradevinskom zemljistu (Sl.list SR.BiH br.34/86);

:::=~' ~~~/ ,~,, J5_gmasacija zemlji8ta je uredenje zernljisn1h_povr.sin~ uz --~tvaranje vecih pravilnijih 1 grupisanih _zemljisnih pareela u cilju povecanja produktivnost1 1 smanjenja troskova poijopriv-~edne proizvodnje, kao 1 opsteg urede~ja zemljista.

s obzirom na obim zahvata na zemljistu u radovima na koma-8aciji ucestvuju mnoge struke kao npr:

-geodetska -gradevinska -pravna

...... /

-~u....rnar3ka -rol,j ::>~ri ... lredna -:?~r~i t,~k to0..::i ~-~

~ _.,) ::~>:'.! . ..'. 22. -::.;:i.. t:_r~i:~.l i ~ :' ~

pa ~~ za koma~a~iju g pr~~oo m0ie r~.~~ d~ ~~ ;~~l~iiisci~li~lar-na. Zato je za koma.3aciju a d ~v~i-a.i..~lo~ z !1 :,?. ~ ., . .i ,),

~a5~a pcijela djslokruga rada sa fik~nix :ukovima ~zva:1~~:js ?Ojedini~ faza ra1nog procesa.

::.: 0 m3.aaci.Ja se izvodi u skle.d-...:. s~~ proator!i.i:n pla:1om odr-e-denog re~iona na principu dobrovoljnosti u6eJ~ika kamas2~ije

~oji ae o sprovodenju komasacije izjasnjavaju refarendumom. Pod.ruCje no. kame se komasacije. iz~J"odi ( komaaaciono podru-

cje) obuhvata sve parcele tog podruc.ja i n,iihove vlasnike. TJ ok'riru koma.oacionog podrucja a na oanovu pro,jekta koma-

sacije >'lasnicima parcela se umjesto njihovih.dotadasnjih par-cela dodjeljuj nove. Da bi ta ze..mjena bila pravicna pret-hodno se odreduje r:ijednost zemljista na cjelorn kornasacionom ;:;odrucj:l,

Pa edi~e parr~le, iako 30 nalsza u~uts1 KJ~lssasion:Jg po-~~u6ja ostaju ne~romjenjene i ?oalije kom~3acije. Fa au ~eka ,i..,or,;,..i,"~o, h.-valitetniji i veCi v.o6njtlci, 7iuogr:..di, 3u.me i sl.

-- U :Jsnovne rac!ove na k:ornasacij i Si.Jada.j u: -prethodne analize o potrebi sprovocten,je. k:'Jmasacij~

' -pokre tanj e postupka komasacij e -sprovodenje referenduma -imenovanje organa za sprovodenje komasacije

-u~rdivanje stanja u katastarskom operatu -utvrdivanje stvarnog stanja nekretnina -sprovodenje novog pre'"jera ili reambul9.cije -i zrada knj ige fonda ~.Jma3acion~ :na.J.,; -izrada iskaza zemljista starog sts.nj9. -izrada p9trebnih kopija planove i karata

l;

-ut"V!'div,Jnje vri,jednosti z:emlji9ta -utvrdivanje vrijednosti objekata i dugogodi~njih zas~de -izrad8. projekta ;:>Ut::Je i kanalske mreze

. -loks:~ija z::~l.ji~ta. dr1,18t~..rene :TT.ro.jine~ odr-eiiv3.:1.1~ z;:-m.l,ii-Sta z.'3. javne i cirt.tge pot:::-ebo u skladu. .sa prostorni;n ;:;l.)"-nom

-projektovanje, prsuos, mjerenj.~ i raCunru1.j~ ;Joli.~o::J:{e mreze

-izrad~ ~rojekt~ ~omasacije -analiticka obrada projekta kornasacije -ra3U!.l3.rlje p::::-o::!ent.tJ- odbite.ka z:.1. zaje1..'1.~Cke pot:-eD-:: -prenos ~a teren projekta komasacije -raspodjela zemljista ucesnicima kornasacije -racunanje povrsine novih parcela -racunanje elemenata za prenos na t~ren novih parcela -izrada iskaza zemljieta novog stanja -privremeno uvodenje u posjed -abrade originala komasacije -izrada, izlaganje i podjela rjesenja -klasiranje ze~ljista -iz.,..sde !lOtJ;I.ini'o li~ -~ - --izrada katasta~s~og operata

.--

~---------:.:.~.a-i-...1@~-~t_s:- . Vee iz ovog pJpiss. vidi se aa su S.SQ.d~taki-. .radovi sas tG.'Tl:. ~2J:t_g.za ko;n;?.sacij~-'--.Q~o~etski radovi su, osi;n toga,

I.!

Stogn. je od presudne vaznosti za uspjeh komal._(!_;l.je .p.rav.ilno _planiranje izvodenja poj edinih faz~ r~d~~k~ko geodetskih tak

i(l

;rekti izvr3en.ih komi3.39. .. ~ija 'J.3ledaju se u po,,eCgnju :n:'~.?J~ ;->Ut:ve, k.~nl:!l.9., p::;veCa..'1.ju p~'.J'rina druBtvencg z~:.1ljiSte., p:) .r~~:?~:'l ,j '..l. uk-...:.[)::1~ ~ bre. "i i v-e pO'I!'-3 in~ ( u.::;.l i j ad kr~ enj a :n~d.a. t>ijir! ~U.i718. i .:ir.}, :~ ;}:.'GJ;j .. ;.:!::.).; -;.r.~liC:i::i :1.::>v;~ k.'3.t.;:..Jts:-sk~

3ltl-

~:;?,..!'-

c~!e koja SB kre1e oi o,7- 1,3 ha to u oinosu na stanje pri-je koma..;;acij,:! C.i::.i ;:J ::::~.9.-Tlje :)"! 2-) p~-::e., ka.o i 1.1 ?ostiz9...~.ju d::-!..:~~:.h ~redno3t'i p.)~ts::l.i~nih cilj~v.i~a kof:l.a3a.cije.

2.2. DI~~MIKA RAJOVA NA KOMA3ACIJI

Dina.mik.-=. redov a :1:3. ~-co:na3 ac i j i za vis i od vremena i na:~ in~ d-Jn.~i3e!1ja odluke o sprovodenju komaaacij e, o angazovanim stru-cnim sne.gama n2. SprQ\'Odenju komasacije 0 prilivu sredsteva, 0 terenu (konfiguracija, zaraslQst, plavljenje i dr.), o azurno-sti izvodenja radcva i o mnogim drugim uzrocima koji ce se po-javiti u toku rada. ovdje data dinarnika pretstavlja stoga osno-~u orijentaciju rokova izvraenja kcji se, prema prilikama mo-gu pomjerati rode~i :-ai:tL'lS. o njihovom medusobnom odnosu. Naj-teza za rad svakeko je III godina u kojoj nisu moguca veca po-mjere.!'l.ja rokove. Najn~iz--rje::mija je Di '):to.3e~je n..i.1 1.t'r

:J ) : ~

: ____ : _

_ ..

/'(}

_1:~~-~.._~

/-)-:..:.~~

~-~ .... v~~ -r; c

._ ,

... ..::

,...:...

_ ..._

:~

.-,

__ ,.

.-_

,;

;/

;:.

j'

(j ;~'.

:_'

,' _)h

.. .;~{{;::.

Jf/(1. ~-

: /~-

c

:J).'

I

,rr-

-;--

0,

/,~.'~i:.:: _

;

J;:--::v:

; /'-

:.." . .:

...-(.

( ,'

! __.

,_.

'-~

1.

-J

r

-.

""t?,

/ -~

~t _

(./ ~ .r

' -r;-

: I t~

i~(

/!},

I.

;

~,

f-

.

: 10 (. ,/' -~

/~> /;V

J .:.

/_)

,j

I

! --:.

.(_

;: .....

-~'>

;, ..

~ .: \

: >

(-:/}

\.r

''it

'--

i

)

I' .

.

-, ,

___ !:_

:, , _

_ ;_L

,_, _l/J::

:;:. "7

.....-

.....

; \.

1

f

u.-~-f:..r~~

l v: ~-+.

:""C ~~-~

?.,

_,.

"'

(i

/~_~._.~

:~'C1 ~.L

.J_~-,~~

~ ,)/_,

.'

9/2-tf...~

' )';)

? I

/:(1!.

t.';~.

)}_?,

.J'.

I ' /.

:--

:

-;n

:::;

~'/:,:_,::

-

;/}l{

_!(;;.

-:::'}j(;"

/ l::

'~{(,:

-:L ~

~ ,!{.,

,/

-~~-~Y>t_,~

-~-v .

I /{/

>/;/(.-

/; /

'>/;__: ;

(/_-, ;

~csr

)'"7/

... ;7

;(/.

/ .. _,. _

_

~j.(

_~

C'c_

,(r'

J ,.\,

"

--

,.,

.j

i ;:

-.,,

DI

J

A

G

R

A

M

T

O

K

A

h

A

D

U

V

A

N

A

K

O

M

A

3

A

C

I

J

I

Z

E

M

L

J

I

S

T

A

P

o

k

r

e

t

a

n

j

e

p

o

s

t

u

p

k

a

k

o

m

a

s

a

c

i

j

e

:

-

O

O

U

R

i

z

o

b

l

a

:

J

t

i

p

o

l

j

o

p

r

i

v

r

e

d

e

-

z

e

m

l

j

o

r

a

d

n

i

6

k

a

z

s

d

r

u

g

a

-

s

r

z

v

o

d

o

o

r

i

v

r

~

j

e

-

v

e

c

i

n

a

v

i

a

s

n

i

k

a

z

e

m

l

j

i

s

t

a

-

i

z

v

r

s

n

i

o

d

b

o

r

S

O

T

-

l

S

k

u

o

8

t

i

n

a

o

p

s

t

i

n

e

r

a

s

o

i

s

u

j

e

r

e

f

e

r

e

n

d

u

m

I

:

1

,

;

_

)

.

S

k

u

p

s

t

i

n

a

o

p

3

t

i

n

e

:

-

d

o

n

o

s

i

o

d

l

u

k

u

o

o

d

o

b

r

e

n

j

u

k

o

m

a

s

a

c

i

j

e

-

o

b

r

a

z

u

j

e

k

o

m

i

3

i

j

u

z

a

k

o

m

a

s

a

c

i

j

u

-

d

o

n

o

s

i

n

a

c

e

l

a

k

o

m

a

s

a

c

i

j

e

-

d

o

n

o

s

i

o

d

l

u

k

u

0

n

a

c

i

n

u

f

i

n

a

n

c

i

r

a

n

j

a

k

o

-

m

a

s

a

c

i

j

e

-

z

a

k

l

j

u

c

u

j

e

u

g

o

v

o

r

e

:

-

z

a

i

z

v

o

d

e

n

j

e

g

e

o

d

e

t

s

k

i

h

r

a

d

o

v

a

-

z

a

i

z

r

a

d

u

p

r

c

j

e

k

t

a

k

a

n

a

l

3

k

e

m

r

e

i

e

-

z

a

k

o

p

a

n

j

e

k

a

n

a

l

a

,

k

r

c

e

n

j

e

z

a

s

a

d

a

,

p

o

r

a

v

n

a

n

j

e

z

e

m

l

j

i

s

t

a

i

d

r

.

(

'

-

-

.

-

'

(

,

.

n

}

-

>

-

I

Z

V

O

!

J

A

C

c

;

:

:

o

D

O

:

'

l

"

3

K

I

H

R

A

D

O

'

/

f

.

.

"

'

0

,

.

,

.

.

.

.

~

.

.

_

~

.

,

.

"

'

'

'

'

.

.

_

.

.

.

.

.

,

.

.

.

~

~

,

.

.

:

>

r

-

~

~

~

~

.

W

1

!

'

;

0

!

1

M

i

i

o

;

=

-

-

.

.

-

-

,

_

.

.

.

.

.

,

.

_

:

:

i

i

b

-

~

l

K

o

m

i

s

i

j

a

z

a

k

o

m

a

s

a

c

i

j

u

:

-

s

a

z

i

v

a

z

b

o

r

u

c

e

s

n

l

k

a

n

a

k

a

m

e

b

i

r

a

o

d

b

o

r

u

c

e

s

n

i

k

a

-

v

o

d

i

r

a

c

u

n

a

0

k

o

l

i

c

i

n

i

,

k

v

a

l

i

t

e

t

u

i

d

i

n

a

m

i

c

i

i

z

v

r

s

a

v

a

n

j

a

r

a

d

o

v

a

-

k

o

o

r

d

i

n

i

r

~

r

a

d

s

v

i

h

o

r

g

a

n

a

i

o

r

g

a

n

i

z

a

-

c

i

j

a

k

o

j

e

v

r

s

e

o

d

r

e

d

e

n

e

p

o

s

l

o

v

e

u

s

p

r

o

v

o

~

e

n

j

u

k

o

m

a

s

a

c

i

j

e

-

o

b

r

a

z

u

j

e

p

o

t

k

o

m

i

s

i

j

e

-

r

j

e

s

a

v

a

p

r

i

g

o

v

o

r

e

u

p

r

v

o

s

t

e

p

e

n

o

m

p

o

s

t

u

p

k

u

-

d

o

n

o

s

i

r

j

e

s

e

n

j

a

o

r

a

s

p

o

d

j

e

l

i

k

o

m

a

s

a

c

i

o

n

e

m

a

s

e

U

t

v

r

d

j

i

v

a

r

i

j

e

s

t

v

a

r

n

o

g

s

t

a

-

n

j

a

n

e

k

r

e

t

n

i

n

a

P

r

e

u

z

i

m

u

n

j

e

k

a

t

a

s

t

a

r

-

s

k

o

g

o

p

e

r

a

t

a

i

r

a

d

n

i

h

o

r

i

g

i

n

a

l

a

i

z

O

G

U

U

t

v

r

d

i

v

a

n

j

e

s

t

v

a

r

n

o

g

s

t

a

n

j

a

n

e

k

r

e

t

n

i

n

a

s

a

s

n

i

m

a

n

j

e

m

p

r

o

m

j

e

n

a

i

r

e

g

i

s

t

r

o

v

a

n

j

e

m

n

a

p

l

a

n

o

v

i

m

a

-

~

-

-

;

:

-

'

(

U

t

v

r

d

i

v

a

n

j

e

v

r

i

j

e

d

n

o

o

t

i

z

e

m

l

,

i

:

:

:

;

t

a

I

z

r

a

d

a

s

k

i

c

a

d

e

t

u

l

j

n

s

t

a

r

o

g

s

t

a

n

j

a

i

p

r

i

p

r

e

m

a

p

r

e

g

l

e

C

.

n

o

g

p

l

a

n

a

O

r

i

j

e

n

t

a

c

i

o

n

a

p

r

0

c

j

e

n

a

n

a

t

e

r

e

n

u

v

t

U

t

v

r

d

i

v

c

n

j

e

v

r

i

j

e

d

n

o

s

t

i

o

b

j

e

k

a

t

a

i

d

u

g

o

g

o

d

i

s

n

j

i

h

z

e

.

s

a

d

a

P

r

o

c

j

e

n

a

v

r

i

j

e

d

n

o

3

t

i

o

b

j

e

k

a

t

a

i

d

u

g

o

g

o

d

i

f

i

n

j

i

h

Z

B

S

B

Q

R

I

z

r

d

e

p

~

i

e

c

t

l

o

~

R

~

l

~

n

~

s

j

e

e

1

k

r

e

n

j

a

i

u

~

o

~

o

d

i

s

n

j

h

z

a

s

R

a

,

,

,

.

N

Kon

trol

a:

Pk =

P iz

zapi

snik

a 0

tp

KRAJ

utv

rdjiv

anja

stv

arn

og

sta

nja

n

ekr

etni

na ~ 1

---

Kar

tira

nje

deta

ljne

prop

E

jene

zem

ljist

a n

a ra

d-n

im o

rigi

nali

ma

DA

,.

Izra

da z

ao

isni

ka 0

o

rije

ntac

iono

j pr

ocje

ni

J D

etal

jna

proc

jena

sa

snim

anjem

gra

nicn

e li

ni-

je p

rocj

ene J,

Da li s

u ra

dni

orig

i-n

ali

slo

bodn

i?

NE

j, Iz

rada

pre

gled

n~g

plan

a de

taljn

e pr

ocje

ne

t

n --

----

----

---~

K

opir

anje

radn

ih o

rig

ina-

la i

iz

rada

pre

gled

nog

plan

a de

taljn

e pr

ocje

ne

L _____

I _

j

I l Izla

ganj

e n

a ja

vni

uvj_d

zapi

snik

a o o

rije

ntac

i-o

no

j pr

ocje

ni i

preg

led-

no

g pl

ana J

K

omis

ija z

a ko

mas

aciju

rje

sava

pri

govo

re

l

Kom

isija

za

kom

asac

iju u

s-

vaja

ori

jent

acio

nu p

rocj

e-n

u

i pr

egle

dni

plan

det

alj

ne

proc

jene

Spro

vodj

enje

pro

mjen

a n

a

preg

ledn

om p

lanu

(1

na

radn

im o

rigi

nali

ma,

ako

su

ko

ris6

eni)

i u

zapi

sni

ku

o

ori

jent

acio

noj

pro-

cje

ni

',

Kom

isija

za

koma

~aci

ju

ov

jera

va p

regl

edni

pla

n i

zapi

snik

KRAJ

utv

rdjiv

anja

vrije

-dn

osti

zem

l is

ta

Q,:-

----

~ Iz

rada

pro

jekt

a pu

tne

i ka

nals

ke m

reze

~---

----

----

~---

----

-~ ~- \~

Kom

i3ija

za

kom

asac

iju

prib

rwlja

mis

ljenj

e o

d-bo

ra u

cesn

ika J

Izla

ganj

e n

a

javn

i u

vid

p

rije

dlog

a pl

ana

sj e

ce-

z a

j e

d n

0 sa iz

laga

-n

jem p

utne

i

kana

lske

m

reze

!

\_~-

----

-1

Kom

isija

za

kom

asac

iju

rje

sava

pri

govo

re i

do

-sta

vlja

sku

psti

ni o

pst

i-n

e

pri

jedl

og p

roc~

ene

vrije

dnos

ti o

bjek

ata

i du

gogo

disn

jih z

asada

i

plan

sje

ce i

kr

cenj

a

J S

kupa

tina

ops

tine

u

roku

o

d )o

dan

a da

je a

agl

as-

no

st

na do

stav

ljeni

p

rije

dlog

t

Spro

vodj

enje

pro

mjen

a n

a pr

ojek

tu k

omas

acije

Kom

i31ja

zu

ko

mas

aciju

o

vje

rava

pla

n sje

ce i

kr

cenj

a

KRAJ

u

tvrd

jivan

,ja v

rije

-dn

osti

obj

ekat

a 1

dugo

-go

dien

jih z

asada

l 'I(

.r

; , 2 ; - - - - J .

~- I

( ) ) - . . . ~~

K a r t i r a n j e d e t a l j n e p r o -

c j e n e z e m l j i s t a n a r a d -

n i m o r i g i n a l i m a ( a k o n i j e

u r a d j e n o )

- : r

I z r a d a k n j i g e f o n d a

k o m a s a c i o n e m a s e

L - - l _ _ - x : )

~

I Z V O D J A C GEOD~TSKIH R A D O V A

A n a l i z a p o s t o j e 6 e geodet~f

s k e o s n o v e , p l a n o v a 1 k a -

t s s t a r s k o g o p e r a t a ,

s a g l e -

d a v a n j e o b i m a z a d a t k a 1

p r i k u p l j a n j e p o d a t a k a z a

s a s t a v l j a n j e u g o v o r a

O b n 0 v a tr~.~:.onometr1jske

m r c z e I V r e d a

S n 1 m a n j e i k a r t i r a n j e

g r a n i c a k o m a s a c 1 o n o g p o d r

P o t o e b a n o v o g p r e m j e r a ?

N R

t

P r e g l e d r a d n 1 h o r i g 1 n a l a

( d o p u n j e n 1 h u t v r d j i v a n j e m

s t v a r n o g s t a n j a ) 1 d o n o -

s e n j e o d l u k e 0 n a c i n u

p r e u z i m a n j a d e t a l j a k o j 1

s e n c m i j e n j a

k - - - - - - -

l ' o r m i r a n t e n o v i h l i s t o v a

d e t a l j a o r i g i n a l i k o m a -

s a c 1 j e )

c j a

- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - .

A

l

I

P r i p r e m e z a a e r o f o t o g r a -

m e t r i j s k o s n i m a n j e d e t a -

l j a

A e r o f o t o g r a m e t r i j 0 k o

s n i m a n j e d e t a l j a

. J ,

~I

' '

. i a o a niffUOififWt-~'Nr Jft1UI"WJ\iJf!J~f1111i.,'!fn . e . J . r : & J _ I ' f / U C t l f i i J _ U R t t a ; ; r z . t r f : _ _ -_.f.~fL~.;:i:i'AA('u t -~"

. - 9 )

~

I z r a d a i s k a z a z e m l j i s t a

s t a r o g s t a n j a 1 s u m a r n i k a

i s k a z a

1

I z l a g a n j e i s k a z a z e m l j i -

s t a s t a r o g s t a n j a n a j a v n i

u v i d i u z i m a n j e z e l j a . u c e -

s n i k a

l

K o m i s i j a z a k o m a s a c i j u

r j e s a v a p r i g o v o r e

l

S p r o v o d j e n j e k r o z e l a b o -

r a t u s v o j e n i h prig~vora

J

R a s p o d j e l a z e m l j i s t a

I z r a d a p r e g l e d n o g p l a n a

r a s p o d j e l e

" '

P r e u z i m a n j e d e t a l j a , k o j 1

s a n e m i j e n j a , s a r a d n i h

o r 1 g i n a l a n a o r i g 1 n a l e

k o m a s a c 1 j e

. 1

I s c r t a v a n j e u t u s u d e t a -

l j a k o j i n e u l a z i u k o m a -

s a c 1 j u 1 f o r m 1 r a n j e n o v i h

s k i c a d e t a l j a

I

J '

P r e n o s e m j e p r o c j e n e z e m -

l j 1 s t a n a n o v e l i s t o v e

d e t a l j a

l

I z r a d a n e o p h o d n 1 h g e o d e t -

s k 1 h p o d l o g a o d g o v a r a j u -

6 1 h r a z m j e r a

1

R a z g r a n i c e n j e k a t a s t a r -

s k i h o p s t i n a

- - - \ 1 )

I z r a d a p r o j e k t a k o m a s a c i -

j e

J ,

O d r e d j i v a n j e v e z n i h t a c a -

k a i r j e s a v a n j e s o e r e o -

p a r o v a

T

, j ,

- - - ~I

d e t a l j a

R e s t i t u c i j a d e t a l j a

;

I

_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ J

- - - - - - - . - - r

( , ' > - - - - - - - - - - - - - - - '~

+

. . . . . . . . . ,

" -

. c .

, _ _ ,

V o

Geo

dets

ka o

brad

a ra

spo

dje

le z

em

ljist

a -

racu

nan

ja

I l ]z

rada

isk

aza

zem

ljiSt

a n

ov

og

sta

nja

J Iz

laga

nje

preg

ledn

og p

la-

na

i is

kaza

zem

ljist

a n

ov

og

sta

nja

1 K

omis

ija z

a

kom

asac

iju

rje

sava

pri

govo

re

1 Sp

rovo

djen

je k

roz

ela

bo-

rat

usv

oje

nih

prig

ovor

a

1 1 D

orad

a ski

ca d

etal

ja

r---

Obi

ljeza

vanj

e pa

rcel

a (u

okv

iru

tab

li)

ria t

e-

ren

u

J n

I

-

J K

omis

ija z

a

kom

asac

iju

pri

bavl

ja m

islje

nje

nad-

lezn

og o

rgan

a o

proj

ektu

pu

tne

i ka

nals

ke r

nre

ze

~ Iz

laga

nje

pro

jekt

a ko

ma-

sacije

1---{)

K

omis

ija.z

a ko

mas

aciju

rje

sava

pri

govo

re

}------{

]) Sp

rovo

djen

je u

sv

oje

nih

prig

ovor

a n

a

proj

ekt

ko-

masacije

i dr

.

Kom

isija

za

kom

asac

iju

ov

jera

va p

roje

kt k

omas

a-cije

1

.

Pren

oi!i

enje

pro

sacije

na o

rig

sacije

i do

rad j

ekta

kom

a-in

ale

kom

a-a

ski

ca.d

e-ta

lja

Ana

li ti

cka

ob

ta k

omas

acije

v

rij e

dnos

ti t

di

spoz

.ici

ja t

rada

pro

jek-

' ra

cu

nan

je

ab

li,

izra

da

ab

li

Pro

jekt

ovan

je d

irig

ovan

e po

ligo

nske

mre

ze

I i -v

Prip

rem

e za

pren

os n

a

tere

n D

PM

I t Pr

enos

na

tere

n D

PM

l O

paza

nje

DPM

Rac

unan

je

l

J R

a15u

nanje

ele

men

ata

za

pren

os n

a te

ren

pro

jekt

a ko

mas

acije

l P

reno

s n

a te

ren

pr

ojek

ta

kom

asac

ije

i'--_

_ @

__

__ !)"'~ --

--'-

--

-

----__]

Priv

rem

eno

uv

odj

enje

u

no

s :le

d l

Obr

ada

plan

ova,

n

urn

eri

-san

je p

arce

la,

racu

nan

jE

povr

eina

i

dr.

l rz

rada

, iz

laga

nje

i u

ruciv

anje

rje

senj

a !

Rep

ubli

cki

sek

reta

rija

t za fi

nans

ije-R

epub

licka

u

prav

a za

imov

insk

o-era

vn

e

posl

ove

rje

sava

zalb

e t

Rac

unan

je pr

ocen

ta o

dbi-

taka

I I

@).--

---_j

28 (!/:.f[)~i__,;'jJL( fUI\/1/:>C/~L{ . 1 . ' '.: . ?' .. ; i. . . '-. -! ,; . -~ 1 , 1,

1 i u .

1 ~f'"1 7 u; -~ i/IJ.tf{ Lr(:' ';p 1 fi fl ITt' If, vn

. -~~ .... } J .. , L..'' r-. "i. .. . \_-' . J~' . r_.}JL;/ .F f.. ,, . 1.1-

-::K'. f.:.:C.\'iU {r({ !-1g

l)c'/''-l.i VPcf.iJ11l.-i f f.(e if1 , :' '' 'Ce1 !~.L\'Ce{.('_l ' I ' / (_. ./, I ;;y; ~j .r 11 \.\---vL v-'f. :;_ ~+o }J ( ' . -~- i .. . +' HOal

(!)r:;!~ ..-,aji!) > .-1 P. b P. 0

l__:___ ____ ,.,

~ I 0 .0 aJ

.-1 CD'ri

.0 Nrl Oal t.>N

..!.1 ...,j .;~ J--,

CD I..-, 0-M P.O

aJ ~C'l

h

al > 0 r::! al rl 0,

al .,..,

-M 0

..!.1 ~

't:1 0

~ P. ill

P::

-Mal t!)j,l 00. O::l 0+'

'1:11>] 0

illP. 0 -M~ +'.,.,

1---;l )~@ 0>0

O!D

I-->

u;\ ve-e

al -M I ~ > Cl> '8.!>D~ CDJj 0 0 0.~ ill ~~~OlO

"' .... .; ~so~ ~ ...,...,j,io+> al Ill 0) ill C'l ~~.;JI::il~ r--r ,0 al .... o.J "' I al ..!.1 >Ol N .!-! .-1 0, CD-MQ..-,-M

0

~ ~ ~,fi ~ i al 0 al CD 0 Ill '0-0~.-~ ...... ol illl!l c ~

...; in al

.-1 H ~ ~----'> 0

.'>4

I al -rl -rl .... N +' Ol

>t!J 0 aJ -rl alO.-rlOJrl +'O'dal Dl ri-M ~~-a~~

C'lallll-M .S:: 1-t 1-t.l r::!

~"' ill o>o r::! ~

>o C!l't:1 c "' 0.,.., ~"'

~liw.,.., -MOO .... ., >IJJ ........

t!).,-, C!lri

+-' E aJ "' ~N

L___j

r::! .... t!) ~ 0, "'"'alal -MalE+' O,+'OOJ-MCD oalj,iaJ..o+' .:>.-"4 .... !l)j,l

alal~CD al ~ N .'>4 +' n

't:1rl 0.0 a:iCDIOO.O

~:::;'~~Cal H 0 S:: 01 0.. N

~ r----1 0 0,

i

~ ul ill I .,.., I ~ ~~ I al

t>O .,..,a:l r::!ri illN .,..,.,.,

'0 0 l>"r.>

t;..

-~-;

~g ~~ ~ P.. co I~ ~-- \ . f.-,._. . -. ~~)\'

--- l --- I

\\ 29

3. PRIPREMNI RADOVI NA KOMASACIJI -t./

s obzirom na ciljeve i rezultate koje po3tize komaaacija ~- ... ---.-- ... - ., i !rna siri ... cl!ustv,ni znacaj, pa __ ::~'! poslovi koma:,acije zakonom

~------ ... .. -- ----------- -- .;- - +- --------------- ---pro_gJJ!,Sei}L,R.()_~l_()_V:im~ od cps te-~l.~ re _:~_: Komasacija se sprovodi u skladu sa prostornim planom na

osnovu srednjorocnih programa koje donosi Republika i godi-snjih plano;a koje donose opstine. Na taj naci~ mogude je na.vrijeme saciniti realnu dinamiku izvodenja radova.

Pripremni radovi,ovdje navedeni, ne odnose se na analize 1 zakljucke sprovedene u izradi srednjorocnih programa.

3.1. POKRETM~JE P03TUPKA I ODOBRENJE KOMASACIJE 0 sprovodenju komasacije, na nekom zemljistu, odlucuje

skupstina opstine na cijem se podrucju nalazi to zemljiste. Sprovodenje komasacije pokrece. se zahtjevom za odobrav.J.nje

komasacije koji sepodnosi skupstini opstine. Zahtjev mogu podnijeti:organizacija udruzenog rada iz oblasti poljoprivr~de, zemljoradnicka.zadruga, samoupravna intec~sna zajednica vodoprivrede, vecina vlasnika zemljista i izvrsni odbor skup-stine opstine.

Zahtjev sadrZi: -obrazlozenje o potrebi komasacije -podatke za komasaciono podrucje:naziv katastarskih

opstina, povrsine po kulturama, broj parcela, broj ucesnika korna3acije, broj dornacinstava, prosjecne ve-licine parcela za svaku katastarsk:u opstinu; posebno za zemljista u drustvenoj svojini a posebno za zemlji-sta na koje postoji pravo svojine

-broj mjesta na kojima se nalazi zemljiste u drustveno.i svojini

/ ~ . ! \() ! \;

. \:', ' . .J'iv

1,/3} Komiaija za komasaciju:

-Sa3tavlja prijedlog nacela komasacije -stvara ualove za rad 1 koordinira poslove svih organa

i organizacija koji u~estvuju u sprovodenju komasacije -saziva zbor ucesnika na kome bira odbor ucesnika -vodi racuna 0 kolicini, kvalitetu i dinamici izvrsenih

radova -obrazuje potkomisije -rjesava prigovore u prvostepenom postupku -donosi rjeaenja o raspodjeli komasacione mase. Stvaranje uslova za rad podrazumijeva blagovremeno

obezbjedenje pogodnih prostor1ja, namjestaja, vozila, biljega 1 dr.

Koor.diniranje rada je donosenje 1 pracenje dinam1ke 1zvodenja radova.

lo o: Z b o r u c e s n 1 k a se saziva da bi se ras~ravlja-

. t~lovirna i nacinu izvodenja investicionih radova -v1sini troskova komasacije -uslovirna, nacinu i izvor1mq osiguranja sredstava za

~r6skove sg~0vodenja kornasacije -na~inu raspodjele troikova komasac1je -nacinu 1 mogucnost1 placanja troskova komasacije -orijentacionorn razmje~taju zemljista u druitvenoj

svoj1n1 1 zemljiata na koje postoj[ pravo svojine -zemljiitu za opste 1 zajednicke potrebe ucesnika ko-masac1je 1

-drugim p1tanjima od interesa za komasaciju.

0 d b o r u c e s n i k a irna sectam do petnaest clanova medu koj1ma su obavezno pretstavnik podnos1oca zahtjeva za izvodenje komasacije 1 pretstavnik organizac1je udruzenog rada 1z oblasti poljoprivrede c1je sc zemlj1ate nalaz1 na komasac1onom podrucju.

Odbor ucesn1ka pretstavlja ucesn1k~ komasac1je. U radu kornisije za komasaciju ucestvuje kao savjetodavni organ.

1 -t..

f ;!I

-~-

~ ,-,~

~-

,. .:.:-

r

3J

Komisija za komasac1ju prati 1zvraenje ugovora po ko-l1cini 1 d1nam1c1 u cjel1n1, a po kval1tetu po potrebi, uko-Liko ugovorom 1li zakonom nije drugacije odredeno. Saraduje sa organima uprave, sudovima, mjesnim zajednicama, 3LZ-ovima i dr.

Kornisija za korna3aciju obrazuje potkomis1je za: -utvrdivanje stvarnog stanja nekretnina -procjenu vrijednosti zemljista -procjenu objekata i dugogodiinjih zasada -izlaganje iskaza starog stanja sa uzimanjem zelja ucesnika komasacije zemljiata 1 raspodjelu zemljiata.

Komisija za komasaciju, po potrebi, moze obrazovati 1 druge potkomisije.

) _./

Komisija za komasaciju rjesenjem odreduje sastav 1 djelo-krug rada potkomisija.

Sastav 1 djelatnost pojedinih potkomisija objasnjeni su uz opis odnosnih radnji .

Prigovori na iskaz zemlj1sta, vrljednost zemlj1sta, na-djelu 1 sl. podnose se komisiji za komasac1ju 1 pretstavljaju

prvoste~9ni postupak. S obzirom na karakter komasacije, koja sa zbog velikog obima posla, 1, moze :le reci, fiksnog roka uvo-denja u posjed mora izvoditi po strogo utvrdenoj dinamic1, zalba na.rjesenje prigovora ne moze se izjaviti sve dok sene dobije rjeienje o raspodjeli komasacione mase, kada se zalbom maze pobijati ne samo to rjeaenje vee 1 utvrdena vrijednost zemljiata, raspodjela i dr.

d \..; '~~

\.; 34

3.3. PRIPREME ZA SPROVODENJE KOMASACIJE

Skup~tina op~tine, na prijedlog komisije za komasaciju utvrduje i donosi n~cela komasacije koja sadrze:

-polozaj zemlji~ta u dru~tvenoj svojini -potrebne povr~ine za zemljista u opstoj upotrebi (putevi, kanali i dr.)

-polozaj zemlji~ta za opste i zajednicke potrebe naselja (sportski tereni, skolsk1 i zdravstveni objekti, groblja i dr.) u skladu sa prostornim planom i urbanistickirn re-dom

-zastitne zone u kojima sene moze vrsiti poljoprivredna i druga proizvodnja 1 drugi radovi koji bi mogli dovesti do zagadivanja ili povecanja zagadivanja podzemnih voda

-nacin grupisanja zemlj1~ta na kojima postoji pravo svo-jine

-polozaj zemljista starackih domacinstava -polozaj zemljista udruzenih zemljoradnika -grupisanje zemlj1sta clanova domacinstva -zemljista pod kulturom narocite vri.jednosti i objektima -nacin i vrijeme krcenja suma, uklanjanja meda, ubiranje poljoprivrednih usjeva i dr.

-nacin i vrijeme predaje zemljista, zgrada i drugih obje-kata

-vis1nu troskova koje ce snositi ucesnici komasacije 1 nacin uplate troskova

-i 0 drugim pitanjima koja su od znacaja za ~provo~enje komasacije. ~

Ako se na komasacionorn podrucju nalazi na:se,lj e od.redice se granice zemljista koje pripada naselju (gradevinski reon) a sluzi za uredenje naselja, stvaranje parcela pravilnog obli-ka za okucnice, opste potrebe i dr. Gradevinski reon se, u ko-masaciji zemljista, obicno, izuzima iz komasacione mase. Unu-tar naselja mog"uce je sprovesti komasaciju naselja(po mogucno-sti)zajedno sa komasacijom zemljista. Velicina gradevinskog

4 !~ :~.:

/:.. )'J; ,,,

:.\,

.~:

....... _

35

reona moze znatno ut1cati na efekte komasac1je. Veliki grade-vinski reon onemogucava pravilan razvoj putne i kanalske mre-ze, vece ukrupnjavanje posjeda, iltV9ranje Vecih tabli t dr. u selima rastrkanog tipa moze se sprovesti komasac1ja i bez odredivanja gradevinskog reona, a ukoliko se na namjerava sprovodit1 komasacija naselja, tada gradevinski reon treba najprije odrediti sasvim blizu naselja pa ga, po zelji, prosi-riti poslije komasacije.

Izvodaci radova sagledaju obirn posla i pripremaju podatke za sastavljanje dinam1ke izvode~ja radova i ugovora.

Izvodac geodetskih radova treba da se upozna sa stanjem katastarskog operata i radnog originala, povrsinom podrucja koje sa komasira i podrucja koje ne ulazi u komasaciju, stanjem putne i kanalske mraze, rascjepkanosti posjeda, stanjem geodat-ska osnove, zarascenosti terena, plavnosti, zaatupljenosti usje-va, naroc1 to onih koji mogu uticati na vrijeme potrebno za izvo-danje radova, mogucnost nalazenja radne snage na terenu, cije-nama i dr.

Kornisi;)a za komasaciju priprema prijedlog nacala komasaci-je, aastavlja ugovore, nalazi prostorije za rad, izuzima kata-starski operat, radni original i druge dokumente iz opstinskog organa nadleznog za geodetske poslove, obezbjaduje vozila za svoj rad 1 rad potkomisija, nabavlja biljege za.razgranicenje katastarskih opstina, tabli 1 parcela 1 dr.

\ -~ 0-

,,_' i \'!..I ''.)-J

4. UTVRDIVANJE STVARNOG STANJA NEKRETN!NA ...

LPa bi se tacno ustanovilo sta pojedini ucesnik komasacije unosi u koma3aciju pristupa ~e utvrdivanju stvarnog stanja ne-kretnina. Za svakog ufesnika se utvrduje poloiaj, povrsina' kultura svake parcele kao i pravo svojine, ra~polag~~ja, kori-scenja i dr.

Utvrdivanje stvarnog stanja nekretnina (naziva se j_~ utvrdivanje faktickog stanja) sprovodi potkomisija u s~ pretsjednik koji mora biti diplomiri;Uli pre.vnik i clanovi_QSL

~jih jedan mora biti geodetski strucnjak, a drugi pretstavnik --------

ucesnika komasacije. S obzirom na zadatak potkomisije treba na-stojati da pretsjednik bude sudija Opstinskog suda, a geodetski strucnjak da ima iskustva u odrzavanju premjera.

Za rad na utvrdivanju stvarnog stanja nekretnina, ukoliko na za~tom podrucju nije uspost~;I~~ k:-ata~t8.r- nekretn:iiia~ pot: -- ~ komisija treba de dobiip:

1) Od Opstinskog suda: prepise zemljiano-knjiznih ulozaka, ako pos toj 1 zen:< ::.ina knj iga,

2) Od opstinskog organa nadleznog za geodetske poslove (najcesce je to opstinska geodetska uprav.o-u daljem tekstu: OGU) :p:,.nove 1 dijelove katastarskog operata koji moraju biti tacni i uredni i to: -planovi na kojima je odrzavan premjer-radni original!

sa nanijetim granic~~a gradevinskog reona, komasacio-nog podrucja 1 podrucja van komasacije ~dikaci~ skice -skice naknadnog premjera (manuali) -posjedovni listovi -azbu0ni (abecedni) pregled posjednika -spisak kuca -spisak parcela -spisak povrsina

' . ,

).{:i .'~ii

~~'

. ~

'\

., J:

-sumarnik katastar~kog prihoda -register dijeljenih parcela -a po potrebi i drugo:poda.:i detaljnog racunanja po-vrsina, skice detalja prvobitnog premjera, sumarnik katastarskog prihoda, elaborat agrarnc refor~e, aron-dacije, eksproprijacije, nacionalizacije i dr. ~oliko je katastar nekretnina uspos~_J~da~ sva

potrebna dok:umentacija nalazi u OGlj. _ 1 . 1 j 1 J: .. ;:..;... _____________ S lv

38

Zapi~ _ _l?:i.JLo .utvrd:j.v,mju stvarnog stl3.njl3. _nekretn:i.na sd7

. d.zt;i;~Llywu e uc,es:rik~~---~~~~:~i~~-~-=-~E~~~='-'~-~z~~~"' E~~j parce_le, po_vr8iriu .P.~rcele, potes, broj _ posj edovnog lista, broj zemlj isno-knj iZno~ ul~~k~, ~;d-~-tke--~- ~g~v;;;:~~;- i:-;r~tima, parcelama koje su u komasaciji .i van koma:sacije~-iic.ja~'~t-;~-!se'i ov jeru clanova potko~isJJ.i.fz-~);T"S'nTci-se-;};;n;-~;;:i-iU'- ~d--'l--pa nadalje u okviru katastarske opstine. Omot zapisnika nosi broj odluke o odobravanju ko~asacije uz koji se, kao podbroj, upi-suje redni broj zapisnika.

Za pozvane stranke geodetski strucnjak, clan potkomisije (dan ranije), priprema potrebnu dokumentaciju: pomocu azbucnog (abecednog) pregleda posjednika pronalazi posjedovne listove i prepise zemljiSno-knjiznih ulozaka. Provjera sa strankom obu-hvata najprije provjeru podataka na naslovnoj strani posjedov-nog lista. Eventualne promjene odmah se upisuju u azbucni (abe-cedni) pregled posjednika i spisak kuca. Zatim se provjeravaju broj parcele, povrsina, potes i dr. Ako ima promjena unose se u Spisak promjena, a podaci iz jednog posjedovnog lista brisu i unose u drugi. Ukoliko se pojavi vlasnik koji ranije nije imao svoj ;:>osjedovni list, tada se za njega formira novi, nu-merise :!. napise: "novi".

Provjera podataka o vlasnistvu takode podrazumijeva azuri-ranje zemljisno-lmjiznih ulozaka (brisanje tereta, dozivotnih uzivanj~ i sl. ako su ispunjeni uslovi za to).

Po izvrsenoj provjeri pretsjednik potkomisije sastavlja zspisnik koji potpisuju stranka i pretstavnik potkomisije, za-tirn formira omot koji osim zapisnika sadrzi jos i dostavnicu i druge dokumente koji su bili neophodni za utvrdivanje stvarnog stanja.

Suvlasni.~ki odnosi se razvrgavaju uvijek kad je to moguce. ?romjene koje se ne mogu utvrditi uvidom u planove snimaju

se na terenu. Pojedine diobe mogu se registrovati bez izlaska na teren ukoliko se odnose na dijelove parcela jasno izrazene i ukoliko stranke mogu objasniti kako su podijeljene.

\

.::t

..;. 1

I

.

l "2 l

~ i

~ :t

:!

I j il j 2

a >

Jt j ~ :1 : z p 0

tf) ~ 't! - .. -rl c. .:t: N

;;,::E ., 2: -rl N ~

.-i al t'l

-

" -" ~ ~ "

.

. ~ -g

I

~ E' 0..

: .-i i ;

;

! .

I

I

-!I :.::,_

39

z "i E c:

~ ...

~ < I> al

:; ::E >OJ 3 ..... ::E -rl I> :.: 0 ~ >CI)i2 0 .,..., -rl ~ t>:: Z >-'I

~----~ ~ al- ~ ;; t J:l

.,..,

a H -rl H .-i IN > IN > > < . Q) :: :: < +' :: ~ 8 >o 8 ~ H z ~ ox~ ~==I ~ .q-Ol.J- C\J =

" J t~ M C\J I Q) Q) ~ .. ........ ........ ................ Cj: ~~ 1!'1 1!'10\ .-i .-i ~I "' "'vi Q) Q) o. ~ ~9 rl -e g ........ 0: i_; .-i C\J "' "'

.:1 .-i .-i

I e'lS';I .q- v "AOP[rod .q- - - .q- :: roJa .-i . .-i

Kako, u momentu utvrdivanja stvarnog stanja nekretnina, stranke, vecinom, vrlo malo znaju o daljem toku komasacije, a utvrdivanje vrijednosti zemljista ili nije ni poceto ili je u toku,sprovodenje promjena moze imati nezeljene posljedice

k~da se dijeli parcel~ (koja ulazi u komasacionu masu, a nije stalna kultu.ra) ciji SU IJOjedini dijelovi razliCitih .vrijedno- sti. Tad ce, ako se vodi racuna s~~o o povraini, doci do raz-like U vrijednostima koje p~ipadaju pojedinom Ucesniku, sto ti u~esnici, da su na vrijeme upozoreni,vjerovatno ne bi htje-11, Tako npr. ako na jednoj parce1i (njiva) sa dva vrijednosna razreda postoje tri suvlasnika (sapo 1/3 vlasnistva), koja zele podjelu, tada nije svejedno kako ce se ta podjela 1zvesti. Nista nece znac1t1 ni cmedavanje na terenu 1 snimanje pojedi-nih dije1ova parcele jer i ako se podijeli na "1dea1ne" dije1o-ve (povrsine) ne moraju se dobiti iste vrijednosti sa kojima ce pojedini od suvlasnika uci u komasaciju (sl. 1 i 2).

, "' @I j / 1:1..5/1 / / I / / /

-125.J./"1;:/2. / 1,25/3 / / 1J.S) /I t/ ~lS G) 12.5/3 0

sl.l s1.2

Iz s1. 1 se vid1 da je parce1a br, 125/1 vec1m dije-1om u drugom, a parce1a br, 125/3 u prvorn vrijednosnom razredu, pa ce suvlasnik koj1 dobije parce1u br.125/3 dobit1 1 vecu vri-jednost sa kojom ulazi u komasaciju. Slicna greska ce se napra-viti i ako se izvrsi podjela kao na s1, 2, pa je stoga neopho-dno stranke upozorit1 na moguce posljedice 1 predloz1ti 1m po-djelu na po 1/J vr1jednosti, a ne 1/J povrsine parcele,

-1-

J:. ... -(1

),

!:

:_t!'

.:j

Ukoliko stranke pristanu , u zepisnik treba upisati nape-menu: 1/3 vrijednosti, zatim sracunati i u rubrici povrsina upisati 1/J povriline p:3.rcele 1 na planu rijeciC1e.: l/3 vri,jed..."lo-sti. Time su interesi strenaka, uCes~ika u komP-3~ciji. za3ti-Ceni i i zvrS ene pripreme za i npravno ra~ une.nj e h.~~.j ige fonda k-J-rne.sacione ma.se.

Parcele. koja je podijeljena ne. viile pared~ i.o:te V:::"i,ied .. :1o-sti sastojace se od parcela iste oovr~in~ mad~ ~~zlict~vg, pe i neprav1lnog oblika ito je bez zna~aja ZR ~~~:~ ~ostup~k ko-masacije. Samim suvlasnicima to takode nista ~e znaci je~ nji-hova suv1asnicka parcela poslije komnss.c:ije nese posto,jsti.

Pri1ikom sastav1janja knjige fon::, c':'masacione mase sre-cunace se povrsina pod svakim poj ed:c :::.. .::"-:.j ednosnim razredo;-r. u okviru date parcele, izravnati n.c .. .~

.~,

'-

'!.J

42 \ . '

osporavanja kvaliteta radova. Stoga je potrebno ova pitanja na8lasiti i raspraviti prije pocetka radova, kako, kasnije, ne bi doslo do nesporazuma i nepotrebnih zalbi uce~nika ko-masacije.

Kontrole sastavljanja zaoisnika o utvrdivanju stvarnog stanja nekretnina su slijedece:

1. Za sve promjene sastavlja se Spisak promjena u koji se registruje stero i novo stanje koje treba da ima iste I povrsine.

2. U rubrici Primjedba Spiska parcela treba registro-vati: broj zapisnika, broj dodatka spiska parcela 1 naznaku gdje se nalazi parcela (gradevinski reon GR, komasacija K, van komasacije VK).

J. Sve parcele iz zapisnika registruju se u registar parcela radi kontrole da 11 je neka parcela preskocena.

4. Formira se obrazac Rekapitulacija zapisnika u koji se unose broj zapisnika, broj parcele i povrsine u GR, K, VK i ukupna po zapisniku. Sporno zemljiste se dodaje na kraju. Ukupna povrsina u gradevins~orn reonu, u komasaciji i van ko-masacije treba da je jednaka ukupnoj povrsini svib zapisnika. Kada se na to doda povrsina 90d spornim zemljistem dobice se ukupna povrsina katastarske opstine koja se mora slagati sa povrsinom katasterske opstine iz katastarskog operatR.

5. Na kraju, moze8 ~esiti da je neka parcela pogresno uvedena u neko podrucje, npr. u komaaaciono podrucje a treba u gradevinski reon. Ovdje se moze sprovesti vise kontrola, a jedna od tih bice 1 izlaganje iskaza starog stanja. Medutim, svakako je potrebno 1 prethodno sprovesti kontrolu koja se moze izvreiti i tako sto ce se podaci svih zapisnika uvesti u racunar (trebece i dalje - za iskaze) a zatim stampati spi-skovi parcela u pcjedinim podrucjima. Kontrola se sprovodi dir~ktnim uporedenjem spiska i plana za podrucje sa najmanje parcels.

~':-..

-~ ~

43

zapisnik o utvrdivanju stvarnog stanja nekretnina sluii dalje za izradu iskaza zemljista starog stanja. U postupku ko-roasacije koristice se ponovo s~~o u slucaju rjesavanja zalbi. AkO se koristi prilikom izlaganja katastarskog operata pret-stavljace osnovni pravno valjani dokument. Stoga se kao takav treba i formirati,voditi i cuvati.

Izuzetno, ako se saglasi republicki organ nadlezan za geo-detske poslove, ne mora se utvrdivati stvarno stanje nekretnina za cijelu katastar3ku opatinu, vee samo za dio koji ulazi u ko-masaciju. To ce npr. biti slucaj kad je komasacijom zahva6en manji (5-6 ha,npr.), peri!erni dio katastarske opstine.

44 I I

, / I \\)

\. 5. UTVRDIVAN.JA VRIJEDNOSTI ZEMLJI.ST-\

?ovrSino. zernlji:3ta ~coje ~~e~~:-1ik i.J...n.o.~;i u l(.}t/lrla'3.ci.~~- n:.:;e 1oV'ol.ja:! ;>cd;..:..tak ne.. osnoV"J. ko,se. s~ ::~oZe d~d.i._: eli-~_;_ nov~ 7;0(iJ-ljibce. Osnov nadjele je vrijedno3~ zerelji~a~ Stoga 2~ mo~a ~tvrd:f.. ti ~.;rije1nosc ze:nljiSta ZR. :nraku pa.:-celu k:oje.. se ,~r!o:::i u kou:u~.ss.c~Lju.. Zbi:r vrije'iL"lOsti ~vih parce~e. k''" .. \}8 11;5esn.i i8~} -:Sin:L uku.pnu v:i.jednost sa kojom ucesnik ulazi '.1 kome.saciju.. Kako se '.lredarljem zemijiSta. jeda.n die odvaj-~ zs ja~vne ,otrebe (D.C"'-.ti pur:e-vl, k:analif igraliSts. ~ sl.) po.jevi.Ce se WUB..L""ljenje povrsirLe i vri.Jc>dnosti komasacione mase sto snose svi ucesni-ci koms3acije pro?orcionalno veli6ini vrijednosti koju u koma-.saci.3u .mose. Stuga se t:.kupna vrijednost >JO~edinog ucesnika mora umlillj ). ti. za odredeni procen t koj i se nazi ve.: ::nocen t od-

bitek~ c~~d.i 15.). Sv~h~ utvreivanja vrijecinosti zemlji~ta u ~omasaclji

ovi:r. :-1.i:~8 7.n-::-r~~ne.~- ?ravilno projekto'ltanje ;:~ute"ra i ke.:~s.la, :?C6 ... tza.nj ~ :. kl~!510:-i,ja Burna, vin'Jgrada i sl. ne moZe 3e izvesti 'aez l:J.i'i~lts.k&. J -:.-:.:.~:..jedna~ti. zer..ljiS~J~ .. O.:ri.m :.c~_.::., :~~n.bo~~a.t o

ut7~d~noj vrija~no~ti zernljita os~~1e i pcslije kcm~secije :,)cu'Z.d.!"-i7'i l:Jne.::; ~.:.!. svc zna~aJnija a.grot:~br;.i.;:ske ::aC.ove ~1..0. ~0:--:: po.::L-td;}'l-.

S obzirorn IlG potrstu kori~6enja podataka o vrijdnosti z.eE;2..~:i3tl:.~ p;ili:{08 utvrd.ivanja st-..rarnog stc.n:e. nek:retni!!a. 1 utvrdive.njs vrijdnosti dugogod{njih zaaada, projektovanja ;JU'tne i kanal:>ke mreze, kao i izradi projekta komasacije, najbolje je postupa~ utvrdivanjs. vrijednosti zemljita spro-vesti u I godini komasacije, Kako je to cesto neizvodivo zbog niza nerijeenih pitanja,koja Be tek tada prlpremaju, >Jtrebno je u !I godini komasacije, ~to prije, a nbjkasnije do kraja ju-la za7riti postupuk utvrdivanja vrijedno3ti zemlji~ta.

~ -~!.'

:~

~~~:

;

._:,r,

::-=

~-~-.

:i -~.

~-~" ,,1 ' :g.

..

l ~

: \' 45 Y\

Utvrdivanje vrijednosti zemljista sprovodi potkomisija za prcc;janu zemljiSta koja i,me. ns.;jmar..5e 3 Clans.. Pretsjednik ~ora biti diplomirani ~nzenjer poljoprivrede, a jedar. od cla-nove. pret:.navnik, UCeSnii

46

Razvrstavanje zemljista u razrede vrsi se na osnovu pri-rodnih i ekonomskih cinflaca kao sto su: tip zemljista, boni-tet zemljista, poloiaj i udaljenost zemljista, uticaj reiima voda na isYoriscavanje zemljista, pedoloske, geomorfoloske, hidroloake, klimatske i druge osobine zemljista. U tu svrhu otvaraju se, ~roucavaju i opisuju pedoloski profili. Gustina profile zavisi od razudenosti pedoloskih pojava i moie biti jedan profH na oko Jo ha (na Kosovu) ili jedan profil na oko loo ha (u Vojvodini).

Podaci o izvrsenoj orijentacionoj procjeni registruju se na kopiji radnog originala (od koga se mogu formirati akice) taka sto se mjesto profile naznaci trouglom i rijecima napi-se "Profil br. " Nadalje se u bojama crtaju granice vo-doleinosti, plavnosti, tipova, podtipova, varijeteta i fermi zemljista tako da se jasno vidi na osnovu cega je neko zemljiste svrstano ';1 odredeni vrij ednosni razred. Tako predoceni podaci pretstavljaju bitan dokument prilikom objasnjavanja procjene za vrijeme izlaganja procjene na jevni uvid,- kao 1 za prace-nje kvaliteta izvrsenih radova na procjeni. Kasnije sluze 1 kao pouzdan oslonao kod rjesavanja zalbi na procjeni.

Vrijednost zemljista utvrduje se na osnovu uglednih zem-ljista koja se biraju u okviru svakog vrijednosnog razreda za svaki tip, podtip, varijetet i zemljiSnu formu. Pri utvrdivanju uglednih zemljiSta pocinje se sa najboljim zemljistem na koma-sacionom podrucju.

Za svako uglednm zemljiete se na osnovu statistiokih poda-taka 1 putem anketiranja ucesnika komasacije utvrduje prosje-can prinos najzastupljenijih kultura kao i prometna vrijednost

zemlji~ta. Na osnovu taka dobivenih podataka ugledna zemljiata se svrstavaju u grupe po vrijednosnim razredima, prema bonitetu, proizvodnim sposobnostima,prinosima pojedinih usjeva 1 prometnoj vrijednosti.Za svaku grupu se sracunaju prosjecni prinosi (kg/ha)" pojedinih kultura. Srednja vrijednost prosjecnih prinosa svih grupa cini prinos odredene kulture u okviru datog vrijednosnog razreda. Na taj nacin ae sracunaju prinosi svih kultura u okvi-ru svih vrijednosnih razreda. Nadalje se, na isti nacin,

47

sracuna prometna vrijednost zemljista (din/ha) za svaki vrije-dnosni razred.

Vrijednosti svih vrijednosnih razreda sada se podijele vrijednoscu prvog vrijednosnog razreda (koji dobiva vrije-dnost l,oo), cime se dobivaju relativni odnosi vrijednosti (vidi Tabelu 2) iz kojih ae racuna konacni srednji relativni odnos tako sto se najprije sracuna samo za sve kulture, zatim za ave kUlture i prometnu vrijednost, pa, ako nema znatnijih otstupanja, svodi na okrugao iznos pogodan za racunanje.U Tabe-ii 2 Konacne vrijednosti,koje ce se koristiti za dalja racu-nanja, au: q1=l,oo; q2=o,9o; q3=o,8o; q4=o,65; q5=o,5o; q6=o,Jo i q7 =o,2o.

0 orijentacionoj procjeni sastavlja se zapisnik u koji ae unoai kraci opis 1' karakte~istike komasacionog pod.rucja (oso-. bine zemljista, klima, hidrografija, konfiguracija terena i dro), broj utvrdenih razreda, popis uglednih zemljista po razredi-ma sa naznakom njohovih osobina 1 brojeva katastarskih parce-la 1 medusobni odnos izmedu vrijednosnih razreda.

Zatim se nastavlja detaljna procjena zemljista. Detaljnom pr9cjenom zemljista se na terenu tacna odreduju granioe vrije-dnosnih razreda, tako da se nedvosmisleno jasno odredi koje p~~cele ili dijelovi parcele pripadaju-kome vrijednosnom razredu. Istovremeno sa odredi vanj em granica poj edinih vrij ednosnih raz-reda vrsi 'se i snimanje tih granica, koje maze da se izvede bi-lo kojom geodetskom metodom. Najcesce se anima apsoisnim odmje-ranjem po frontu parcele.

Po zavrsenoj i snimljenoj detaljnoj procjeni zemljista .izraduje se preg~dni plan detaljne procjene zemljista. Ta-cnost 'toga plana je znatno ispod tacnosti geodetskog plana pa se,rnoze korlstiti kopija radnog originala. Medutim, kako na preglednom planu granice vrijednosnih razreda moraju biti kar-tirane (da bi svaki ucesnik komasacije mogao tacna vidjeti ko-ji dio njegove parcele pada u koji razred) i kako ce se, sva-kako; prije izrade knjige fonda komasacione mase, granice vri-jednosnih razreda morati kartirati na radnim originalima treba

~-~.> - ., .

48

I 1 0 :: al rl "t:: "'t:S 0 rl 0 l.['\ 0 ('"'\ .2-~.c~ al. gl :::! ~1 ;I g ~

I C-M-MN::l.C 1/ oj rO I - I - - -~ j ~ 1 .--; o cJ o o o o E-; I I I

.;:j '

"" .,., !..

..-1 I !l> 0

al s:: c Cll +' ""

0 0

.....

0' CD

0

0 CD

0

tro I CD -.o I ..;-o I o

0

"" 0

0 ('J

0

I j ~ 1-~ - ~- I I I I I I I I 0 "' (J) s:: s .,.., -M 0 ..-1 -M i-1 r-. i-1 P 0. 0. "' "' +' .,., al .-;

.-< E "' (J) !:>:: N

Ill Dl 0 s:: ...

N H -M 0.

al E C I CD

..., 'C N a! "' Ill +' E "'r.) ....... >O'l C .,....! C') "T-f. !.. 1-t o ....,

al . f:! .-! ...... , I ""

0 0

..;-""'

-M > Ill oro C') ;:!

al

E

al .>; i-1 Ill 0 ;:! rl

0 0 0 c: 0 -

rl co

0 rl

0 0 0 a-.

('J 0

t'-

0 0 0 0\ 0

0

0 CD

0

0 0' 0 t'-ll\

0 rl 'd OJ

..,

::l r-.

.Q ~ -~ "" Ill "' I'< i-1

0 0 0 0

co rl

t'-

.-<

0 0 '"" 0' 0

0 t-

.

f\J

0 01 0 1.['\ ll\COtrov:J N .. 0

ol o '-D tr\

'"' v

0 0 0 1.['\ 0'

0

""'

1.['\

0 0 tr\ ""' ""' . 0 N

"'

0 0 ll\ ('J 1.['\

0 rl

.

t'-

:,;J.

:f!:

[~-'

f.

4~1

izbjeci dvostruko vaci posao, tako sto ce se kartiranje grani-cs. izvesti na radnim originalima, a pregledni plan dobiti k:o-piranjem tih origint>.le.. ?ritom -'"' :roogu izr"lditi 1 f:~:J:Jije rezliaitih rezmjera z~ ?roj~~t~ov~~~2 ~a3a~~. puteva, ~~ma,ko-masacije i d:-. koje cie i~q~i ~ra;ocjen pod:1tak o vrijed~osti zemljiSte.

Ke..rtira!1je n.::.. raC..r1ir:J ori~.:..~lal:.:na lilOZe bi ti oteZ.e:..::.o aka s~.~ ti originali istov:-emeno ko:-iste zs. utvrdi.,an.je stvarncg; star:,je. nekretnina. K-3.ko, me;tutim, se...mo ~2..r:-:ire.nja i kop:i.ran.je ne trsje dugo, a ni potkomisija ne :-adi ne?rekidno, uvijek se mofe na6i nacina da se izvrsi i ovaj zadatak.

Radi bolje preglednosti, povrsine pod pojedinim vrijednosnim razredima se na pregledno~ pl8~u mogu obojiti razlicitim bojarnu, vodeci racuna da granice i brojevi parcela ostanu vidljivi.

Zapisnik o orijentacionoj procjeni i pregledni plan datalj-ne procjene zemlji~ta izlafu se na javni uvid koji mo~e trajati do 15 dana.

Uc~snici kom~sacije rnogu staviti prigovor na prccjenu. ?ri-govore rjesava i procjenu usvaja komisija za komasaciju.

Eventualne izmjene 5ranica vrijednosnih razreda treba sprc-vasti na pregledr.tm ple.nu ins radnom origi~1alu (aka .je na njemu

~:-arti.r8.llo). Izvodac geodetsk:ih rs.dova ce na osnovu preglednog plana de-

taljne procjene zemljista izvoditi cjelokupan de.lji postupak komasacije. Stoga nikakav rad ne treba ni da zapocinje dok od komisije za k:omasaciju ne dobije ovj eren pregledni plan koji .ri-se, do izrade rjesenja 0 raspodjeli komasacione mase nece imati nikakve izmjene, jer ih ni Zakon o komasciji ne predvida. Time se osigurava nesmetan rad izvodaca geodetskih radova, koji mora voditi racuna o ispunjavanju rokova i sprecavaju sve moguce gre-s_ke namjernog ili nenamjernog pomjeranja granica vrijednosnih razreda. U torn cilju komiaija za komasaciju mora imati jedan pri-mjerak preglednog plana (potpisan od strane izvodaca geodetskih radova) kod sebe, a jedan stalno izlozen kako bi bio dostupan svim uce3nicima komasacije.

50

\i ll. UTVRDIVANJE VRIJEDNOSTI OBJEKATA I DUGOGODISNJIH ZASADA I CISCENJE ZEMUISTA

Na komasacionom podruaju de se morati rusiti neki objekti (slabije kuce, romo~ne zgrade, bunari i sl.) i sjeci i krciti neke sume, vocnjaci, vinogradi i sl. da bi se sproveo planira-ni orojekt uredjenja zemljista. Sta ce oct objekata i dugogo-disnjih zasada ostati a sta ne, utvrdjuje potkomisija za pro-cjenu objekata i dugogodisnjih zasada koja ima najmanje tri clana. Pretsjednik potkomisije mora imati odgovarajucu struku (gradjevinska, surnarska). Jedan clan potkom1sije mora bit1 pretstavnik ucesn1ka komasacije.

Potkomis1ja obilazi teren, ~rocjenjuje stvarne vrijednost1 objekata 1 dugogodisnjih zasada koji se bez vece state ne mogu ukloniti sa zemljista 1 o tome sastavlja zap1snik. Nakon toga, a na osnovu rnjer1la koja utvrdjuje komis1ja za komasacije, sa-stavlja se prijedlog plana sjece i krcenja dugogod1snjih zasa-da.

Prijedlog plana sjece 1 krcenja dugogod18nj1h zasada, sa procjenjenom vrijednoscu objekata 1 dugogodisnjih zasada, izla-ze se na j'avni uv1~ u trajanju od 15 dana. Izlaze se zajedno sa izlaganjem putne 1 kanalske mreze rad1 provjere usaglaserio~ sti oba pr1jedloga.

Prigovore rjesava komis1ja za komasaciju, koja, po rjesa-vanju pr1govora, utvrdjuje procjenu vrijednosti objekata i du-gogodisnjih zasada i plan sjece 1 krcenja.

Dalja realizacija plana sjece i krcenja ne moze se sprovo-diti dok skupstina opstine ne da svoju saglasnost.

Da bi potkomisija mogla predloziti neke zasade za krcenje mora imati izgradjene kriterijume: biraju se ugledni zasadi koji su razlicitih oblika, velicina, polozaja, kvaliteta 1 strukture karakteristicne za odredjene dijelove podrucja i boniteta zemljista, Pribavljaju se, zatim, podaci o broju

..;, t~

~--.,,

:~

'\-: ~'-~--

~-

-~:-.

,.

stabala 1 panjeva, prinosu, vrstama drveca, sklopu, obrastu, starosti, kolicini i kvalitetu drvne mase, nacinu kori3cenja i dr.

Koji ce zasad biti predlo~en za sjeau zaviside od: boni-teta z.emljista, polozaja, oblika i velicine zasada, kvaliteta zasada i projektovanih kanala. Uglavnom su to zasadi koji se nalaze na plodnom zemlji3tu nepravilnog obl1ka, nepovoljnog polozaja i slabog kvaliteta.

51

Izuzetak mogu biti zasadi u vecirn depresijarna cije krce-nje nije ekonomski opravdano, kao i zasadi pored projektov~nih kanala, ako ne ometaju stvaranje pravilnih parcela.

Uz prijedlog plana sjece i krcenja daje se i projekt po-aumljavanja zemljista nepodesnog za poljoprivrednu proizvodnju, zatim popunjavanje suma ostavljenih za uzgoj, kao i podizanje poja~a suma koje ce slu~iti kao zastita od vjetrova.

Po usvojenom planu sjece i krcenja, komis1ja za komasaci-ju moze pojedinim UCesnicima Odobriti sjeCU dugogodisnjih Za-Sada. Takvi ucesnici tada unose u komasaciju samo Zefi'!ljiste,

Sjeca zasada i krcenje zivica povjerava se izvodjacu ko-ji ima odgovarajucu mehanizaciju 1 moze garantovati predvidje-ne rokove, jer se na jednu parcelu ili medju,u posturku krce-nja, dolazi cetiri puta radi: sjece'i odvoza drvne mase, kr-cenja panjeva, odvoza panjeva i poravnanja zemljista, pa se krcenje mora zavrsiti prije postavljanja mreze geodetskih ta-caka, kako bi se izbjeglo njihova unistavanje i obnavljanje, koje bi dovelo do povecanja troskova 1 pomjeranja utvrdjene dinamike izvodjenja radova na komasaciji.

i I ! I L}

- .. '.L .

..,

)

7. POSLOVI IZVOOACA GEODETSKIH RADOVA.

Izvodja~ gao1Atskih rqd~va se n slove kom~saciie u-_k_l,iucuje vee U T 2:0di:1i kOnlcU'-'.ci;je, Dfj,li;r.,f)!J]_J.ll:iku:Jl_j_B.Q.j..!J._~

~ataka za davsnje ponude n~t i3v;)~~8niu radove. pri ~PWU sagle-.. .. r 1 P ovi k.at,~stA.r-

ski ooerat, starost DOstoje~e~ oremicra. geodetska osnova i dr), 'zati_m obim poslovs, d.ins.mi.ku izvr.Seni.'.l radoyq, n3.Cin j yrjjn:ne -

c~acenja granica i dr.~ ... --:o~i~,;-;:;;-obim poslu i utvrd.jenu dinruniku, lizvodjac

geodetskih radova mora predvid,io.ti potrebo.n broj svojih izvr-siTaca, 1nstrurnente, vozila i dr. kako bi uspjesno i na vrije-

~~---i~v;sio svoj e zada tke -=-osnov- za takvo planiranj e, kao i za ~ol..\o.U..ac1 ju koiiltaaja ti-h--I:t;Ldova, treba da je una~Jl:rdTe--~i (i, po mogucnosti, sa in~estitorom usaglaseni) ~orrnativ na izvodjenju pojedinih vrsta radova (vidi poglavlje 27.),

' ~etoda izvodjenja oojedinih radova zavisice od tebnicki~ .uslova koje propisuje investitor i od opremljenosti izvodj~ ~~~ ~ako se p_si3dine operacije mogu izvodi ti na viSe ntdi-na, birace se optimalni, tj. nacin koji najvise odgovara izvo-djacu. To rnoze biti zelja da l) poslov1 izvrse u zadatom roku, sa . .ijmanj om cij en om kos tan,j a, moze se trazi ti skracenj e r''::.:a izvodjenja za odredjeno vrijeme (jer se treba ukljuciti i u neke d1~e radove), moze biti ograniceno vrijeme koriscenja nekih instrumenata itd. Biranje nacina rada tj. nala~enje optimalne tehnologije izvodjenja radova na kome.saciji, kao i u okviru svih poslova nekog (geodetskog) preduzeca, pretstav-lja jedan od bitnih uslova doorog poslovanja.

Odredjivanje optimalne tehnologije izvodjenja radova ma-ze se dobiti racunski, na osnovu matematickog mod~la (linear-nim programiranjem, npr.), ako se ~a datu funkciju ciJ.ja dob-ra definisu i uvedu potrebni uslovi. Na~alost, danas se u na-eoj zemlji tehnolo5ija izvodjenja radova odredjuje na osnovu iskustva, navike i sl. pa, cak,cesto, nije ispunjeno ni tac-na pracenje ostvarenih kolicina i utroenih sredstava, ito je

~-~-\. i~!

i; -~~: do' ;

./i

~~t1111

J .'

54 c. \ /~)ttlA \ \~~ , -prikupljanje podataka za davanje ponude 1 sastavljanje

ugovora, -snimanje granica komasacionog podrucja, -pripreme za aerosnimanje, -aerosnimanje i izrada fotomaterijala, -rjesavanje stereoparova i desifrovanje detalja, -formiranje novih listova detalja i restitucija, -obrada planova, -ucesce na utvrdivanju stvarnog stanja nekretnina, -izrada skica detalja potrebnih za procjenu zemljieta, -kartiranje granica procjene zemljista, -izrada neophodnih geodetskih podloga, -izrada preglednog plana procjene zemljista, -izrada knjige fonda komasacione mase, -izrada iskaza zemljista starog atanja, -obnova trigonometrijske mrefe IV reda, -izrada projekta komasacije, -prenosenje projekta komasacije na nove listove detalja, -analiticka razrada projekta komasacije, -racunanje povrsina tabli i objekata, -racunanje vrijednosti tabli, -izrada dispozicija tabli, -racunanje procenta odbitaka, -geodetska obrada raspodjele zemljieta-racunanje povrsina

parcela na osnovu zadate vrijednosti, -racunanje elemenata za prenos parcela na teren, -izrada skica detalja, -izrada iskaza novog atanja, -izrada preglednog plana novog stanja, -obiljezavanje parcela na terenu, -privremeno uvodenje u poajed ucesnika komasacije, -izrada projekta dirigovane poligonske mreze,, -pr1prema elemenata za prenoa na teren dirigovane poli-

gonake mreze, -prenos na teren dirigovane poligonske mreze, -mjerenje d1rigovane poligonske mreze,

-nivelanje dirigovane poligor.nk:e mreze, -racunanje dirigovane poligonske mreze po polozaju i

visini -racunanje elemenata za prenos na teren projekta koma-

sacije, -prenoa na teren projekta komasacije, -obrada planova-k~rtiranje i iscrtavanje, -numeracija parcela, -racunanje povrsina parcela, -pripreme za 1zradu rjesenja o raspodjeli komasac1ona

mase,

-izrada rjesenja o raspodjeli komasac1one mase, -ucesce u rjesavanju zalbi, -provodenje kroz elaborat usvojenL; 3alb1, -preoOS na teren prom,jena iz~ZVa7!.ih zalbama 1 konacno

uvodenje u posjed ucesnika komas.a~ije, -katastarsko klasiranje zemljista, -izrada popisnih lista, -izlaganje popisnih liata, -provodenje promjena nakon izlaganja, -izrada katastarskog operata,

-reprodukcij~ planova.

55

Ovdje nije navedeno snirnanje promjena pa vankomasacionom podrucju u okviru katastarske opstine koja sa komasira (kad se ne rad1 novi prernj er), za tim aprovodenj e promj ena posli.j e izla-ganja na javni uv1d 1skaza zemljista starog stanja, preglednog plana procjene zemlj1sta, iskaza zemljista novog stanja i sl., jao ni sprovodenje mnogobrojnih kontrola izvrsenih radova: slaganje operata, elaborate, iskaza, provjera ocitanih, upi-aan1h 1 sracunat1h koord1nata, povrs1na, elemenata za iskolce-nje itd. sto je sastavni dio svakog geodetskog posla. Takode. nisu naveden1 ni neki drug1 poslovi, koji se 111 podrazumije-vaju ili izvode alternativno, a detaljno au obradeni u odgo-varajucem poglavlju.

IJ;. j

. :-..

.~ Sl t

~ ) ~) '~ ~ ~

~- PRIPREMNI GEODETSKI Priormn1 goo.ie,;b;..i.-.rn..d.o.~ -snirnanje i kar~irt!~.ie gr.snica ~orn.~3-?~ci~ pod.ru~ .... ~., '

-..... o J;n9_y_e_~t.."C.L:::;.O!l-GW~~-~lli_g __ j~~, -provo.renje ~ovog ili dopuna ~o.Jtoj!~~8 ?~emjera,~ -p!'"!!'":ose~-'.l..!:E:u:J I i:::ij a ;:Jroc.; ene zer.1lj iii__~a na _ _!:.,o:;_

: ~ 3 tove de tal.j e., -izradfl. potre~ni::, geodet.skih pocilo;-;.'1 i ir.

Veci dio ovih radove. moze se zapoceti izvrsavati ili p:ipremati odmah po zaljucenju u;ovora tj. u prvoj godini koma------ ------~--~------~-se.cije. Nek1 od nJ1h (sn1manje 1 kartiranje granica komasaci-~od~~cje., npr.) ne moraju biti povjereni izvodacu geodet-skoh radova na komasaciji, vee ih moze, prethodne, izvrsiti inve3titor (OGU, npr.) i predati izvodacu kae dati podatak.

8.1. Sr-IIlliANJ:Z I i

58 \"-.;

koja obezbjeduje njihovo tacno uspostavljanje na terenu. Ako je, npr. razmjera planova komasacionog podruoja 1:25oo tada sve detaljne tacke koje ce b1t1 1 granicne taoke tabli ili dijelova tabl1 ne mogu b1t1 snimljene aerofotogrametrijskim metodom sa razmjerom l:loooo kako se obiono snima za tu raz-mjeru planova. Te se granione tocke ili moraju sni~1ti kla-sicno 111 ce se izabrat1neka druga razmjera aerosn1manja.

Stab111zac1ja 1 tacnost geodetske osnove sa koje se sn1me~reba da odgovara dirigovanoj poligonskoj mrez1. Sni-manje detalja treba da odgovara taonosti detalja sn1mljenog za kart1ranje u razmjeri l:looo.

Snimljene gran1one l1n1je kart1raju se 1 pr1kazuju po-sebnom bojom ili topografsk1m znakom na radnim orig1nal1ma.-

Snimanje 1 kartiranje gran1ca komasacionog podruoja mora se zavrsit1 do kraja I god1ne komasac1je kako b1 se nesmetano moglo otpocet1 sa pr1premama za utvrdivanje stvarnog stanja nekretnina.

I 8.2. OBNOVA TRIGONOMETRIJSKE MREZE IV REDA ) \ __ --- ... ------------------

Odred1vanje polozaja detaljne tacke na komasac1onom po-drucju podrazumjeva koriscenje njen1h koord1nata za racunanje povrsina, projektovanje 1 prenos na teren objekata i tabli, ra-cunanje vrijednosti, prenos paroela na teren odmjeranjem po frontu 1zmedu dv1je takve tacke i dr. sto znac da koordinate

t~.l.: .. _~ag_Q_tJ::_~~-!:l~aju odgovarajucu visoku tacnost. ~ u_slo_y_za-~~-dtLta geodetska mre~a. Zato j e potrebn~ ispi tati 1 ___ .P~__E_9treb.!__g_b.no_y1 ti da~rigonometrij sku mrezu IV reda.~ nova mreze obuhvata stabilizaciju, pro sea e i mjer;;D.je.Ka-{~"'selZV'ocrr-n ens 1, za potrebe komasacije, radice se s oro uv1jek, na svakom podruoju,jer ce b1t1 taoaka koje su unistene, koj e se viSe ne dogledaju, ne odgovaraju po pol.ozaju 1 td~ Osim toga, zbog potrebe stalnog koriscenja tih tacaka, naroc1to u III godini komasacije, kada se radi skoro preko cijele godine, a pojedini usjevi (kukuruz, npr.) dostizu vis1ne i preko 2m, obnova stab111zacije se moze prilagoditi terenu i vegetac1ji

I I 59 \./--

pa 08 pogodn1m mjest1ma treba pod1ci i po polozaju odrediti stalne signale 1, takode, odrediti koord1nate visok1h objekata koji mogu posluz1ti za orijentaciju.

Tako pripremljena data mreza, dobro stabilizovana i odre-dena, pretstavlja sigurn1 oslonac novog 1 dopunskog premjera a nezamjenljiva je za projektovanje, postavljanje i odred1va-nje dirigovane pol1gonske. mreze, prenos na teren projekta ko-masacije itd.

Obnova tr1gonometr1jske mreze IV reda je zaseban zadatak, izdvojen i nezavisan od drug1h. To pretstavlja posebnu pred-nost jer se moze brzo izvrs1ti. Sve druge mreze koje se osla~ ojaju na ovu sada su znatno pogodnije za rad jer na kratkim rastojanj1ma 1maju s1guroe oslonce.

~scavan1e t~ig~ometrijske mreze IV reda moze se iz--;;-

vesti jednovremeno sa razvijanjem dirigovane pol1gons~e~e t;ko sto c~ umjesto tr=!:5onometrijskih tacaka odreliine+i-.e.!_~f~e,lTaj nac1n daje zadaovoljav~e rezultate oo taonos ~micnost1 1 cilju postavljanja, ~utim,~iti veoml!.. _; nepovoljan., narocito ako se, kao ato se. u preksi 9 l1 9 reca, ~ -stavi nekoliko desetina cvornih tacaka. Racunanje, koje polazi

od r~5unanja cvornih tacaka, ponekaq ;of,; dugo t~ajat1 zbog tra-zenja greske u mjerenju 1 priprem1 podataka.

Sa obnovljenom trigonometrijskom mrezom, dirigovana poli-gonska mreza moze b1ti sraounata istog momenta kad je i opa-!ana jar ce se sastojati od vlakova koji se oslanjaju na vee odredene tacke. Kako je racunanje poligonskog vlaka dzepnim ra-cunarima vrlo brzo, moze sa odmah, na terenu, sracunati i utvr-d1ti postoji i1, 111 ne, greska u mjerenju.

Obnova trigonometrijske mreze moze se izvoditi 1 uovorava-ojem pol1gonskih vlakova, duzine 1-2 km, ato daje dobru tacnost (jer se strane mjere prec1znim elektronskim daljinomjerima) a ne zaht1jeva mnogo vremena.

\\ \;

'-I

60

!rigonometrijske tacke IV reda stabi11zuju se karnenim i11 betonskim biljeg~a dirnenzija 12om x 12om x 6oom.)Ug1o-vi se rnjere .j

~'-) 62

Kstastarske opstine se razgranicavaju ukoliko je doslo do promje:1e granicne linije. Ukoliko je granicna linija os-tala neprornjenjena, tada se samo obidje, fotosignalise, ob-novi unistena 3tabilizaci,ja i,po potrebi, dopune stabiliza-cija i opis. Granicna linija, koja ide kroz komasaciono po-drucje, ne odredjuje se dok se ne izradi projekt komasacije.

Razgranicenje katastarskih opstina vodi komisija za raz-granicenje koju imenuje skupstina opstine u skladu sa Zako-nom o premjeru i katastru nekretnina (Sl.