NAČELA ODRŽIVOG RAZVOJA

1) EKOLOŠKA ODRŽIVOST-poistovjećuje se sa zaštitom okoliša. Jamči kompatibilnost

razvoja sa očuvanjem i održanjem osnovnih ekoloških procesa, biološke raznolikosti i resursa.

Razvijene zemlje Zapada uvidjele su štetu na okolišu i poduzimaju brojne mjere za smanjenje

onečišćenja. Onečišćivači se sele sa jednog mjesta na drugo, a onečišćeno područje ostaje toj

zemlji. Nerazvijene zemlje u potrazi za investitorima prihvaćaju tehnološka rješenja koja ni u

kojem slučaju neće pridonijeti razvoju u skladu sa načelima održivosti.

2) SOCIOKULTURNA ODRŽIVOST- jamči kompatibilnost razvoja s očuvanjem kulture i

sustava vrijednosti na koje taj razvoj utječe. Odnosi se na sposobnost zajednice da prihvati

nove inpute (turiste) bez ugrožavanja okoliša. Negativni utjecaji novih gospodarskih

aktivnosti odnose se na stvaranje dotad nepostojećih razlika među skupinama ljudi, ili do

produbljivanja već postojećih razlika. Sociokulturna održivost se mijenja s razvojem ukupnog

društva.

3) EKONOMSKA ODRŽIVOST- jamči da je razvoj ekonomski efikasan i da je upravljanje

resursima takvo da će se njime moći koristiti i buduće generacije. Tri makroekonomska cilja:

stabilnost cijena, puna zaposlenost, ekonomski rast. Ekonomski rast utječe dugoročnije na

bolju kvalitetu okoliša.

4) TEHNOLOŠKA ODRŽIVOST- zahtjeva razvoj i primjenu tehnologije na način da se u

proizvodnji koristi tehnologija koja uz ekonomske učinke štiti i okoliš. Nove tehnologije

trebaju:

Pronaći supstitutivna rješenja za korištenje prirodnih resursa

Primjenjuju se u postupcima pročišćavanja voda, uklanjanja otpada

Trebaju biti okrenute boljitku čovječanstva

Potreba za razvojem „sada i pod svaku cijenu“ za neke zemlje posljedicu ugrožavanja okoliša.

NAČELA ODRŽIVOG RAZVOJA PREMA AGENDI 21

Briga o čovjekovom okolišu javlja se na Konferenciji o čovjekovom okolišu UN-a 1972.

godine u Stockholmu. U izvještaju Bruntlandske komisije iz 1987. God. Svjetska komisija za

okoliš i razvoj WCED ističe sljedeća načela OR:

Sva živa bića imaju pravo na čist okoliš

Države moraju poduzimati mjere očuvanja okoliša

Države moraju održavati ekosustave i procese za funkcioniranje biosfere

Države moraju donijeti i poštovati standarde zaštite okoliša

Države moraju donijeti studije utjecaja na okoliš

Države moraju informirati sve osobe i subjekte na koje planirane aktivnosti mogu

imati utjecaja

Države moraju osigurati da čuvanje čini integralni dio planiranja

Države trebaju „in bona fide“ surađivati sa drugim državama pri primjeni mjera zaštite

okoliša.

Agenda 21-plan aktivnosti na svim područjima, pa tako i održivim razvojem turizma na

Zemlji. Upozoravaju na potrebu promjena u osmišljavanju razvoja. Usvojena je na summitu u

Rio de Janeiru 1992.godine

Na konferenciji „Globe 90“ održanoj u Kanadi (Vancouver), skupina stručnjaka je izradila

dokument „Strategija djelovanja za postizanje održivog razvoja turizma“ sa načelima:

Ograničiti ljudski utjecaj na Zemlji (globalno) i regiji (lokalno)

Zadržati biološko bogatstvo u regiji

Minimalizirati iskorištavanje nerazgradljivih materijala

Promovirati dugoročni ekonomski razvoj (promoviranjem tehnologije koja

racionalnije koristi energiju, uvođenjem zelenih poreza, uvođenjem instrumenata

zakonske kontrole kojim će subjekti biti primorani plaćati kazne za oštećenje prirodnih

resursa, organiziranjem turističke ponude koja će promovirati najrazličitije oblike

iskorištavanja prirodnog i kulturnog naslijeđa)

Osiguranjem pravedne raspodjele troškova i dobiti od upotrebe resursa

Osiguranjem efikasne participacije društva i interesnih skupina

Promoviranjem vrijednosti koje druge potiču da prihvate načela održivosti.

NAČELA ODRŽIVOG RAZVOJA SU:

1) MENADŽMENT I PLANIRANJE USMJERENO K ADEKVATNOM

KORIŠTENJU RESURSA U TURIZMU- sve menadžerske odluke trebaju biti usmjerene k

racionalnom korištenju resursa. Za dugoročni razvoj turizma važno je neiscrpljivanje

prirodnog okoliša. Ovo načelo uključuje i konveracijsku funkciju turizma koja se ogleda u

pretvaranju negospodarskih resursa u gospodarske, koji da nisu uključeni u turističke tokove

nebi imali ekonomske učinke.

2) KONCEPCIJA ODRŽIVOG RAZVOJA I GRANICE RAZVOJA- koncepcija OR

turizma nije anti-razvojna koncepcija. OR polazi od pretpostavke da su resursi ograničeni te

raži definiranje limita. Tu susrećemo 2 problema: nemogućnost preciznog predviđanja

posljedica pojedinih ljudskih aktivnosti i nemogućnost preciznog definiranja vrijednosti

resursa za buduće generacije.

3) DUGOROČNO PROMIŠLJANJE RAZVOJA- sa etičkog stajališta neprihvatljivo je

nastojanje da u što kraćem roku ostvari se što veći profit od turizma. To znači štetu budućim

generacijama. Razvoj turizma je potrebno dugoročno planirati , tako da se budućim

generacijama ostavi onoliko koliko smo i mi naslijedili.

4) INTEGRALNI PRISTUP-ZAŠTITA OKOLIŠA, EKONOMIJA, DRUŠTVO,

KULTURA, POLITIKA, MENADŽMENT- nastoji se uravnotežiti razvoj svih djelatnosti i

grana kako bi se poboljšao standard i kvaliteta života na određenom području. Integralno

planiranje u turizmu instrument je ekonomske politike, kojim se osigurava skladan razvoj

turizma i svih djelatnosti u kojima se posredno ili neposredno ostvaruje turistička potrošnja.

OR turizma zahtijeva interdisciplinaran pristup.

5) ZADOVOLJENJE LJUDSKIH POTREBA-JEDNAKOST I PRAVDA- ljudske

potrebe trebaju biti zadovoljene, te treba voditi računa o jednakosti i pravdi. Svi ljudi imaju

jednako pravo zadovoljiti svoje potrebe, ako ne ugrožavaju okoliš i ne čine štetu drugim

ljudima.

6) INFORMIRANJE I UKLJUČENJE U PROCES DONOŠENJA ODLUKA

ZAINTERESIRANIH SUBJEKATA IZ OKRUŽENJA (STAKEHOLDERS)- svi

zainteresirani subjekti trebaju biti uključeni u donošenje odluka i informirani o problemima

OR turizma. Ako se žele zadovoljiti potrebe ljudi potrebno je uspostaviti komunikaciju svih

subjekata na koje razvoj turizma utječe. U procese donošenja odluka potrebno je uključiti

lokalnu zajednicu zbog problema koji se mogu javiti (npr. Nezainteresiranost okalne

zajednice za posljedice)

7) PROCJENA MOGUĆNOSTI PRIMJENE OR I MOGUĆIH DOSEGA- OR turizma

počiva na dobrim idejama, no postavlja se pitanje kako ih sprovesti u praksu i njima

prilagoditi turist. menadžment. Na donošenje strateških odluka u turizmu utječu mnogi

čimbenici koje je teško unaprijed točno predvidjeti.

8) TRŽIŠNE PREDNOSTI PRIMJENE KONCEPCIJE ZA POSLOVNE SUBJEKTE-

menadžment poduzeća prilagodit će aktivnosti OR samo u koliko u tome pronađe

komercijalni interes. Mora uvidjeti tržišne prednosti kao što su: povećanje konkurentnosti,

poboljšanje image poduzeća, smanjiti količinu otpada i sl.

9) NUŽNOST KOMPROMISA I USTUPAKA- kod razvoja turizma može doći do

određenih sukoba različitih interesnih strana. Npr područje atraktivne prirode privući će

turiste, ali se može javiti otpor kod pokreta za zaštitu prirode. Zbog mogućih sukoba oko

korištenja, nužni su ustupci i kompromisi.

10) ADEKVATNA DISTRIBUCIJA KORISTI I TROŠKOVA- odluke o turističkom

razvoju različito utječu na pojedince i skupine. Potrebno je pri ocjeni koristi i troškova

obuhvatiti sve individue i grupe. Ova koncepcija treba predstavljati temelj za buduću razvoj

svih oblika turizma.

MENADŽMENT ODRŽIVOG RAZVOJA TURIZMA

Najveći izazov gospodarskog i društvenog razvoja je usklađivanje: zahtjeva za kvalitetnim

življenjem i zahtjeva za zaštitom okoliša. Treba uvažiti 3 cjeline: zaštita eko sfere, stabilan

gospodarski razvoj i jednakost u raspodjeli životnih šansi.

POIMANJE ODRŽIVOG RAZVOJA

OR se spominje još 1713. Godine bio je vezan za održavanje šuma. Veliki broj definicija

temelji se na Brundtland izvješću koji kaže da je OR je onaj koji zadovoljava sadašnje

potrebe bez ugrožavanja potreba budućih naraštaja. To je proces promjena u kojem su

iskorišavanje resursa, vrsta ulaganja, stalne promjene u obrazovnom, pravnom,

financijskom i drugom skladu potreba i očekivanja sadašnjih i budućih generacija.

Upravljanje OR postaje prioritet svake turističke destinacije. Menadžment održivog razvoja

podrazumijeva partnerstvo i inicijativu svih aktera na globalnoj, nacionalnoj, regionalnoj i

lokalnoj razini

KREATIVNA INDUSTRIJA U SUSTAVU OR

Pojam kreativna industrija nastaje potkraj 20. Stoljeća, zamah bilježi u Velikoj Britaniji.

Rezultira novim profilom gospodarskog održivog razvoja u vidu novih kreativnih industrija i

poslovnih interesnih grupacija.

KONCEPT MENADŽMENTA OR

Menadžment OR podrazumijeva partnerstvo i inicijativu scih aktera na nacionalnoj,

regionalnoj i lokalnoj razini. Svaki poslovni sustav bi trebao:

Učinkovitije proizvoditi i trošiti manje sirovine

Poboljšati proizvodnost rada uvođenjem novih tehnologija

Smanjiti troškove plaćanja ekoloških šteta

Razviti nove marketinške strategije

U projektima OR trebali bi biti uključeni:

Politički sustav (sudjelovanje lokalne zajednice)

Ekonomski sustav (Generira nove vrijednosti)

Znanstveni sustav ( nudi rješenja za napetosti razvoja)

Tehnološki sustav (pronalazi nova rješenja)

Građansku sustav (Individulane inicijative i nevladine udruge)

MEđunarodni sustav (Podupire održive modele)

U starom konceptu razvoja turizma zainteresirane strane(turizam zaštita okoliša, gospodarski

sustavi i lokalna zajednicA) su bile slabo povezane, dok u novom utjecaj i povezanost temelj

su razvoja svakoga od njih.

SMJERNICE I ZAHTJEVI SUSTAVA UPRAVLJANJA OR

Principi na kojima se temelji sustav upravljanja or:

1) upravljanje okolišem je prioritet poduzeća

2) planiranje općih i pojedinačnih ciljeva okoliša uvjet je ekološkog usmjerenja poduzeća

3) implementacija zahtjeva zakonske reh+gulative bitan je impuls

4) Sprječavanje i ukidanje djelatnosti koje mogu imati štetne utjecaje na okoliš

5) Osiguravanje resursa za uspješno upravljanje okolišem.

ISO norme su Za kvalitetu. Norme iz serije ISO 14000 pripadaju 2 skupinama:

1) NORME USMJERENJA ORGANIZACIJE- uspostavljanje, održavanje procjenu sustava

za upravljanje okolišem

2) NORME USMEJRENE NA PROIZVODE- bave se utjecajem proizvoda i usluga na okoliš

tijekom životnog ciklusa

SVRHA MEĐUNARODNI NORMI JE:

1) služe kao pomoć organizaciji u ostvarivanju prednosti

2) rezulturaju boljim upravljanjem okolišem

3) primjenjive su u svim državama i gospodarskim djelatnostima

4)promiču široko zanimanje javnosti

5) znanstveno su praktične

Sveukupni cilj ISO normi 14000 jest pomoć u zaštiti okoliša. Tebaju osigurati jedinstvene

smjernice za zaštitu okoliša, definirati strateške i operativne ciljeve, vrednuju ekološke

učinke.

PROCESI I ZAHTJEVI UPRAVLJANJA OKOLIŠEM- Ključni elementi upravljanja

okolišem:politika zaštite okoliša, planiranje, organizacija rada, upravljanje resursima,

upravljanje procesima, mjerenje, analiza i poboljšanje. Ključna stavka u osiguranju zelenog

smejra poduzeću jest politika upravljanja okolišem. Tri kriterija koja politika prema okolišu

mora ispunjavati su:sukladnost, poboljšanje, prevencija.

Kontrola i poboljšanje procesa u poduzeću ostvaruje se:

- Postavljanjem optimalne organizacijske strukture

- Osiguranjem potrebnih ljudskih, materijalnih resursa,

- Učinkovitom internom i eksternom komunikacijom

- Dokumentiranjem sustava upravljanja održivim razvojem.

Proces spremnosti poduzeća na brzo reagiranje uključuje:

1) redovitu kontrolu procesa rada

2) identificiranje rizika i opasnosti

3) plan djelovanja u slučaju opasnosti

Najvažnije koristi sustava upravljanja okolišem prema normi ISO 14001 su:

Održavanje dobrih odnosa s javnošću i lokalnom zajednicom

Poboljšanje kontrole troškova

Očuvanje sirovine i energije

Prikzivanje razumne brige za okoliš

Poboljšanje imidža na tržištu

Pravila ISO 14001 se odnose na:

KADROVE-edukacija zaposlenih

ZAŠTITU OKOLIŠA-

ZBRINJVANJE OTPADA

BIOLOŠKU RAZLIČITOST-posvećenje očuvanju prirode

ODRŽIVO KORIŠTENJE PRIRODNIH RESURSA

RACIONALNO KORIŠTENJE ENERGIJE

SMANJENJE RIZIKA-omogućiti dostupnost informacija vezanim uz procese

NAKNADU ŠTETE

ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ

INFORMIRANJE I EDUKACIJU JAVNOSTI

SUDJELOVANJE U EKOLOŠKIM UDRUGAMA

PROCJENU EKOLOŠKE POLITIKE

UVJETE NABAVE ROBA-od dobavljača se kupuje najpogodnija roba

GODIŠNJI IZVJEŠTAJ O EKOLOGIJI

Smjernice Međunarodne gospodarske komore za unapređenje rada:

KORPORACIJSKI IDENTITET-prepoznati ekološki menadžment

INTEGRIRANI MENADŽMENT.potpuno integriati ovu politiku

PROCES UNAPREĐENJA-unapređivati korporacijsku politiku

EDUKACIJA ZAPOSLENIH

PROCJENA KVALITETE OKOLIŠA

PROIZVODI I USLUGE-razvijati koje nemaju negativne ekološke posljedice

SAVJETOVANJE POTOŠAČA

OBJEKTI I PROCESI-PROIZVODITI TAKO DA SE U OBZIR UZME EFIKASNA

UPORABA ENERGIJE I SIROVINA

ISTRAŽIVANJE

PREVENTIVAN PRISTUP

PODUZETNIKE I DOBAVLJAČE

PRIPRAVNOST NA HITNOĆE

DOPRINOS RAZVOJU javne politike

OTVORENOST PREMA EKOLOŠKOJ TEMATICI

PONAŠANJE U SKLADU S PRAVILIMA I IZVJEŠĆIVANJE

STRATEGIJA I ELEMNTI MENADŽMENTA OR

STRATEGIJA- utvrđivanje dugoročnih ciljeva poduzeća , izbor putova i načina njihova

ostvarenja. Projektiranje strategije ima 8 faza:

1) istraživanje potreba i zahtjeva korisnika i okruženja

2) anticipiranje promjena vlastitih mogućnosti

3) definiranje općih i posebnih ciljeva

4) osiguranje resursa za ostvarenje strateških ciljeva

5) projektiranje procesa i organizacije rada

6) razvoj i promocija kadrova

7) koncipiranje poduzetničkog upravljanja

8) implementiranje poslovne strategije

ENDOGENI (UNUTARNJI ) RIZICI- dolaze iz vanjskog okruženja, na koje može poduzeće

aktivnije utjecati. Pripadaju svi procesi u poduzeću, tehnologije, materijali i ljudski

potencijali.

EGZOGENI –dolaze iz vanjskog okruženja. Tu ulaze značajke lokacije smaog poduzeća

(reljef, klima), demografsko okruženje(dobna skupina, gustoća naseljenosti),

infrastruktura(ceste, telekomunikacije,) stupanj obrazovanja stanovništva.

4 vrste okolišnih strategija su:

Menadžerske strategije-rješavaju situacije s velikim endogenim i egzogenim

ekološkim rizikom

Reaktivna strategija-nudi rješenje za male egzogene i endogene ekološke rizike

Proaktivna strategija- daje odgovor na male egzogene i velike endogene ekol. Rizike

Preventivna strategija- nudi rješenje kada prevladavaju veliki egzogeni i mali

endogeni ekol. Rizici.

Okvir za implementaciju sustava menadžmenta or čini:

Definiranje i implementacija ekol. Politike

Održavanje baze podataka o ekološkim efektima

Programiranje smjernica i ciljeva za or

Permanentno poboljšavanje sustava upravljanja okolišem

Određivanje mehanizama za ostvarenje ciljeva i smjernica

Elementi menadžmenta or: politika, organizacija i odgovornost, baza podataka, smjernice i

ciljevi, menadžment plan, menadžment program, mehanizmi i postupci, dokumentacija,

prosuđivanje poboljšanje.

Ocjenjivanje okoliša se obavlja u 6 koraka:

1. korak treba idnetificirati prošle, tekuće i planirane aktivnosti

2.korak identifikacija mogućih utjecaja poslovnih aktivnosti na okoliš i procjenja važnosti

3.korak identificiranje postojeće i potencijalne buduće radne standade

4. korak analiziranje pripadajućih rizika i mogućnosti

5. korak definiranje trenutačnih procesa

6.korak planiranje i implementiranje poboljšanja

Dio menadžmenta su i revizije koje trebaju biti redovne kako bi se ispravile pogršeke. Mogu

biti: nacionalne, regionalne i lokalne. Nakon ocjenjivanja ekologije ide se na definiranje

internih standarda koji variraju od države do države

UPRAVLJANJE OKOLIŠEM I EKOLOŠKI STANDARDI U TURIZMU

EKONOMIJA, EKOLIGIJA I OKOLIŠ U TURIZMU

Ekologija-znanost o mnogostrukim odnosima između živih organizama i okoline u kojo žive

Ekološki standard- numerička vrijednost za propisanu koncentraciju neke tvari, koja se radi

očuvanja okoliša ne smije prijeći

Ekološka šteta- dugotrajna promjena u nekom ekosustavu s obzirom na broj vrsta i njihovu

učestalost kao posljedica zagađivanja, iskorištavanja

Okoliš- sve što okružuje neki organizam

Zaštita okoliša- sveukupnost mjera za očuvanje prirodnih dobara

Zakonska regulativa-Zakon o zaštiti okoliša-uređuje se zaštita okoliša, poboljšava kavoća

življena

Okoliš je prirodno okruženje, zrak, tlo voda, more, klima, biljni i životinjski svijet

Kakvoća okoliša-stanje okoliša izraženo fizikalnim, kemijskim, estetskim i dr. pokazateljima

Ekološka stabilnost-sposobnost okoliša da prihvati promjene prouzročene vanjskim

utjecajem i da zadrži prirodna svojstva

Ekološka nesreća- izvanredni događaj iči vrsta događaja prouzročena djelovanjem ili

utjecajima koji nisu pod nadzorom i imaju za posljedicu ugrožavanje života i zdravlja ljudi.

DRUŠTVENA ODGOVORNOST- prati se kroz: 1)odgovornost prema zajednici(utjecaj na

lokalnu i nacionalnu ekonomiju, etičko ponašanje), 2) uključivanje u rad zajednice

(dobrovoljni rad, potpora sportu), 3) aktivnosti smanjivanja i prevencije onečišćenja i drugih

šteta( buka i neugodni miris, opasnosti, zdravstveni rizici) 4) izvješćivanje o aktivnostima

koje pomažu u očuvanju i održivost resursa (izbor transporta, ekološki utjecaj, zamjena

sirovina)

4 SKUPINE KRITERIJA PALVE ZASTAVE NA PLAŽI:

1. KAKVOĆA MORA I OBALE-nikakav industrijski ili kanalizacijski otpad ne smije

utjecati, na plaži ne smije se dopuštati nakupljanje i truljenje algi ni raslinja

2.ODGOJ I OBRAZOVANJE ZA OKOLIŠ I OBAVJEŠĆIVANJE JAVNOSTI-

upravitelj plaže dužan je na plaži istaknuti najnovije podatke o kakvoći vode za kupanje,

lokalna zajednica i upravitelj bi trebali zajedno doakzati da se nudi 5 aktivnosti odgoja i

obrazovanja za okoliš

3. GOSPODARENJE PODRUČJEM PLAŽE, SIGURNOST I USLUGE NA PLAŽI-

dovoljan broj kanti za otpadke, siguran prilaz plaži, dnevno čišćenje plaže

4 SIGURNOST I USLUGE-spasioci moraju biti na dužnosti tijekom ljeta, jasno označena

mjesta za pružanje prve pomći, javni telefoni pristupačni

(knjiga str 84)

STRATEŠKI MENADŽMENT-PREPOSTAVKA OR TURIZMA

Menadžment OR počinje se razvijati kada ljudske aktivnosti počinju negativno djelovati na

okoliš.

TEORIJSKE OSNOVE STRATEŠKOG MENADŽMENTA

Menadžment je proces oblikovanja i održavanja okruženja u kojem pojedinci radeći u

skupinama efikasno ostvaruju odabrane ciljeve. Strateški menadžment je određivanje

dugoročnih ciljeva i izbora resursa potrebnih za postizanje aktivnosti. Sastoji se od 5

aktivnosti:

1) određivanje i izbor ciljeva

2)određivanje i izbor strategije

3) razrađivanje strategije

4) određivanje organizacijske strukture sustava i procesa

5) kontrola strategije

Strateški menadžment objedinjava strateško planiranje (određivanje temeljnih dugoročnih

ciljeva) i strateško upravljanje (proces kojim se provodi dugoročna politika). Najteži i najveći

poslovni izazov strateškog menadžmenta prirodnih resursa je kako definirati i odabrati

najbolju strategiju upravljanja prirodnim resursima

Prije početka strateškog planiranja profitne i neprofitne organizacije trebaju postaviti pitanja:

kojim se glavnim poslovima danas bave; kojim se poslovima žele baviti u budućnosti; što

moraju poduzeti da bi stigli tamo gdje žele biti. Strateški menadžment razvija timski rad i

nastoji utvrditi ciljeve koji moraju biti postavljeni hijerarhijski, tako da su na vrhu općenitiji, a

iza detaljni.

Načelni zahtjevi strateškog menadžmenta su:

Pojedine rezultate treba zbrojiti, ukupni rezultat treba biti veći od pukog zbroja

pojedinačnih rezultata

Kratkoročne zahtjeve i dugoročne ciljeve treba usklađivati tako da se sklad odrazi na

sve odluke i aktivnosti

Strateški menadžment treba voditi računa i o trokutu uvjetovanosti kojeg čine:ekološka

održivost, gospodarski rast i društvena stabilnost, i ti se strateški razvojni programi ne mogu

postavljati na štetu bilo kojeg elementa. Strateški menadžment danas pridaje posebnu

pozornost etičkim i ostalim pitanjima iz menadžmenta okoliša.

STRATEŠKI MENADŽMENT TURIZMA

Sadržaj aktivnosti u svakoj turist. destinaciji je trajna i potpuna zaštita te izrada i usvajanje

temeljnih razvojnih dokumenata. Strateški razvoj turizma treba osigurati uravnotežen razvoj,

jačanje različitih vrsta novih oblika turizma, vremensko bolje raspoređeni turizam. Turizam se

može razvijati samo uz minimalne negativne ekološke učinke. STrat. Menadžment ne smije

zaboraviti da turizam izravno djeluje na okoliš:

Iscrpljivanjem prirodnih resursa

Vizualnom degradacijom prostora

Onečišćenjem vode

Neodgovarajućim zbrinjavanjem komunalnog otpada

Onečišćenjem zraka

Onečišćenjem prirodne i kulturne baštine

Napuštanjem tradicionalnih djelatnosti

Nestašica pitke vode.

PROSTORNO PLANIRANJE KAO INSTRUMENT STRATEŠKOG MENADŽMENTA

Planskim dokumentima se utječe na turizam. Prostornim planiranjem osiguravaju se uvjeti za

gospodarenje zaštitom i upravljanje prostorom države, grada. Izrada prostornih planova se

mora temeljiti na:

Integralnom pristupu planiranju

Ravnomjernijem gospodarskom, društvenom, kulturnom razvoju

Održivo i racionalnom korištenju prostora

Zaštiti integralnih vrijednosti prostora

Zaštita spomenika kulture i osobito vrijednih dijelova prirode

Osnovna uloga prostornog planiranja je planiranje i uređivanje prostora čime se stvaraju

uvjeti za gospodarenje, zaštitu i upravljanje prostorom.

STRATEŠKA PROCJENA UTJECAJA NA OKOLIŠ

To je temeljni dokument za upravljanje razvojem. To je svrsishodan proces analize utjecaja na

okoliš neke politike, plana ili programa ili smanjivanjem negativnih posljedica. Nastaje kao

dopuna Procjene utjecaja na okoliš zbog toga što uključuje višedisciplinarnu procjenu

učinaka. SPUO najavljuje novu kvalitetu strateškog menadžmenta. Nekvalitetan SPUO ima

negativan utjecaj na okoliš a time i na ekonomske rezultate poslovanja.

Tri su temeljne aktivnosti strateškog menadžmenta:

1. Određivanje strategije: sastoji se od definiranja misije, ciljeva, strategija i politika

organizacije u skladu s okolinom (njezinim prijetnjama i prilikama) i karakteristikama

same organizacije (njezinim prednostima i nedostacima),

2. Primjena strategija: uključuje određivanje sustava, procesa i struktura, te resursa

potrebnih za ostvarenje strategije,

3. Kontrola i razvoj strategije: označuje fazu u kojoj se uspoređuje planirano i

ostvareno te provode korekcije, odnosno na temelju informacija povratne veze

dodatno se razvijaju strategije organizacije.

Glavne etape procesa strateškog menadžmenta su:

1. provedba analize okoline,

2. postavljanje organizacijskog usmjerenja,

3. formuliranje organizacijske strategije,

4. implementacija organizacijske strategije,

5. provedba strateške kontrole i evaluacija.