TEMELJI EVROPSKE UNIJE O ZATITI OKOLIAOsnovni ciljevi i naela provedbe politike zatite okolia utvreni su uUgovoru o funkcionisanju Europske unije. Prema Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, politika u podruju okolia treba doprinijeti ostvarivanju slijedeih ciljeva:

ouvanju, zatiti i poboljanju kvalitete okolia,

zatiti ljudskog zdravlja, razboritom i racionalnom koritenju prirodnih bogatstava te

promicanju mjera na meunarodnoj razini kojim se rjeavaju regionalni ili svjetski problemi okolia, a posebno u borbi protiv klimatskih promjena.

Provoenje politike zatite okolia se temelji nanaelu opreza i preventivnog djelovanja, odnosno na naelima da se teta, nanesena okoliu, popravlja na samom izvoru i da je plaa zagaiva.U pripremi svoje politike za okoli, Unija mora voditi rauna o:

dostupnim naunim i tehnikim podacima,

uvjetima okolia u razliitim regijama Unije,

potencijalnim koristima i trokovima akcije ili nedostatku akcije,

ekonomskom i socijalnom razvoju Unije kao cjeline i uravnoteenog razvoja svoje regije.

Slika 1 simbol zatite okolia u Evropskoj uniji

BORBA EVROPSKE UNIJE PROTIV KLIMATSKIH PROMJENA

Borba protiv klimatskih promjena glavni je izazov u podruju zatite okolia. Koritenjem fosilnih goriva ugljena, plina i nafte u kuanstvima, automobilima i industriji, optereujemo klimu. Razine emisija ugljinog dioksida iz tih goriva vee su nego to atmosfera moe apsorbovati bez podizanja temperature Zemlje. Kako bismo ouvali planetu u stanju u kojem je poznajemo, moramo ograniiti prosjeno poveanje temperature irom svijeta na 2 Celzijusa iznad predindustrijske razine.EU predvodi u borbi protiv klimatskih promjena. Kroz stroge ciljeve za smanjivanje potronje energije i emisija unutar Europske unije, postavlja primjer ostatku svijeta. Promie usvajanje slinih politika irom svijeta, posebno u industrijaliziranim zemljama i brzo rastuim poljoprivredama.

Meutim, klimatske promjene ine samo jedan dio politike zatite okolia. Tokom nekoliko desetljea, EU je uspostavila sveobuhvatan sistem zatite okolia. Podruja obuhvaena sistemom kreu se od buke do otpada, od zatite rijetkih vrsta do ogranienja za zagaenje zraka, te od standarda za vodu za kupanje do hitnih odgovora na prirodne katastrofe. Zatita okolia moe se kontrolisati jednostavnim restrikcijama vezanim za koritenje odreenih supstanci ili proizvoda. Standardi za zatitu okolia sve vie djeluju kao poticaji za koritenje sigurnijih alternativa i potiu proizvoae na ukljuivanje ekolokih materijala s ciljem osiguravanja mogunosti maksimalnog recikliranja uz minimalni otpad kada proizvod dosegne kraj svog ivotnog ciklusa.Strategija razvoja EUOd 1972. godine, kada je Europsko vijee, nakon Konferencije UN-a o ljudskom okoliu odrane u Stockholmu, odluilo ustanoviti zajedniku politiku zatite okolia, postignut je znaajan napredak. Danas je zdrav okoli prepoznat u EU kao temelj dugoronog prosperiteta i kvalitete ivljenja, te kao osnova za budui poljoprivredni razvoj.Jedan je od temeljnih stratekih dokumenata za djelovanje u zatiti okolia u predstojeih pet do deset godinaje esti Akcijski program zatite okolia u EU, ''Okoli 2010: Naa budunost, na izbor''. Akcijski program ima etiri prioritetna podruja: klimatske promjene, ouvanje prirodnih sustava i bioloke raznolikosti, utjecaj okolia na ljudsko zdravlje te odrivost prirodnih resursa i upravljanje otpadom. Takoer, taj program promie nov strateki pristup postizanju ciljeva politike zatite okolia. On se temelji na: poboljanju provedbe postojeeg zakonodavstva, integriranju ciljeva zatite okolia u druge politike EU (u skladu slankom 6 Ugovora o EZ-u), poticanju participacije i sinergijske suradnje svih drutvenih subjekata kako bi se dolo do najboljih rjeenja za okoli, te promicanju najbolje prakse na podruju urbanistikog i prostornog planiranja i koritenju zemljita.

esti Akcijski program uklapa se uStrategiju EU za odrivi razvoj, koja ciljeve zatite okolia stavlja u iru perspektivu, razmatra gospodarske i socijalne uvjete, te povezuje okoli s europskim ciljevima za gospodarski rast i konkurentnost.

StrategijaEU 2020usvojena u lipnju 2010. godine, zajedno sa novimEU akcijskim planom za klimatske promjenekojim se predviaju mjere vezane uz prioritetno podruje klimatskih promjena kao to jesmanjenje emisije stakleninih plinova u Europi za 20 posto do 2020. godine radi usporavanja globalnog zagrijavanja. Ciljevi obuhvaeni Strategijom EU2020 koji se tiu klimatskih promjena su slijedei: smanjenje staklenikih plinova za 20% (ili ak 30%),

20% poveanje energije iz obnovljivih izvora,

20% poveanje energetske efikasnosti.Sistem trgovanja emisijama Evropske unije

Sistem trgovanja emisijama Europske unije prvi je te vrste u svijetu. Taj sistem pomae Uniji u odranju obeanja o smanjenju emisija ugljinog dioksida i ostalih tzv. staklenikih plinova za 8% u odnosu na razinu iz 1990. godine, u razdoblju od 2008.-2012., na to se obvezala potpisivanjemProtokola iz Kyota.Unutar sistema trgovanja emisijama, Vlade EU-a industrijskim i energetskim poslovnim subjektima izdaju kvote koje ograniavaju koliinu ugljinog dioksida koju smiju emitirati. Poduzea koja ne iskoriste svoje kvote u potpunosti mogu prodati viak tvrtkama ije emisije premauju kvote. Kupnjom prava na kvote, tvrtke koje premauju granicu emitiranja tetnih plinova izbjegavaju plaanje skupih globa. Prodajom svojih kvota tvrtke osiguravaju sredstva za ulaganje u tehnologiju koja je manje tetna za okoli. Svaka tvrtka u sustavu donosi svoje odluke na temelju onoga to je najbolje za njezino poslovanje, bez interveniranja Vlade, sve dok se postigne cilj smanjenja emitiranja tetnih plinova.U budunosti e u program trgovanja kvotama biti ukljueno vie poduzea, ukljuujui i zrakoplovne kompanije, budui da su one jedan od najbre rastuih izvora emisija. Osim toga, postupno se poveavaju ogranienja za emisije iz automobila. Bolji standardi gradnje, kojima je cilj smanjiti gubitak topline kroz zidove i prozore, doprinijeti e smanjenju emisija u budunosti.

INSTITUCIJE ZA OKOLI U EVROPSKOJ UNIJISljedei institucionalni subjekti EU imaju vanu ulogu pri formuliranju politike zatite okolia Unije:

Europska komisija, to jest,Opa uprava za okoli, kojoj je danas na elu povjerenikJanez Potonik koji je zaduen za pripremu i nadzor provedbe politike zatite okolia u EU,

Vijee EUu sastavu ministara zatite okolia, koje se sastaje nekoliko puta godinje, a dostupna su iizvjeas njihovih sastanaka,

Europski parlament, koji je ukljuen u oblikovanje politike zatite okolia putem postupka suodluivanja i u kojem djeluje posebanOdbor za okoli, javno zdravstvo i zatitu potroaa, te

Europska agencija za okoli, zaduena za pruanje pouzdanih informacija nadlenim organima i javnosti o stanju zatite okolia.

Europska agencija za kemikalije, sa sjeditem u Helsinkiju zapoela je radom paralelno sa stupanjem na snagu direktive EU-a o hemikalijama(REACH)u lipnju 2007. godine. Glavna zadaa ove agencije je registracija i raspolaganje podacima o ukupno 30 tisua industrijskih kemikalija to bi trebalo pridonijeti zatiti okolia od hemijskog zagaenja.

Odrivi razvoj zatite okoline u BiHOdrivi razvoj se moe postii jedino ako se na odgovarajui nain rjeavaju pitanja zatite okoline. Meutim, planiranje mjera zatite okoline u iroj regiji nije odgovarajue, te zanemarivanje ovog pitanja ostavlja kako vidljive, tako i nevidljive posljedice.Odrivi razvoj se postie kroz razvoje slijedeih Voda Otpad Vazduh Institucionalna pitanja Poljoprivreda i veterinarstvo

Prva podrka koja je pruena ovom sektoru datira jo od kada je unutar PHARE programa, kao oblika savjetodavne podrke, investirano oko 5 miliona eura u kreiranje Strategije za upravljanje otpadom u BiH, u pripremu legislative o zatiti okoline i u prvu fazu institucionalnih reformi sektora voda. Ovo je stvorilo preduslove za iroku podrku unutar CARDS programa, gdje je, u protekle tri godine, osigurano finansiranje u vrijednosti od 20 miliona eura. Cilj podrke je stvaranje uslova za odrivo upravljanje zatitom okoline to e BiH pribliiti strandardima EU-a.

Odrivi razvoj voda

EU je vodei donator kada je rije o reformi sektora voda jo od 1998. godine. Sutina savjetodavne pomoi je podrka cjelovitom sistemu upravljanja vodama baziranom na modelu rijenih bazena i podrka u pripremi legislative utemeljene na Okvirnoj direktivi EU o vodama. Najznaajnije ostvarenje jeste okonanje izrade ujednaenih entitetskih Zakona o vodama, iji nacrt je izraen u procesu u kojem je vladao koncenzus svih zainteresovanih. Nacrt je usvojen u oba entiteta a jednom je ve proveden.Dravni informacijski sistem o vodama i Geografski sistem informacija razvijeni su uz podrku EU, koja je ukljuivala nabavku savremene kompjuterske opreme i softvera, kao i obuku za strunjake koji e je koristiti.

Trenutno se podrka nastavlja kroz pripremu Plana upravljanja kvalitetom voda u BiH kojim bi se odgovorilo na hitnu potrebu za ulaganje u optinski kanalizacijski sistem, koji bi trebao da unaprijedi kvalitet povrinskih voda.

Slika 1 jezero Gradaac

Odrivi razvoj upravljanja otpadomNedavna podrka EU bavila se pitanjem provoenja Strategije upravljanja otpadom (usvojene u oba entiteta 2003. godine) kroz pripremu planova upravljanja za tri odabrane regije: Livno, Trebinje i Doboj-Teanj. Podrka je pruena i pri izradi sekundarne legislative i brojnih propisa o zatvaranju divljih deponija, tretmanu medicinskog otpada i pri uvoenju u procese prerade i recikliranja.

Dvadeset i dvije optine iz oba entiteta bile su ukljuene u uspostavljanje odbora za upravljanje otpadom s ciljem da formiraju kapacitete na lokalnom nivou koji bi privukli finansijska sredstva za izgradnju i sanaciju novih i ve postojeih deponija utemeljenih na regionalnom principu.

Tekua podrka ukljuuje savjetodavnu pomo kao i nabavku opreme za recikliranje otpada kroz pilot projekte za obradu medicinskog otpada, osnivanje centara za prikupljanje i preradu otpada i razdvajanje razliitih vrsta otpada. Mnoge projekte koje je finansirala EU provodile su domae nevladine organizacije kako bi se uredilo pitanje upravljanja otpadom na lokalnom nivou, rjeavajui pitanja odreene vrste otpada kako to su koritena motorna ulja, ili nastojei podii svijest o aktivnostima koje svaki pojedinac moe poduzeti kako bi se smanjila koliina smea. Od 2005. godine, EU je osigurala bespovratna sredstva ukupne vrijednosti oko 1,5 miliona eura za projekte ove vrste.

Slika 3 - otpad

Odrivi razvoj kontrole vazduhaPodrka EU kombinuje savjetodavnu pomo za razvoj dravne strategije za kontrolu vazduha i nabavku opreme. U ovom kontekstu pruena je podrka postojeim, kao i novim stanicama za kontrolu vazduha u Banjaluci, Sarajevu i na Ivan Sedlu. Specijalizovani softver i odgovarajua kompjuterska oprema, takoer, su osigurane za referentne centre za kontrolu vazduha u Banjaluci i Sarajevu. Elektronski prenos podataka o kvalitetu vazduha od stanica do centara osigurae stalnu kontrolu toksinih supstanci u vazduhu kako bi se informisala javnost o kvalitetu vazduha i potencijalnom riziku za zdravlje i pomoglo vlastima da donesu odluku o poduzimanju prioritetnih mjera za unaprijeenje kvaliteta vazduha.

Institucionalna pitanjaAcquisukljuuje iroki set zakona i standarda za zatitu okoline, kao i direktiva koje zahtijevaju znaajna ulaganja. Iskustva novih lanica EU ukazuju na to da se prosjeno 2-3% nacionalnog bruto proizvoda mora izdvajati za infrastrukturu neohodnu za zatitu okoline.

Podrka EU je osigurala jaanje kapaciteta entitetskih ministarstava za zatitu okoline kako bi kreirali propise o zatiti okoline i uveli ekonomsku analizu upravljanja zatitom okoline. Napredak je nainjen i kada je rije o razvoju institucija za zatitu okoline i definisanju odgovornosti na dravnom nivou to je vaan korak za uspostavljanje bh. agencije za zatitu okoline. Putem savjetodavne podrke entitetskim dunosnicima, takoer, su se razvile i radne procedure za Procjenu uticaja na okolinu.Uspostavu dravnog sistema monitoringa kroz uspostavu strukture monitoringa koja je u skladu sa zahtjevima za izvjetavanje Evropske agencije za zatitu okoline takoer je podrala EU. Dalja podrka EU e pomoi uspostavljanju Dravne agencije za zatitu okoline u skladu sa preporukama naznaenim u Funkcionalnom pregledu sektora zatite okoline.

Kako bi omoguila pristup javnost informacijama, savjetodavna pomo je trenutno usmjerena na pruanje podrke inspekcijama za zatitu okoline posebno u vezi sa pripremom Izvjetaja o zagaenosti i Registra prenosa. Vee uee nevladinih tijela nastoji se promovisati kroz pripremu Lokalnog akcionog plana za zatitu okoline za optine Tuzla, Gradika, Ugljevik i Konjic.

Poljoprivreda i veterinarstvoPodrka sektoru poljoprivrede poela je u periodu poslijeratne obnove sa dopremanjem stoke, poljoprivrednih maina i alatki. Potom je uslijedila vie strukturirana podrka sa poetnim naporima unaprijeenja rada institucija usmjerenih na veterinarske slube, dodatne slube i udruenja poljoprivrednika. Ukupna vrijednost ove pomoi u periodu izmeu 1996. i 1998. godine bila je 40 miliona eura, ukljuujui 7 miliona eura za sektor umarstva.

EU je, takoer, osigurao 2,2 miliona eura za uspostavljanje Sheme za identifikaciju ivotinja i kontrolu njihovog kretanja u BiH i veterinarskih laboratorija na pet lokacija opremljenih tako da mogu vriti monitoring zdravlja ivotinja. Kada su grla registrovana i kada postoji mogunost da se ona prate i kontroliu, mogue je znati odakle je ivotinja stigla i gdje se kretala to su kljuni podaci za djelotvornu intervenciju u sluaju izbijanja bolesti kod ivotinja. Takva shema utie na vee povjerenje kod potroaa da su meso i mlijeni proizvodi kontrolisani i da je zdravlje ljudi bolje zatieno. Trenutno se ivotinje i ivotinjski proizvodi ne mogu iz BiH izvoziti u EU i mnoge druge zemlje iji potroai moraju biti sigurni da uvezena hrana potie iz zemalja u kojima postoji pouzdana veterinarska sluba. Podrka koja se prua danas veterinarskom sektoru ukljuuje twinning projekat.

U skladu sa Funkcionalnim pregledom, CARDS program ukljuuje 1 milion eura za prateu podrku kako bi pomogla BiH da unaprijedi svoje administrativne kapacitete na dravnom nivou. Savjetodavna podrka je pomogla nedavno kompletiranje Nacrta zakona o poljoprivredi, prehrani i ruralnom razvoju kroz rad grupa ije lanove su naimenovale vlade. Nacrt zakona definie okvir za institucionalne strukture i ovlasti svakog nivoa vlasti, ukljuujui i predloeno Ministarstvo poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja. Zakon, takoer, daje obrise za poetni zakonski i institucionalni okvir koji je neophodan da bi se ovaj sektor postepeno pripremio za ulazak u evropske integracije.

Slika 6 poljoprivreda u BiH

SADANI PROJEKTI ZATITE OKOLIA U BiHDelegacija Europske unije u BiH objavila je da je dodijelila ugovore nevladinim organizacijama za njihovih 11 najbolje ocijenjenih projekata iz oblasti podrke aktivnostima na zatiti okolia u BiH, u svrhu efikasne provedbe tih projektnih ideja.

To je saopeno nakon zavrenog procesa evaluacije projektnih prijedloga dostavljenih u okviru Poziva za predaju prijedloga projekata za podrku nevladinim organizacijama iz oblasti zatite okolia.

Europska unija financira te projekte iz sredstava Instrumenta za pretpristupnu pomo (IPA) u ukupnom iznosu od milijun eura, radi jaanja partnerstva vladinog i nevladinog sektora, a u svrhu efikasne provedbe standarda Europske unije u zatiti okolia u BiH.

Zatita okolia je visoko rangirano pitanje u okviru programa Europske unije, s rastuom stopom interesa za intervencije iz ove oblasti u Bosni i Hercegovini.

Izvjee Europske komisije o napretku Bosne i Hercegovine, te Europsko partnerstvo, naglaavaju znaaj adekvatne provedbe pravne steevine Europske unije iz oblasti zatite okolia (environmental acquis).

Odabrani projekti e se fokusirati na "nadgledanje" i praenje irokog spektra okolinih pitanja, kao to su provedba strategija, zakona, akcionih planova, procesa donoenja odluka i specifinih procedura (kao to su izrada relevantnog zakonodavstva, planova i strategija, planova upravljanja zatienim podrujima, procedura procjene utjecaja na okoli, te izdavanja okolinih dozvola), umreavanje nevladinih organizacija i formiranje regionalnih inicijativa, saopeno je iz Delegacije Europske unije u BiH.

POSTOJEI ADMINISTRATIVNI SISTEMI - Zastupljenost okolia u ustavima u BiH

Ustav BiH

lan III Ustava BiH definie odgovornosti i odnose meu institucijama BiH i njena dva konstitutivna entiteta: Federacije BiH (FBiH) i Republike Srpske (RS).

Sektor okolia i voda nije jasno definiran Ustavom, kao ni nadlenosti drave BiH, niti nadlenosti entiteta. Meutim, prema lanu III.3c, "Sve vladine funkcije i ovlasti, koje po

ovom Ustavu nisu izriito dodijeljene institucijama Bosne i Hercegovine, pripadaju entitetima." Stoga, pitanje okolia pripada entitetima. To znai da entiteti reguliu pitanja okolia svojim zakonima, propisima i standardima.

Meutim donoenjem Zakona o ministarstvima i drugim upravnim organima Bosne i Hercegovine (Slubene novine BiH, No. 5/03) u martu 2003. godine, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa dobiva nadlenost da se na dravnom nivou bavi problematikom zatite okolia, te pitanjima prirodnih resursa. Ustav FBiH

Ustavom FbiH se definira podjela nadlenosti izmeu Federacije i konstitutivnih kantona sljedeim redoslijedom:

- U iskljuivoj nadlenosti Federacije je opa politika iz oblasti ekonomije,

energetike, finansija i koritenja zemljita (lan III.1, b, f i I);

- Zajednike nadlenosti Federacije i kantona su, npr., zdravstvo, okolina

politika, turizam, i koritenje prirodnih resursa (lan III.2): (na ovim

podrujima, ovlasti Federacije i kantona se mogu vriti "zajedniki ili

odvojeno, ili od strane kantona koordinirano od strane Federalne vlade )

(lan III.3.1); i

- Kantoni imaju sve odgovornosti koje nisu jasno date Federaciji (lan

III.4.1); poslovi koji se tiu sektora voda su javne usluge, koritenje

lokalnog zemljita, lokalna postrojenja za proizvodnju energije i kantonalni

turizam.

Okolina politika i koritenje prirodnih resursa, ukljuujui vode, predstavljaju odgovornost kako vlada Federacije tako i kantona. Ove odgovornosti se mogu izvravati zajedniki ili odvojeno, u zavisnosti od prilika, ili od strane kantona, koordinirano od organa Federacije.

Kantoni i Federacija su, prema Ustavu, duni da se konsultuju po pitanju obavljanja ovih dunosti. Organi Federacije su duni da rade u skladu sa kantonima prilikom sprovoenja i implementacije zakona koji vae irom Federacije.

Prema Ustavu BiH, opine e primjenjivati samoupravu kad su u pitanju lokalni problemi.

Svaka opina e imati statut koji mora biti u skladu sa Ustavom Federacije i ustavima kantona i u skladu sa bilo kojim relevantnim kantonalnim propisom.

Ustavi kantona

Federacija se sastoji od deset kantona. U skladu sa Ustavom Federacije, kantoni imaju sve nadlenosti koje nisu jasno dodijeljene Federalnoj vladi. Kantoni primjenjuju samoupravu putem svojih sopstvenih zakonodavnih, izvrnih i sudskih tijela.

Svaki kanton ima sopstveni ustav i vladu. Kantonalni ustavi moraju biti u skladu sa Ustavom FBiH (lan V.4). Kantonalne vlade su odgovorne za izvravanje i sprovoenje kantonalnih strategija i zakona, odluka bilo kojeg kantonalnog ili Federalnog suda i odgovorni su za ona pitanja koja im dodijeljuje Federalna vlada.

Kad je u pitanju okoli, svi kantonalni ustavi takoer nalau da su i Federacija i kantoni nadleni za okolinu politiku, u skladu sa Federalnim Ustavom. Kantonalni ustavi omoguuju uspostavu kantona kako bi se koordinirale i harmonizovale strategije i aktivnosti od zajednikog interesa. Kantoni imaju mogunost da prenesu svoje nadlenosti na opine i/ili Federaciju. Meutim, takav prenos do sada jo nije uinjen i ne postoji sporazum o zajednikom sprovoenju ovih odgovornosti izmeu kantona i Federacije.

Osnovne funkcije i zadaci koji se odnose na vode i koji su povjereni kantonu ukljuuju izdavanje dozvola i raspodjele vodnih resursa u okviru njegovih nadlenosti (kanalizacija, navodnjavanje, vodosnabdjevanje, plovni putevi, hidro - energija, zatita voda).

Svaki kanton ima ovlasti da delegira ili prenese odgovornost na opine na svojoj teritoriji ili na Vladu FBiH, (lan V.2) Ustav RS

Republika Srpska je ureena kao ujedinjen entitet (bez kantona). U Ustavu se navodi da sve dravne funkcije pripadaju Republici Srpskoj, osim onih koje su Ustavom eksplicitno prenijete na institucije BiH.

Ustav sadri odredbe koje reguliu glavna politika, ekonomska i socijalna prava kao i raspored nadlenosti izmeu RS i njenih optina. Osim toga, Ustav se bavi i pitanjima zakonskih odgovornosti u RS.

Prirodni resursi, zakonom odreeni kao javno dobro, su u dravnom vlasnitvu. Zakonom se regulie zatita, koritenje i upravljanje javnim dobrima kao i plaanje naknada i poreza za njihovo koritenje (lan 59). RS titi i podrava racionalno koritenje prirodnih resursa kako bi zatitila i poboljala kvalitet ivota i okolia.

Republika Srpska se bavi pitanjima sistema javnih komunalnih preduzea, zatite okolia i meunarodne saradnje, osim one koja je odgovornost institucija BiH.Narodna skuptina uspostavlja osnove za vanjsku politiku i ratificira meunarodne dogovore i ugovore.

Statut Distrikta Brko BiH

Zavrnom odlukom Arbitranog suda za spor oko meuentitetske linije u oblasti Brko, nova teritorijalna jedinica sa pravnim statusom sui generis je osnovana u BiH Distrikt Brko BiH.

Distrikt je pod punim suverenitetom BiH. Bivi zamjenik Visokog predstavnika Robert Farand je proglasio Statut Distrikta Brko BiH. On predstavlja konstituirajui akt Distrikta Brko. U skladu sa Statutom, Distrikt Brko je jedinstvena administrativna jedinica lokalne samouprave.

Prema lanu 70 Statuta Distrikta Brko svi entitetski zakoni i propisi na snazi na teritoriji Distrikta u vrijeme kad ovaj Statut stupi na snagu e biti na snazi u onoj mjeri u kojoj je u skladu sa ovim Statutom, dok Skuptina drugaije ne odlui u skladu sa ovim Statutom.

Vlada Distrikta ima izvrnu vlast. lanovi Vlade su naelnik i efovi odjela koji ine vladu

PREDLOENE MJERE REFORME OKOLISAUzimajui u obzir postojee nedostatke, Vlada BiH samtra da reforma treba da djeluje u pet dimenzija: A. treba kreirati centralni kapacitet koncepta,

B. treba rezultirati usmjeravanjem zadataka,

C. traba voditi ka racionalizaciji koritenja ljudskih resursa,

D. treba poveati ekonominost, i

E. treba angaovati graane u cilju poboljanja okolia. to se vie ovih ciljeva postigne, rad na reformi e bolje funkcionisati. Sutinu reforme ini koncept reorganizacije.

Slika 5 Koncept Reforme

http://www.reci.ba/reciba_glasnik/dokumenti/bih/photos/BiH_Europska%20unija%20financira%20nove%20projekte%20u%20oblasti%20zastite%20okolisa%20u%20BiH.jpg

Http://www.entereurope.hr/

http://muxlim.com/images/hiddenworld/gradacac-lake-bosnia/

http://www.stlouiscountymn.gov/Portals/0/Library/Land-Property/Garbage-n-Recycling/Garbage-Disposal/Packer-truck.jpg

http://www.delbih.ec.europa.eu

http://www.zelenamreza.org/uploads/images/odrziva_poljoprivreda/01-odrziva-poljoprivreda.jpg

http://www.reci.ba

Slubene novine FBiH, Br. 1/94, 13/97, 16/02, 22/02, 52/02, 60/02, 18/03, 63/03 Funkcionalni pregled sektora okolia u

Bosni i Hercegovini

AGRICONSULTING S.p.A. Strana 20 od 94

Slubene novine RS, br. 6/92, 8/92, 15/92, 19/92, 21/92, 28/94, 8/96, 13/96, 15/96, 16/96, 21/96, 21/02,

30/02, 31/03, 98/03 Funkcionalni pregled sektora okolia u

Bosni i Hercegovini

AGRICONSULTING S.p.A. Strana 21 od 94

(lan 46).

Tabela Koncept reforme

6