• ini.. \'ISko une l>llu!tc ili Ut,

rib tcruljorJ· UJI!UU (lred J3·

ltibnjc in1a li vuhlll.e a l't.td·

ubu jelj.: ; ako Č3.sll unih l'i>ko·

!.oj1 lc neistine

) Od koga .l' t Vl .• od ,·e 1 e ,

:-: Uredništvo i uprnva : :-:

,;F ABn.IR.A I NJIV A", ~ffiENII(. _

1\r. Dr7 l{p. JJ.1 '

Odvjetništvo --1 > 0JJ.B}CTIIRWTHO -

r•n,. dne .\\./.]) ••• 192. :') 1111e

Poštarina J)laćcna u gotovu.

Pojedini broj Din 1.50 =

· · IZLAZI SVAXOG PETKA :-:

VJ;,sn il , i. d : ·. alt''.! i i,' ll<lSi Di n 57.50. - -

lVO BALJKAS Zu ;, ,,,.Lelllst vo dvostrulw . _ ......,.

Tisak: Pučka Tiskara - Štb :11 k OGLASI ~ t: NE PRIMAJU.

OOD. I.

list za polit1ku i socijalističku nauku . .. .

ŠIBENII{, 12. MARTA '1923. -

~nar,o·du Izbornog okruga R·ađniCi ! Težaci !

5plit-Dubrovnii\ .. Kotor.

Dana 18 marta pozvani ste da se poslužite jednim pravom, jedinim koje vam buržoazija još nije oduzela: da birate svoje poslanike

za Narodnu Skupštinu. •

Ovi izbori zatiču vas bez vaših Radničkih Domova, koje je policija pretvorila u svoj e kasarne, i bez radničkih organizacija, koje su

raspuštene i koje vlast ne da da se obnove. Vašoj stranci zabranjuje se slobodan rad i čine joj se zapreke za slobodno učešće u izborima. Ali, vi

ste bez sumnje uvjereni da ovo nasilje nemože i neće vječito trajati i da će se ono slomiti mnogo brže nego što vlastodršci misle.

Ovi izbori moraju dokazati vlastima i buržoaziji da niste !mkavice, da poslije dvije godine pritajenosti pod najgorom reakcijom i na­

sl1jetn progovarate riječ svoje prve osud~ nad daoa'šnjim nasilni~kim i antiradn:čkim režimom.

Ovi izbori morajM im dokazati da se radnički pokret ne da ni ugušiti ni uništiti.

Ovi izbori moraju da režimu dadu osjetiti da radnička klasa živi, da misli, da hoće da se bori da je voljna da stoji u redovima

Nezavisne Radničke Partije i preko oje da vodi borbu za svoja prava i svoje oslobodjenje.

Nosilac radničke liste je drug

Vićko Jelaska, težak i bivši komunistički narodni poslanik. OJasujući za tu listu, vi ne glasujete, poput buržo&Lije, za ličnost kandida ta, već time u prvom redu od režima zahtjevate da vam

osigura dva najosnovnija gradjanska prava: pra11o ekonomsltog organizovanja i pravo legalne političke borba.

OJasujttći za radničku listu, vi opominjete bu :-!o:!zi J'l da je nadošao č~ts da se otvore vaši Domovi, da se obnove vaši sindikati, da se

stave pred sud onf koji su vas protuzakonitt l goni ·, zat va ra li i mrcvarili, .da se i prema vama, koji ste do sada smatrani za stolcu a ne za ravno­

pravne grad]ane, moraju pošt"vati prava priznata Zakonom i Ustavom.

Izbor za koga da glasate, za gospodslce stranke ili za Radničku listu. nije težak. Izmedju

đvije alma cije jedne sastavljene iz radništva. težaštva, sitnog činovništva i svake sirotinje, i druge sastavljene od gazda !toji provode život u uživanju, raskaldenostl

i neradu - vi trebate smjelo i odvažno, bez ikakvog premišlJanja, da se pri ·t ružite onima koji u skromnosti i napornom radu zaradjuju sebi koricu

• kruha a istodobno pune liese onima što žive od znoja sa tudjega lica.

• Vi treba da se odvojite i da prezrete one što ništa ne privredjuju a sve uzimaju, čiji je jedini životni zadatak da dijele plijen kojt vi

stvarate.

Radničk~ Dalmacijo! Osudi nasilnike t odbaci od sebe upropastitelje svoje! Oni se svi skupa jednim imenom zovu: buržoaziia. Polije toliko vremena pruža tl

se prilika, da bal u izbornoj borbi, u tom velikom pokretu masa. izrečeš svoj pravorjek. l mi očekujemo da će Radnička Dalmacija dostojanstveno

ptogovoriti i dati primjeran sud režimu i njegovim pomagačima, manifestujući svoju ljubav i nepokolebljivu privrženost prema Nezavisnoj Radničkoj • Partiji. Kad bl sumnjali, to bi zlo bilo po svijest radničlce klase u Dalmaciji i 1o bi bio dokaz da ovaj režim sa njegovim strahoviUm djelima ničemu

nile naučio radni narod u Dalmact}i.

](tjedan radnički glas, nifedan glas onog drugog dtiela !i)almaciie, siromašna l oglobliene !Dalmaciie, ne smiie pasti ni za jednu gospodsku stranku. l

Radnička zapuitena, osirotjela Dalmacija, mora glasati za listu Nezavisne Radničke Partije l

Bude If svaki uč1nio svoju dužnost, radnička klaaa u Dalmaciji položiće najbolji svoj ispit zrelosti, a rezultati pobjede biće od ogrom~

no1 značaja, jer će naročito xadati težak udarac protivnicima radničke klase.

U ovoj izbornoj kampanji buržoazije je izbacila parolu "da ie Hiepo pobijediti", a radni narod neka vodi misao, da je joA ljepAe boriti ae l

Oblasni Sekretarijat za Dalmaciju ~

" esta Nezavisne Radničke Partije.

žar · (6· v zara adničke st an e rcrvena lista)

Neluveha izborna nasilJa. PollliJskl buket obogaćen novim iikana[iJama

radniCke klase. Besprimjersn teror, koji dalmatinska policija

vrši nad našim novim pokr•etom u ovoj izbornoj borbi, premašuje sva nasilja, kojima su radnici ma gdje u Ju~oslaviji izloženi. Ona tajna okl'llžnica Mi­nistnt Cnutrnšnjib Dela, koja osim Radničkoj stmnci, svim stankama dopušta slobodnu o~itaciju u gra­nienrua zakona, najte?.e je pogodila Dalmaciju. Dal­matinskoj radničkoj klasi letaci lJili su plijenjeni , dva b oja lista zabranjena, treći nezal>ranjeni broj znustudjan na pošti, a da o izbornim sastancima, osim onog održanog u Splitu, nije potrebno ni govoriti.

Zdravstvuj - do konopca. Za karakteristiku log policijskog nasilja naj­

bolje može da posluži pismo , koje je naš urednik pdmio iz jednog mjesta u provinciji. Ono glasi: "Ovamo nam organi vlasti jasno i glasno prijete za tvorom za vrijellle izbora, pa onda vojnom di­ktaturom i vješalima poslije izbora. Te prijetnje ipak donekle djeluju na naše seljake , koji nisu pro­šli kroz našn školu i nisu se očeličili u neprestanoj l <~rhi. Ne trpljivo očekujemo "Fnbriku i Njivu". Z ~..- rnvstvuj d akle - do konopca tvom ..... "

ZaplJena tetaka, zabrane tista i pouzdanih sastanaka .

ajncviniji letaci, za koje se njihov sastavljač go to m stidio d u ih izda zhog mlake sadržine, naj-

m\osrdnije su u lijenjeni od prvoga slova tlo zac- jega. Č:ak i pozivnice, po primjeru onih po § 2 iz austrijskih vremena, nisu bile propušlane. I one <'U sadr~avale "komunističku propugantlu", "pozivanje da se nusilno mijenja Ustav" i prestu­pak "uvtjede države kao cjeline", - ma da po­zivnice nisu sadržavale nego dan sastanku i mjesto gdje se on ima održati. •

O zabranama lista donosimo na drugom mje-stu žalbu, iz koje očito proizlazi da su zabrane nezakonite i da se sud nije pokazao na visini ču­vara pravde i zakonitosti, kao što je to slučaj po drugim gradov1ma gdje izlaze organi naše partije.

Nijedan pouzdani sastanak, osim onoga u Splitu, nije nam ·bio dozvoljen, i ako su nepregledn-e mase radnika i seljaka po Trogiru, Kaštelima, Hvaru i Metkovićima bile već sakupljene i iz dalekih pre­djela došle n..t mjesta odredjena za sastanke.

Č:ak i oni letaci koji su nam po~lali drugovi iz Zagreba Lil; su plijenjeni i oduzimani, a drugovi kod kojih su nadjeni stavljani u zatvor. Ko ubije radničke agltatore, doblće zlatni orden

, velik kao pr§ut. U imotskoj krajini, gdje se razvila najživlja

agitacija i upriličio divlji lov na glasove imotskih težaka, i gdje mnogobrojni Radićevi agitatori mogu nesmetano da se kretaju i održavaju čak javne skupštine pod otvorenim nebom, radničkim agita­torima nije dozvoljeno ni du se pojave. Žandarski narednik Prijić u Imotskom izdao je parolu, da ko ubij e druga Lozu da će dobiti zlatni orden veliki kao p r ' nt.

Uap§enja. Na:(on što je naša lista bila potvrdjena od

strane suda, odmah su drugovi zagrnuli rukave 1

za ~li u mase. Dva daua kasnije Lozo brzojavio nam je iz 2 rnova : 11 0držan sastan ak u Blatu sa silnim e d 1 ; evii"'njem ; kroz ostala <' el<l takodjer. Odlazim /. Ot ebtć" . Ali netom je stigao u Orebić bio je uup ' u i prognan u mjesto rodjenja. Ta sudbina ~ . igla je i ,;ve ostule drugove koji su se po selima 1 ot cima uputili u agitaciju. U Sinju uapšeno je 6 d rugova što su rasturivali letke koji su prošli cen­zuru u Beogradu i Zu grebu. U Splitu policij a prati s ·aku kretnj l nuših vidjenijib drugova i koga vidi ea se s njin. a sastaje pozivaju ga na policiju i prijeti n zatvora m i progonstvima.

l'f~!:R stranka uopće n Ije mogla doći u dodir sa svojim masama u provinciji.

ni p . KO svojih agitatora ni preko letaka, ni pl · > lista. Svako nuši nastojanje da u tome u-; iJ o•no policija je dospjela da sabotira i onemo­gu ,~ . Ipak sve to n eće joj pomoći da vidi o.zivo­lvorenu svoilt ii ,ju: da se na izborimu široke radn e mase ' 7 .. -ne za buržoaske n protiv Radničke stranke. I ako naš uspjeh pod ovakovim prilikama neće ;. ne može biti onakav kao što bi bio da smo mogli zh o 1 rijeci tla radnom narodu prikažemo naše i buržoaske težnje, to smo opet sigurni, da će ~e koliko buržoazija toliko i policija u svojim ra­čunima potpuno razočarati.

NiknkYa sila, prijetnje i progoni ne mogu zaustavili r:1dničku klasu u Dalmaciji na njenom putu klasne borbe. lz svako~ okršaja onn izlar.i pomladjeua, uvijek spremnn na nove borbe i patnje. slabo se obzirući na priče o konopcu i dekorisanju ubojica radničkih ugitatora.

Protiv zabrana naSeg lista. Pr. 6/23.

Okružnom Sudu l Molbe kao Sudb. Dvoru l Molbe Šibenik

Prigovor (Žalba) Iva Ualjkaso, urednika lista "Fabrika i Njiva" u Šibeniku sa

advokatom D.r N. Subotićem u

Šibeniku na

Rijc!enje 5/3 1923 P1·. 6/23 Osporeno rije.šeuje, pozivajući se na čl. 138 Ustava, po

kome se može odrediti zabrana i raspačavanje jednog n~pisa, ako ovuj, svojim sadrtujem, izuzlvlje roi-loju protiv drž1tve kno cjeline, osim togu, ako se tim člankom , ili uje"ovim u­lomkom, pozivuju gratljuui da silom mijenjnju zemaljslr.c zn­konc, utvrdjuje, d11 je tentlendja i cilj zaplijenjenih tačuku upravo ono, što se u Ustavu ne želi i što se u Ustavu zu­branj uje

To utvrdjenje osporenog l'iješenjn nije utvrdjenje jedno(l fnktll, već jedna tvrdnja, koju nije položeun na jednu stvarnu osnovu.

Zaplijeujene tučke nisu drugo nego prosti i potpuno vijerni prepis jednog napisu, koji je izišao u br. 3n beograd· skog "Hudlkala • od dann 18/2 o. g. sa punim potpisom ne ma koga, već sa potpisom gosp. Stojanu Proti&t, koji je bio prvi predsjednik vlnde ove države .kao cjeline", koji je to bio i docnije, pa Zli tim i ministut· ne za nasilno rwjenjanje ze­maljski/l zakona, već ministar zu Konstituantu i izjednačenje zakona.

Napis u beogradskom .Radikalu" nije bio zaplijenjen i nije bilo zabranjeno njegovo rnspučavnnje. A nigdje se bolje ne mora čuvati .cjelinu" države, nego u Beogradu, nigdje se manje, uo u Ueogradu, ne bi smjela trpiti mržnju .na cjelln.u" njenu. l nigdje pravilnije, nego u Beogradu, neće se moći o­cijeniti misno g. P1·otića l tendenciju jednog njegovog napisu, pu i onda, kad ou irna oblike jedne polemike sa sadanjim Predsjednikom Vlade, g. Pa~ićem. Pa, kud u Beogradu, gdje se je stvarala "cjelinu" države, ne bez dragocjenog učclću g. Pt·otića, gdje se je stvurao sadanji Ustav, mo i njegovim ne­slaganjem, nije nUedna vlast našla u napisu g. Protića ni mržuju protiv tlr!uve kao cjeline oi poziv grudjunimo, da .si­lom mijenjaju zamaljske zakone, tad, nek nam !Jude slobodno kazati, nije se moralo ni mo"lo donijeti u Sibeniku rij~enje,

je ~ · ovdje osporava, sa .motivacijom. k~ja ne-može izdržati pravu kt-itlku.

Sa formalne strane mora se prigovoriti da se je pre osporenog rij~enju, mornlu donijeti zabran~ ruspaća~nuja beogradskog "Radikala", koji prilužeruo ovom utoku. što je ta zabrana izostaln , može dvoje značiti : ili c.la Drž. Odvjetni­štvo i Policija nisu pročitali taj nnpis, a to bi bila potvrda nMeg mišljenja, da u njemu nemo tendencije, koju je nošlo osporeno rije.l!enje, ili da ni Drž. Odvjetništvo ni Policija nisu imali vlasti, da tu zabranu nurcdo. U koliko bl pak bilo korisno, a možda i nužno, kaz:ati uzroke, koji su iza­svali predlog Drž. Odvjetnl~tva, pa i poglede, k<•j i su vodili Sud, kod je toj neosnovani predlog primio, nek nom bude slobodno iznijeti ode mišljenje, da su ti uzroci u slaboj ot­pornosti i Drž. Odvjetništva i Suda uticaju, koji su u Sibe­niku , jednako kao i ua drugim tnčkam: , koje su hile tt držav­noj vezi austro-uga.rske, biuse policijske u/asti na njih vršile . Tada je moglo biti l moglo se dešavati , dn sc u Dalmaciji plijenilo na našem jeziku, što se je slobodno štampnvulo u Beču na njemačkom jeziku, i to sa motivacijom, koju je, nu dlaku, jednaka motivaciji osporenog riješenja, tako da izaziva utisak, do je pobijano riješenje napisano on koru štampauom Cor m u Juru, iz zn li ha, zatečenih poslije sloma Austrije. Još su u svježoj uspomeni motivacije austrijskih zapljenn, da je Sa­rajevo inostrnnstvo za Dalmaciju, i to sc je primalo su zado­voljstvom l u Sarajevu i u Dalrnncijl , kao znak, du tn pod­vojenost nije vječnu. Ali , kad se sadanje zapljene postavljaju nu osnovu, dn je Dnlruaciju inostranstvo zu Beograd, tali se ne o uapisn, štumpunom u Beogradu, a zoplijenjenom u Dni­ma ·iji, već o osporenom riješenju, može kazati, da vrijedja misao o •cjelini• države.

Predio ar Nek sc odredi javna rnsprava, nn kojoj će se izmijeniti

osporeno riješenje i ukluuti zapljena napisa i zwurnnn raspa­čavanja br. 2 listu "Fabrika i Njiv11".

Upute za glasanje. Na svakom mjestu ~dje se vrši glasanje obra­

zuje se b ir a č k i o d b or. U taj odbor ulazi pred­stavnik naše liste ili njegov zamjeni!< koji su. naz­načeni kao predstavnici · naše liste za odnosno glasačko mjesto

U oči dopa izbora (17 marta 1923.), u tri snta po podne nnš predstavnik treba da se nadje u zgrad i, gd je će biti glasanje, i tu će sc sastati sn drugim članovima biračkogn odbora. Ovaj odbor prima od suda izborni maitcrijal (kutije, sandučiće s kuglicama, stalni birački spisa!<, knjigu za upisi­vanje glasaču , knjigu za vodjenje zapisnika, kandi­datske liste, sudski pečat).

OJbor pregledava kutije. pak ill utvrdjuje za zaseban sto, i baš onim redom kako su kandidatske liste bile potvrdjene, lako tla kutija na kojoj je li­sta sa brojem l dodje na prvo mjesto, sa strane sa koje se glasanje počinje, u druge ·redom. •

Zatim će znl\·oriti sva tri ključa svake kutije i .zapečatiti tako, da i usta kutije budu potpuno zatvorena. Jedan ključ uzima predstavnik, drugi sudski odbomik, a treći predstavnik ili zamjenik dolične liste. Na svakoj kutiji priljepiće se izvana kandidatska lista. '

O svemu ovome saslavUa se zapisnik, u kome se naročito označuje broj svake kutije i kandidat­ska lista koja uz nju ide, te se u zapisniku naro­čito ulvrdjuje da su sve kutije nadjene u ispravnom stanju i prazne. Nakon toga zalvnraju se prozori, zaključaju se vrata, slavi se na n-ala pečat, . ključ uzme predsjednik odbora i postavlja se stri.tža,

Na dan izbora u 7 sati prije podne sastaje se birački odbor u zgradi za birunje pred vratima glasačke sobe. Otvara~u se vrata i utvrdjuje sc, da je sve nad jeno u redu. O lome se sastavlja zapisnik.

Svaki birac, kad udje u glasačku sobu, mora prije glasanja kazati prvo glasno, da čuju svi čla­novi biraclcoga odboru, svoje ime, prezime i zani­manje, a u gradovima, gdje više glasačkih mjesta ima, i stan svoj. Predsjednik ili jedan od članova biračkog odbora kuzaće glasno svakom biraču, prije nego što ga pusti da glasa, koju ili čiju kandidat­sku listu predstavljaju glasačke kutije.

Ovdje treba da naš predstavnik na zgodan načio , prema tomu ko je odnosni glasač, skrene pažnju glasača na našu kutiju i da mu reče :-o v o j e r a d n i č k a k u t i j a z a t e ž a k a V i e k a J e­l a s k u.

Predsjednik daje biraču prije nego što ovaj pristupi glnsanju jednu kuglicu, a kad birač pri­mi kuglicu, metnuće je u desnu ruku i zatvoriti je, pa sa tako zatvorenom rukom, prilaziće svakoj ku­tiji redom, i u svaku kutiju tako zatvorenu ruku zavlačiti, a kuglicu će ori tom spustiti u onu ku­tiju, na kojoj je priljcpljena ona kandidatska lista, za koju on hoće da glasa. Kad iz posljednje kutije izvuče ruku, glasač će je onda pred svima otvoriti tak•l, da glasa. Kad jz po~ljednje kutije izvuče ruku, glasač će je onda pred svima otvori:i tako, da svako može vidjeti daekuglice u njoj više nema i da je glasao,

Glasanje traje neprekidno cio dan do šest sati ooslije podne. U 6 sati zatvara se dvorište lli zgrada, ako dvorišta nema, i niko se više neće unutra pu­slili, ali produžiće se i dalje primanje gla~ova od onih birača, kuji se budu zatekli u dvorištu ili zgradi sve dok oni svi ne budu izglasali pa ma dokle to trajalo.

Za sve vrijeme glasanja vodiće se zapisnik o svemu što se bude desilo, i što ma koji od članova bit ačkog odbora bude našao za vrijedno da se za­bilježi. Kad se svrši glasanje, odmah ća se zaklju­čati i zapečatiti sandučići, iz kojih je predsjednik vadio kuglice i davao ih biračima. Ključ će ostati kod predsjednika.

Zatim će se pribrojiti po glasačkom spi~ku ko­lil<o je svega birača glasalo. Taj će broj zapisati se slovima na dnu glasa<'!kog spiska, pa će se ispod toga potpisati svi članovi biračkoga odbora.

Kad se to izvrši, zabilježiće se u zapi~nik: u. koje je d0ba glasanje zaključeno, kol!ko je svega glasača glasalo prema glasačkom spisku.

Poslije ovoga pristupiće se otvaranju kutija i brojenju kuglica onim redom kako su kutije po­st~vljene. Prvo će se otvoriti jedna kutija i iz nje izručiti sve kuglice u jedan sud. Predsjednik bira­čkog odbora pred svima članovima odbora prebro­java sve kuglice. Čim odbroji 100, on ih predaje člunu odbora suda tlo ih i on pribroji, a •ovaj ih preduje dotičnom predstavniku kandidatske liste, te ih i on po treći put izbroji. Tako bivt\ sa svakom stotinom, dok ne bude izbroj ene sve kuglice. Zatim se odmah u zapisniku znbilježi slovimu broj 'kutije, za koju je kandidatsku listu ta kutija primila gla­sove i koliko je u njoj bilo kuglicn. Svi članovi odbora potpisaće se ispod ove zabilješke. Za ovim će z:1pisnik, glasački spisak i st::\lni birački pisak metnuti u jedan zavoj i pod suds!dm pečatom a­dresov:lti glavnom okružnom, odnosno Gradskom biračkom odboru i ostaviti na stolu biračkog od­bora. Pošto se sve ovo svrsi. odbor će izaći iz bi­ručke sobe, ovu zaključati na isti nnčiu kao i pro­šloga dana i postavili stražu da čuva sobu nepre-

rudje konji, muknti) i di). I l dara

''pili, Kod

prodaje radna sposobno t dan. prodati kog psa. Sada se

vima. -sili da nika nema izabrati.

n· ~go lanuc

Pttali ta.

Eto nog tad' ~

na zgodan glasa~ skrene mu reče :-o v 0

ka Vicka Je-

nego što ovaj k:!d bira č pri­

i zatvoriti je, svakoj ku­

zatvorerru ruku

Dl spi! ku ko· broj zapisali se će se ispod

odbora· u znpiJnik : u,

kol!ko je svega

God. I.

kidno u kojoj su izborna akta ostuln , a klju č od sobe predsjednik će čuvati kod sebe

Te noći postavljena strnzn n eće nikoga puštati u ovu sobu ni pod kakvim izg,>voronl ,

Sntrn dan po svršenom gln1' nnJU u 7 1'nli prij e podne, svi članovi biračkog oci bora , sn<; lnj n -;' pred vratima biračke sobe, otvaraju je i ul uzl' n nju . Posto se uvjere dn je sve u n·du i on nko kako je bilo ostuvljeuo, vratiće snv i1.bnrni lll :d<'rii d s u d u

i od njc~a uzeti natrag priu ~ n ic~- __ .~.......--

Najamni rad. Šta su to najamni radnici ili pro/eleri ? To

je ona mnogobrojna klasa· ljudi, koja nema nigdje ničega i koja prodava voju radnu snagu kapitalu. U tu klasu spadaju i propali zanatlije i seljaci koji sn ostali bez svakoga vlasništva pak se ka.­nije pn·tvorili u najamne radnike kapitala. U ve­~mt slučajev(\ , a naročito zbog neuredjenih agrar­nih odnošaja u ovoj zemlj i, šta čeka selj :tka? Kad vjerovnik dodje po svoje, on mora ili stupiti nu posao kod \ elcposjednika kao nadničar, ili otić i u grad da sc znpo li u fabriki . Drugoga izlaza nema.

Šbl je ·najamni rad ? Kad je bilo robova i kmetova, onda je bilo moguće prodati i kupiti sva­koga roba i kmeta. Lj ud i s J ot om, kosom, nogama i rukama, bili su privatno vlasni.~­

šlvo gospode. Gospodar je tukao u konJušnici svoga kmeta isto tako kao što je u pijMlum stanju lomio stolce ili razb ijao posudje. Km et i rob bili su naprosio stvar. Stari HirnlJani di­jelili su svoje dobro, koje je bilo potrobn0 za proizvodnju, na : "nijemo orudje'' (stvari), "o­rudje koje napola govori" (radna stoka, konji, ovce, krave, volovi itd., t. j. oni. koji mogu mukati) i na orudje koje govori (robovi, lju­di). I lopata i vol i rog bili su =a gospo­dara jednako orudje, koje je on mogao ku­pili, prodati, uništili i bacili.

Kod najamnoga rada niko ne kupuje i ne prodaje čovjeka. Kupuje se i prodaje njegova ra­radna snaga; ne sam čovjek , nego nj~gova radna sposobnost. Najamni radnik kao ličnost je slobo­dan. Fabrikant ga ne može izbiti u konjušnici, prodati sv ome susjedu, ili promijeniti ga za lovač­

kog psa. To se moglo učiniti za vrijeme kmetstva. Sada sc radnika 11amo pogadja. Izgleda kao da su radnik i kapitalist ravnopravn i. Ali to je sa­mo na oko, u stvari je to velika laž. Kad fa bri­kanti kažu: >ako nećeš raditi - nernot, t11kr) Lc

ne sili> - to ue znači da je radniku slubod<tn izbor; fabrikant, imnoc J..apitala , time ga ili na rad ili mu ostavlja samo tu >slobodu e, da - u­mre od gladi.

Jasno je dakle kao bijeli dan , da se radnici i kapitalisti ne nal.aze u jednakim živCJtni m uslo­vima. Radnici su svezani lancem gladi. GLad ih

..sili da prodaju svoju radnu snagu. Za rad­nika nema drugog izlaza, on ne može ništa drugo izabrati. Sa golim se rukama ne može voditi <svoja proizvodnja<. Niko ne može pokušati bez mašine iH bez alata liti čelik, tkati ili praviti vagone l Šta v iše i ~va zemlja pod kapitalizmom je u privatnim rukama. Sloboda . trgovine radnom snagom, sloboda kapitalista da je kupuje, )jedna-

_ kostc kapitalista i radnika - sve to skupa nije nego lanac gladi, koji 11ili radnika da radi za ka­pitalista.

Eto, to je ukratko suština i značaj naJam­nog rada.

Metković Oaženje za'lona. Duna 1 m ::wta prija vili s rno po uzdun i

izborni sasta nak Rudničke partije za sutradan, na ko me je no· silac nn.~e liste, drug Vicko Je laska iz Splitu, imno rcfcr i:.nti o radničkoj klnsi i izborima. Pred dolnznk sum ogn pnt·obrod a žundnr Bitimcl dolazi dn n um usmeno saopći, d a je snst a nak vlast zabranila. Nisu našli 7.U po trebno niti d n num uruče pismeno:riješenje. Ni do dnnd:mas ga nisu ul · učili. Protcs tujcmo protiv ovakvog Sllmovoljnog gužeoj n zukonn i sve ucpravd c bilježimo u naš radnički raboš.

"FABRIKA I NJIVA" Br. 4.

NEZAVISNA RADNICKA PARTIJA JUGOSLAVIJE -Radnom arodu izbornog okruga Sibenik-Zadar ! Po-;li.te dvi je godine najodvrafnije vladavine protiv ra dni čk e klase, razoravan ja radni ­

čkih or~:anizacJ j a, hapšenja i progonjenja, vi 18. marta, na dan izbora, nećete m o ći da direk tno izrelHt ete, smjelo i odvužno, svoj sud pljačkaškom i nasilničkom režimu. Nezavisna Radni ­čka Partija, spriječena policijskom reakcijom, nije mogla i s tać i svoju izbornu listu u izbor­nom oluugu Ši ben ik ~Zadar, jer blagovremeno nije mogla preko organizacija i socijalis tičke škole dJ u l ičP .w rad ni čl{e mase, koje su u ovom izbornom okrugu ostale bez svojih organizacija još ou odlaska tudjjnske voisl{e.

Dl'ugovi i~born og- okruga Hibonik-.Zad~tr ! Poš to u vaše m iz borno m okrug u ne pos toj i lis ta Nezavisne Rad ni čk e Partije,

vi ne možete, vi ne smijete glasati. J er glas uju ć i za bu ržoaske partije (s vejedno ra­dikal e ili de mokrate , za zeml joradn ik e Ill hrv ats ke separatiste), vi bi g lasali proti v svo­jih vlastitih interesa, vi bi glasali za nova nas ilja, novu pljačku i korupciju, za razoravanje radničkih organit:acija, za nove patnje i nevolje, za rasi panje narod­nog novca, za novo upropaš ći vanje radnog naroda. Ne va rajte se! Sve buržoaske stranke jednake s u; sve su on e za sistem k api talist i č k e vla davin e, za vlad u krupnih kapitalista, ba naka, veleposjednika, aga i begov a, za pljač k-u nad ra dnim na ro dom. Sve su on e jednake ka d treba bra nit i ova j n as il n i čki režim; sve će one s utra,· ka d dodje u opasnost njihov a kl a s na vl ada vina, u:; ta ti protiv vas pod zašti tom bajo ne ta i mitralj eza, da reš eta ju vaše gru di, da bi sačuva l e pravo pljačk e nad radnim na ro dom grad a i sela.

Ne, drugovi, vi ne smi jete g lasa ti ni za jed nu od tih stranak a, jer gl asajući za njih vi bi g la s a li pro tiv vaših ideala. J ed in a stra nk a, jed in i is kren i pre dsta vn ik i za­štitn ik inte resa ra dnog naro da je s te Nezavisna Radnička Partija. Rea kc ija je s priječila , onemogućila va šoJ stra nc i da u ovo m izborno m okrug u izadJ e sa svoji m predsta vnicima. Bojkotujte stoga biralište, ne glasajte ni za koga l Pokaži te buržoazi ji i njeni m po­magač i ma da ste kl a s nos vj esni , da s te pro ti v na sil ja. Bojkotom birali š ta pokaž ite svoje nezadovoljstvo, svoju gotovost za borbu, svoj e požrtvova nj e.

Nijedan glas za bp ržoaziju, nijedan glas za upropastitelje radn i čke klase{ f\ko ne glasate za buržoaske strankt, vi time otvoreno i javno, kuražno, kako dolikuje svijesnim borcima radničke klase, nijemo, ali ipak borbeno, govorite kap i ta l ist i čkoj klasi da ste :

Protiv klasnog nasiLja l Za praoo J oalicl)e, =bora i dogovo ra .1

Protiv bijede i nem a sline.' Za svaljivanje lcn•Lu na kapilalislicku k lasu ! Pro/iv zakona o =aš!ili dr:=ave .' Za pra vo radnicke l l ase!

Oblasni Sekretarijat za Dalma[iJU Nezavisne Radnič~e Partije JugoslaviJe.

Vijesti iz pokrajine. Trogir.

Za brana sas tan ka. Trumbić - slo bod n o govori. Ra­spoloženje drug ova ooli čn o . Za 18 fehru:~rn snzvala je našn Radni ćkn s tr:1nk:1 ponr.llnni izborni Sllstanak i prijavila ga v l 1~ t imn. :\ :1 s.1staH.tl; imao je doui iz Splita drug ' ' icko Je l:!sk·1 Ali Yln•;t ga je z 1hmnila pozjyajnći sc na za kon o zaš ­ti ti dr/.:1\'c. l>:1 n1j1· b ilo tc z;! bran', naš Li $astannk hio ispao tako ve l iča nstven , dn ga ni u pr š loj ni u ovoj izhomoj pc­l'iodi nikakva s tran ku ni iz daleka t11 kvog nije i ne hi moglu priredit i. Sa sv ih coski h strana seljaci s u sc !ivali 11 Trogir da čuju našeg nosioca lis le druga težaku J Insku, xak i i7. o­nih predjelu, koji su od Trogira udaljeni 4 sn tn hoda. t akon to li ko prevaljenog putu može sc za mis liti koja je uzrujauos t znhvntila na~c drugove, kad su sahv:lli da Tnunbić može u isti dun s lobodno da zborujr, n racluicima i ležncillJII tla sc to k rn ti . , eki n n~ i drugovi pošli s n ua zbor Tnunhićev i tlol>a­civ;lli mu zgodne up:Hiic1· ;'l/alcon Truntbićev; l sa~tanku , tro­g ir ke gnzdc priredile sn mu sjajni llunket u k:ivaui "Cen tral" kome su prisustvov:lli svi lm girski špckulnnti i lihvari. Trum : b ić je imao za sc i svoje prija telje nu rnspoloJ.enju .- a uto­mobil u. Kud je tcžuk vid io l' ime je došao i ko gn je dočekao, bio je od mah nu čis t u s Trumbić 111. Pri odlnsku :utlomo bil a naš sluri drug M:n·in Vitezi a upravio jr- 1wke l:1čnc pri­mjcthc nn j edan dio Tnrrnbit'evu govorn , našto su na nj n:! \':l lili inuus trij alci i dciJt'li trgo,'d M Lušić i Male Šng1J: ovuj po­s ljednji b io je čak toliko d rzak, dn j s tarc,t uhva tio zn wa l i s tno gu lem u ti U t o [Jr i · koč1šc nekoliko drugovn težaka , o braniše s t:1r a, n uaro( ne guliko/.c poduči~c <h sc sa s t:trci­ma ne pos lu p:! Illi o nnj nnčin Dn n un je dozvolje nu :1gilatija u naj ma nje mogu 'oj mjeri , nikakav glas lc/.nčk i ne bi hi o prccln n z:1 gr·ndjnnske knpitnlisličkr partije .

Metkovi ć .

Prem ctačina . Kad je drug J nkuU bio nu prolnsku zn Sar:1j evo, k a m o je po~:IO da p o l rn~i lijeka t uherkulozi, kroz on u m alu pnznu stnnju u Me tkoviću susreo sc sn drugovinw P alnvcrsom i predsjed nikom invulitlskc Ccntr:d' n Ueogradn . U gos1io nu "K Nere tvanskoj nhllli" došli s u jedan ~antlm·, dva opć stru~nrn, poli l ič. ki komcsm· !'Ivne, op~ . tujnik Tomić, poglnvurstvcnl l:lj11ik fvnn (:ugc lj sn (' itavim odredom bjelo­ru kncn i fn~istu, koji su mirne drugove p rcdYeli na po­licijsk i komesul'iju t na žcl j wičku slnnicu. is to doba izv ršcn :t je prcmc lnčmn lwd svib istul(lllllijih drugoYn u Met­k ov i ć u , 11 ·tuu u i u rmlionnmn. N:trnvno tla nisu ništa našli , os im neko liko br·ojcvu " Bo1·bc", koje s u :t.:lp lijcnili.

E to kak va llC'nn i pmvna s igurnost vlad :1 u Jugoslaviji zu rutin ičku klasu !

Postupak sa radn icima. Du bi izvojštio neza lulena u napredjcnjn , go<;p. Pić o tkida radnicama sa sl:lgališta duha na od nadnk<1 , Kada je isplata, mjesto 10 nudnirn i plnćujc se radnicama su mo 7, 7 " . i 8 nadnica . Pošlo ne ma organizacije, radni ·e moraju s legnuti ramenima ili sc naći bez zarade na­~rcd p uta. i\lartn Volarević 1 Kata Vukšn poku'alc su protc­s lovati i tražiti svoja p nl\ a, :t li s u odmah bile izbačene. Krasnn 'illclbinn, zn ista , očekuje rndniC'ku klasu u O'f"Oj Zl' mlji, 11 kojoj sc nedozvoljavnju radničke orgnni ·t.:~cije za za­š titu m dnikn protiv kn pitali tičke pljačke !

Imotski l mrtvi se diž u. Pokret X H. P. J. u Imotskom pocco

je dn sc hudi nakon dugog mltYiln i rcnl;cije bm·/.o:.t<>kog rc­žimn, koji je u potrebio s vu s ilu dn ga još zadrJ.i u mrnku . Ipak svjesno r:u lništvo i tcžnšt vu rmot ·kog i ll okolnih sela č1m su snznuli dn sc naš pukrrt obnavlja o~.l!uah su počeli da lružc \ ' CIC i p ut koj im hi mogli dn dodju do s voje s tl'ankc. Svj s ni tl!·ugnvi odmah s u tražili drngn Lozu dn im objasni lc:iko h i s:tt.\': di prcdkonfcrcnciju i oda brnli uprn\' U. Drug r .ozo odmwno sc d rug,u·sko m pozivu pnk sc tako ll fmo tskom odt·žnln prcdkonfercncijn d:~ na 7 ll O\' C go dine, nn koju u ~ >ili pozvani SYi d rugovi iz varoši i okolnih sela. Drug L~zo im je prrknzno progrnm s trnnkc ;'ll . rt P. J . kojog ·u ·vi je­dnoglasno primili; znt m sc prešlo 11:1 r:q>ruvljn nj o izbornoj horbi za ko ju je pul:l jcdnogla,n:t ocllukn cin e a ktivno u­i'csluju u izbornoj knmpnnji, lznhrnn je knndi<lat i njegov za­mjt>nik tc c uvnri ku tija i nji ho,•i z unjcnil'i. r nko j e rmotsb htu·l.out.ijn tmbila dn je u Imotskom kotaru ue lalo vjcsnih drugova prolclcrn (razume sc poti pritiskom bijelog teroru) ipnk sc je prevari la u račnnu . •

Teža k. . Selca.

Izborna I<OrtP:Jacij a gospode. Kroz ovo zadnje doba o tkuda su r :tspisuni izhori u više navrnlnk:l sjetila su sc i gospoda l':u lnogu narotln u elcima. Prije izbol'n nisu znnlu ni cin nn gcogrnfskoj karli postoji naše selo, Posjellli n nn · Dr Dulibil:. Dr lkinković i gospodska prire pllln Venceslav S tnmhnk Ovaj w dnji bio je pro~li h izborn -trastvcni ag itator Pučke s lrani·d!, u d:tnns je još s trastveniji hlokuš.

~~~ iz borne sn ta nke ll' gvspodc hili su pOL\' ;IIti IRko­dj r rndnici i lcžnd . La žni p riJnl r lji radnoga nnroda "Ovorlli su o 11g rurnom i s. t: 1jalnom pilnnjn na način kno dn govore prav1 unrod11i prijnlclji .• \li st·ecow nulnid i Lel.uci iJOzuf\iu

~d. I.

vukov~; u janjećoj .kofi i znali su dati doličan odgovor tim ugnjetftčimu rnduičke klase i siromnšoog tefačkog svijeu1.

Došlo je i do kontradikt rjjR izmedju gospodskih i ra­dničkih govornikJ , ! 1.d je trajao (\ug o i koji sc vo<,! i o u pri­~u tvu od preko ., J radnika i tc!nka. Svršetak togu dvoboja bio ·e du su svi ,, ' ;ul ·i ,:Wora ostavili dvorauu, \<. d ih je re.dn:čkl govoruik potvno dn je nupustc, !lkO se ~slnžu s njime Ui r .-)c~ ostanu, ako sc sbtžu sn gospodom. Rntlnici l lxlž:\ci izlazeći i1 l -vor :\ne odttševljeno su klicnli svojoj Hm.lnič\(oj

strane l . I tri dijela ležuka zdruvc pmnl'li oslttvljuju zeruljond­

ničku • Težačku Slogu" i priJ<lju~uju se Ruliničkoj strand• koja je jedina spas radnome čovječanstvu.

Živjola Radn~čktl .strllllka, jedina Ut§tltnica golotjuje, b~sotlnje, airolipje, ({l.adnih i bespravnih' T e ž a k.

1 Sinj Bahatoat jednog ljekara. Otkako su zapuštene orgn­

nizncije i radnicima oduzet Dom, rauničku klasn u ovoj 11111-

loj var~ici dc;>življuje od buržoazije svakakovih. Kao munctuk bijelom tert>ru, Okružni ured zn osiguranje radnika p slao nam je nekakvog ljekara , lcoji,,nlt ima •oUe, nit sposobnosti, nit načina d1l liječi radnike. lzglQdll dn se č.itnvo njrgovo zn onje sastoji u drskim Izazovima l vrijetljaujima mduikn. Otac jedne tdko oboljele ruuuice nekitlllll je potražio njegovu pomoć, li

on mu je dao tuknv odgovor, da se u listu ne može poJio­vili. Da mu ovjckovj•'čimo slavu medju dalmntiu~kim radni· cima iznosimo mu i slavno ime : zove se Arneri. Taj vojni )nu:ž~ odbija ljekarsk.e vizite nekad za to što je do kasno blo Jlll ~ahavi, nekad što je neraspolož<:,u, a nekad što ne voli da Ide po siromašnim kućum11 . D1· AmČri im n tri plate: jednu od SIJP.tskog Okr. w-edu za osigunmje rnllnikn (K 6000), drugu od PoglaV~U"IItva (K 6000) 11 treću od željezničke direkc tje (K

2!IPO),· bez privatne zarade. Hohatost Dra Arneri je svima uo­zlogrdiln. Tražimo dn se tuj čovjek zamijeni sn jednim spo­sol>nijim i pristojnijlm ljekarom, j.er radnici imaju pravo t\a za~ojc krvave i mukom stečene trude koje dnju u ime lje­karskih l • i,5tojbina dobiju jednog pitomijeg, sprcmnijeg i cl­vilizovnnijeg ljekara, Idemo da vidimo hoće li Okrutni ured za o~iguraoje radnika u Splitu uvažili jeduo•lušuu želju sinj-like radničke klate. Pr o l e t er

Dubrovnik U L!l!lku .sl~bode izbora•. Jučet' stigoše ovamo braća

AuBU.'ld.li, Josip i Miho Marinović, koje je dubrovačka policija iz.1gnala iz Dubrovnika za zabranom bora\'ku od deset godi­na. Izoguani d.rugovi prO\ idjcni . u prlllilnom pu tn icom, koju je pokojna Au.,trija izdavala prrubt !:b.ama i lopovima na te­melju e. k. zalwua od '27. VU. 187 br. &{!. l. d. z. Odluka o iz onu, k0ju niže donosimo, nije nikakvim djelom potkrljep­ljen -i prema tome je nezakonita. Ali policajski svcmoćnici

ovoj zemlji i ~e trebaju zakone i Ustav, jer za llljih liU to &:Imo .bezvrjedna'. parčatl papiru.

Evo teksta ovog policijskog dekretu : Sresko Poglavarstvo, Policijski Odsjek u Dubrovniku.

Hr. hJV. " fRed. Dubrovnik 23. ll. 1923. Predmet: Mru-inović Augustin

Andrijin iz Stoliva iz sreza Q.•tbrovačkqg zaprata.

Otpravna presuilil. VidLv da Marinović Augustin i t. d. drvotljelac bavi se

propaguodom uperenom proti državnih interesa i nema do­zvole !Joravka u općini Dubrovučkoj .

Pošto bi ustanovljeno da Marinović Au_gustiu Andrijin prinndll općini Stoliv sreskom Poglavarstvu Kot01· na temelju nl 6 vc radničke '" nji/.ice izdane od općinskog uprnviteljstv11 Scoliv dne ?3. 6. 1905 pou broj 297.

Po~to iz rnzloga sigurnosti jnYul)g poretka nije clopu­št! .tO qa se predi enovani Marinović sadržaje u području sreza dubrovačkog tc vidiv propise § 2. zakono 27. IL 1871 l. d. z. br. 88, Srtsko Poglavarstvo Policijski odsjek u Qu.brov­niku ua temelju powenutoga ukona uriče nad predimeno­vanim Mlu-inović otpravu iz područja Sreskog Poglavurstva Dubrovnik u općini vripadnosti sn zabranom povratka za (10) deset godina pod prijetnjom posljedicu providjeuih u li§. 323

i 324 K. z. Ova presuda JJi UI'UČcna stranci due 23. IL !923 god. i

poučen da ima prnvn utoku n• Pokt-ajinsku Upruvu u Splitu u roku od d,ana (3) tri putem pisuće vlasti , ali bez odgodne

mođ/. Upravitelj srcskog pogl :

u. z. nečitljivo

Na ovakav nezokooit (l ako je tamo naveden neki za­kon) l protuustavnj akt dul>rovačke policije drugov,j Marino­vić uložili su utolc, no mi unapred znamo da u ovo tlo!Ju crne reakcije koju Jwrr>čito davi t·atlničku klasu, utok ue će

' ' pon~titi odluku d t tl>rovučklb policajaca. Režim hoće pošto poto dn se osvećuje radničkoj klnsi

i nalazi sadi .• ttćku nasladu dn goni i mrcvari baš one borce,. koji u ove d vij · godine IJurfoaskog nalctJ:I dadoše tlo­kaza svoje vL<10ke klasne svijesti, postavljajući svoje egsistcn­cije i svojih nezbr"nutih roditelja i obitelji nn kocku u borbi protiv reakcije. Režim kud udara jeuoog mdnika, koji hoće dn se legalno bori r.u svoje parče hljeba, za svoja pe.liti~ka

prava, r . tzabire sredstva Režimu je svejedno da li time u­ništava }edan život, jednu egsistenciju ili čitave porodice. Hefim ne a smilovanja , ni zn nllŠc očeve, majke i sestre oi za naše žene i djecu ; on hoće do se osveti svi mu čuk do desetog koljena .

Ov1j slučaj , kao l svi prošli, i oni koji neće izostati , n~ko Jl!l:n posluže l(aO poukl.t iz koje treba dn crt>iniO novo znanje, novu volju i ustrajnost zn legalizaciju političkih l sin­cii/-a/P ilr organizacija jugo!lauenskog pro/e/arija/a. Zu posti~: ·

nuće o v;; po;dcije, proletorijot kao cjelina, n i svi pojedinci, ne l' ije susta t~ v ć kori no uv otrel.liti svu svoju posobuost i rad za nobjcllno:mi ishutl ,ovc borbe, koje je jedan od nužnih predu­sl .,n za pos ignuće konačnog clljn dnsnc IJorlXl.

• ' 1 ta11w ice, nl roi.Jijn, čak ni 'J Jna diktaturu l vješala, Jjin• 1 na111 !W pdjetl, nas n~ smiju zastrtt.~iti , jer ucmu b rhe

b. ,z gubitak n , oi pobjede bez poraza.

"F.A'BlUXA I NJ!VA"

K-Lasna borba. Kapitalističko druUvo ima dva glavna pro­

tus/oulja, dvije glavne mane: wuo, ono je anarhi­čno (11ema kod njega organizouanosti jer ne pro­iz vodi z a potrebe, već zu tržiAte j ; drugo, ono se faklifJtw sastoji iz dvaju Mp rijaleljskih društava {klastl} Sue lo već im razvil kom kllflilalizma nepri­jateljstvo i:.medju klasa se uvećava, a ne umanjuje. 'liJa jedno; strani - kod kapitalista - nagomila­ua-ju se svll zemaljska bogatstva, na drugoj strani ­kod potlaćcniil klasa nagomilava se siromaštvo, nesreća i suze. Raz liJ a i"'mcdju radnika i kapita­liste sue više raste. I čim se više razvija kapilali­.zam , Lim više se diie šačica najbogatijih kapila/i­sta, tim club/je postaje ponor medju Lom .~ačicom nel~rtmisanih kraljeva i mi/ionima ugttjetenih pro­lelaraca.

Klasrw borba se lemetji na oprečnosti intcrt!sa bur!.oazije i prolelarijala . 1'i su interesi po bitnosti nepomirljivi isto tako kao Ito su nepomirljivi in­teresi vukova i ovaca.

Svakome je lako slwalili da je kapitalisti u­nosno prisiljauoli radnike da rade koliko se moie d u i e, a plaćali im ,koliko se moi e manje ; i obra­tno, radniku je ugodnije radili koliko je moguće manje i dobijati više. Zalo se nije čudili da je već od samoga postanka radrrićke klase počela njezina borba za povećanje radne plaće i skraćivanje radnoga dana.

Ta se borba nije nikada prekidala nije se nikada utišavala bez obzira na progone buržoazije i njezinog apcuala, i neće prestati dok god bude trajalo kapitalističko društvo.

U klasnoj borbi radničke klase bilo je mnogo poraza. Ali kapitalistički poredak u samom sebi krije konačnu pobjedu proletarUata. Za.~lo ? Zato jer njegovo razvijanje znači pretvaranje najširih na1 odni h slojeva u proleiaflce, l. j . u beskućnike. Pobjeda krupnoga kapitala je propast zanatlija, malih trgovčića i seljaka; pobjeda kapitala posto­janCI uvećava broj najamnih rudrrika. Proletarijat ~ sa svakim korakom razvitka kapitalizma brojno uvećava. On je nalik na mrwgoglauu a!.daju: od­sjeci jednu 9Lavu, - izrasle deset novih. Kad bur­ioazija gušr radničke pok·l'ete, ona utvrdjuje kapi­talist ički pon.d.ak. Ali razvitak toga kapltalistickoga poretka upropašćuje na hiljade i hiljade srednjih i siromainih ljudi iz sitne buržoazije i baca ih pod noge kapitalizmu. Tim je uvećan broj čiste si-N)finje i pravih proletera. A proleteri ne mogu biti nego neprijatelji kapitalističkog poretka, koji im je sve oduzeo. Radnička klasa dakle postaje snažnija i brojnija. Ona se sue lo više učvršćuje i .zbija. Zašlo Zalo , jer kod razvitka kapitalizma rastu krupne fabrike. A svaka krupna fabrika kupi medju svoje zidove na stotine i tisuće radnika. Ti radnici rade združeni jeda11 pored dmgoga. Oni vide kako ih gazda kapitalist izrabljuje. Oni vide da je radnik radniku prijatelj i drag.

Oim brže rastu krupne fabrike tim se brie razvija kapitalizam, Lim brie propadaju zanatlije i !daci. Svemoćnih gospodara, koji žive u raskošnim dvorovima, biva sve to manje, a radnika sve više i više, i oni se udružuju sue tijesnije i tijesnije.

To je, ulcralko, su.šti11a i značaj klasne borbe. Ona. se neizostavno svakog dana sve to viJe zaoštrava. 1, usprkos lukavstvima. buržoazije, mora ae · za.miti pobje­dom radničke klase.

Bez i jedne trunke stida ... "Oemokr:ltija ", glavni organ demokrntsko-bnti­

naške stranke, u broju od 1. marta, ocrtavajući teror radikulskih vlasti kno najjače obilježje današnje izborne situacije, izmedju ostalog pise:

"Ne pomognu li novne i korupcija doći će pretnja, zastrašivanje i aps. Gde ne pomogue apsana doći će žandarmeri­ski kundak. A Ata. u J'ugosla.viji znači žan· darmerlski kundak zna oela. po&na javnost iz cilnvog niza afera, stidnih i sramnih za jednu zem Iju koja ima otmenu prelen­ziju da bt1de kulturni pijemont Balkana".

Trebali su da dodju izbori pu da i sama bur­žoaziju prizna ono što je odricala zu posljednje godine terora i reakcije. I da bi ironija slučaju hila veća, lo pri.tnanjc dolazi od one buržoaske partije koja je sa radikalima za sve o o vrijeme bila naj­jači stub režima i najbezobzirniji sprovodilac te iste polHike žandarmskog kundaka. koju dun!ls priznaje i osndjuje l I to dolazi od one stranke čiji su pred­stavnici za yosljednje četiri godine bilj najčesće i nnjduže bas ministri policije, odakle su najviše do­prinijeli organiznciji vlasti žandnrmskog kundakn i na njega naslnojali svoju politiku.

Odista, bez i jedne trunke stida.

I Br. 4.

Na rtu pera ... G. Zlatko Kačić, ne hez pruva, W(tajc u r.nd­

njcm broju .,P,Jbede" protiv , pov:unpirenih :ruo;lri­janncn, koji su bili u prulnji g. ·dr n Tnunh:ćn za njegovog ugilncionog bnvl_1cnju u Sib~nilm.

I ako 'lU prigo\'nri g. 1\učić Inčni, ip:lk lljr­gova srčhn nij(' oprnvd:111~1. Prije svc·gu u svinr mi­nistnrsvima. u svim j :•vtrim urndimu, pn po svim policij"lcim rlirelccijnnw i ekspoziturnnt:•, IHt votlstvu svih gradjanskih sirana ka - pos vu dn ima istih i, što je još leže, mnogo i mnogo rdjavijih tipova, sa d:1leko mračnijom prošlosti nego ih je ~~- 1 i{ačić pronašao medju Trumbićevim pristašorn:r i prntio­cima. Samo u jednom ~jedinom pokretu. u Hadni­čko j sll·atr ·i , nije bilo. nenra niti može biti, poma­gača bilo kt>jcg l'ezim:r, pa prem:1 tome ni t•u~trij­

slwg. Ali g. Kačić pripndu jl:'<htom pokrclu, koji je chi tuvio u zndHluk da sru\'ni su lic:t i"lorijP baš

lu najčistiju ! najid":~lniju slrunku. 011 jt>, ~ln \'iŠ<•, često tražio i douija'J potporu one policij€' , kt•ja ic r.a vrijeme Anstrije njrgfl i tws pru~: lt_)j:tla i npsila. (J . Kačić se d:1p~1Č~ obilato koristio tom pomoći i u natmdujima na one Čc'tile rndnike !wji su od buržoazije, nek•alln austrijski nast••ojenc, lrnžili Yeći komad hljeba i bolje uslove rada; g. Kačić i dan­danas, ma da mu tamo nije mjesto, pripada onom pokretu, koji ima glavni cilj dn ometa svuku borbu radničke klase, pa i onu da se narodni zlotvori slave pred revolucionarni tribunal naroda.

(~. Kačić ipak spad:1 u onaj red omladinuca, koji, po svojoj čistoj i simpatičnoj nacionalnoj pro­šlosti: imaju pravo dn čine aluzije, koje je donijela zadnja "Pobedn ". Ali i u tome, kao u wemu, treba dosljednosti. Praštajući mu sve što je do sada pre­vidio, mi g. Kačićn podsjeeamo, da partija kojoj Oil pripada. da lista za koju će on predati c;voju kuglicu, uosi za kandidata šibenskog sreza (dakle onoga mjesta gdje je Oil politički djelatan) jedno lice, koje je i po svojim osjećanjima i po svojim djelima bilo najmarkantnija dalmatinska ličnost u službi austrijskog režima i protivnarodne politike.

G. Kačić nije maltar ko u šibenskoj naciona~

lističkoj organizaciji; on je duhovni vodjH njen, stvarni urednik "Soče", sastavljač svib pi.~menih radnja i oglasa šibenske m'june. Da bi ostao db­sljedan, g. Kačić bi trebao ne samo da se ustegne od glusanja na 18 marta i da bojlwtuje demokrnt­sku listu, nego da, jednim javnim proglasom, na­redi svima nacionalistima izbornog okmga Šibenik­Zadar da to isto učine. Samo u lom slučaju povje­rovnćemo g Kačiću da je onaj "članak u "Pobedi" proistekao iz pravih i istinskih pobud:.~ jednog uvri­jedjenog nnclonaliste.

SVI PROTIV SVIJU. CHARLES FOURIER

(Francuski u/opis/a - sociialista 17?7-1837.)

Hi vidimo da svaki stalež, radi svoJih in­teresa, želi nesreću drugim staležima samo da na prvo mjesto postavi svoj interes.

Rdvokat želi parnice i tužbe, osobito izme­dju bogataša. Ljekar voli bolest. On bi bio u­ništen kada bi svaki umro bez bolesti, dok bi advokat propao kada bi se svaka svadja ure­dila putem Izmirenja. Oficir hoće rat, jer se nada da će unišHfl polovicu njegovth drugova i osigurati mu brzo promaknuće. Pogrebnik želi sprovode. Trgovci i špekulanti žele glad, da se podvostruče i potrostruče cijene žifa. Graditelj, tesar, zidar, žele požare, koji bi spalili na sto­tine kuća da se stvori više posla n njihevoj struci.

Pozivaju se svi dl·ugovi poslanički kandidati sa kandidatske liste r.a izborni okrug Oubl'Ovnik­Kotor-Split, koje je no·;ilac drug Vicko Jelaska u Splitu, dn u smislu čl. 29 Partijskog Statuta pošlju Centralnom Odboru Nezavisne Rndničke Partije Jugo!!lavijc u Beogradu svojeručno napisanu ostav­ku na mandat, upućenu Predsjedništvu Parlamenta, ostavljajući prazno za datum. u po ovom formula1·u:

Predsjedništvo Narodne Skupštine Beograd,

Molim Predsjedništvo Narodne Skupštine da primi ovu ostavku koju podnosim na poslanički mandat, i dalje po njoj postupi.

192

Beograd (Potpis)