OKOLI‘NE DOZVOLE KIM MLJEKARA KARLOVAC d.o.o

ZAHTJEV ZA ISHOÐENJE

OKOLIŠNE DOZVOLE

KIM MLJEKARA KARLOVAC d.o.o.

~ SAŽETAK ~

Zagreb; travanj, 2014.

Nositelj zahvata: KIM MLJEKARA KARLOVAC d.o.o.

Operater/Naručitelj: KIM Mljekara Karlovac d.o.o.Mekušanska cesta 51, 47 000 Karlovac

Izrađivač: DVOKUT ECRO d.o.o.Trnjanska 37, 10000 Zagreb

Naslov: ZAHTJEV ZA ISHOĐENJE OKOLIŠNE DOZVOLE

KIM MLJEKARA KARLOVAC d.o.o.

Voditelj izrade: Marijana Bakula, dipl. ing. kem. teh.

Radni tim DVOKUT ECRO d.o.o.

Mario Pokrivač, struč. spec. ing. sec. – zaštita okoliša,dipl. ing. prom., ing. elektroteh.

Vjeran Magjarević, dipl. ing. fiz.

Mr.sc. Gordan Golja, dipl. ing. kem. teh.

Zoran Poljanec, prof. biol.

Tajana Uzelac, dipl. ing. biol. - ekologija

Ines Rožanić, MBA

Direktorica: Marta Brkić, dipl. ing. agr. – uređenje krajobraza

Zahtjev za ishođenje OKOLIŠNE DOZVOLEKIM MLJEKARA KARLOVAC d.o.o., GRAD KARLOVAC

~ SAŽETAK ~

DVOKUT ECRO

S A D R Ž A J

UVOD .....................................................................................................................3

A. PODACI O OPERATERU...................................................................................4

A.1. Osnovni podaci .................................................................................................... 4A.2. Podaci o postrojenju............................................................................................ 4

B. PODACI KOJI SE ODNOSE NA POSTROJENJE I NJEGOVU LOKACIJU..............5

B.1. Osnovni podaci o lokaciji ..................................................................................... 5B.2. Opis postrojenja .................................................................................................. 6

B.2.1. Tehnološka jedinica (pogoni) u kojoj se odvija glavna djelatnost sukladno Prilogu 1. ..................... 6B.2.2. Tehnološke jedinice izvan Priloga 1. (direktno povezane djelatnosti) ............................................ 9B.2.3. Glavna zamjenska rješenja postojećoj tehnologiji, tehnikama i mjerama koje je podnositelj zahtjeva

razmotrio ...............................................................................................................................12B.3. Referentna oznaka emisijskih točaka (prefiks Z za zrak; V za vodu (područjeprijemnika); T za emisije u tlo, K za sustav javne odvodnje) prikazani u tlocrtupostrojenja/dijagramu toka ............................................................................................... 12

C. POPIS SIROVINA KOJE SE KORISTE, SEKUNDARNIH SIROVINA I OSTALIHTVARI TE UTROŠENE ENERGIJE TIJEKOM RADA POSTROJENJA ..................13

C.1. Sirovine, sekundarne sirovine i ostale tvari koje se koriste u postrojenju ....... 13C.1.1. Popis sirovina, pomoćnih materijala i drugih tvari ......................................................................13C.1.2. Popis opasnih tvari/kemikalija ..................................................................................................15C.1.3. Voda .....................................................................................................................................16

C.2. Proizvodi i poluproizvodi proizvedeni u postrojenju ......................................... 16C.2.1. Proizvodi i poluproizvodi..........................................................................................................16

C.3. Energija utrošena ili proizvedena u postrojenju ............................................... 17C.3.1. Ulaz goriva i energije ..............................................................................................................17C.3.2. Potrošnja energije po jedinici proizvodnje* ...............................................................................17

D. OPIS VRSTA I KOLIČINE PREDVIĐENIH EMISIJA IZ POSTROJENJA U BILOKOJI OD MEDIJA TE UTVRĐIVANJE ZNAČAJNIH POSLJEDICA EMISIJA NAOKOLIŠ I LJUDSKO ZDRAVLJE......................................................................18

D.1. Emisije u zrak .................................................................................................... 19D.1.1. Popis izvora i točaka emisija u zrak, uključujući i mjere prevencije emisija (popis sukladno Prilogu 1.

za svaku tehnološku jedinicu ili pridruženu ili direktno povezanu aktivnost) ..................................19D.1.2. Opis postojećih i planiranih metoda prevencije/smanjenja emisija, njihova efikasnost i utjecaj na

okoliš ....................................................................................................................................20D.2. Emisije u vode ................................................................................................... 20

D.2.1. Mjesto ispuštanja u površinske vode.........................................................................................20D.2.2. Mjesto ispuštanja u sustav javne ili interne odvodnje .................................................................22D.2.3. Opis postojećih i planiranih metoda prevencije/smanjenja emisija ...............................................24

D.3. Gospodarenje otpadom ..................................................................................... 25D.3.1. Naziv i količina proizvedenog otpada * .....................................................................................26

E. OPIS I KARAKTERISTIKE OKOLIŠA NA LOKACIJI POSTROJENJA ................27

E.1. Karakteristike šireg područja okruženja ........................................................... 27

F. OPIS I KARAKTERISTIKE POSTOJEĆIH ILI PLANIRANIH MJERA IKORIŠTENE OPREME ZA POTREBE NADZORA POSTROJENA I EMISIJA UOKOLIŠ.........................................................................................................27

F.1. Sustav i tehnička oprema za nadzor postrojenja i emisija u okoliš koji seplaniraju ........................................................................................................................... 27


~ SAŽETAK ~

DVOKUT ECRO

G. DETALJNA ANALIZA POSTROJENJA U ODNOSU NA NRT...............................31

G.1. Popis korištenih RDNRT dokumenata/NRT zaključaka*................................... 31G.2. Opća usporedba sa zahtjevima NRT*, **.......................................................... 32G.3. Analiza pokazatelja emisije postrojenja sa zahtjevima NRT* .......................... 49


~ SAŽETAK ~

DVOKUT ECRO 3

UVOD

Predmet Zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša je postojećepostrojenje KIM Mljekara Karlovac d.o.o. koji se nalazi na području Grada Karlovca.

Okolišna dozvola izdaje se s ciljem cjelovite zaštite okoliša sprječavanjem, smanjivanjem i unajvećoj mogućoj mjeri otklanjanjem onečišćenja, prvenstveno na samom izvoru, teosiguravanjem promišljenog gospodarenja prirodnim dobrima nadzorom onečišćenja iuspostavljanjem održive ravnoteže između ljudskog djelovanja i socijalno-ekonomskograzvoja, s jedne strane, te prirodnih dobara i regenerativne sposobnosti prirode, s drugestrane.

Obveza ishođenja okolišne dozvole za postrojenja na području Republike Hrvatske definiranaje Zakonom o zaštiti okoliša (NN 80/13) i Uredbom o okolišnoj dozvoli (NN 8/14). Uredba seprimjenjuje na postrojenja u kojima se obavljaju djelatnosti kojima se mogu prouzročitiemisije kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more.

Prema PRILOGU I. POPIS DJELATNOSTI KOJIMA SE MOGU PROUZROČITI EMISIJE KOJIMA SE ONEČIŠĆUJETLO, ZRAK, VODE I MORE Uredbe o o okolišnoj dozvoli (NN 8/14), postrojenje KIM MljekaraKarlovac d.o.o. nalazi se pod točkom:

Prilog I, točka 6.4. (c)Obrada i prerada samog mlijeka, pri čemu je dnevni ulaz mlijeka veći od 200 tona po danu(prosječna godišnja vrijednost)

Prema PRILOGU II. POPIS GLAVNIH INDIKATIVNIH TVARI PREMA KOJIMA SE ODREĐUJUGRANIČNE VRIJEDNOSTI EMISIJA iste Uredbe, za postrojenje KIM Mljekara Karlovac d.o.o.prepoznate su slijedeće indikativne tvari:

Za zrak: Sumporni dioksid i ostali sumporni spojevi Dušični oksidi i ostali dušični spojevi Ugljični monoksid

Za vode, uključujući more i tlo: Tvari koje doprinose eutrofikaciji (posebno, nitrati i fosfati) tvari koje negativno utječu na ravnotežu kisika (i mogu se mjeriti pomoću parametara

kao što su BPK5, KPK, itd.).

Sadržaj ovog Zahtjeva izrađen je u skladu sa zahtjevima PRILOGA IV. OBRAZAC STRUČNEPODLOGE ZAHTJEVA ZA IZDAVANJE OKOLIŠNE DOZVOLE, kojim je definiran standardni format(obrazac) Zahtjeva za potrebe ishođenja okolišne dozvole.

KIM Mljekara Karlovac d.o.o. smješten je na području grada Karlovca, u naselju GornjeMekušje. Postrojenje je započelo s radom 1968.g.

Svi objekti postrojenja smješteni su na površini od oko 48.800 m2. Ukupni broj zaposlenih je1968.g. KIM Mljekara Karlovac d.o.o. je postrojenje za proizvodnju UHT mlijeka, čokoladnogmlijeka i vrhnja za kuhanje. Proizvodnja se sastoji od pasterizacije, sterilizacije i punjenja uambalažu te dodavanja potrebnih dodataka za proizvodnju čokoladnog mlijeka i vrhnja zakuhanje. Pri proizvodnji kao glavna emisija nastaju tehnološke otpadne vode koje seobrađuju u CIP postrojenju i internom uređaju za pročišćavanje otpadnih voda.


~ SAŽETAK ~

DVOKUT ECRO 4

A. PODACI O OPERATERU

A.1. Osnovni podaci

1.1. Naziv operatera KIM Mljekara Karlovac d.o.o.1.2. Pravni oblik trgovačkog društva ili drugi

primjenjivi pravni oblikDruštvo s ograničenom odgovornošću

1.3. Vrsta zahtjeva Novo postrojenje NEPostojeće postrojenje DAZnatne izmjene postrojenja NEZatvaranje postrojenja NE

1.4. Adresa operatera Mekušanska cesta 51, 47 000 Karlovac1.5. E-adresa -1.6. Matični broj operatera, OIB 934587399541.7. Glavna djelatnost sukladno NKD

klasifikaciji operatera10.51

1.8. Kontakt osoba, ime i prezime Nevenka Krčmar1.9. Kontakt osoba, pozicija Direktor proizvodnje

1.10. Kontakt osoba, broj telefona tel: 047 / 754 410,mob: 091 / 4953 268

1.11. Kontakt osoba, e-adresa e-mail: [email protected]

A.2. Podaci o postrojenju

2.1. Naziv postrojenja KIM Mljekara Karlovac d.o.o.2.2. Adresa postrojenja Mekušanska cesta 51, 47 000 Karlovac2.3. Broj zaposlenih 1172.4. Datumi početka i završetka djelatnosti u

postrojenju, ukoliko je planiran1968. – ne planira se zatvaranje

2.5. Zemljopisna koordinate (širina i dužina) postrojenja HTRS96/TME = 428217N = 5038773

2.6. Je li postrojenje potpada pod odstupanja izzaključaka o NRT-u sukladno Zakonu o zaštitiokoliša

NE

2.7. Je li pripremljeno temeljno izvješće NE2.8. Primjena propisa o obveznom izvješćivanju NE2.9. Primjena propisa o nesrećama koje uključuju

opasne tvariNE

2.10. Primjena propisa o stakleničkim plinovima NE

2.11. Glavna djelatnost postrojenja sukladno Prilogu I.Uredbe Kapacitet glavne jedinice

6.4. (c)Obrada i prerada samog mlijeka, pri čemu je dnevniulaz mlijeka veći od 200 tona po danu (prosječnagodišnja vrijednost)

500 tona na dan,a postrojenje trenutno radi na oko 211tona na dan

2.12 Ostale djelatnosti sukladno Prilogu I. Uredbe Kapacitet ostalih jedinica- -


~ SAŽETAK ~

DVOKUT ECRO 5

B. PODACI KOJI SE ODNOSE NA POSTROJENJE I NJEGOVULOKACIJU

B.1. Osnovni podaci o lokaciji

Jedinica lokalne iregionalne samouprave

Grad Karlovac

Katastarska općina Gornje MekušjeKatastarska čestica 1030/1Navesti udaljenost umetrima do najbližegnaselja, prijemnikaotpadnih voda, voda,šuma, zaštićenihpodručja, područjaekološke mreže i drugihosjetljivih područja

najbliže naselje – naselje Gornje Mekušje; najbliže naseljene kućenalaze se uz jugo-zapadnu granicu postrojenjanajbliži vodotok – rijeka Kupa na udaljenosti od oko 900 msjeveroistočnonajbliža šuma – GJ Kozjača (464) na udaljenosti od oko 515 mjugoistočnonajbliže područje Ekološke mreže i drugih osjetljivih područja –na udaljenosti od oko 870 m sjeveroistočno nalazi se HR000001 –Pokupski bazen i HR 2000642 Kupasjeverozapadni dio postrojenja nalazi se unutar značajnog krajobrazarijeke Kupe

najbliža vodozaštitna zona – III. zona sanitarne zaštite izvorištaMekušje na udaljenosti od oko 155 m zapadno

prijemnik otpadnih voda – sustav javne odvodnje grada Karlovca


~ SAŽETAK ~

DVOKUT ECRO 6

B.2. Opis postrojenja

B.2.1. Tehnološka jedinica (pogoni) u kojoj se odvija glavna djelatnost sukladno Prilogu 1.

Naziv jediniceProizvodna linijaBroj Naziv tehnološke

podjediniceKapacitet Tehnološki opis Referentna oznaka iz

tlocrta/dijagrama tokau Prilogu

1. Prijem mlijeka prijemmlijeka2 x 25.000lit/h

tankovi zasvježesirovomlijeko4 X 80.000 l(ukupno320.000 l)

Sirovo mlijeko se prima u mljekari na prijemu mlijeka. Mlijeko se na prijemnu rampu doprema u kamion-cisternama. Prije istakanja mlijeko se iz svake cisterne uzorkuje, te se u prijemnom kemijskom laboratorijukontrolira.Pri određivanju fizikalno-kemijske kakvoće vrši se:

Određivanje količine masti Određivanje kiselosti Određivanje suhe tvari Određivanje ukupne suhe tvari Određivanje količine proteina Određivanje laktoze Određivanje gustoće Alkoholni test Test antibiotika Test aflatoksina

Ako analize odgovaraju svim fizičkim i kemijskim parametrima, počinje istakanje, filtriranje, hlađenje iskladištenje mlijeka u četiri prijemna tanka po 80.000 litara na temperaturu +4 o C.

5.3a

2. Pasterizacija mlijeka pasterizator22.000 lit/h

tankovi zapasteriziranomlijeko4 X 80.000 l(ukupno320.000 l)

Ohlađeno mlijeko iz prijemnih tankova se zatim pasterizira i standardizira, odnosno podešava se sadržajmliječne masti u skladu sa predviđenim tehnološkim zahtjevom.Pasterizacija se provodi na pločastom izmjenjivaču topline kapaciteta 22.000 l/h, na temperaturi 80oC utrajanju 35 sekundi.Pasterizirano, homogenizirano i standardizirano ohlađeno mlijeko, skladišti se u četiri spremnika po 80.000litara. Iz tih spremnika mlijeko se dalje usmjerava na pojedine tehnološke linije.

5.3a


~ SAŽETAK ~

DVOKUT ECRO 7

3. Tehnološki procesproizvodnje sterilnogmlijeka u kartonskojambalaži

sterilizator13.000 lit/h

2 punilice2 x 6.000

lit/h

Pasterizirano mlijeko, kratkotrajno se sterilizira, odnosno indirektno zagrijava na pločastom izmjenjivačutopline Alfa Laval, na temperaturu 135oC/3-5 sekundi.Kratkotrajno sterilizirano mlijeko se prije procesa sterilizacije, homogenizira na temperaturi 60 oC.Hladi se na 18 o C i puni na dvije aseptičke punilice tipa TBA 8.Zatvorene pakovine od 1 litre putuju transportnom trakom do stroja za pakiranje , gdje setermoskupljajućom folijom ovijaju u skupna pakiranja 6L i 12L.Pakiranja putuju transporterom do paletizera gdje se na Euro paletu slažu u pet redova (720 litara), paletese ovijaju termoskupljajućom folijom te odvoze u regalno skladište.

5.3a

4. Tehnološki procesproizvodnje sterilnogmlijeka u HDPE boci

sterilizatormax 18.000

lit/hradno

13.500 lit/h

punilicamax

15.000 lit/hradno

12.000 lit/h

Pasterizirano mlijeko kratkotrajno se sterilizira odnosno indirektno zagrijava na cjevastom sterilizatoruSTORK na temperaturi 142 oC/15 sekundi. Kratkotrajno sterilizirano mlijeko se prije procesa sterilizacije,homogenizira na 235 bara i temperaturi 80 oC.Hladi se na 18 oC i puni u boce na aseptičkoj punilici SERAC gdje se zatvara Al- poklopac.Zatvorene pakovine od 1 L i 0,5L putuju transportnom trakom do ink jet pisača, gdje se na bocu ispisujebroj boce i datum upotrebljivosti.Nakon označavanja, boca putuje transporterom do stroja za kontrolu napunjenosti, zatim do stroja gdje sena bocu stavlja čep.Boce dalje transporterom putuju do etiketirke KRONES ili do stroja za stavljanje navlake FUJI.Nakon toga pakovine putuju do stroja za pakiranje gdje se formiraju skupna pakiranja od 4L, 6L, 8L i 12Lkoja se omataju termoskupljajućom folijom.Pakiranja putuju do paletizera gdje se slažu na Euro palete, palete se ovijaju termoskupljajućom folijom, teodvoze u regalno skladište.

5.3a

5. Proizvodnja čokoladnogmlijeka

mixingtankovi2 x 30.000lit

U pasterizirano mlijeko, preko miksing stanice, umješavaju se dodatci u količini koja je definirana ureceptu.Nakon što je proces umješavanja gotov pripremljeno čokoladno mlijeko se sterilizira, odnosno indirektnozagrijava na cjevastom sterilizatoru STORK na temperaturi 143 oC/15 sekundi i homogenizaciji od 150 barapri temperaturi 80 oC.Hladi se na 18 oC i puni u boce na aseptičkoj punilici SERAC gdje se zatvara Al- poklopac.Zatvorene pakovine od 1 L i 0,5L putuju transportnom trakom do ink jet pisača, gdje se na bocu ispisujebroj boce i datum upotrebljivosti.Nakon označavanja, boca putuje transporterom do stroja za kontrolu napunjenosti, zatim do stroja gdje sena bocu stavlja čep.Boce dalje transporterom putuju do stroja za stavljanje navlake FUJI.Nakon toga pakovine putuju do stroja za pakiranje gdje se formiraju skupna pakiranja od 4L i 6L koja seomataju termoskupljajućom folijom.Pakiranja putuju do paletizera gdje se slažu na Euro palete, palete se ovijaju termoskupljajućom folijom, teodvoze u regalno skladište.

5.3a


~ SAŽETAK ~

DVOKUT ECRO 8

6. Proizvodnja vrhnja zakuhanje

Od pasteriziranog punomasnog vrhnja i pasteriziranog obranog mlijeka, uz dodatak aditiva premarecepturi, priprema se Vrhnje za kuhanje.Pripremljeno Vrhnje za kuhanje se sterilizira, odnosno indirektno zagrijava na cjevastom sterilizatoruSTORK na temperaturi 142 oC/15 sekundi i homogenizaciji od 50 bara pri temperaturi 80 oC.Hladi se na 18 oC i puni u boce na aseptičkoj punilici SERAC gdje se zatvara Al- poklopac.Zatvorene pakovine od 1 L i 0,5L putuju transportnom trakom do ink jet pisača, gdje se na bocu ispisujebroj boce i datum upotrebljivosti.Nakon označavanja, boca putuje transporterom do stroja za kontrolu napunjenosti, zatim do stroja gdje sena bocu stavlja čep.Boce dalje transporterom putuju do stroja za stavljanje navlake FUJI.Nakon toga pakovine putuju do stroja za pakiranje gdje se formiraju skupna pakiranja od 3L i 6L koja seomataju termoskupljajućom folijom.Pakiranja putuju do paletizera gdje se slažu na Euro palete, palete se ovijaju termoskupljajućom folijom, teodvoze u regalno skladište.

5.3a


~ SAŽETAK ~

DVOKUT ECRO 9

B.2.2. Tehnološke jedinice izvan Priloga 1. (direktno povezane djelatnosti)

Broj Nazivtehnološkejedinice

Kapacitet Tehnološki opis Referentnaoznaka iztlocrta/dijagramatoka u Prilogu

1. TehnološkiprocesproizvodnjeHDPE boca

4 silosa

4 40.000 komada boca od 1litre (ukupno 160.000 boca)

2 80.000 komada boca od0,5 litre (ukupno 160.000

boca)

1. Tehnološki proces proizvodnje HDPE boca sa tri slojaProizvodnja HDPE boca (polietilen visoke gustoće) uključuje miješanje plastičnih materijala da sedobije boca sa više slojeva koji pomažu sačuvati sve osjetljive sastavne dijelove mlijeka. Materijalkoji se koristi za proizvodnju boce je bijeli HDPE granulat i crni granulat.Prvi i treći sloj se koriste za estetski oblik i čvrstoću, a srednji sloj za neprozirnost .Oba granulata zaprimaju se u vrećama po 25 kg. Bijeli granulat se sipa u prihvatni spremnik.Iz spremnika granulat se pneumatskim putem transportira u sušionik, gdje se uklanja vlaga i idedirektno u stroj za proizvodnju boca. Bijeli granulat čini oko 60% boce.Crni granulat se vodi iz spremnika u stroj za miksanje sa samljevenim dijelovima boce (rep i grlo) isamljevenim neispravnim bocama, miješa se u omjeru 1% crni granulat u 99% meljiva.Nakon sušača bijeli granulat i mješavine crnog granulata i meljiva idu u dozatore.Nakon toga idu u ekstruzijske vijke gdje se tale na visokoj temperaturi (200 oC) i pužnimprijenosom transportiraju u ekstruzijsku glavu gdje se formira troslojna tuba.Tuba se reže, pada u rotacione kalupe i napuhuje sterilnim zrakom pri čemu se formira boca. Zrakse sterilizira vodikovim peroksidom koncentracije 35%.Za proizvodnju boca sa 3 sloja koriste se ekstruder 24 kapaciteta 6.000 boca/h i ekstruder 25kapaciteta 5.000 boca /h.Proizvodena boce ide na testiranje u stroj WILCO gdje se ispituje na propusnost.Ispravne boce idu pneumatskim putem u 4 silosa. Svaki silos ima 4 ćelije i kapaciteta je oko40.000 boca od 1L i 85.000 boca od 0,5L. Centralnim transporterom boca se odvodi na punilicu.

5.3a


~ SAŽETAK ~

DVOKUT ECRO 10

TehnološkiprocesproizvodnjeHDPE boca

~ nastavak saprethodnestrane ~

Tehnološki proces proizvodnje HDPE boca sa šest slojevaProizvodnja HDPE boca (polietilen visoke gustoće) uključuje miješanje plastičnih materijala da sedobije boca sa više slojeva koji pomažu sačuvati sve osjetljive sastavne dijelove mlijeka. Materijalkoji se koristi za proizvodnju boce je bijeli HDPE granulat, crni granulat , polimer EVOH, dva slojapolimera ADMER. Prvi i šesti sloj je bijeli HDPE i koristi se za estetski oblik i čvrstoću, drugi sloj zaneprozirnost , treći i peti sloj ADMER-a se koristi kao adheziv na oba kraj EVOH-a, koji služi kaobarijera protiv kisika. Oba granulata zaprimaju se u vrećama po 25 kg.Iz spremnika granulat se pneumatskim putem transportira u sušionik (HDPE i EVOH) , gdje seuklanja vlaga i ide direktno u stroj za proizvodnju boca. Bijeli granulat čini oko 50% boce.Crni granulat se vodi iz spremnika u stroj za miksanje sa samljevenim dijelovima boce (rep i grlo) isamljevenim neispravnim bocama, miješa se u omjeru 1% crni granulat u 99% meljiva.Nakon sušača bijeli granulat, mješavine crnog granulata i meljiva, EVOH i ADMER idu u dozatore.Nakon toga idu u ekstruzijske vijke gdje se tale na visokoj temperaturi (200 oC) i pužnimprijenosom transportiraju u ekstruzijsku glavu gdje se formira šesteroslojna tuba.Tuba se reže, pada u rotacione kalupe i napuhuje sterilnim zrakom pri čemu se formira boca.Zrak se sterilizira vodikovim peroksidom koncentracije 35%.Za proizvodnju boca sa 6 slojeva koristi se ekstruder 25, kapaciteta 5000 boca/h.Proizvedena boca ide na testiranje u stroj WILCO gdje se ispituje na propusnost.Ispravne boce idu pneumatskim putem u 4 silosa boca.Svaki silos ima 4 ćelije i kapaciteta je oko 40.000 boca od 1L i 85.000 boca od 0,5L. Centralnimtransporterom boca se odvodi na punilicu.

5.3a

2. CIP - sustav 1x1800L- tank zakoncentriranu lužinu1x1800L- tank zakoncentriranu kiselinu1x8000L – tank za lužnatosredstvo za pranje1x 8000 L – tank za kiselosredstvo za pranje1x8000L – tank za povratnuvodu1x8000L – tank za čistu vodu1x6000L – tank za vruću vodu1x80000L – tank zaneutralizaciju

CIP (Clean In Place) sustav je tipski uređaj za pranje strojeva, transportnih cisterni za mlijeko,posuđa i cjeovoda kakav se uobičajneo koristi u mnogobrojnim postrojenjima u predmetnomsektoru.Izgrađen je na lokaciji proizvodnog pogona i koristi se na glavnoj proizvodnoj liniji (prijem mlijeka,pasterizacija, sterilizacija i punjenje mlijeka).U sklopu CIP - sustavu je i tank za neutralizaciju u kome se po potrebi, vrši neutralizacija kiselih ilužnatih otopina sredstava za pranje koje se upotrebljavaju u procesu pranja proizvodnih linija ipostrojenja, a odlaze u egalizacioni bazen kao otpadna voda. 5.3a

3. Uređaj zapročišćavanjetehnološkihotpadnih voda(UPOV)

Egalizacioni bazen kapaciteta550m3

4 pretovarne pumpe

U postrojenju je izgrađen uređaj za predobradu tehnoloških otpadnih voda (UPOV) iz postrojenja.Sve tehnološke otpadne vode odvode se putem mreže interne kanalizacije do UPOV-a. Uređaj sesastoji od prepumpne stanice sa rotacionim sitom i egalizacijskog bazena V=550 m3. Otpadnevode se obrađuju jer su pH vrijednosti tehnoloških otpadnih voda iznad GVE propisanihVodopravnom dozvolom. Otpadna voda se obrađuje postupkom aeracije i automatski se, nakonšto razina pH dosegne zadanu vrijednost ispušta u odvodni cjevovod.

5.3a


~ SAŽETAK ~

DVOKUT ECRO 11

4. Rashladni sustavs amonijakom

3 x 1,5 MW Kompresori i ostala oprema su smješteni u Energani, koja je zasebni objekat. Ledena voda (izlaznetemp. +1⁰C), dobivena u indirektnom sustavu isparavanjem amonijaka, koristi se za hlađenjesirovine i prostora u postrojenju.Sustav se sastoji od tri vijčana kompresora ukupne rashladne snage 1,5 MW, izmjenjivača topline,spremnika amonijaka i rashladnog tornja

5.3a

5. Proizvodnja pare 2 x 11,8 MW Kotlovi BKG50 i BKG100 smješteni su u zasebnom objektu – Kotlovnica. Para dobivenazagrijavanjem kotlovske vode, koristi se za zagrijavanje u indirektnim i direktnim proizvodnimprocesima. Također se koristi za zagrijavanje radnih prostora u sustavu centralnog grijanja prekoizmjenjivača. Pored kotlovnice nalazi se spremnik mazuta kapaciteta 200 tona. Sustav se sastoji oddva parna kotla ukupne snage 11,8 MW

5.3a


~ SAŽETAK ~

DVOKUT ECRO 12

B.2.3. Glavna zamjenska rješenja postojećoj tehnologiji, tehnikama i mjeramakoje je podnositelj zahtjeva razmotrio

Broj Naziv tehnološke jedinice Opis zamjenskog rješenja1. Kotlovnica U postrojenju se kao gorivo koristi mazut. Mjerenjem emisija

utvrđene su povećane koncentracije sumpornih i dušikovihoksida.Operater je trenutno u postupku spajanja na javni sustavplinoopskrbe i do kraja 2014.g. planira se korištenje prirodnogplina umjesto mazuta.

B.3. Referentna oznaka emisijskih točaka (prefiks Z za zrak; Vza vodu (područje prijemnika); T za emisije u tlo, K zasustav javne odvodnje) prikazani u tlocrtupostrojenja/dijagramu toka

Oznaka Točka emisije Gauss Krüegerove koordinateHTRS96

Opis BrojPriloga

E NZ1 Uređaj za

loženje428190 5038817 snaga: 3,5 MW

gorivo: loživo ulje(srednje)visina dimnjaka: 23 m

5.3b

V Oborinskeotpadne vode

428324 5038917 Otpadne vode kojenastaju na prometnim imanipulativnimpovršinama unutarpostrojenja

5.3b

K Tehnološka isanitarnaotpadna voda

Zajednički ispustpredobrađene tehnološkei sanitarne otpadne vode

5.3b

S1Skladištegotove robe

428263 5038806 Skladište se nalazi uproizvodnoj hali, površineoko 2.866 m2, kapacitetaoko 5.200 paleta

5.3b

S2 Skladišterepromaterijala

425276 5038746 Skladište se nalazi uproizvodnoj hali, površineoko 761,75 m2.

5.3b

S3 Skladišteaditiva

428224 5038728 Skladište se nalazi uproizvodnoj hali, površineoko 160 m2.

5.3b

S4 Kemijskoskladište

428228 5038757 Skladište se nalazi uproizvodnoj hali, površineoko 108 m2.

5.3b

S5 Spremnici UNP-a

428189 5038796 Dva spremnika za UNP,površina prostora oko97,50 m2.

5.3b

S6 Skladištemazuta

428214 5038834 Spremnik mazuta,smješten na prostoru od124,30 m2.

5.3b

O1 Skladišteotpada

428138 5038721 5.3b


~ SAŽETAK ~

DVOKUT ECRO 13

C. POPIS SIROVINA KOJE SE KORISTE, SEKUNDARNIHSIROVINA I OSTALIH TVARI TE UTROŠENE ENERGIJETIJEKOM RADA POSTROJENJA

C.1. Sirovine, sekundarne sirovine i ostale tvari koje se koristeu postrojenju

C.1.1. Popis sirovina, pomoćnih materijala i drugih tvari

Broj Tehničkapodjedinica

Sirovine,sekundarnesirovine i ostaletvari

Opis i karakteristike Godišnjapotrošnja (kg)

Godišnjapotrošnja po

jediniciproizvodnje

(kg/kg)Proizvodna

linijaSVJEŽE SIROVOMLIJEKO OSNOVNA SIROVINA 77.645.917 1,01

Proizvodnalinija

Prah mliječnebjelančevine

dodaci mlijeku

70,8 0

Stabilizator c-tex06203 4.878,26 9,19E-07

Stabilizator satiagel 420,09 6,33E-05Stabilizatorsatiaxane 1.727,58 5,45E-06

Šećer 209.779,00 2,24E-05StabilizatorPanodan 1.385,08 0,002722

Melangeat 80.669,80 1,8E-05Stabilizator dinatrij-hidrogenfosfat 721,482 0,001047

Vitamin D 773,902 9,36E-06Stabilzator Avicel 2.843,01 1E-05Prah mliječnebjelančevine 8,7 3,69E-05

Permeat 75.589,58 1,13E-07Pripravak vanilije 4.220,40 0,000981Prah mliječnebjelančevine 20 5,48E-05

Vitaminski premix 2.161 2,59E-07

Čišćenjeinoxa BIS INOX

neionski tenziddidecildimetilamonij-klorid

0,018 n/p.

Čišćenjelaktofriza BIS KM 30 fosforna kiselina

alkilpoliglikol eter 0,88 n/p.

Lužnatopranjeprocesneopreme

BIS L 4040 natrijev hidroksid 254 n/p.

Pranjepogona DIVOTEL D

natrijev karbonatneionski tenzidtroklosen natrij dihidrat

0,275 n/p.

Podmazivanje transportnetrake

LUBODRIVE AT octena kiselinaamini 0,4 n/p.


~ SAŽETAK ~

DVOKUT ECRO 14





jediniciproizvodnje

(kg/kg)

Dezinfekcijaruku MANODES GEL

etanolpropan-2-olbenzil alkohol

0,018 n/p.

Dezinfekcijapunilice ipovršina

OXONIA ACTIVE

vodikov peroksid 25-30%octena kiselina 5-10%peroctena kiselina 2-5%

2,083 n/p.

Sredstvo zaionskoomekšavanjevode

SOL U TABLETAMA natrijev klorid 60 n/p.

Kiselo pranjeprocesneopreme

SPECIJAL KT dušična kiselina 166 n/p.

Kiselo pranjepjenompunilice ipovršina

TOPACTIVE 500fosforna kiselina2-(2-butoksietoksi)etanol

0,75 n/p.

Lužnatopranjepjenompunilice ipovršina

TOPACTIVE 200 natrijev hidroksidkalijev hidroksid 2 n/p.

Kiselo pranjepjenompunilice ipovršina

TOPAX 58

limunska kiselinaakril aril sulfonskakiselinamliječna kiselina

0,51 n/p.

Pranjesekcije napunilicamaTBA-8

TOPAX 12

sekundarnialkanosulfonati2-(2-butoksietoksi)etanol

0,545 n/p.

lužnatosredstvo zavanjskopranjeprostora iopreme

TOPAX 66 Na-hipokloritNa-hidroksid 0,628 n/p.

Podmazivanje idezinfekcijatransportnetrake u bijeloji sivoj sobi

TOPAX 990N-(3-aminopropil)-N-dodecilpropan-1,3-diaminoctena kiselina

0,22 n/p.

Fungicidno ibiocidnočišćenje

TRESOLIN ST

etoksilati masnogalkoholabenzalkonij kloriddidecildimetamonijklorid

0,025 n/p.

Dezinfekcijaambalaže,sterilizacijaekstrudera

VODIKOVPEROKSID 35% vodikov peroksid 35% 0,018 n/p.

Čišćenjepogona TARCO FIX klorovodična kiselina 0,015 n/p.


~ SAŽETAK ~

DVOKUT ECRO 15





jediniciproizvodnje

(kg/kg)odstranjivičkisika ukotlovima

CONTROL CHEM1152

kalijev hidroksidnatrijev metabisulfit 1,57 n/p.

inhibitorkorozije idisperzant zatretmanrashladnevode

CONTROL CHEM2306

kopolimer maleinsk kis.Hidroksifosfonoacetatnakis. Natrijev hidroksid

0,648 n/p.

mikrobiocidza rashladnevode

CONTROL CHEM2633

N-alkil(C12-16)-N,N-dimetil-N-benzilamonijklorid Etanol

0,251 n/p.

Kontrolamlijeka,dezinfekcijapovršina

ETILNI ALKOHOL etilni alkohol 1,472 n/p.

Lužnatostrojnopranjepodova

NEOMAT GMS

kalijev hidroksidanorganski silikatsol nitrilotrioctenekiseline

0,125 n/p.

Određivanjeudjelamliječnemasti

SULFATNAKISELINA sulfatna kiselina 0,099 n/p.

C.1.2. Popis opasnih tvari/kemikalija

Niti jedna sirovina ili ostala tvar navedena u poglavlju D.1.1. se na lokaciji postrojenja nekoristi u količini koja bi zahtijevala izradu Izvještaja o sigurnosti vezan za sprječavanje velikihnesreća prema važećim propisima te nisu izdvojene kao opasne tvari. Većina tvari, osimglavne sirovine mlijeka i dodataka mlijeku, nosi neku oznaku sigurnosti ili upozorenja.


~ SAŽETAK ~

DVOKUT ECRO 16

C.1.3. Voda

1.3.1. Način opskrbevodom i službenaoznakapriključka/vlastitizahvat

Korištenjevode unutarpostrojenja(tehnološke,sanitarne,rashladne)

Potrošnja vode

Broj Q (l/s) max(l/s) m3/dan m3/god.

potrošnjapo jedinici

proizvodnje(m3/jedinici)

1.

Postrojenje sesnabdijeva vodomiz javnog vodovodagrada Karlovca.Postrojenje ima dvapriključka na javnisustav jedan zaprotupožarnunamjenu i drugi zakorištenje vode.Službene oznakepriključka su99081670 i99084670.

tehnološke

305,4 111.4840,00145m3/kg

proizvoda2. sanitarne

3. rashladne

1.3.2 Opis opskrbe vodom, potrošnja površinske vode, podzemne vode i otpadne vode za potrebeponovnog korištenja, kvaliteta ulazne vode, način tretiranja zahvaćene vode

1. Postrojenje za svoje potrebe koristi vodu iz javne vodovodne mreže grada Karlovca i zapotrebe tehnološkog procesa ne zahvaća površinske i podzemne vode. Priključak na javnuvodovodnu mrežu nalazi su u krugu postrojenja.

C.2. Proizvodi i poluproizvodi proizvedeni u postrojenju

C.2.1. Proizvodi i poluproizvodi

Br. Postrojenje Proizvod ipoluproizvod

Opis proizvoda ipoluproizvoda

Registarskibrojevi tvari

(CAS)

Proizvodnja(kg/god)

1.

Proizvodna linija

Mlijeko n/p

nije primjenjivo

72.243.531

2. Vrhnje za kuhanje n/p 657.640

3. Vrhnje za šlag n/p 35.011

4. Čokoladno mlijeko n/p 4.141.628

UKUPNO 77.077.810


~ SAŽETAK ~

DVOKUT ECRO 17

C.3. Energija utrošena ili proizvedena u postrojenju

C.3.1. Ulaz goriva i energije

Ulaz goriva i energije Potrošnjajedinica/god.

Toplinskavrijednost

(kJ/jedinici)Pretvaranje u GJ

3.1.1. Gorivo – prirodni plin 16.774 kg 33.338 kJ/kg 559Gorivo – mazut 989.860 kg 42.700 kJ/kg 42.267

3.1.2. Proizvedena energija -3.1.3. Energija iz obnovljivih izvora -3.1.4. Kupljena toplinska energija -3.1.5. Kupljena električna energija 7.310.900 kWh 0,0036 GJ/kWh 26.3193.1.6. Ostala goriva -

3.1.7. Ukupni ulaz količineenergije i goriva u GJ 69.145

C.3.2. Potrošnja energije po jedinici proizvodnje*

Broj Proizvod Jedinica Potrošnja energije/jedinica proizvodnjeElektrična energija Toplinska

energijaGJ/jedinici

Ukupnaenergija

GJ/jedinicikWh/jedinici GJ/jedinic

1.ukupno

sviproizvodi

77.077.810 kg 0,095 kWh/kg 0,0003 GJ/kg 0,0006 GJ/kg 0,0009GJ/kg


~ SAŽETAK ~

DVOKUT ECRO 18

D. OPIS VRSTA I KOLIČINE PREDVIĐENIH EMISIJA IZPOSTROJENJA U BILO KOJI OD MEDIJA TE UTVRĐIVANJEZNAČAJNIH POSLJEDICA EMISIJA NA OKOLIŠ I LJUDSKOZDRAVLJE


~ SAŽETAK ~

DVOKUT ECRO 19

D.1. Emisije u zrak

D.1.1. Popis izvora i točaka emisija u zrak, uključujući i mjere prevencije emisija (popis sukladno Prilogu 1. za svaku tehnološkujedinicu ili pridruženu ili direktno povezanu aktivnost)

Tehnološkajedinica ili direktnopovezana aktivnost

Izvor emisija Onečišćujuća tvar Metoda smanjenja emisija (npr. vrećastifiltar, sedimentacija i sl.)

Podaci oemisijama

GVE *

Kotlovnica

Z1srednji uređaj za

loženje (3,5 MW) natekuće gorivo

Dimni broj

nema opreme za smanjenje emisija

1krute čestice 91,7 mg/Nm3 150Ugljikov monoksid 1,4 mg/Nm3 175Oksidi dušika izraženi kaoNO2

660,9 mg/Nm3 350

Oksidi sumpora izraženi kaoSO2

1.885,6 mg/Nm3 1.700

* Uredba o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (NN 117/12)


~ SAŽETAK ~

DVOKUT ECRO 20

D.1.2. Opis postojećih i planiranih metoda prevencije/smanjenja emisija, njihovaefikasnost i utjecaj na okoliš

1.2. Opis postojećih i planiranih metoda prevencije/smanjenja emisija, njihova efikasnost i utjecajna okolišU postrojenju se kao gorivo koristi mazut. Prema podacima o mjerenju emisija utvrđene supovećane koncentracije sumpornih i dušikovih oksida u odnosu na GVE propisane Uredbom ograničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (NN 117/12).Prekoračenje GVE za predmetni kotao dozvoljeno je do 31.12.2015.g.Operater je trenutno u postupku spajanja na javni sustav plinoopskrbe i postavljanja kotla tese do kraja 2014.g. planira zamjena goriva i kao gorivo će se koristiti prirodni plin.

D.2. Emisije u vode

D.2.1. Mjesto ispuštanja u površinske vode

2.1.1. Naziv prijemnika u kojese vrši ispuštanje(vodotok, jezero, more)

Oborinske otpadne vode se ispuštaju u melioracijski kanal,nastavno u rijeku Kupu.

2.1.2. Mjesto ispuštanja uprijemnik, ukratkoopisati tehnička rješenjamjesta ispuštanja

Oborinske otpadne vode ispuštaju se u melioracijski kanal nakoordinatama prema HTRS96 – E: 428324 i N:5038917.

Na lokaciji se za pročišćavanje otpadnih oborinskih voda koriste: taložnik i separator ulja i masti za otpadne vode iz restorana taložnik i separator ulja pri energani tvrtke taložnik i separator ulja pri praonici teretnih motornih vozila

2.1.3. Zona sanitarne zaštiteizvorišta i površinskihvodozahvata

Postrojenje se ne nalazi na području sanitarne zaštite izvorišta iu okolici nema površinskih vodozahvata.Najbliža vodozaštitna zona je III. zona sanitarne zaštite izvorištaMekušje na udaljenosti od oko 155 m zapadno od postrojenja.


~ SAŽETAK ~

DVOKUT ECRO 21

D.2.1.1. Popis indikatora onečišćenja vode

Referentnaoznaka izdijagram

toka/tlocrta uPrilogu

Mjesto nastankaotpadnih voda i

tip vode

Ukupna dnevna količina(m3/dan), ukupnagodišnja količina

(m3/godini) i protok m3/h)

Onečišćujućatvar

Prije obrade Poslije obradeKoncentracija

(mg/l)Metoda

pročišćavanjaKoncentracija

(mg/l)Godišnjaemisija

(t)

Emisija/jedinicaproizvoda (mg/l

jedinici)

V

Oborinskeotpadne vode sprometnih imanipulativnihpovršina

Nije primjenjivo, ovise okoličini padalina ipostrojenje nema

obavezu mjerenja količina

Suspendiranetvari

Ne rade seanalize.

taložnik iseparator ulja prienergani tvrtke

taložnik iseparator ulja pripraonici teretnihmotornih vozila

Ne rade seanalize.

- -

Teškohlapivelipofilne tvari


~ SAŽETAK ~

DVOKUT ECRO 22

D.2.2. Mjesto ispuštanja u sustav javne ili interne odvodnje

2.2.1. Naziv sustava javne odvodnje u koji seispuštaju otpadne vode

sustav javne odvodnje grada Karlovca

2.2.2. Mjesto ispuštanja u sustav javne odvodnje reviziono okno broj 23 javnog sustavaodvodnje otpadnih voda grada Karlovca


~ SAŽETAK ~

DVOKUT ECRO 23

D.2.2.1. Popis indikatora onečišćenja vode (2013.g.)

Napomena: Predobrađene tehnološke i sanitarne otpadne vode se spajaju u oknu te se zajedničkim cjevovodom odvode u sustav javne odvodnje.Uzorak za analizu ispuštenih otpadnih voda se uzima na zadnjem oknu prije ispuštanja u javni sustav i uključuje tehnološke i sanitarneotpadne vode iz postrojenja.

Referentnaoznaka

Mjesto nastankaotpadnih voda i

tip vode

Ukupna dnevna igodišnja količina

Onečišćujućatvar

Prije obrade Poslije obradeKoncentracija

(mg/l)Metoda

pročišćavanjaKoncentracija

(mg/l)Godišnja emisija

(t/god)Emisija/jedinica

proizvoda(mg/kg)

KTehnološke i

sanitarne otpadnevode

Tehnološkeotpadne vode215,96 m3/dan78.825 m3/god

Sanitarne otpadnevode

23,75 m3/dan8.660 m3/god

Taložive tvari

Obrada u CIPsustavu i

aeracijom nainternom

uređaju zapročišćavanje

otpadnih voda.

4,17 0,36 4,73pH 8,43 - -Ukupni klor 0,10 0,01 0,11KPK 869,26 76,05 986,63BPK5 383,73 33,57 435,54Teškohlapivelipofilne tvari 62,23 5,44 70,63Detergentianionski 0,46 0,04 0,52Adsorbilniorganskihalogeni (AOX) <0,1 0,01 0,11Ukupni fosfor 6,57 0,58 7,46


~ SAŽETAK ~

DVOKUT ECRO 24

D.2.3. Opis postojećih i planiranih metoda prevencije/smanjenja emisija

2.3. Opis postojećih i planiranih metoda prevencije/smanjenja emisijaTehnološka otpadna vodaU postrojenju je izgrađen uređaj za predobradu tehnoloških otpadnih voda (UPOV) izpostrojenja.Sve tehnološke otpadne vode odvode se putem mreže interne kanalizacije do UPOV-a.Uređaj se sastoji od prepumpne stanice sa rotacionim sitom i egalizacijskog bazena V=550m3. Otpadne vode se obrađuju jer su pH vrijednosti tehnoloških otpadnih voda iznad GVEpropisanih Vodopravnom dozvolom. Otpadna voda se obrađuje postupkom aeracije iautomatski se, nakon što razina pH dosegne zadanu vrijednost ispušta u odvodnicjevovod.Nakon obrade, otpadne vode se ispuštaju preko mjerača protoka i mjernog okna u gradskikolektor u odvodni cjevovod.

Sanitarne otpadne vodeSanitarne otpadne vode se ne obrađuju jer se ispuštaju u sustav javne odvodnje gradaKarlovca.

Ispuštanje otpadnih voda u javni sustavPrije ispuštanja u javni sustav tokovi sanitarnih i predobrađenih tehnoloških otpadnih vodase spajaju i analiza otpadnih voda prije ispuštanja provodi se na zajedničkom uzorku.Uzorak za analizu uzima se prema Vodopravnoj dozvoli u zadnjem oknu prije spajanja najavni sustav.Granične vrijednosti za ispuštanje u važećoj Vodopravnoj dozvoli su više od onihpropisanih u Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 80/13).Navedenim Pravnikom u članku 5. Navedeno je da GVE u tehnološkim otpadnim vodamakoje se ispuštaju u sustav javne odvodnje, mogu se drugačije odrediti za:BPK5, KPK, ukupni fosfor i ukupni dušik, koji se ne ograničavaju u prilozima ovogaPravilnika, ako uređaj za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda postiže stupanjpročišćavanja u skladu s odredbama ovoga Pravilnika,Operater ima sklopljen Sporazum o dopuštenim koncentracijama opasnih i drugih tvari uotpadnoj vodi s nadležnim komunalnim poduzećem Vodovod i kanalizacija d.o.o. (broj: 2-0093-0001 od 29.03.2013.g.) prema kojem je operateru dopušteno ispuštati većekoncentracije BPK5 i KPK nego onih propisanih važećim propisima (BPK5 = 750 mg/m3,KPK = 1.500 mg/m3).


~ SAŽETAK ~

DVOKUT ECRO 25

D.3. Gospodarenje otpadom


~ SAŽETAK ~

DVOKUT ECRO 26

D.3.1. Naziv i količina proizvedenog otpada *

Ključni broj i naziv otpada Opis otpada Godišnja količinaproizvedenog otpada

(t)

Godišnja količinaobrađenog otpada

(t)

Postupakobradeotpada

Otpad skladišten nalokaciji, referentna oznaka

s tlocrta/dijagram toka15 02 02*apsorbensi, filtarski materijali (uključujući filtere za uljekoji nisu specificirani na drugi način), tkanine i sredstvaza brisanje i upijanje i zaštitna odjeća, onečišćeniopasnim tvarima

Tipičan otpad po pojedinoj vrstiotpada. U postrojenju ne nastajeniti jedna vrsta opasnog otpadau samom proizvodnom procesuniti na uređaju za pročišćavanjeotpadnih voda. Analiza otpada iz

uređaja za pročišćavanjeotpadnih voda se provodi svake

godine, a otpad zadovoljavazahtjeva za odlaganje na

odlagalište neopasnog otpada.

0,014 0,014 R3

16 05 07*odbačene anorganske kemikalije koje se sastoje odopasnih tvari ili ih sadrže

0,42 0,42 R13

15 01 10*ambalaža koja sadrži ostatke opasnih tvari ili jeonečišćena opasnim tvarima

0,98 0,98 R13

13 07 01*loživo ulje i dizel-gorivo

0,2 0,2 D15

13 02 08*ostala maziva ulja za motore i zupčanike

0,42 0,42 D15

14 06 03*ostala otapala i mješavine otapala

0,03 0,03 D15

16 02 13*odbačena oprema koja sadrži opasne komponente2, akoja nije navedena pod 16 02 09 do 16 02 12

0,21 0,21 R13

18 02 02*ostali otpad čije sakupljanje i odlaganje podliježespecijalnim zahtjevima radi prevencije infekcije

0,969 0,969 D9

06 01 01*sulfatna i sulfitna kiselina

0,15 0,15 D15


~ SAŽETAK ~

DVOKUT ECRO 27

E. OPIS I KARAKTERISTIKE OKOLIŠA NA LOKACIJIPOSTROJENJA

E.1. Karakteristike šireg područja okruženja

Postoje li mjerenja koncentracije značajnih tvari koje se emitiraju u zrak, vodu ili tlo (uključivo ipodzemne vode)/ili modeli emisija u okoliš te utvrđene razine buke i vibracija?Tvar Opis nalaza iz izvješća Pozivanje na izvješće/studiju, uključujući i

temeljno izvješće1. Praćenje stanja okoliša se ne provodi, a prema

djelatnosti postrojenja i emisijama kojepostrojenje ispušta nema potrebe za praćenjemstanja okoliša.U blizini postrojenja ne postoje mjerne postajeza mjerenje kvalitete zraka ili voda koje bi seodnosile na onečišćujuće tvari koje postrojenjeispušta.

-

F. OPIS I KARAKTERISTIKE POSTOJEĆIH ILI PLANIRANIHMJERA I KORIŠTENE OPREME ZA POTREBE NADZORAPOSTROJENA I EMISIJA U OKOLIŠ

F.1. Sustav i tehnička oprema za nadzor postrojenja i emisija uokoliš koji se planiraju

Do izmjena u praćenju emisija u zrak će doći zbog prelaska operatera na priprdni plin.Izmjenom goriva dolazi do izmjene vrste i GVE onečišćujućih tvari. Karakteristike i praćenjeemisija iz uređaja za loženje kada se započne s korištenjem prirodnog plina dane su u tabliciu nastavku.

ZRAK1.1. Praćene emisije Z2 – dimnjak novog kotla na prirodni plin

Emisije onečišćujućih tvari iz stacionarnog izvora. (srednjiuređaj za loženje (4,16 MW; gorivo: prirodni plin)

1.2. Točke emisije (ispusti) Novi dimnjak.1.3. Lokacija mjerenja/uzorkovanja -1.4. Metode mjerenja uzorkovanja Ekstraktivna analiza/ručno uzorkovanje1.5. Učestalost mjerenja Povremeno mjerenje, najmanje jedanput godišnje.1.6. Uvjeti mjerenja/uzorkovanja Normalni uvjeti rada kotla.

Osim parametara onečišćujućih tvari koje je nužno mjeritiprema zakonskim propisima za potrebe izrade izvještaja ipreračunavanje količina otpadnih plinova na referentnestandardne uvjete mjere se slijedeće mjerne veličine:

- brzina i protok plinova- statički tlak u kanalu- ambijetalni tlak na mjernom mjestu- temperatura otpadnih plinova- vlažnost otpadnih plinova- gustoća otpadnih plinova- toplinski gubici- volumni udio kisika


~ SAŽETAK ~

DVOKUT ECRO 28

ZRAK1.7. Parametri nadzora rada

postrojenja(uz navedene parametre koji seprate navedene su graničnevrijednosti emisija (GVE) uskladu s Uredbom o graničnimvrijednostima emisijaonečišćujućih tvari u zrak iznepokretnih izvora (NN 117/12).

Ugljikov monoksid (CO) = 100 mg/m3

Oksidi dušika izraženi kao NO2 = 200 mg/m3

1.8. Analitička metodologija Ugljikov monoksid (CO)HRN EN 15058:2008 Stacionarni izvor emisija –Određivanje masene koncentracije ugljičnog monoksida –Referentna metoda - nedisperzivna infracrvenaspektrofotometrija (NDIR).Dušikovi oksidi izraženi kao NO2

HRN EN 14792:2007 Stacionarni izvor emisija –Određivanje masene koncentracije dušikovih oksida –Referentna metoda – kemiluminiscencija

1.9. Tijelo koje provodimjerenja/uzorkovanja

Sva mjerenja/uzorkovanja mora provoditi pravna osobaovlaštena za praćenja kakvoće zraka i praćenja emisija uzrak iz stacionarnih izvora.

1.10. Organizacija koja provodianalizu/laboratorij

Sve analize provodi pravna osoba ovlaštena za praćenjakakvoće zraka i praćenja emisija u zrak iz stacionarnihizvora.

1.11. Autorizacija/akreditacija zamjerenje iliautorizacija/akreditacijalaboratorija

-


~ SAŽETAK ~

DVOKUT ECRO 29

ZRAK1.12. Vrednovanje rezultata mjerenja Rezultati mjerenja su prema Pravilniku o praćenju emisija

onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (NN129/12) izraženi masenim koncentracijama te svedeni nareferentne standardne uvjete tlaka od 101325 Pa,temperaturu od 273 K, suhog plina sadržaja kisika od 3 ×10-2. Pojedinačni rezultati mjerenja izraženi su kaopolusatni prosjek.U vrednovanje rezultata uključuje se mjerna nesigurnost nasljedeći način: Ako je najveća vrijednost rezultata mjerenja

onečišćujuće tvari (Emj) jednaka ili manja od propisaneGVE (Egr), bez obzira na iskazanu mjernu nesigurnost,

Emj ≤ Egrnepokretni izvor udovoljava propisanim GVE Ako je najveća vrijednost rezultata mjerenja

onečišćujuće tvari veća od propisane GVE, ali unutarpodručja mjerne nesigurnosti odnosno ako vrijedi:

Emj – µEmj ≤ Egrgdje je:µEmj – vrijednost mjerne nesigurnosti mjerenjem utvrđenog

iznosa emisijske veličine onečišćujuće tvariprihvaća se da nepokretni izvor udovoljava propisanim

GVE. Ako je najveća vrijednost rezultata mjerenja

onečišćujuće tvari umanjena za mjernu nesigurnostveća od propisane GVE, odnosno ako vrijedi:

Emj – µEmj > Egrgdje je:µEmj – vrijednost mjerne nesigurnosti mjerenjem utvrđenog

iznosa emisijske veličine onečišćujuće tvarinepokretni izvor ne udovoljava propisanim GVE.

Iznos mjerne nesigurnosti ovisi o primijenjenim metodamamjerenja i karakteristikama upotrijebljenih mjernihinstrumenata.

1.13. Metoda evidencije ipohranjivanja podataka

Na temelju Izvještaja o mjerenju emisija, izrađenog odstrane ovlaštene pravne osobe za praćenje emisija u zrak,popunjavaju se obrasci dani u Pravilniku o registruonečišćivanja okoliša (NN 35/08) i dostavljaju se 1 ×godišnje Agenciji za zaštitu okoliša (AZO). Obveznikdostave podataka dužan je najmanje pet godina čuvatipodatke na temelju kojih su određene emisije iz izvora uzrak.

1.14. Planiranje promjene nadzora -1.15. Nadzire li se stanje okoliša Ne.


~ SAŽETAK ~

DVOKUT ECRO 30

Vezano za ispuštanje otpadnih voda u sustav javne odvodnje potrebno je u Okolišnojdozvoli uzeti u obzir izmjene do kojih je došlo u važećem zakonodavstvu. Prema tablici 3.Priloga 1. Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 80/13) i količiniotpadnih voda koju je postrojenje ispustilo u 2013.g. (oko 250 m3/dan) analizu otpadnihvoda potrebno je provoditi 4 godišnje.

ISPUŠTANJE U SUSTAV JAVNE ODVODNJE1.5. Učestalost mjerenja Prema novom Pravilniku o graničnim vrijednostima

emisija otpadnih voda (NN 80/13) – 4 puta godišnje


~ SAŽETAK ~

DVOKUT ECRO 31

G. DETALJNA ANALIZA POSTROJENJA U ODNOSU NA NRT

G.1. Popis korištenih RDNRT dokumenata/NRT zaključaka*

Prema poglavljima o NRT RDNRT dokumenta/NRT zaključak Kratica Objavljen(datum)

GLAVNA DJELATNOSTReferentni dokument o najboljim raspoloživim tehnikama u industrijihrane, pića i mlijeka(Reference Document on Best Available Techniques in the Food, Drinkand Milk Industries)

FDM kolovoz, 2006


~ SAŽETAK ~

DVOKUT ECRO 32

G.2. Opća usporedba sa zahtjevima NRT*, **

Poglavlje oNRT-u uRDNRT

dokumentu/NRT zaključak

Broj

NRT-

aNRT prema Referentnom dokument o najboljim

raspoloživim tehnikama RDNRTu industriji hrane, pića i mlijeka; kolovoz, 2006.g.

(skraćenica FDM BREF)

Tekuća/planirana primjena u postrojenjuUsklađenost ***

Opravdanost(obrazloženje) za

Plan za poduzimanjemjera i vremenski okvir

za usklađivanjeDA NE

5.1. 1. Osigurati svjesnost zaposlenika o okolišnimaspektima rada postrojenja kao i o osobnimodgovornostima (poglavlje 4.1.2)

Svi zaposlenici se prije početka rada internoeduciraju o odgovornostima na svome radnommjestu, mjerama zaštite na radu i mjeramapostupanja u akcidentnim situacijama (požar, ...).Određeni broj zaposlenika prošao je i Obuku vezanoza rukovanje opasnim tvari pri Hrvatskomtoksikološkom zavodu.

DA Nema odstupanja odNRT-a.

5.1 2. Izabrati opremu, koja optimizira potrošnju, razineemisija, ispravan rad i održavanje postrojenja(poglavlje 4.1.3.1), kao npr. optimizacija cjevovodana kapacitete koji minimiziraju gubitke produkta teinstaliranje ventila (za pražnjenje) sa nagibima kojimse omogućuje samostalno istjecanje.

Sva instalirana oprema namijenjena je isključivoproizvodnom procesu proizvodnje mlijeka i mliječnihproizvoda. U primjeni su odgovarajuće pumpe,tankovi, cjevovodi i ostala oprema. Proizvodni ciklusiprilagođavaju se maksimalnom iskorištenjuinstaliranog kapaciteta. (poglavlje 4.1.3.1.).


5.1 3. Kontrolirati emisije buke pri projektiranju, radu iodržavanju opreme, uključujući i vozila da bi seizbjegla ili smanjila izloženost (poglavlja 4.1.2,4.1.3.1., 4.1.3.2., 4.1.3.3, 4.1.3.4 i 4.1.5) te gdje jepotrebno daljnje reducirati buku, zatvarati/oblagatitakvu opremu (poglavlje 4.1.3.5)

Mjerenja razine radne buke u postrojenju se redovitoprovode.


5.1 4. Redovito provoditi održavanje postrojenja (poglavlje4.1.5)

Postrojenje se redovito održava prema internimplanovima u skladu sa tehničkim specifikacijama ivažećim propisima.



~ SAŽETAK ~

DVOKUT ECRO 33

5. Primjenjivati i pridržavati se metodologije zasprečavanje i minimiziranje potrošnje vode i energijei proizvodnog otpada (poglavlje 4.1.6) što uključuje:5.1. Suglasnosti uprave, organizaciju i planiranje

(poglavlje 4.1.6.1)5.2. Analizu procesa, uključujući pojedine procesne

korake radi prepoznavanja mjesta visokepotrošnje vode i energije te visoke generacijeotpada radi identifikacije mogućnosti njihovogsmanjenja na najmanju moguću mjeru(poglavlja 4.1.6.2, 4.1.6.2.1, 4.1.6.2.2, i4.1.6.2.3) uzimajući u obzir zahtjeve napotrebnom kakvoćom vode, higijenu i sigurnosthrane

5.3. Procjenu ciljeva i ograničenja sustava(poglavlje 4.1.6.3)

5.4. Identifikaciju opcija za smanjenje potrošnjeenergije i vode te proizvodnje otpada(poglavlje 4.1.6.4.), koristeći sustavni pristup,kao što je PINCH tehnologija

5.5. Provođenje evaluacije i izradu studijaizvodljivosti (poglavlje 4.1.6.6)

5.6. Implementaciju programa za smanjenjepotrošnje vode i energije i stvaranja otpada(poglavlje 4.1.6.6)

5.7.Kontinuirano praćenje potrošnje vode i energije,količina otpada i učinkovitosti kontrolnih mjera(poglavlje 4.1.6.7). To se može provoditimjerenjima ili vizualnom kontrolom.

U postrojenju je primijećena povećana potrošnjavode te se u 2013.g. provelo ispitivanje internogsustava vodoopskrbe. Ispitivanje je organizirano uzsuglasnost Uprave.Na temelju ispitivanja i utvrđivanju lokacija na kojimadolazi do gubitaka vode provedena je sanacijainternog sustava i smanjena je potrošnja vode zaoko 10%.


6. Implementirati sustav za praćenje i kontrolupotrošnje i razine emisija, pojedinačne proizvodneprocese i na mjestu korištenje ili nastanka, kako bi seomogućilo poboljšanje. Primjeri parametara zapraćenje uključuju: potrošnju energije, potrošnjuvode, volumen otpadnih voda, emisije u zrak i vode,stvaranje krutog otpada, nastajanje proizvoda inusproizvoda te otpadnih tvari i učestalost iozbiljnost neplaniranih ispuštanja i izlijevanja

U postrojenju se primjenjuju svi programi praćenjanavedenih parametara.Za utvrđivanje točnih količina otpadnih voda ugrađenje mjerač protoka.



~ SAŽETAK ~

DVOKUT ECRO 34

7. Održavati točan popis ulaza i izlaza u svim fazamaprocesa, od prijema sirovina i materijala, do otpremeproizvoda i obrade na samom mjestu nastanka(poglavlje 4.1.6.2.)

U svakom trenutku se zna količina sirovina upojedinom dijelu procesne linije i količina proizvodana skladištu. DA Nema odstupanja od

NRT-a.

8. Planirati proizvodnju kako bi smanjio, s proizvodnjompovezan, nastanak otpada i učestalost čišćenja(poglavlje 4.1.7.1)

Pri planiranju proizvodnje vodi se računa oredoslijedu proizvodnje pojedinog proizvoda pa takonakon proizvodnje mlijeka, kroz neopranuproizvodnu liniju može se proizvoditi vrhnje te nakonnjega čokoladno mlijeko.


9. Transportirati čvrste FMD sirovine, proizvode,nusproizvode i kruti otpad (poglavlje 4.1.7.4),uključujući i izbjegavanje kanala za odvodnju osimtamo gdje se pranje, koje uključuje ponovnokorištenje vode, provodi tijekom odvodnje i gdje jetakav odvod potreban kako bi se izbjegla oštećenjamaterijala koji se prevozi.

Sve sirovine koje se transportiraju cjevovodima sutekuće i sustav proizvodnje i odvodnje otpadnih vodaje izveden sustavom zatvorenih cjevovoda i opreme.


10. Smanjiti vrijeme skladištenja za pokvarljivematerijale (poglavlje 4.1.7.3)

Skladištenje gotovih proizvoda je organizirano nanačin da se pri predaji robe iz skladišta uzima ona podatumu proizvodnje, tj. da proizvodi iz skladištaizlaze prema redoslijedu kako su proizvedeni.


11. Odvajati proizvode kako bi se optimiziralo korištenje,ponovno korištenje, obnavljanje, recikliranje iodlaganje i smanjilo zagađenje otpadnih voda(poglavlja 4.1.7.6, 4.1.6, 4.1.7.7, 4.7.1.1, 4.7.2.1,4.7.5.1 i 4.7.9.1)

Pri planiranju proizvodnje vodi se računa oredoslijedu proizvodnje pojedinog proizvoda pa takonakon proizvodnje mlijeka, kroz neopranuproizvodnu liniju može se proizvoditi vrhnje te nakonnjega čokoladno mlijeko.


12. Spriječiti da materijali padaju na pod, npr. pomoćutočno pozicioniranih štitnika za prskanje, zaslona,preklopa, tankvana i kanalića (poglavlje 4.1.7.6)

Sustav proizvodnje je zatvoren na način da kadasirovina uđe u postrojenje unutar zatvorenih linija seprerađuje do konačnog proizvoda.


13. Optimizirati razdvajanje tokova vode (poglavlje4.1.7.8) da bi se optimiziralo ponovno korištenje iobrada.

Otpadna voda iz zadnjeg pranja pasterizacije isterilizacije se koristi za prvo pranje cisterni. DA Nema odstupanja od

NRT-a.

14. Prikupiti tokove vode, kao što su kondenzati i hladitivodu odvojeno kako bi se optimiziralo ponovnokorištenje (poglavlje 4.1.7.8)

Povrat kondenzata sakuplja se u dvije toplinskepodstanice i vrača se u kotlovnicu gdje se koristi kaonapojna voda za kotlove (kotlovska voda)


15. Izbjegavati korištenje većih količina energije negošto je potrebno za procese grijanja i hlađenja, bez dase našteti proizvodu (poglavlje 4.1.7.9)

Grijanje i hlađenje regulirano je kvalitetnomopremom za regulaciju. Sva grijanja i hlađenja trajutočno onoliko da se zadovolji proces proizvodnje a dase ne naruši kvaliteta proizvoda.



~ SAŽETAK ~

DVOKUT ECRO 35

16. Primjenjivati „Good Housekeeping“ (poglavlje4.1.7.11)

Svi proizvodni, a osobito skladišni prostori, redovitose čiste i održavaju uz razdvajanje sakupljenogotpada i ponovno korištenje iskoristivih otpadnihtokova


17. Minimizirati neugodnu buku iz vozila (poglavlje4.1.7.12)

Svi ulasci i izlasci vozila na lokaciji se kontroliraju, utvorničkom krugu postoji ograničenje brzine vozila,optimizirani su interne prometnice i rute vozila tenužno gašenje motora u trenucima stajanja



~ SAŽETAK ~

DVOKUT ECRO 36

19. Optimizirati primjenu i korištenje kontrolnihprocesa da bi se npr. spriječila i smanjilapotrošnja vode i energije i smanjilo nastajanjeotpada (poglavlje 4.1.8), a osobito:19.1. Tamo gdje se koriste toplinski procesi i/ili

su materijali skladišteni, ili se prenose,na kritičnim temperaturama ili unutarkritičnih temperatura, kontroliratitemperaturu mjerenjem i ispravljanjem(poglavlje 4.1.8.1)

19.2. Tamo gdje se materijali pumpaju ili teku,kontrolirati protok i/ili razine savjesnimmjerenjem tlaka (vidi Odjeljke 4.1.8.2)i/ili namjenski mjerenjem protoka(poglavlje 4.1.8.4) i/ili namjenskimjerenjem razine (poglavlje 4.1.8.3) ikoristeći kontrolne uređaje, kao što suventili (poglavlje 4.1.8.7)

19.3. Tamo gdje je skladištena tekućina uspremnike ili posude, bilo tijekomproizvodnje ili procesa čišćenja, koristitisenzore za detektiranje razine i senzoreza mjerenje razine (poglavlje 4.1.8.3)

19.4. Koristiti analitičke mjerne i kontrolnetehnike za smanjenje otpadnih materijalai vode i smanjiti nastajanje otpadne vodepri preradi i čišćenju, a osobito:19.4.1. Mjeriti pH kako bi kontrolirali

dodatke kiselina ili lužina i pratitiotpadne vodene tokove kako bikontrolirali miješanje ineutraliziranje prije daljnjeobrade ili ispuštanja (poglavlje4.1.8.5.1)

19.4.2. Mjeriti vodljivost kako bi pratilirazine otopljenih soli prijeponovnog korištenja vode i znatirazine detergenata prijeponovnog korištenja detergenta(poglavlje 4.1.8.5.2)

19.4.3. Tamo gdje tekućine mogu bitimutne ili neprozirne zbogprisutnosti suspendiranih tvari,mjeriti zamućenost kako bipratili kvalitetu procesne vode ioptimizirali i oporavakmaterijala/proizvoda iz vode i

Mjerenje napunjenosti spremnika kontrolira se prekomjerenja protoka/razine. Također se mjere protoci uglavnim cjevovodnim linijama.

U CIP sustavu se dodavanje kiselina i lužinakontrolira preko mjerenja vodljivosti i pH vrijednosti.



~ SAŽETAK ~

DVOKUT ECRO 37

20. Koristiti automatizirane kontrole (start / stop) zaopskrbu procesa vodom samo kada to zahtjevaproizvodni proces (poglavlje 4.1.8.6)

Opisani sustavi koriste se jedino kod mlaznih uređajaza pranje podova i vanjsko pranje postrojenja. DA Nema odstupanja od

NRT-a.

21. Odabrati sirovine i pomoćne materijale koji smanjujuproizvodnju čvrstog otpada i štetnih emisija u zrak ivode (poglavlja 4.1.9.1 i 4.1.9.2)

Osnovne sirovine (mlijeko i vrhnje) dopremaju secisternama i skladište u tekućem stanju. Osnovnekemikalije koje se troše u većim količinamadopremaju se i skladište u većim količinama(kontejneri i bačve) (4.1.7.2.).U postrojenju se koriste isključivo kemikalije,sredstva za pranje i dezinfekciju sa vodopravnimdozvolama za korištenje.


22. Korištenje hranjivih tvari na tlu i poljoprivrednimpovršinama iz FDM sektora je opcija za zbrinjavanjetakovog otpada, prema lokalnom zakonodavstvu, kaošto je objašnjeno u poglavlju 4.1.6.

Prema ispitivanju mulja iz UPOV-a, kvaliteta muljazadovoljava parametre za odlagalište neopasnogotpada i ne koristi se na tlu i poljoprivrednimpovršinama.

n/p n/p

Nije primjenjivo.


~ SAŽETAK ~

DVOKUT ECRO 38

5.1.1 NRT je provoditi i pridržavati se Sustava UpravljanjaOkolišem (EMS) koje uključuje, po potrebi s obziromna zasebne okolnosti, sljedeće značajke (poglavlje3):• Definiranje politike zaštite okoliša za postrojenje d

strane rukovodstva (obaveza topmenadžmenta smatra se preduvjetom zauspješnu primjenu drugih značajki EMSa)

• Planiranje i uspostavljanje potrebnih postupaka• Provedbu postupaka, obraćajući posebnu pozornost

na:- strukturu i odgovornost- osposobljavanje, podizanje svijesti i

kompetentnost- komunikaciju- uključenost zaposlenika- dokumentaciju- učinkovit postupak kontrole- programe održavanja- stanje pripravnosti u hitnim slučajevima i odgovor

u takvim situacijama- održavanje usklađenosti sa zakonima o zaštiti

okoliša• Provjeru izvedbe i poduzimanje korektivnih mjera,

obraćajući posebnu pozornost na:- praćenje i mjerenje (vidi također "Reference

Document on the GeneralPrinciples of Monitoring")

- korektivne i preventivne radnje- održavanje evidencije- neovisne (gdje je to moguće) interne audite kako

bi se utvrdilo da li je EMS uskladu s planovima, te da li se pravilno provodi i

održava• Pregled od strane rukovodstva

U postrojenju nije uspostavljen Sustav upravljanjaokoliša prema vanjskim standardima (npr. ISO14001, …). Za sada nije planirana implementacijatakvog sustava upravljanja.

Operater redovito provodi ispitivanja i dostavupodatka vezanih za emisije u okoliš u skladu sazakonskim zahtjevima.

U postrojenju su na vidljivim mjestima postavljeniPlanovi za postupanje u akcidentnim situacijama,vezanih za radnje koje je potrebno poduzeti zasprječavanje i postupanje pri takvim događajima.

Za potrebe upravljanja okolišem operater će kao prvikorak uspostaviti interni sustav upravljanja okolišemkoji će se bazirati na temelju norme ISO 14001, a svremenom će se vidjeti da li je nužno uvođenjevanjskog sustava upravljanja okolišem.

Emisije iz postrojenja su unutar GVE (osim za zrak,no u tijeku je spajanje postrojenja na javnuplinoopkrbnu mrežu i ugradnja nove opreme s ciljemsmanjenja emisija u zrak) i nema pritužbi okolnogstanovništva vezano za rad postrojenja, a ne postojizakonska obaveza uspostavljanja sustava upravljanjaokolišem prema zadanoj normi.

NE

U postrojenju će seuspostaviti interniSustav upravljanjaokoliše koji će se

bazirati na normi ISO14001, a s vremenomće se vidjeti da li je

potrebno certificiranjeSustava od stranevanjske ovlaštene

tvrtke.Interni sustav

upravljanja okolišemkoji će uključivati

Priručnik upravljanjaokolišem, politikuzaštite okoliša iprocedure zapostupanje spopravnim i

korektivnim radnjamaće se uspostaviti doizdavanja Okolišne

dozvole.


~ SAŽETAK ~

DVOKUT ECRO 39

5.1.2 NRT je tražiti suradnju s partnerima od nabave doisporuke, stvoriti lanac odgovornosti prema okolišu,kako bi se smanjila zagađenja i zaštitio okoliš ucjelini. (poglavlja 4.1.7.2, 4.1.7.3, 4.1.7.12, 4.1.9.1,4.2.1.1, 4.2.4.1 i 4.7.2.3).

Osnovne sirovine (mlijeko, vrhnje) dopremaju secisternama u skladišne tankove u tekućem stanju.Osnovne kemikalije koje se troše u većim količinamadopremaju se u skladište u većim pakiranjima(kontejneri i bačve) (poglavlje 4.1.7.2.).Većina sirovina, materijala i energenata skladišti se uminimalnim količinama u skladu sa planom potrošnjei proizvodnje, ovisno o sirovini ili materijalu.Skladišta su prilagođena ovakvom načinu rada istokao i ugovori sa dobavljačima (poglavlje 4.1.7.3.).Postoje smjernice za sve prijevoznike koje propisujuodređena pravila ponašanja u krugu tvornice(poglavlje 4.1.7.12.).Osnovne sirovine isporučuju se u skladu saugovorenom kvalitetom koja se kontrolira u internomlaboratoriju i auditom dobavljača. Kontrolaomogućuje korištenje sirovina s najmanjommogućom razinom emisije u okoliš (poglavlje4.1.9.1.).Svi viličari kao pogonsko gorivo koriste plin i imajunisku razinu emisije buke. Svi strojevi koji imajupovećanu razinu emisije buke nalaze se u zvučnoizoliranim prostorima. Smjernice za prijevoznikenalažu gašenje vozila koja nisu u pokretu. Svevanjske osobe upoznate su sa ovim pravilima uskladu s operativnim uputama tvrtke (poglavlje4.2.1.1.).

DA

Nema odstupanja odNRT-a.

5.1.3. U svim FDM postrojenjima za, NRT je učinitisljedeće:

1. Ukloniti ostatke sirovih materijala čim je prijemoguće nakon obrade i često čistiti skladištamaterijala (poglavlje 4.3.10)

2. Na podnim odvodima osigurati i koristiti rešetke iosigurati da se često pregledavaju i čiste, kakobi se spriječilo miješanje materijala s otpadnimvodama (poglavlje 4.3.1.1)

3. Optimizirati korištenje suhog čišćenja (uključujućii vakuum sustave) opreme i instalacija, čak inakon proljevanja (poglavlje 4.3.1, 4.7.1.2,4.7.2.2, 4.7.5.2 i 4.7.9.2) prije mokrog čišćenja,

1. Svi ostaci sirovine prije pranja se vraća u tankove,a ostatci dodataka, materijala, ambalažnogmaterijala uklanjaju se tijekom korištenja i obrade(vaganje, transport) te vraćaju u proces u fazipripreme (poglavlje 4.3.10.).2. Sve prostorije u kojima se provode intenzivnapranja opremljene su odvodima opremljenimrešetkama. Svi odvodi se redovito čiste u skladu splanom o održavanju internog sustava kanalizacije(poglavlje 4.3.1.1.).3. Podne površine redovito se čiste metenjem ivodom i kemikalijama, a osobito nakon završetka



~ SAŽETAK ~

DVOKUT ECRO 40

tamo gdje je mokro čišćenje nužno da bi sepostigla potrebna higijenska razina

4. Prije mokrog čišćenja unaprijed potopiti podove iotvorenu opremu da očvrsla ili spaljenaprljavština popusti (poglavlje 4.3.2)

5. Upravljati korištenjem i smanjiti korištenje vode,energije i detergenata (poglavlje 4.3.5)

6. Uskladiti crijeva za ručno čišćenje sa ručnimprekidačima (poglavlje 4.3.6)

7. Opskrbiti vodom pod tlakom kontroliranom prekomlaznica (poglavlje 4.3.7.1)

8. Optimizirati primjenu ponovnog korištenja toplevode koja se u otvorenom krugu ohladi, npr. začišćenje (poglavlje 4.7.5.17)

9. Za čišćenje i dezinfekciju odabrati i koristitisredstava koja uzrokuju minimalnu štetu okoliša(poglavlje 4.3.8, 4.3.8.1 i 4.3.8.2) i osiguratiučinkovitu kontrolu higijene

10. Raditi „čišćenje na mjestu“ (CIP) zatvoreneopreme (poglavlje 4.3.9), te osigurati da sekoristi na optimalan način, npr. mjerenjemzamućenosti (poglavlje 4.1.8.5.3), vodljivosti(poglavlje 4.1.8.5.2) ili pH (poglavlje 4.1.8.5.1) iautomatski dozirati kemikalije u ispravnimkoncentracijama (poglavlje 4.3.9)

11. Za mala ili rijetko korištena postrojenja ili gdjeotopina za čišćenje postaje vrlo zagađena, kaošto su UHT postrojenja, membranskaseparacijska postrojenja, koristiti sustave zajednokratnu uporabu te preliminarno čišćenjeisparivača i sprej sušara (poglavlje 4.3.9)

12. Tamo gdje su prisutne različite PH vrijednostiotpadnih voda iz CIP i drugih izvora, primijenitisamo-neutralizaciju lužnatih i kiselih otpadnihvoda u neutralizacijskom spremniku (poglavlje4.5.2.4)

13. Smanjiti korištenje EDTA, koristeći ih samotamo gdje je to nužno, s potrebnomfrekvencijom upotrebe i umanjenim korištenimkoličinama, npr. recikliranjem otopina začišćenje (poglavlja 4.3.8, 4.3.8.2, 4.3.8.2.2,

proizvodnog ciklusa. Oprema se nakon završetkaproizvodnog ciklusa odprašuje prije pripremepostrojenja za vlažno čišćenje (poglavlje 4.3.1.).4. Oprema i podovi namaču se prije mokrog čišćenjanakon završetka proizvodnog ciklusa (poglavlje4.3.2.).5. Mokro čišćenje primjenjuje se samo nakonzavršetka proizvodnog ciklusa, a provode ga obučeniradnici u skladu sa procedurama čišćenja. Potrošnjavode i energije kontinuirano se prati uz dostizanjezadanih ciljeva. Proizvodnja se planira u skladu sapotrebama prodaje, a ciklusi pranja prilagođavaju sešaržnoj proizvodnji i posebnim zahtjevima zaproizvod (npr. proizvodi s alergenima) (poglavlje4.3.5.).6. Crijeva namijenjena za čišćenje opremljena suventilima na kraju crijeva, a u pranjima se koristemlaznice za vodu (poglavlja 4.3.6., 4.3.7.1.).7. Snabdijevanje s vodom pod kontroliranim tlakoms primjenom kroz sapnice (pog.4.3.7.1)9. Sve kemikalije koje se koriste namijenjene supranju i dezinfekciji opreme i površina i u skladu susa zahtjevima sigurnosti hrane i utjecaja na okoliš.Sva sredstva imaju vodopravne dozvole, a sa njimase postupa u skladu sa Zakonom o kemikalijama iZakonom o vodama (poglavlje 4.3.8., 4.3.8.1. i4.3.8.2.).10. Unutrašnja pranja opreme u svakom pogonuprovodi se automatiziranim CIP postrojenjem uzdoziranje kemikalija na osnovu mjerenja pH(poglavlje 4.3.9. i 4.1.8.5.2.).11. Primjena „single – use“ system za mala ilipostrojenja koja rijetko rade, (pog.4.3.9).12. Otpadne vode iz CIP pranja neutraliziraju se naosnovu automatskog mjerenja pH (poglavlje 4.3.9.).13. Za pranje se koriste komercijalna lužnata i kiselasredstva. Odabir vrste sredstava ovisi o vrstizaprljanja i mogućnostima upotrebe. EDTA se nekoristi.


~ SAŽETAK ~

DVOKUT ECRO 41

4.3.8.2.3 i 4.3.8.2.5)

5.1.4.1Prijem/otpremamaterijala

Tijekom prijema i otpreme materijala, NRT je učinitisljedeće:1. Kad su vozila parkirana i tijekom utovara iistovara, ugasiti motor vozila i hladnjak, ako postoji iomogućiti alternativni izvor napajanja (poglavlje4.2.1.1)

Nakon dolaska na prijemnu rampu, na kamionu –cisternama koji dovoze sirovo mlijeko i vrhnje, gasese motori i počinje proces istakanja mlijeka.Dolaskom kamiona na prijemnu rampu za utovargotove robe, gase se motori i čeka se utovar.


5.1.4.2Centrifugiranje /razdvajanja

U svim FDM postrojenjima koja obavljajucentrifugiranje, NRT je učiniti sljedeće:

1. Upravljati centrifugom kako bi se smanjiloispuštanje proizvoda u otpad (poglavlje 4.2.3.1)

Separacija mlijeka (izdvajanje vrhnja), intervalizmeđu pražnjenja separatora (ispuštanjeseparatorskog "blata") podešen je na maksimalnomoguće vrijeme, a da se ne ugrozi oprema i kvalitetaproizvoda.


5.1.4.3Dimljenje

U svim FDM postrojenjima koja ispuštaju dim, NRTje učiniti sljedeće:1. Postići nivo emisija TOC u zrak < 50 mg/Nm3(poglavlje 3.3.1.2.2 i 4.4.3.11.1)

U proizvodnim procesima u postrojenju se neprimjenjuju postupci dimljenja.

n/p n/p Nije primjenjivo.

5.1.4.4Prženje

U svim FDM postrojenjima koja obavljaju prženje,NRT je učiniti sljedeće:1. Recirkulirati i spaliti ispušne plinove (poglavlje4.2.7.1)

U proizvodnim procesima u postrojenju se neprimjenjuju postupci prženja.


5.1.4.5Konzerviranjeu limenkama,bocama istaklenkama

U svim FDM postrojenjima koja koristeambalažiranje u limenkama, bocama i staklenkama,NRT je učiniti sljedeće:napomena: Tehnike nisu navedene jer se proces neprovodi u postrojenju.

U proizvodnim procesima u postrojenju se neprimjenjuju postupci konzerviranja.


5.1.4.6Isparavanje

U svim FDM postrojenjima u kojima dolazi doisparavanja, NRT je učiniti sljedeće:napomena: Tehnike nisu navedene jer se proces neprovodi u postrojenju.

U proizvodnim procesima u postrojenju se neprimjenjuju postupci isparavanja.


5.1.4.7Zamrzavanje ihlađenje

U svim FDM postrojenjima u kojima se obavljazamrzavanje i hlađenje, NRT je učiniti sljedeće:napomena: Tehnike nisu navedene jer se proces neprovodi u postrojenju.

U proizvodnim procesima u postrojenju se neprimjenjuju postupci zamrzavanja i hlađenja hranena način na koji je to obrađeno u NRT-u. n/p n/p Nije primjenjivo.

5.1.4.8Hlađenje

U svim FDM postrojenjima u kojima se obavljajuhlađenje, NRT je učiniti sljedeće:napomena: Tehnike nisu navedene jer se proces neprovodi u postrojenju.

U proizvodnim procesima u postrojenju se neprimjenjuju postupci hlađenja hrane na način na kojije to obrađeno u NRT-u. n/p n/p Nije primjenjivo.


~ SAŽETAK ~

DVOKUT ECRO 42

5.1.4.9Pakiranje

U svim FDM postrojenjima koja obavljaju pakiranje,NRT je učiniti sljedeće:1. Optimizirati dizajn ambalaže, uključujući težinu i

volumen materijala i reciklirani sadržaj, kako bise smanjila količina i kako bi se smanjio otpad(poglavlje 4.2.12.2)

2. kupnju materijala u većim količinama (poglavlje4.1.7.2)

3. Prikupljati materijale za pakiranje zasebno(poglavlje 4.2.12.3)

4. Minimizirati prelijevanje tijekom pakiranje(poglavlje 4.2.12.6).

Mliječni proizvodi pakiraju se u PET, PS, Tetra pak iElopak ambalažu, utrošak ambalažnog materijala ipakovina je optimiziran upravljanjem i praćenjemprocesa proizvodnje ambalaže (4.2.12.2.).Osnovne sirovine (mlijeko i vrhnje) dopremaju secisternama i skladište u tekućem stanju. Osnovnekemikalije koje se troše u većim količinamadopremaju se i skladište u većim količinama(kontejneri i cisterne) (4.1.7.2.).Sav otpad se sakuplja i odvojeno skladišti te predajeovlaštenim pravnim osobama (4.2.12.3.).Za odvagu sirovina i gotovih proizvoda koriste seuređaji (vage i mjerači protoka) koje se redovitoumjeravanju od ovlaštene tvrtke. (4.2.12.6.).



~ SAŽETAK ~

DVOKUT ECRO 43

5.1.4.10Proizvodnja ikorištenjeenergije

NRT je učiniti sljedeće:1. U postrojenjima gdje je potrebno korištenje

topline i električne energije npr. pri proizvodnjišećera, proizvodnji mlijeka u prahu, sušenjusirutke, proizvodnje instant kave, piva i rakije,koristiti kombinirano generiranje topline ielektrične energije u novim ili značajnoizmijenjenim instalacijama ili onim kojeobnavljaju svoje energetske sustave (poglavlje4.2.13.1)

2. Koristiti toplinske pumpe za povrat topline izraznih izvora (poglavlje 4.2.13.4)

3. Isključiti opremu kada se ne koristi (poglavlje4.2.13.6)

4. Smanjiti opterećenja na motorima (poglavlje4.2.13.7)

5. Smanjiti gubitke motora (poglavlje 4.2.13.8)6. Koristiti različite brzine pogona kako bi se

smanjilo opterećenje na ventilatorima i pumpama(poglavlje 4.2.13.10)

7. Primijeniti toplinsku izolaciju, npr. cjevovoda iopreme koja se koristi za prenošenje, pohranu iliobradu tvari iznad ili ispod sobne temperature ina opremu koja se koristi za procese kojiuključuju grijanje i hlađenje (poglavlje 4.2.13.3)

8. Koristiti motore s mogućnošću frekvencijskekontrole (poglavlje 4.2.13.9)

Nema kogeneracije.Svi cjevovodi i oprema u proizvodnji izolirani suodgovarajućim izolacijskim materijalima ovisno opotrebi izolacije (toplo ili hladno) (4.2.13.3.).Nisu instalirane toplinske pumpe. (Nije relevantno uutvrđivanju NRT)Sva procesna oprema automatski je upravljana,odnosno automatski se isključuje kada nije uupotrebi programirano vrijeme (4.2.13.6.).U sklopu redovitog održavanja provode sepreventivna održavanja, podmazivanja opreme iredoviti servisi i ispitivanja prema preporukamaproizvođača i zakonskim propisima (4.2.13.7.).Većina uređaja je frekventno regulirana i automatskiupravljana (4.2.13.8. i 4.2.13.9.).


5.1.4.11Korištenjevode

Ako se koriste podzemne vode, NRT je učinitisljedeće:1. Zahvaćati samo onolike količine vode koje su

zapravo potrebne (poglavlje 4.2.14.1)

Za potrebe postrojenja ne zahvaćaju se podzemnevode direktno iz izvora.



~ SAŽETAK ~

DVOKUT ECRO 44

5.1.4.12Sustavi sakomprimiranim zrakom

Za stvaranje komprimiranog zraka, NRT je učinitisljedeće:1. Pregledati razinu tlaka i ako je moguće smanjitiga (poglavlje 4.2.16.1)2. Optimizirati temperaturu usisnog zraka (poglavlje4.2.16.2)3. Ugraditi prigušivače na ulazima i izlazima za da sesmanji razina buke (poglavlje 4.2.16.3)

Sve tehnike se primjenjuju u postrojenju, a samsustav se vodi na način da se maksimalno optimizirapraćenjem tlaka i temperature u sustavu.Građevina je izvedena u skladu s namjenom, a dosada nije bilo pritužbi okolnog stanovništva napovećanu razinu buke iz postrojenja.


5.1.4.13 Parnisustavi

Za parne sustave, NRT je učiniti sljedeće:1. Maksimizirati povrat kondenzata (poglavlje4.2.17.1)2. Izbjegavati gubitke pare iz povratka kondenzata(poglavlje 4.2.17.2)3. Izolirati neiskorišteni cjevovod (poglavlje 4.2.17.3)4. Poboljšati hvatanje pare (poglavlje 4.1.5)5. Popravak curenja pare (poglavlje 4.1.5)

Prikupljeni kondenzat se vraća u sustav.Obzirom da će operater do kraja godine izvestipriključak na javni plinoopskrbni sustav te će kaogorivo koristiti prirodni plin, postojeći kotlovi će sestaviti van rada i ugraditi će se novi kotao.

Pri zamijeni kotla ugraditi će se i novi spremnik zapovrat i upravljanje povratom kondenzata


5.1.5SMANJENJEEMISIJA U

ZRAK

--- Da bi spriječili emisije u zrak iz FDM postrojenja, NRT je učiniti sljedeće:

1. Primijeniti i održavati strategiju kontrole emisija uzrak (poglavlje 4.4.1) koja uključuje:1.1. Definiciju problema (poglavlje 4.4.1.1 i4.4.1.1.1)1.2. Popis emisija sa tog područja, uključujući, npr.neuobičajen rad (poglavlje 4.4.1.2 i 4.4.1.2.1)1.3. Mjerenje glavnih emisija (poglavlje 4.4.1.3 i4.4.1.3.1)1.4. Procjenu i odabir tehnike za kontrolu emisija(poglavlje 4.4.1.4)

U samom proizvodnom procesu nema izvora emisijau zrak.Emisije u zrak su povezane s emisijama uređaja založenje. Operater je trenutno u postupku spajanja najavni sustav plinoopskrbe i do kraja 2014.g. planirase korištenje prirodnog plina umjesto mazuta. DA Nema odstupanja od

NRT-a.

2. Prikupljati otpadne plinove, neugodne mirise ipraškaste tvari na izvoru (poglavlje 4.4.3.2) ikanalizirati ih u opremu za tretman ili smanjenje(poglavlje 4.4.3.3)

U samom proizvodnom procesu ne nastaju otpadniplinovi, neugodni mirisi ili praškaste tvari.



~ SAŽETAK ~

DVOKUT ECRO 45

3. Optimizirati postupke uključivanja i isključivanjaopreme za smanjivanje emisija u zrak kako bi seosiguralo da se uvijek radi učinkovito u svimperiodima kada je smanjenje potrebno (poglavlje4.4.3.1)

U postrojenju nema opreme za smanjivanje emisija.


4. Osim ako nije drugačije određeno, tamo gdje je uprocese integriran NRT koji smanjuje emisije u zrakizborom i upotrebom tvari i primjenama tehnika, neprelaziti razine emisija od

5 - 20 mg/Nm3 za suhu prašinu35 - 60 mg/Nm3 za mokru/ljepljivu prašinu< 50 mg/Nm3 TOC,

da bi se postiglo te razine primjenom tehnikasmanjenja.Ovaj dokument ne uzima izričito u obzir emisije izenergetskih postrojenja sa loženjem u FDMpostrojenjima i ove razine stoga ne predstavljajuNRT emisijske nivoe iz tih uređaja za loženje. Nekitehnike za smanjenje su opisane u poglavljima 4.4do 4.4.3.12

Praškaste tvari ne nastaju u proizvodnom procesu, aza uređaje za loženje dane vrijednosti nepredstavljaju NRT emisijske nivoe.


5. Kada postizanje procesnih NRT ne spriječeneugodne mirise primjenjuju se tehnike za njihovosmanjenje. Mnoge tehnike za smanjenje neugodnimirisi dane su u poglavlju 4.4.

Proizvodni proces se odvija u zatvorenom sustavčime je u potpunosti spriječena emisija neugodnimmirisa iz proizvodne linije.Mirisi uz proizvodnu halu se pri uobičajenimmeteorološkim uvjetima ne osjećaju.



~ SAŽETAK ~

DVOKUT ECRO 46

5.1.6 Za obradu otpadnih voda iz FDM postrojenja, NRT jekoristiti prikladne kombinacije sljedećeg:1. Izvršiti početni pregled krutih tvari (poglavlje

4.5.2.1) u FDM postrojenju2. Ukloniti masnoće koristeći filter masti (poglavlje

4.5.2.2) u FDM postrojenju, ako otpadna vodasadrži masnoće životinjskog ili biljnog podrijetla

3. Primijeniti izjednačavanje toka i opterećenja(poglavlje 4.5.2.3)

4. Primijeniti neutralizaciju (poglavlje 4.5.2.4) jakokiselih ili lužnatih otpadnih voda

5. Primijeniti taloženje (poglavlje 4.5.2.5) zaotpadne vode koje sadrže suspendirane tvari

6. Primijeniti flotaciju otopljenim kisikom (poglavlje4.5.2.6)

7. Primijeniti biološku obradu. Aerobne i anaerobnetehnike primijenjene u FDM sektoru opisane su utočkama 4.5.3.1 do 4.5.3.3.2

8. CH4 plin proizveden tijekom anaerobne obradekoristiti za proizvodnju topline i/ili električnuenergiju (poglavlje 4.5.3.2).

Tehnološke otpadne vode se obrađuju.U CIP sustavu provodi se neutralizacija otpadnihvoda, a nakon toga se otpadne vode aerobnoobrađuju da se dodatno smanji pH vrijednost.Vrijednosti parametara emisija otpadnih voda su uskladu sa važećom Vodopravnom dozvolom.Granične vrijednosti za ispuštanje u važećojVodopravnoj dozvoli su više od onih propisanih uPravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnihvoda (NN 80/13). Navedenim Pravnikom u članku 5.Navedeno je da GVE u tehnološkim otpadnimvodama koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje,mogu se drugačije odrediti za:BPK5, KPK, ukupni fosfor i ukupni dušik, koji se neograničavaju u prilozima ovoga Pravilnika, ako uređajza pročišćavanje komunalnih otpadnih voda postižestupanj pročišćavanja u skladu s odredbama ovogaPravilnika,Operater ima sklopljen Sporazum o dopuštenimkoncentracijama opasnih i drugih tvari u otpadnojvodi s nadležnim komunalnim poduzećem Vodovod ikanalizacija d.o.o. (broj: 2-0093-0001 od29.03.2013.g.) prema kojem je operateru dopuštenoispuštati veće koncentracije BPK5 i KPK nego onihpropisanih važećim propisima (BPK5 = 750 mg/m3,KPK = 1.500 mg/m3).



~ SAŽETAK ~

DVOKUT ECRO 47

5.1.7NEKONTROLIRANAISPUŠTANJA

Kako bi općenito spriječili nesreće i minimaliziratinjihovu štetu za okoliš u cjelini, NRT je činitisljedeće:1. Identificirati potencijalne izvore

incidentnih/slučajnih otpuštanja koja bi mogleštetiti okolišu (poglavlje 4.6.1)

2. Procijeniti vjerojatnost identifikacije potencijalnihincidentnih/slučajnih ispuštanja i njihovu težinuako se dogode, odnosno provesti procjenu rizika(poglavlje 4.6.2)

3. Identificirati ta potencijalne incidentna/slučajnaispuštanja za koja su potrebne dodatne kontrolekako bi se spriječio njihov nastanak (poglavlje4.6.3)

4. Identificirati i provoditi mjere kontrole potrebneza sprečavanje nesreća i smanjivanje njihovešteta za okoliš (poglavlje 4.6.4)

5. Razvijati, provoditi i redovito testirati planpostupanja u slučaju nužde (poglavlje 4.6.5)

6. 6. Istražiti sve nesreće i nedostatke i voditievidenciju (poglavlje 4.6.6)

Operater ima izrađen Operativni plan mjera za slučajizvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda, u kojemsu identificirani izvori ispuštanja, provedena jeprocjena rizika, propisane su mjere, kontrole i planpostupanja da se spriječi nastanak takvih situacija injihova šteta po okoliš.



~ SAŽETAK ~

DVOKUT ECRO 48

5.2.5 Osim NRT iz poglavlja 5.1 - 5.1.7, NRT za mljekare jeučiniti sljedeće:

1. Djelomično homogenizirati mlijeko (poglavlje4.7.5.3)

2. Zamijeniti serijsku pasterizaciju skontinuiranom (poglavlje 4.7.5.5)

3. Pri pasterizaciji koristiti regenerativnu izmjenutopline (poglavlje 4.7.5.6)

4. Smanjiti potrebnu učestalost čišćenjacentrifugalnih separatora poboljšanjempreliminarne filtracije i bistrenjem mlijeka(poglavlje 4.7.5.7)

5. Koristiti automatizirano punjenje kako bi seizbjegli gubici i smanjilo zagađenje vode(poglavlje 4.7.5.12)

6. Povećati oporavak razrijeđenih, ali inačenetaknutih, proizvoda iz CIP početnogispiranja, HTST start-up, gašenje i promjena-više i od ispiranja drugih oprema i cjevovodasa online otkrivanjem tranzicijskih točakaizmeđu proizvoda i faze vode (poglavlje4.7.5.10). To se može učiniti, npr. mjerenjemvolumena pomoću protoka (poglavlje 4.1.8.4)ili odašiljača gustoće, mjerenjem gustoćepomoću odašiljača vodljivosti (poglavlje4.1.8.5.2) i upotrebom senzora zamućenostiraspršenjem svjetla (poglavlje 4.1.8.5.3) kakobi razlikovati vodu od proizvoda

7. Za velike mljekare s vrlo razgranatim cijevima,koristiti nekoliko manjih CIP sustave umjestojednog centraliziranog CIP sustava (poglavlje4.3.9)

8. Ponovno koristiti vodu za hlađenje, vodu za začišćenje, kondenzate iz sušenja i isparavanja,ostatke generirane u membranskomseparacijskom procesu i konačno vodu zaispiranja nakon obrade, ukoliko je potrebno,kako bi se osigurala razina higijene potrebneza ponovnu uporabu aplikacija (poglavlje4.7.5.16)

1. U postrojenju se provodi homogenizacijamlijeka (poglavlje 4.7.5.3)

2. Postupak pasterizacije je serijski i trenutnonema kapaciteta koji bi opravdao ulaganje ukontinuiranu pasterizaciju, ali teži se tome dase prikupi dovoljna količina tako da sepasterizacija provodi u većim serijama i da seosigura kontinuitet u proizvodnji (poglavlje4.7.5.5)

3. Toplom vodom koja se iz pasterizacije se grijemlijeko na ulasku u pasterizator (poglavlje4.7.5.6).

4. Separacija mlijeka (izdvajanje vrhnja), intervalizmeđu pražnjenja separatora (ispuštanjeseparatorskog "blata") podešen je namaksimalno moguće vrijeme, a da se neugrozi oprema i kvaliteta proizvoda. (poglavlje4.7.5.7)

5. Koristi se automatizirano punjenje kako bi seizbjegli gubici i smanjilo zagađenje vode(poglavlje 4.7.5.12)

6. Kontrola kvalitete vode za pranje unutar CIPsustava se provodi mjerenjem vodljivosti i pH(poglavlje 4.1.8.5.2)

7. Postrojenje je na samoj granici kapaciteta zakoji je potrebno ishođenje Okolišne dozvole ina temelju sadašnje veličine postrojenja iproizvodnoj liniji nema potrebe zapostavljanjem dodatnih manjih CIP sustava.(poglavlje 4.3.9)

8. Prema potrošnji vode postrojenje se nalazi udanjem području potrošnje što se postižeupotrebom raznih vrsta voda ponovo unutarproizvodnog procesa. (poglavlje 4.7.5.16)



~ SAŽETAK ~

DVOKUT ECRO 49

G.3. Analiza pokazatelja emisije postrojenja sa zahtjevima NRT*

Poglavlje oNRT-u uRDNRT

dokumentu/ NRT

zaključak

Broj

teh

nike

NR

T

Vrijednosti jednakovrijednih parametara Postignute/ planirane vrijednostijednakovrijednih parametara

Usklađenost*** GVE prema

nacionalnomzakonodavstvu

Opravdanost(obrazloženje) za

Plan zapoduzimanje mjerai vremenski okvir za

usklađivanjeDA NE

Potrošnjavode

Poglavlje3.3.5.1.1,FDM BREFTablica3.49

3.3.

5.1.

1

0,8 – 25 m3/t obrađenog mlijeka 1,44 m3/t obrađenog mlijeka DA n/p Nema odstupanjaod NRT

Nastajanjeotpadnihvoda

Poglavlje3.3.5.1.2,FDM BREFTablica3.53

3.3.

5.1.

2

0,9 – 25 m3/t obrađenog mlijeka 1,02 m3/t obrađenog mlijeka DA n/p Nema odstupanjaod NRT

Potrošnjaenergije

Poglavlje3.3.5.4,FDM BREFTablica3.59

3.3.

5.4

električna energija0,08-2,9 GJ/t obrađenog mlijeka

električna energija0,34 GJ/t obrađenog mlijeka DA

n/p Nema odstupanjaod NRT

gorivo0,15-4,6 GJ/t obrađenog mlijeka

gorivo0,55 GJ/t obrađenog mlijeka DA

ukupna potrošnja0,06-2,08 GJ/t obrađenog mlijeka

ukupna potrošnja0,89 GJ/t obrađenog mlijeka DA


~ SAŽETAK ~

DVOKUT ECRO 50

Documents

OKOLI‘NE DOZVOLE KIM MLJEKARA KARLOVAC d.o.o