Okolis na dlanu_2011

Okoli na dlanu I 2011

OKOLI NA DLANUOkoli na dlanu I 2011 Izdava: AZO Agencija za zatitu okolia Glavna i odgovorna urednica: Dr. sc. Savka Kuar - Dragievi Urednici: Mr.sc. Mira Zovko Hana Mesi Rene Vukeli Priredili: Mr.sc. Martina Cigrovski-Mustafi Andrina Crnjak-Thavenet eljko Crnojevi Melita Doen Natalija Golubovac Goran Graovac Tihomir Horvat Branka Ilakovac Mr.sc. Anica Juren Gordana Kolako Predrag Korica Dino Krinjak Jasna Kufrin Biserka Mladini Dunja Pofuk Dejana Ribar - Pope Edita Rod Bernarda Roman Andreja Steinberger Vedran Vai Martina Viljeti Nina Zovko Mr.sc. Mira Zovko Lektura: Gordana Kovaevi Priprema, tisak i naslovnica: Tiskara HIP Zagreb , Autori fotografija na naslovnici: Antonela Bili, Ivona Marku, Zvonko Radianin, Eva Rotar, Ksenija kori Naklada: 300 primjeraka Agencija za zatitu okolia |10 000 Zagreb, Trg marala Tita 8 Tel: (01) 48 86 840 | Fax: (01) 48 26 173 E-mail: [email protected] | Internet: www.azo.hr Tiskano na recikliranome papiru.Umnoavanje i distribucija ove publikacije ili njezinih dijelova u bilo kojem obliku nisu doputeni bez prethodnoga pismenoga odobrenja izdavaa. ISSN 1846-8446

OKOLI NA DLANUUvod

Dragi itatelji,

V

ae zanimanje za praenje stanja i trendova u okoliu, kao i naa zadaa da o njima izvjetavamo, bili su poticaj za izradu sedmog po redu izdanja publikacije Okoli na dlanu I 2011. U njoj smo i ovaj put odabrali prikazati relevantne pokazatelje iz podruja zraka, klimatskih promjena, kopnenih voda, mora i priobalja, tla i zemljita, bioloke raznolikosti, umarstva, poljoprivrede, gospodarenja otpadom, energetike, industrije, turizma, ribarstva i akvakulture, prometa, zdravlja i sigurnosti te suradnje s javnou. Nastavljajui praksu unapreenja prikupljanja i obrade podataka, i ovogodinja je publikacija dopunjena novim tematskim podrujem pod nazivom Opa pitanja zatite okolia. Ono objedinjuje teme koje su nune za provedbu zacrtanih ciljeva i mjera politike, a ijim se praenjem osigurava procjena njihova izvrenja, uinkovitosti i opravdanosti.

Vjerujemo kako e ova knjiica odgovoriti na neka od vaih pitanja, potaknuti vas na postavljanje novih te i dalje poticati irenje zanimanja za ouvanje i zatitu okolia, kao prirodnoga dobra o kojem ovise i sadanje i budue generacije. Agencija za zatitu okolia

I

OKOLI NA DLANU | I - 2011

OKOLI NA DLANUSadraj

Osnovni podaci o Republici Hrvatskoj .........................1 ZrakSrednje godinje koncentracije NH3 u zraku ................................. 2 Emisija estica manjih od 2,5 m (PM2,5) ....................................... 3

Bioloka raznolikostZaviajne udomaene pasmine .................................................... 11 Poznate i endemine svojte .......................................................... 12

umarstvo

Klimatske promjeneEmisije staklenikih plinova ............................................................ 4 Emisije staklenikih plinova iz podsektora Promet ....................... 5

Prirodnost uma i uzgojni oblici .................................................... 13 Utjecaj umarstva na klimatske promjene ................................... 14

PoljoprivredaBroj poljoprivrednih gospodarstava ............................................. 15 Povrine poljoprivrednih gospodarstava ..................................... 16

Kopnene vodeProiavanje komunalnih otpadnih voda iz sustava javne odvodnje ........................................................................................... 6 Tvari koje smanjuju kisik u rijekama ............................................... 7

Gospodarenje otpadomNaknade u gospodarenju otpadom.............................................. 17 Nusproizvodi ivotinjskog podrijetla ............................................ 18 Odlagalita otpada ........................................................................ 19

More i PriobaljeHranjive tvari (N, P) u prijelaznim, priobalnim i vodama teritorijalnog mora ............................................................................ 8 Cvjetanje fitoplanktonskih algi ........................................................ 9

EnergetikaPotronja elektrine energije po sektorima ................................. 20 Ukupna potronja energije ............................................................ 21

Tlo i ZemljiteMinski sumnjive povrine .............................................................. 10

IndustrijaVaenje mineralnih sirovina .......................................................... 22

OKOLI NA DLANUSadraj

TurizamKruna putovanja stranih brodova ................................................ 23 Kretanje registriranog turistikog prometa .................................. 24

RibarstvoKretanje indeksa biomase morskih organizama ......................... 25

PrometPotronja motornih goriva i broj registriranih vozila .................... 26 Prijevoz putnika javnim prijevozom .............................................. 27

Zdravlje i SigurnostZdravstvena ispravnost vode za pie ........................................... 28 Vektorski prenosive bolesti ........................................................... 29

Opa pitanja zatite okoliaProgrami zatite okolia ................................................................ 30 Broj i struktura traenih informacija u upitima javnosti upuenih AZO od 2006. do 2010. godine .................................... 31

Kratice ............................................................................... 32 Pojmovnik ......................................................................... 34III OKOLI NA DLANU | I - 2011

OKOLI NA DLANUOsnovni podaci o Republici Hrvatskoj

Povrina kopna ...............................................................................................................................56 594 km2 Povrina teritorijalnog mora ............................................................................................................31 067 km2 Duina morske obale ......................................................................................................................5 835,3 km Broj otoka, hridi i grebena ..............................................................................................................1 185 Najvia toka ...................................................................................................................................vrh Dinara, 1 831 m Broj upanija ...................................................................................................................................21 Broj gradova i opina ......................................................................................................................550 (124 i 426) Broj stanovnika ...............................................................................................................................4 437 460 Broj stanovnika na km2 ...................................................................................................................78,5 Broj naseljenih otoka ......................................................................................................................47 Jezik ................................................................................................................................................Hrvatski Pismo ..............................................................................................................................................Latinica Politiki sustav ................................................................................................................................Parlamentarna demokracija BDP po stanovniku u 2010. g. ........................................................................................................10 123 EUR

ZRAKSrednje godinje koncentracije NH3 u zrakumonijak (NH3) je bezbojni plin, karakteristinog i vrlo neugodnog mirisa. Osim to se u malim koliinama prirodno nalazi u okoliu (razgradnjom organskih tvari), znaajni izvori emisija amonijaka u zrak su poljoprivreda i industrija te cestovni promet. Amonijak sudjeluje i u procesu nastajanja kiselih kia te posljedino uzrokuje poremeaj prirodne ravnotee u okoliu (eutrofikacija i zakiseljavanje). U povienim koncentracijama u zraku tetno djeluje na zdravlje ljudi, posebice na dini sustav. Trend i trenutno stanje Dominantan izvor emisije NH 3 je poljoprivreda (upotreba organskih i mineralnih gnojiva), koja u ukupnoj emisiji NH 3 doprinosi s vie od 80%. Ostali su znaajniji izvori emisija NH 3 u zrak septike jame u udjelu od 8,7%, proizvodni procesi (proizvodnja amonijaka, duine kiseline i umjetnih gnojiva) u udjelu od 4,5% te cestovni promet (1,7%). Koncentracije NH3 u zraku mjere se od 1990. godine u Zagrebu, Rijeci i Kutini. U prvoj polovici devedesetih godina zabiljeene su visoke srednje godinje koncentracije NH3 u Rijeci i Kutini. Dok su u narednom razdoblju srednje godinje koncentracije u Rijeci bile kontinuirano ispod propisane granine vrijednosti, u Kutini su rasle te je 2006. godine srednja godinja koncentracija iznosila1

A

54 g/m3. Ve se u narednoj godini, radi modernizacije tehnolokih procesa industrijske proizvodnje (poglavito mineralnih gnojiva) biljei pad koncentracija na razinu propisane granine vrijednosti1. U Zagrebu su srednje godinje koncentracije NH3 kontinuirano ispod granine vrijednosti. Srednje godinje koncentracije NH3 u zraku u Zagrebu, Rijeci i KutiniSrednja godinja koncentracija NH3 (g/m3)80 70 60 50 40 30 Izvor podataka: AZO 20 10 019 90 19 . 91 19 . 92 19 . 93 19 . 94 19 . 95 19 . 96 19 . 97 19 . 98 19 . 99 20 . 00 20 . 01 20 . 02 20 . 03 20 . 04 20 . 05 20 . 06 20 . 07 20 . 08 20 . 09 .

Zagreb Uredba o graninim vrijednostima oneiujuih tvari u zrak (NN 133/05)

Rijeka

Kutina

Granina vrijednost

2


ZRAKEmisija estica manjih od 2,5 m (PM2,5)ebdee estice promjera manjeg od 2,5 m (PM ) mjeavina Lsu organskih i anorganskih tvari, itekih metalasei sitnih estica praine. Zbog male veliine prodiru zadravaju u donjim di2,5

Emisija estica manjih od 2,5 m (PM2,5)

Emisija PM 2,5 (Gg)

nim putovima te uzrokuju upalne promjene i smanjuju otpornost na alergije i infekcije. Zbog znaajnog utjecaja na zdravlje ljudi koncentracija PM2,5 jedan je od najvanijih pokazatelja oneienja zraka. Emisija PM2,5 u najveoj je mjeri posljedica izgaranja krutih i tekuih goriva u stacionarnim i pokretnim izvorima. Proraun emisija PM2,5 obuhvaen je LRTAP Konvencijom.

14 12 10 8 6 4 2 091 19 . 92 19 . 93 19 . 94 19 . 95 19 . 96 19 . 97 19 . 98 19 . 99 20 . 00 20 . 01 20 . 02 20 . 03 20 . 04 20 . 05 20 . 06 20 . 07 20 . 08 20 . 09 . 19 19 90 .

Trend i trenutno stanje Ukupna emisija PM2,5 u 2009. godini iznosila je 9,98 Gg, to je 17% manje u odnosu na baznu 1990. godinu. Razlog tome lei u smanjenju emisija iz sektora Izgaranje goriva uslijed koritenja fosilnih goriva s niim sadrajem pepela te poveanja koritenja prirodnog plina, kao i u smanjenju koliine organskih gnojiva u sektoru Poljoprivreda. Znatan porast emisije PM2,5 u sektoru Industrijski procesi zabiljeen je u razdoblju od 2002. do 2008. kao posljedica poveanja aktivnosti na asfaltiranju cesta i u izgradnji i ruenju objekata, meutim, u 2009. godini emisije iz ovoga sektora takoer se smanjuju. Od 2005. godine biljei se kontinuirano smanjenje ukupnih emisija PM2,5. U 2009. najvei doprinos u ukupnoj emisiji imao je sektor Izgaranja goriva (77%), a potom slijede sektor Industrijski procesi (21%) i sektor Poljoprivreda (2%).

Izgaranje goriva

Industrijski procesi

Poljoprivreda

Godina Gg

1990. 12,01

1995. 8,03

2000. 9,13

2005. 11,96

2009. 9,98

Izvor podataka: AZO

KLIMATSKE PROMJENEEmisije staklenikih plinovatakleniki plinovi CO2, CH4 i N2O sastavni su dio atmosfere, dok HFC-i, PFC-i i SF6 u atmosferu dolaze iskljuivo kao posljedica ljudskih aktivnosti. Uslijed poveanja intenziteta ljudskih aktivnosti i tehnolokog razvoja, njihova se koncentracija poveala, to je posljedino dovelo do promjene klime. Te se promjene oituju u porastu globalne temperature, irenju pustinja, povienju razine mora i dr. Trend i trenutno stanje Kyoto protokol kojim se stranke Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) obvezuju smanjiti emisije staklenikih plinova u odnosu na baznu 1990. godinu donesen je 1997. Budui da je Republika Hrvatska 1996. godine postala strankom UNFCCC, time je prihvatila i obveze koje proizlaze iz Kyoto protokola. Cilj je u prvom obvezujuem razdoblju (2008.-2012.) smanjiti emisije staklenikih plinova za 5% u odnosu na baznu godinu. U 2009. godini ukupna je emisija staklenikih plinova, bez uklanjanja ponorima, iznosila 28 865 GgCO2-eq. Od 2007. godine ukupne emisije pokazuju trend smanjenja.

S

Emisije staklenikih plinova po sektorima (Gg CO2-eq)35 30

103 Gg CO2-eq

25 20 15 10 5 0 1990. 1995. Energetika 1990. 22 534 3 809 107 4 378 612 31 440 2000. 2005. 2006. Industrija Otapala 1995. 17 056 2 012 98 3 067 744 22 976 2000. 19 281 2 854 90 3 135 656 26 016 2005. 22 599 3 271 177 3 478 748 30 273 2007. 2008. Poljoprivreda 2006. 22 675 3 421 205 3 498 863 30 662 2007. 24 044 3 604 228 3 439 892 32 208 2009. Otpad 2009. 21 462 2 962 131 3 314 996 28 865

Energetika Industrijski procesi Otapala Poljoprivreda Otpad Ukupna emisija

22 813 3 570 219 3 427 932 30 961

4


Izvor podataka: AZO

Godina

2008.

KLIMATSKE PROMJENEEmisije staklenikih plinova iz podsektora Promet

I

103 Gg CO2-eq

zvori emisija i ponori staklenikih plinova prate se u est glavnih sektora: Energetika, Industrijski procesi, Uporaba otapala i ostalih proizvoda, Poljoprivreda, Koritenje zemljita, promjena koritenja zemljita i umarstvo te Gospodarenje otpadom. Sektor Energetika koji pokriva sve aktivnosti vezane uz izgaranje goriva u stacionarnim i pokretnim izvorima te fugitivne emisije iz goriva, obuhvaa pet podsektora. Jedan od njih je podsektor Promet koji ukljuuje izgaranje i ishlapljivanje goriva u cestovnom, zranom, eljeznikom i vodenom prometu. Trend i trenutno stanje

sektora Promet su u laganome padu. Emisije staklenikih plinova iz podsektora Promet7 6 5 4 3 2 1 0 1990. 1995. 2000. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. Izvor podataka: AZO

U 2009. godini, u ukupnoj nacionalnoj emisiji staklenikih plinova, sektor Energetika je doprinio s udjelom od 74% CO2-eq. Udio podsektora Promet u ukupnim emisijama CO2 u sektoru Energetika iznosio je 28,7%. Najvei doprinos emisiji ima cestovni (95%), zatim pomorski i rijeni (2,3%) te eljezniki promet (1,5%), dok najmanji udio ima domai zrani promet (1,3%). Od 1990. godine rastui trend emisija iz ovoga sektora posljedica je poveanja mobilnosti, odnosno dnevnih migracija od mjesta prebivalita do radnoga mjesta te broja cestovnih vozila. U odnosu na baznu 1990. godinu ukupan broj vozila u 2009. se udvostruio. Ipak, od 2007. godine ukupne emisije iz

Domai zrani promet

Cestovni promet

eljezniki promet

Pomorski i rijeni promet

Godina Domai zrani promet Cestovni promet eljezniki promet Pomorski i rijeni promet Ukupni promet

1990. 156 3 631 139 134 4 059

1995. 79 3 148 107 99 3 432

2000. 55 4 276 86 86 4 503

2005. 67 5 373 96 100 5 636

2006. 74 5 670 102 104 5 950

2007. 77 6 094 103 108 6 382

2008. 89 5 920 102 131 6 242

2009. 78 5 843 90 146 6 156

KOPNENE VODE

Proiavanje komunalnih otpadnih voda iz sustava javne odvodnje

O

tpadne vode prikupljaju se sustavom javne odvodnje i dovode na ureaje za proiavanje, gdje se prije isputanja u prirodne prijemnike obrauju nekim od odgovarajuih postupaka. Isputanje neproienih ili neodgovarajue proienih otpadnih voda u vodotoke i more moe imati znaajne negativne utjecaje na kakvou voda. Sustavno prikupljanje otpadnih voda te njihovo proiavanje prije isputanja u prirodne prijemnike jedna je od mjera, ija uspjena provedba ukazuje na stupanj zatite voda od oneienja. Trend i trenutno stanje

vano je i donoenje te provoenje preventivnih mjera u cilju smanjenja koliine otpadnih voda i unosa fosfata u vode, kao i izobrazba strunjaka zaduenih za rad ureaja. Prostorni raspored ureaja za proiavanje komunalnih otpadnih voda u 2009. godini

U 2009. godini u funkciji je bilo 108 ureaja za proiavanje komunalnih otpadnih voda (33 ureaja s prethodnim, 20 s prvim, 49 s drugim i 6 s treim stupnjem proiavanja). Na ureajima se proiavalo 62% komunalnih otpadnih voda prikupljenih sustavom javne odvodnje. Na sustave javne odvodnje prikljueno je oko 44% stanovnitva. Vea prikljuenost stanovnitva na sustave javne odvodnje, koji su povezani s ureajima za proiavanje komunalnih otpadnih voda, nije se realizirala planiranom dinamikom zbog nepovoljnih gospodarskih uvjeta, visokih trokova izgradnje sekundarne mree i visine naplate prikljuaka. Uz sustavno poveanje iskoritenja postojeih kapaciteta i poboljavanjem uinkovitosti rada ureaja,6


Izvor podataka: Hrvatske vode

KOPNENE VODETvari koje smanjuju kisik u rijekamaioloka potronja kisika (BPK5) i amonij pokazatelji su prisutnosti organskog oneienja u povrinskim kopnenim vodama iz komunalnoga i industrijskoga sektora. Poviene vrijednosti ovih pokazatelja ukazuju na smanjenje koncentracije kisika u vodama, a time i na pogoranje kakvoe vode, to za posljedicu moe imati utjecaj na bioloku raznolikost vodenih ekosustava. Trend i trenutno stanje S obzirom na izmjerene vrijednosti BPK 5 i amonija, a u skladu s propisanim odredbama 2, rijeke su klasificirane u I. i II. vrstu voda, odnosno u kategoriju vrlo dobroga i dobroga stanja. U razdoblju od 2004. do 2009. godine uoen je trend blagoga smanjenja bioloke potronje kisika i koncentracije amonija u povrinskim vodama, odnosno lagano smanjenje organskog oneienja povrinskih voda. Ovaj je trend, u najveoj mjeri, rezultat izgradnje sustava javne odvodnje kao i putanja u rad novo izgraenih ureaja za proiavanje komunalnih otpadnih voda.

B

Medijan srednjih godinjih vrijednosti BPK5 i amonija u rijekama3 0,100 0,090 2,5 2 0,080 0,070

mg 02/L

1,5 1

0,050 0,040 0,030 0,020 0,010

mg N/LIzvor podataka: Hrvatske vode

0,060

0,5

0BK5 amonij

2004. 2,5 0,093

2005. 2,4 0,088

2006. 1,9 0,077

2007. 1,9 0,081

2008. 1,9 0,077

2009. 1,7 0,06

0

2

Uredba o klasifikaciji voda (NN 77/98, 137/08)

MORE I PRIOBALJE

Hranjive tvari (N, P) u prijelaznim, priobalnim i vodama teritorijalnog moraunos soli duika (N) fosfora (P) u prijelazne i priobalne vode moe dovesti do Poveanipojavahranjivihintenzivnoganiza ineeljenih i meusobno povezanih poput rasta i razmnoavanja fitoplanktonskih algi, koji uzrokuje poveanje koncentracije klorofila a i smanjuje prozirnost mora. Takoer, uslijed potronje hranjivih tvari, prekomjerno razmnoene fitoplanktonske alge odumiru te padaju na dno, a njihovom razgradnjom troi se velika koliina kisika, to negativno utjee i na ostale organizme u moru. Srednje godinje koncentracije duika* (mmol N/m3) i ortofosfata (mmol PO4/m3) u sloju od 0-10 m prijelaznih, priobalnih i voda teritorijalnog mora4,00 3,50 3,00 2,50 0,050 0,045 0,040 0,035

Trend i trenutno stanje U razdoblju od 2005. do 2009. poveane koncentracije ukupnog anorganskog duika zabiljeene su na mjernim postajama na podruju estuarija rijeke Krke, Neretvanskog kanala, Malostonskog, Katelanskog i Bakarskog zaljeva. Osim antropogenog utjecaja, uzrok su velikim dijelom i hidroloke prilike, odnosno razliita koliina povrinskih i podzemnih slatkovodnih dotoka u podruju sjevernog, odnosno srednjeg Jadrana. Iz navedenih je razloga porast koncentracije anorganskog duika u 2009. godini zabiljeen na veini mjernih postaja. Najvea vrijednost zabiljeena je na mjernoj postaji u ibenskoj luci i iznosila je 14 mmol N/m3. Prema prosjeku vrijednosti, koncentracije ortofosfata mogu se klasificirati kao vrlo niske (sjeverni Jadran) i niske (juni i srednji Jadran), pri emu je najvia koncentracija u 2009. godini izmjerena takoer u ibenskoj luci.*

2,00 1,50 1,00 0,50 0,00 2005.Duik Ortofosfati

0,025 0,020 0,015 0,010 0,005 2006. 2,45 0,039 2007. 2,44 0,044 2008. 2,08 0,043 2009. 3,38 0,042 0

mmol PO4/ m3Izvor podataka: IOR, Split

0,030

mmol N/ m3

2,53 0,042

(otopljeni anorganski duik = nitrati+nitrit+amonijeve soli)

8


MORE I PRIOBALJECvjetanje fitoplanktonskih algiovremeno naglo razmnoavanje fitoplanktona u moru (cvjetanje mora) prirodna je pojava, ali moe biti i posljedica antropogenog oneienja uslijed poveanog unosa hranjivih tvari u more, direktno ili vodotocima. Cvjetanje odreenih fitoplanktonskih vrsta obiljeava proizvodnja velikih koliina sluzi koje more ini nepogodnim za kupanje, a neopasno je po zdravlje ljudi. Ipak, pojedine skupine fitoplanktona izluuju toksine koji se akumuliraju u morskim organizmima, a unoenjem u hranidbeni lanac (koljkai) mogu ugroziti i ljudsko zdravlje. Trend i trenutno stanje U 2009. godini zabiljeena su cvjetanja fitoplanktona na podruju Istre, Novigradskog mora, na ibenskom podruju te na podruju Rogoznikog i Malostonskog zaljeva. Uzronici tetnih kao i toksinih cvjetanja uglavnom su fitoplanktonski organizmi iz grupe dinoflagelata. Cvjetanja skupine dijatomeja Pseudo-nitzschia spp. zabiljeena su preteno u hladnijem dijelu godine, dok je u toplijem dijelu godine zabiljeeno cvjetanje vrsta iz grupe dinoflagelata (rod Dinophysis). Krajem kolovoza 2009. na dubrovakom je podruju zabiljeeno cvjetanje vrste Prorocentrum triestinum (dinoflagelat), koje nije prouzroilo nikakve tetne posljedice za morski ekosustav.* lokacije

P

Brojnost fitoplanktona po mjernim postajama* u Jadranu u 2009. godini12 10

Broj stanica x 105 / L

8 6 4 Izvor podataka: IOR, Split 2 0C 02 O C 03 O C 05 O C 05 a O C 06 O C 07 O C 09 O C 10 O C 12 O C 14 O C 16 O C 17 O C 18 O C 19 O C O 01

Mjerne postaje

Dinoflagelati

Dijatomeje

mjernih postaja navedene su u pojmovniku publikacije

TLO I ZEMLJITEMinski sumnjive povrine

M

inski sumnjive povrine su povrine zagaene minama i neeksplodiranim ubojnim sredstvima, a posljedica su ratnih operacija tijekom Domovinskoga rata. Kontinuiranim institucionalnim i humanitarnim djelovanjem, uz primjenu najmodernijih tehnika i tehnologija, uspjeno se provodi vrlo sloeni proces razminiranja prostora i objekata u Republici Hrvatskoj. Trend i trenutno stanje Iz godine u godinu minski sumnjive povrine neprestano se smanjuju. Na dan 31.12.2010. minski je bilo sumnjivo jo 820 km2 teritorija Republike Hrvatske, u okviru 100 opina i gradova u 12 upanija. U 2010. godini minski sumnjive povrine smanjene su za 14% u odnosu na 2008. U tom su razdoblju razminirane i vraene u upotrebu znaajne povrine u Osjeko-baranjskoj, Liko-senjskoj, Sisako-moslavakoj i Zadarskoj upaniji. Meutim, pored do tad evidentiranih minski sumnjivih povrina, u 2009. godini HCR je unutar 6 upanija i 19 gradova i opina utvrdio i podruja, koja su bila iskljuivo zagaena neeksplodiranim ubojnim sredstvima. Najvie novoobiljeenih povrina nalazi se u Karlovakoj, Vukovarskosrijemskoj, ibensko-kninskoj i Dubrovako-neretvanskoj upaniji.

Povrine minsko sumnjivih podruja po upanijama*200 180 160 140

MSP (km2)

120 100 80 60 40 20 0 III IV IX X 2008. XI XII 2009. XIII XIV 2010. XV XVI XVII XIX Izvor podataka: HCR

* Popis

upanija i Grada Zagreba s pripadajuim oznakama (I-XXI) nalazi se u pojmovniku publikacije.

10


BIOLOKA RAZNOLIKOSTZaviajne udomaene pasmineaviajne udomaene pasmine razvile su se zahvaljujui tradicionalnome uzgoju i dio su nacionalnoga genetskoga i kulturnoga nasljea. Upravo su genetski resursi jedan od najvrjednijih i najvanijih preduvjeta ouvanja bioloke raznolikosti, pa nestajanje dijela izvornih i zatienih pasmina dovodi do njenoga smanjenja. Trend i trenutno stanje U Republici Hrvatskoj je, prema propisanim kriterijima 3 te popisima4 zabiljeeno 26 izvornih pasmina domaih ivotinja. Izvorne pasmine uzgojene u zemlji registrirane su pri HPA koja procjenjuje njihovu ugroenost na nacionalnoj razini i prema klasifikaciji FAO-a. Kategorizacija statusa pasmine prepoznaje etiri stupnja ugroenosti prema kojima dijeli zaviajne pasmine na kritino ugroene, visoko ugroene, potencijalno ugroene i na one koje nisu ugroene. Prema podacima iz 2010. godine 19% je kritino ugroenih meu kojima su Meimurski konj, Istarski magarac, Sjeverno-jadranski magarac, Slavonsko-srijemski podolac i Turopoljska svinja, dok se u visoko ugroene ubrajaju Primorsko-dinarski magarac, Istarsko govedo, govedo Bua, Ruda ovca, Zagorski puran i Koko hrvatica. Potencijalno ugroene pasmine u RH su Hrvatski posavac, Hrvatski hladnokrvnjak, Hrvatska bijela koza i Crna slavonska svinja.3 Pravilnik o postupku priznavanja novih pasmina, sojeva i hibrida (NN 164/04) 4 Popisi izvornih i zatienih pasmina i sojeva domaih ivotinja nastalih na teritoriju Hrvatske (NN 127/98, NN 73/03, NN 39/06, NN 126/07)

Z

Stanje ugroenosti zaviajnih udomaenih pasmina u 2010. godini

42%

19%

23%Izvor podataka: HPA

16%kritino ugroene visoko ugroene potencijalno ugroene nisu ugroene

BIOLOKA RAZNOLIKOSTPoznate i endemine svojtendemi su svojte rasprostranjene samo na odreenome podruju, a ukoliko je ta svojta ograniena na vrlo maleno podruje, iskljuivo unutar nacionalnih granica, predstavlja stenoendem. Veliki broj endema u odnosu na ukupan broj poznatih svojti ukazuje na vrijednu bioloku raznolikost. Trend i trenutno stanje Zbog posebnih ekolokih, klimatskih i geomorfolokih prilika te velikoga broja razliitih staninih tipova Republika Hrvatska vrlo je bogata endemskom florom i faunom. Jedan od razloga velikoga broja endema, posebice tercijarnih relikata, jest injenica da naa podruja nisu bila pod znaajnijim utjecajem glacijacije. Od ukupnoga broja svih poznatih svojti (njih oko 38 268), ak 2,8% ih se smatra endeminima. Glavni centri endemske flore su planine Biokovo i Velebit, dok je endemska fauna najzastupljenija u podzemnim stanitima, krkim rijekama jadranskog vodnog podruja te na otocima. Od ukupnog broja poznatih biljnih svojti, njih 5,9% je endemino, a najvie endema pripada skupini vaskularne flore (ak 365 svojti), a zatim skupini alga (152 svojte). Neki od najpoznatijih biljnih endema, koji su ujedno i stenoendemi, jesu biokovsko zvonce (Edraianthus pumilio), velebitska degenija (Degenia velebitica) i dubrovaka zeina (Centaurea ragusina). Od svih ivotinjskih svojti najvie je endeminih svojti u skupini vodozemaca (35%).

E

Poznate i endemine svojte po skupinama u RH u 2010. godiniSkupina Gljive Liaji Biljke Kopneni beskraljenjaci Slatkovodni beskraljenjaci Morski beskraljenjaci Slatkovodne ribe Morske ribe Vodozemci Gmazovi Ptice (ukupno) Sisavci UKUPNO Ukupan broj poznatih svojti 4 500 1 019 8 871 15 230 1 850 5 655 152 442 20 41 387 101 38 268 Broj endeminih Udio endeminih svojti svojti po skupinama (%) 0 0 523 352 171 0 17 6 7 9 0 5 1 090 0 0 5,9 2,3 9,2 0 12,0 1,4 Izvor podataka: DZZP 35,0 21,9 0 4,9 2,8

12


UMARSTVOPrirodnost uma i uzgojni oblicigotovo 95% prirodnog sastava umskih sastojina ume u Republici Hrvatskoj imaju vrlo visok stupanj ouvanosti prirodne strukture, to je posebno vrijedno i rijetko u usporedbi sa umama drugih europskih drava. Jedan od najvanijih pokazatelja prirodnosti uma je upravo njihovo prirodno pomlaivanje. Trend i trenutno stanje Ukupna povrina uma i umskog zemljita u Republici Hrvatskoj iznosi 2 688 687 ha, to ini 47,5% kopnene povrine drave. One su u svome najveemu dijelu prirodne strukture i prirodnoga postanka, pa sjemenjae, kao umske sastojine visokoga uzgojnoga oblika, pokrivaju najvei dio povrina (1 283 629 ha). Panjae, kao sastojine niskoga uzgojnoga oblika, sudjeluju u ukupnoj povrini uma s 533 828 ha, a degradirane ume s 513 144 ha. Umjetni nasadi umskoga drvea pod kulturama iznose 69 953 ha, a pod plantaama je 2 227 ha. Zakonskom regulativom ograniena je ista sjea, ime se pridonosi ouvanju prirodnosti uma.

S

Udio razliitih uzgojnih oblika u ukupnoj povrini uma

22%

21%

54% 0,1%Sjemenjae Panjae Degradirane sastojine Kulture

3%

Plantae

Izvor podataka: Hrvatske ume d.o.o.

UMARSTVOUtjecaj umarstva na klimatske promjeneume i umsko zemljite imaju znaajnu ulogu u reguliranju razine ukupnih emisija staklenikih plinova jer uklanjaju dio ugljika (C) iz atmosfere, asimilirajui ga (u obliku CO2) i veui u organske spojeve. Stoga odrivo gospodarenje umama ima veliku vanost u ublaavanju klimatskih promjena. Trend i trenutno stanje ume i umska vegetacija asimiliraju oko 20% svih emisija staklenikih plinova u Republici Hrvatskoj. Smanjivanjem povrina pod umskom vegetacijom (npr. uslijed manjega porasta umske mase ili poveanja opoarenih povrina), posljedino se poveava razina emisija staklenikih plinova. Pravilnim gospodarenjem na nain da je, primjerice sjea manja od godinjeg prirasta drvne zalihe, kao i prirodnim pomlaivanjem dravnih uma, osigurava se poveanje umske mase. Na taj se nain ugljik iz atmosfere ugrauje u biosferu, to direktno utjee na trend smanjenja emisija staklenikih plinova, a posljedino i na ublaavanje posljedica klimatskih promjena.

Ukupne emisije i ponori staklenikih plinova (Gg CO2-eq)35 30 25 20

Gg CO2-eq

15 10 5 0 -5 -10 -15 Ukupna emisija Ponor1990. 1995. 2000. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.

Ponor staklenikih plinova u ukupnim emisijama prikazuje se s negativnim predznakom.

Godina Ukupna emisija GgCO2-eq Ponor GgCO2-eq

1990. 31,440 -6,934

1995. 22,976 -6,863

2000. 26,016 -7,218

2005. 30,273 -8,100

2006. 30,662 8,215

2007. 32,208 -8,506

2008. 30,961 -8,643

2009. 28,865 -8,712

14


Izvor podataka: AZO

POLJOPRIVREDABroj poljoprivrednih gospodarstavaoljoprivredna gospodarstva, kao nositelji poljoprivrednih djelatnosti, imaju znaajnu ulogu u odrivome razvoju ruralnih podruja. Kljuni su imbenici odravanja kulturne, bioloke i krajobrazne raznolikosti.18

P

Broj poljoprivrednih gospodarstava po upanijama

Trend i trenutno stanje Prema podacima Upisnika poljoprivrednih gospodarstava, koji se vodi pri Agenciji za plaanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR), u razdoblju od 2008. do 2010. godine dolo je do poveanja broja poljoprivrednih gospodarstava (PG) s 189 036 na 197 104 (za 4%). Najvei broj novonastalih PG-a zabiljeen je u Krapinsko-zagorskoj (1 101), Zagrebakoj (738) i Sisako-moslavakoj upaniji (691), dok su najmanji porast imale Liko-senjska (115), Karlovaka (113) te Poeko-slavonska upanija (samo 12 PG-a). U odnosu na ukupan broj PG-a u 2008. godini, najvei porast novonastalih PG-a biljei se u Krapinskozagorskoj (s gotovo 15%) te u Istarskoj upaniji i Gradu Zagrebu (po 10%), a najmanje u Koprivniko-krievakoj (1,8%), Karlovakoj (1,8%) te Poekoslavonskoj upaniji (samo 0,2%).* Popis upanija i Grada Zagreba s pripadajuim oznakama (I-XXI) nalazi se u pojmovniku publikacije.

16 14

Broj PG-a x 103

12 10 8 6 4 2 0 I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII XIII XIV XV XVI XVIIXVIIIXIX XX XXI Izvor podataka: APPRRR

upanije2008 2010

POLJOPRIVREDAPovrine poljoprivrednih gospodarstava

O

Poljoprivredna povrina (103 ha)

krupnjavanje poljoprivrednih povrina, s gospodarske toke gledita, ima za cilj jaanje ruralnih podruja. Meutim, usmjeravanje prema intenzivnoj poljoprivredi treba biti popraeno kvalitetnim poljoprivredno okolinim programima kako bi se postigao kompromis izmeu ekonomski isplativoga i odrivoga gospodarenja. Trend i trenutno stanje Prema podacima APPRRR, u 2010. godini poljoprivredna gospodarstva (PG) su u posjedu imala 1 035 957,6 ha poljoprivrednih povrina, to je u odnosu na 2008. poveanje za 1%. Promatrano prema kategorijama PG-a, tijekom navedenoga razdoblja zamijeen je trend smanjenja poljoprivrednih povrina u vlasnitvu PG-a veliine 5-10 ha (2%), 10-20 ha (3,4%) te u kategoriji iznad 50 ha (2,5%). S druge strane, trend poveanja ukupnih poljoprivrednih povrina u vlasnitvu PG-a prisutan je u kategorijama PG-a s veliinom poljoprivrednih povrina od 0-1 ha (7%), 1-3 ha (12,1%), 3-5 ha (5%) i u kategoriji PG-a veliine 20-50 ha (6%). Navedeni podaci ukazuju na trend okrupnjavanja malih, preteno obiteljskih PG-a veliine do 5 ha, ali i PG-a veliine 20-50 ha na kojima se, uz kategoriju PG-a iznad 50 ha, temelji glavnina intenzivne poljoprivredne proizvodnje.

Povrine poljoprivrednih gospodarstava400 350 300 250 200 150 Izvor podataka: APPRRR 100 50 0 0-1ha 1-3ha 3-5ha 5-10ha 10-20ha 20-50ha Iznad 50ha

PG prema veliini povrine (ha)2008. 2009. 2010.

16


GOSPODARENJE OTPADOMNaknade u gospodarenju otpadomu podruju gospodarenja otpadom uvode se s ciljem poticanja smanjivanja Naknade okoli, a prema koliina otpada, odnosno smanjivanjai utjecaja na naelima odgovornosti proizvoaa oneiiva plaa. Trend i trenutno stanje Od 2004. godine zakonski se propisuju naknade za optereivanje okolia opasnim i proizvodnim neopasnim otpadom te naknade za stavljanje na trite proizvoda koji istekom ivotnog vijeka postaju jedna od est posebnih kategorija otpada. Sredstva prikupljena tim naknadama koriste se za financiranje zbrinjavanja navedenih kategorija otpada. Naknada za optereivanje okolia komunalnim otpadom, iako propisana, jo uvijek se ne naplauje. Do 2008. iznos uplaenih naknada raste (948 milijuna kn), a u 2009. (802 milijuna kn) biljei se smanjenje za 15,4%. Razlog tome je nenaplaivanje svih potraivanja te smanjenje propisanih iznosa jedininih naknada koje plaaju proizvoai/uvoznici (radi gospodarske krize). Za financiranje oporabe/zbrinjavanja posebnih kategorija otpada isplaeni iznosi rastu do 2008. (833,9 milijuna kn), dok se u 2009. biljei smanjenje za 6,1% (782,8 milijuna kn). Obvezu plaanja naknade za umanjenu trinu vrijednost nekretnina njihovim vlasnicima u zoni utjecaja graevine za zbrinjavanje otpada, do 2010. godine propisalo je svega pet jedinica lokalne samouprave.

Iznosi uplaenih naknada u gospodarenju otpadomIznos uplaenih naknada Vrsta naknade 2005. Naknade za optereivanje otpadom - ukupno Neopasni tehnoloki otpad Opasni otpad Naknade za posebne kategorije ukupno Ambalani otpad Otpadne gume Otpadna vozila Otpadna ulja Baterije i akumulatori EE-otpad 3,55 3,46 0,09 27,4 27,4 0 0 0 0 0 (izraeno u milijunima kn) 2006. 8,28 6,03 2,25 419 398 21 0 0 0 0 2007. 9,78 8,86 0,92 832 628 45 88 30 8 33 2008. 8,3 8,28 0,02 939 562 42 104 49 13 169 2009. 1,5 1,49 0,01 800 537 Izvor podataka: FZOEU 32 57 42 10 122

GOSPODARENJE OTPADOMNusproizvodi ivotinjskog podrijetlapodrijetla (NP) mogue je naknadnom preradom ili primjenom iskoristiti u svrhe, primjerice Nusproizvode ivotinjskog u dijagnosticidrugeili za proizvodnju kao hranu za druge ivotinje, (krv) sakupljeno je 54 344 t nusproizvoda 3. kategorije, to je smanjenje za 12% u odnosu na 2007. kada je sakupljeno 60 848 t. Ukupno sakupljene koliine NP-a po upanijama* (103 t)UPANIJA Godina 2007. 2008. 2009. Godina 2007. 2008. 2009. Godina 2007. 2008. 2009. I i XXI 24,6 24,1 23,1 VIII 1,8 1,6 1,6 XV 0,2 0,2 0,3 II 1,2 1,5 2,5 IX 0,04 0,2 0,1 XVI 1,3 1,2 0,9 III 1,4 1,5 2,1 X 1,5 1,7 1,8 XVII 4,8 4,9 4,7 IV 1,9 1,7 1,4 XI 0,9 1,1 0,9 XVIII 5,1 5,3 5,3 V 15,2 14,9 13,6 XII 5,3 5,6 5,7 XIX 0,5 0,5 0,3 VI 2,6 2,9 3,4 XIII 2,6 3,4 3,5 XX 9,2 9,3 8,0 VII 1,6 1,6 1,6 XIV 4,5 Izvor podataka: MPRRR 4,7 4,6 UKUPNO 86,2 88,2 85,6

bio-goriva (masti). Materijali ove vrste, koji su tetni po okoli te po zdravlje i ivot ljudi i ivotinja, moraju biti uniteni, to se najee radi spaljivanjem. Trend i trenutno stanje Zakonskim odredbama 5,6, propisan je nain postupanja, prerade, uporabe i uklanjanja ove vrste otpada. U skladu sa zahtjevima EU, postupanje s nusproizvodima ivotinjskoga podrijetla odreeno je prema stupnju rizinosti (1. kategorija predstavlja najvei rizik, a 3. najmanji). U 2010. godini odobrena su 43 objekta (sabiralita i objekti za preradu) namijenjena za gospodarenje s nusproizvodima te su registrirana 32 prijevoznika za ovu vrstu otpada. U 2007. godini je od strane koncesionara zbrinuto ukupno 86 197 t, u 2008. godini 88 163 t , a u 2009. godini 85 605 t nusproizvoda ivotinjskog podrijetla. Prema stupnju rizinosti, sakupljene koliine nusproizvoda 1. i 2. kategorije iznosile su 2009. godine 22 799 t, to je poveanje od 17,4% u odnosu na 2007., kada je sakupljeno 19 413 t. U tim kategorijama leine su imale udio od oko 37%. U 2009. godiniZakon o veterinarstvu (NN 41/07) 6 Pravilnik o nusproizvodima ivotinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi (NN 87/09) * Popis upanija i Grada Zagreba s pripadajuim oznakama ( I-XXI) nalazi se u pojmovniku publikacije.5

Podaci za Zagrebaku upaniju i Grad Zagreb su objedinjeni.

18


GOSPODARENJE OTPADOMOdlagalita otpadasukladno europskoj Direktivi o odlaganju otpada nastoje se Propisivanjem strogih tehnikih zahtjeva za ,odlagalita, smanjiti mogui negativni uinci odlagalita po okoli. Osim oneienja7

voda i tla te emisija odlagalinih plinova, odlagalita naruavanju krajobraz, zauzimaju zemljite te su esto uzrok neugodnih mirisa. Trend i trenutno stanje

Mjere zatite okolia na odlagalitima44 47

Brtveni sloj Otplinjavanje Sustav obrade odlagalinog plina Sustav odvodnje Sustav obrade procjednih voda Monitorning (vode, tla ili zraka) 0 10 20 2010. 30 2004. 40 16 5

Do kraja 2010. godine u Republici Hrvatskoj ustanovljeno je ukupno 300 slubenih odlagalita, za koja su postupci sanacije u tijeku ili su dovreni. Zavrena je sanacija 93 odlagalita, od ega je sa 62 odlagalita u potpunosti uklonjen otpad. Otpad se aktivno odlae na 148 slubenih odlagalita. U 2010. godini 112 odlagalita imaju lokacijsku dozvolu, 77 graevinsku, a njih 20 uporabnu dozvolu, to je napredak u odnosu na 2004. kada je bilo prijavljeno 50 odlagalita s graevinskom dozvolom, 27 s lokacijskom, a samo 8 odlagalita s uporabnom dozvolom. Broj operatera koji posjeduju dozvolu za odlaganje sukladno Zakonu8 poveao se sa 65 u 2005. na 106 u 2010. godini. Procijenjena ukupna koliina odloenog otpada na svim slubenim odlagalitima poveana je sa oko 35,5 milijuna m3 u 2004. godini na 41 milijun m3 u 2010. Od procijenjenih 3 000 divljih odlagalita, za njih 996 ugovorene su aktivnosti sanacije dijelom iz sredstava FZOEU-a, a do 2010. je sanirano 649 lokacija.7 8

44

47

50

Broj odlagalita

Council Directive 99/31/EC on the landfill of waste (Direktiva Vijea o odlaganju otpada 99/31/EZ) Zakon o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08, 87/09)

Izvor podataka: FZOEU i AZO

ENERGETIKAPotronja elektrine energije po sektorimaroizvodnja elektrine energije i njena uporaba u kuanstvima, uslugama, prometu i industrijskoj proizvodnji osiguravaju odgovarajui razvoj drutva i ivotni standard, ali i posredno i neposredno optereenje okolia (emisije iz energetskog sektora, izgradnja energetskih objekata i energetske infrastrukture, poveanje industrijske i poljoprivredne proizvodnje, poveanje koliine otpada i dr.). Pokazateljem se daje prikaz ukupno potroene elektrine energije u tri karakteristina sektora neposrednih potroaa: Industriji, Prometu i Opoj potronji. Trend i trenutano stanje U 2009. godini neposredna potronja elektrine energije bila je manja za gotovo 4% u odnosu na prethodnu godinu. Promatrajui po sektorima, u sektoru Industrija potronja elektrine energije smanjena je za ak 10,9%, a u sektoru Promet za 3,6%. U sektoru Opa potronja, to podrazumijeva sektore Kuanstva, Usluge, Poljoprivrede i Graditeljstva, takoer je zabiljeen ukupan pad potronje elektrine energije od 1,8%. Tako je u Kuanstvima potronja elektrine energije smanjena za gotovo 4%, u Graditeljstvu za 6%, dok je potronja u Uslugama i Poljoprivredi porasla za svega 1%, odnosno 0,4%. Za pretpostaviti je da navedeno smanjenje potronje elektrine energije povezano sa globalnom recesijom.

P

Potronja elektrine energije po sektorima18 000 16 000 14 000 12 000

GWh

10 000 8000 6000 Izvor podataka: EIHP 4000 2000 0 2004. Industrija 2005. Promet 2006. Kuanstva 2007. Usluge 2008. Poljoprivreda 2009. Graditeljstvo

20


ENERGETIKAUkupna potronja energijekupna potronja zadovoljava sve potrebe za energijom, a obuhvaa neposrednu potronju energije, gubitke energetskih transformacija, energiju za pogon energetskih postrojenja, gubitke transporta i distribucije energije i neenergetsku potronju. Vea potronja energije moe imati manji ili vei utjecaj na okoli, ovisno o tipu koritene energije. Kako bi se smanjio utjecaj energetike na okoli te potaklo ouvanje prirodnih resursa koji su izvor energije, nastoji se poveati udio elektrine energije iz obnovljivih izvora. Trend i trenutano stanje U 2009. godini ukupna potronja energije u Republici Hrvatskoj smanjena je za 1,6% u odnosu na prethodnu godinu. Promatrajui strukturu oblika energije u ukupnoj potronji, potronja elektrine energije smanjena je za 13,6%, prirodnoga plina za 7,3%, tekuih goriva za 1,2%, a potronja energije iz ugljena i koksa za ak 28,8%. Iako obnovljivi izvori energije sudjeluju s malim udjelom u ukupnoj potronji energije, najvee poveanje (47,4%) ostvareno je upravo iz tih izvora. U 2009. godini udio ugljena i koksa u ukupnoj potronji energije bio je 6%, drva i biomase 3,5%, tekuih goriva gotovo 44%, prirodnog plina 25%, vodnih snaga 16%, elektrine energije 5%, a obnovljivih izvora svega 0,4%. Zbog povoljnih hidrolokih prilika u 2009. godi-

U

ni dolo je do znatnog poveanja potronje vodne snage (31%), a poveana je i potronja drva i biomase za 4,5%. Struktura ukupne potronje energije prema namjeni koritenja u razdoblju 1990. - 2009.450 400 350 300 250

PJ

200 150 100 50 0 1990. 1995. 2000. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. Izvor podataka: EIHP

Ugljen i koks

Drvo i biomasa Tekua goriva Prirodni plin Elektrina energija Obnovljivi izvori

Vodne snage

INDUSTRIJAVaenje mineralnih sirovina

Republiku Hrvatsku karakterizira velika raznovrsnost nemetalnih mineralnih sirovina. U najveoj se mjeri eksploatira tehnikograevni kamen (TG), arhitektonsko-graevni kamen (AG), graevni pijesak i ljunak, ciglarska glina i ugljikovodici (nafta, plin). Eksploatacijom mineralnih sirovina iscrpljuju se prirodna dobra, mijenja se krajobraz, a ova djelatnost moe imati utjecaj i na kvalitetu tla, voda i dr. Trend i trenutano stanje U razdoblju od 2004. do 2008. biljei se rastui trend eksploatacije mineralnih sirovina, osim u vaenju nafte, pa je takom najvei porast zabiljeen kod eksploatacije TG-a za 35% te graevnog pijeska i ljunka za 39%. U odnosu na 2008. godinu, u 2009. biljei se smanjenje koliine TG-a sa 16,2 milijuna m3 na 13,8 milijuna m3, dok je koliina graevnoga pijeska i ljunka sa 4,8 milijuna m3 smanjena na 3,6 milijuna m3. Koliine eksploatiranoga AG-a neto su nie (za 7 700 m3), dok ciglarska glina biljei znaajnije smanjenje (za 528 000 m 3). Eksploatacija sirovina za proizvodnju cementa biljee najvei pad s 4,9 milijuna t na oko 1,9 milijuna t. Vaenje nafte i plina takoer je smanjeno u odnosu na 2008., to se moe pripisati smanjenju rezervi u leitima te razini tehnologije koja se primjenjuje kod eksploatacije. Openito, trend smanjenja eksploatacije mineralnih sirovina moe se objasniti osiromaenjem prirodnih izvora, ali i globalnom recesijom koja utjee na industriju, a posebno na graevinsku koja je glavni potroa eksploatiranih mineralnih sirovina u dravi.22

Vaenje mineralnih sirovinaNemetalne mineralne sirovine Tehniko- graevni kamen (103m3) Graevni pijesak i ljunak (103m3) Arhitektonsko-graevni kamen (103m3) Ciglarska glina (103m3) Nafta (103m3) Plin (106m3) Sirovine za proizvodnju cementa (103 t) 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.

12 027

11 140

12 369

14 521

16 235

13 821

3 492

3 438

4 453

4 540

4 856

3 590

76,3

81,4

71,3

79

89,4

81,7

1 565 803 2 352

1 150 746 2 432

1 277 729 2 837

1 191 702 3 001

1 291 653 2 847

763 619 2 819 Izvor podataka: MINGORP

4 697

5 159

5 424

5 533

4 963

1 865


TURIZAMKruna putovanja stranih brodova

K

runa putovanja stranih brodova u Republici Hrvatskoj dio su atraktivne turistike ponude. Ipak, ova vrsta turizma moe imati znaajan utjecaj na morski i obalni ekosustav ukoliko se ne posveti dovoljno panje zbrinjavanju otpada i otpadnih voda, kontroliranju i zabrani ekotoksinih biocidnih premaza brodskih oplata te praenju eventualnog unosa stranih invazivnih vrsta.Broj dana putovanja i broj putovanja

Kruna putovanja stranih brodova u RH2 000 1 800 1 600 1 400 1 200 1 000 800 600 400 200 0 2002.* 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 0 400 600 1 000 1 200

Trend i trenutno stanje Mnotvo otoka, razvedenost obale i niz znamenitosti obalnih mjesta i gradova u Republici Hrvatskoj razlozi su dinaminog rasta ove vrste turizma. Broj putnika na krunim putovanjima stranih brodova u hrvatskom dijelu Jadrana u stalnom je porastu, a u posljednjim se godinama posebice uoava drastian porast broja dana putovanja. U odnosu na prethodnu godinu, u 2010. zabiljeen je znaajan rast broja putovanja za 11%, dok je broj dana putovanja porastao za 6%. U istom razdoblju broj putnika porastao je za 7,5%. Ovakav rastui trend svih pokazatelja svakako je potrebno popratiti mjerama koje e definirati razvitak ove vrste turizma u skladu s principima odrivog razvitka i zatite morskog okolia. Glavne destinacije posjeta tijekom 2010. bile su Dubrovnik, Korula, Hvar, Split, ibenik, Zadar i Pula.*

Broj putovanja

Broj dana putovanja

Broj putnika

Podaci se statistiki prate tek od 2002. godine

Izvor podataka: DZS

200

Broj putnika x 103

800

TURIZAMKretanje registriranog turistikog prometatrendu turistikih dolazaka i noenja Republici Hrvatskoj, na Osim uto daje informaciju o ovaj pokazatelj ujedno upuujePrioptereenje okolia koje nastaje dolaskom i boravkom turista. tisak na okoli najizraeniji je u ljetnim mjesecima u priobalnom podruju. Trend i trenutno stanje Od 2001. do 2008. godine godinja stopa rasta broja turistikih dolazaka iznosi 5,3%, a broja noenja 4%, nakon ega se uoava lagani pad. Prema privremenim podacima DZS-a za 2010.* broj dolazaka manji je za 5,8% u odnosu na broj dolazaka turista u 2008. godini, a broj noenja manji je za 1,2%. Optereenje koje turizam ima na sve sastavnice okolia oituje se u poveanju potronje energije, pitke vode, koliine komunalnoga otpada i komunalnih otpadnih voda te u poveavanju emisija u zrak iz prometa, a najizraenije je u ljetnim mjesecima u priobalnome podruju. Jo uvijek u potpunosti nije rijeeno pitanje odgovornoga zbrinjavanja otpada od turizma, posebice na otocima, kao i zbrinjavanje komunalnih otpadnih voda i na kopnu i u lukama. Posljednjih se godina sustavno provodi redovna izobrazba turistikih i ugostiteljskih kadrova vezana uz razvoj turizma prihvatljivog za okoli, kao i informiranje turista o vanosti ouvanja okolia, posebice od poara.*

Registrirani dolasci i noenja turista u RH60 50 40

106 turista

30 20 10 0 Izvor podataka: DZS

2001.

2002.

2003.

2004.

2005.

2006.

2007. Noenja

2008.

2009.

2010.*

Dolasci

Privremeni podaci DZS-a

24


RIBARSTVOKretanje indeksa biomase morskih organizamaiomasa predstavlja kvantitativnu procjenu organizama na odreenom podruju te pokazuje produktivnost toga podruja. Kretanje indeksa biomase pokazatelj je kretanja biozaliha (stok) pojedinih vrsta morskih organizama i koristi se za praenje pravilnoga i odrivoga gospodarenja biozalihama morskih organizama. Trend i trenutno stanje Za prikaz kretanja indeksa biomase koriste se podaci prikupljeni u hrvatskome teritorijalnome moru, a analiza se radi za cijelo teritorijalno more i pojedine ribolovne zone (A, B, C, D, E i F te G). U 2009. godini u hrvatskom ribolovnom moru zabiljeen je pad ukupnoga indeksa biomase i indeksa biomase veine gospodarskih vanih vrsta (bijeli i crni muzgavac, osli, trlja, arbun i kamp) u svim ribolovnim zonama, osim u kanalskim podrujima sjevernog Jadrana (ribolovne zone E i F). U tim je podrujima sjevernog Jadrana, vrijednost indeksa biomase vea u odnosu na prethodnu godinu radi poveanja indeksa biomase sitne plave ribe, ali i gospodarski manje vanih pridnenih vrsta. Od gospodarski vanih vrsta samo je indeks biomase kampa bio vei nego u prethodnoj godini, prvenstveno zbog njegovog poveanja u kanalskim podrujima sjevernog Jadrana. Openito, stanje pridnenih zajednica nepovoljnije je nego u prethodnoj godini i to prvenstveno kao posljedica pada indeksa biomase u otvorenom moru (ribolovne zone A, B, C i D).

B

Kretanje indeksa biomase morskih organizama u teritorijalnom moru RHIndeks biomase morskih organizama (kg/km2)800 700 600 500 400 Izvor podataka: IOR, Split 300 200 100 0 2006. Ukupno 2007. 2008. 2009.

Gospodarski vane vrste

PROMETPotronja motornih goriva i broj registriranih vozilautjee na okoli u zrak i vodu, ali i iscrpljivanja prirodnih resursa. Promet izravnoposredno uslijed isputanjem tetnih tvaribenzina Poboljanje standarda kakvoe goriva (uporaba olovnog zabranjena je jo 2006.) i modernizacija cestovnog voznog parka rezultirali su smanjenjem emisija oneiujuih tvari u zrak. Trend i trenutno stanje U promatranom razdoblju rastui trend broja registriranih vozila u Republici Hrvatskoj i potronja goriva u cestovnome prometu je zaustavljen. Promatrajui prema vrstama goriva, najvei udio u potronji motornih goriva imaju dizelska goriva i bezolovni benzin, a njihova je potronja rasla do 2007., nakon ega se biljei opadajui trend potronje. U promatranome razdoblju potronja UNP kontinuirano raste po godinjoj stopi od 24,7%, no pritom treba naglasiti kako u ukupnoj potronji goriva UNP sudjeluje sa svega 3,8% (2009.). Iako je najvei broj cestovnih vozila pokretan benzinskim motorima, najvea je potronja ekoloki najnepovoljnijeg dizelskog goriva. Razlog tome je injenica da su autobusi i teretna vozila veinom pokretani dizelskim motorima velikih zapremina, a dizelsko gorivo koriste i poljoprivredni i graevinski strojevi. Broj hibridnih vozila raste, no jo uvijek je neznatan. U 2008. godini registrirano je 83 hibridnih vozila, u 2009. 88, a u 2010. njih 183.

Potronja motornih goriva u cestovnom prometu i broj registriranih cestovnih vozilaPotronja motornih goriva, 103 t2 000 1 800 1 600 1 400 1 200 1 000 800 600 400 200 0 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. Bezolovni benzin 2007. 2008. 2009. 2010.

Registrirana cestovna vozila, 1033 000 2 700 2 400 2 100 1 800 1 200 900 600 300 0 Izvor podataka: EIHP/DZS/MUP 1 500

Dizel

Olovni benzin Broj cestovnih vozila

Ukapljeni naftni plin (UNP)

26


PROMETPrijevoz putnika javnim prijevozomoritenje javnog prijevoza jedna je od mjera za poboljanje kakvoe zraka i smanjenje emisija staklenikih plinova. Praenje parametara putnikog prometa u eljeznikome, cestovnome (osobnim automobilima i autobusima), pomorskome i rijenom te u zranome prijevozu od velike je vanosti za analizu utjecaja prometa na okoli. Trend i trenutno stanje Od 2008. godine biljei se smanjenje ukupnog broja putnika prevezenih svim vrstama javnog prijevoza. Promatrajui prema vrstama prijevoza, od 2001. do 2009. zamjeuje se blago, ali kontinuirano smanjenje broja putnika prevezenih cestovnim prijevozom, pa je tako primjerice broj putnika prevezenih u 2010. manji za 15% u odnosu na 2005. U eljeznikom prijevozu, zahvaljujui intenzivnijem ukljuivanju eljeznice u javni gradski prijevoz (2007.), ali dijelom i radi promjene metodologije DZS-a u obradi prikupljenih podataka, do kraja 2009. zabiljeen je znaajan rast broja prevezenih putnika. Ipak, u 2010., u odnosu na prethodnu godinu, zabiljeen je pad od 6%. Od 2008. do 2010. godine uoava se smanjenje broja putnika u pomorskom i rijenom (za 2,8%) te u zranom prijevozu (za 25%).103 putnika

K

Ukupni godinji prijevoz putnika javnim prijevozom160 000 140 000 120 000 100 000 80 000 60 000 40 000 20 000 0 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.* Cestovni eljezniki Pomorski / rijeni Zrani Izvor podataka: DZS

* Privremeni

podaci DZS-a

ZDRAVLJE I SIGURNOSTZdravstvena ispravnost vode za pievodom za pie iz vodoopskrbnih sustava u Opskrbljenosttom se sustavu,okojavnihzatite zdravljaregionalnim Republici Hrvatskoj iznosi 80% sa znaajnim varijacijama. U u cilju potroaa, upaniji, a najvei u Vukovarsko-srijemskoj upaniji. Najveu opskrbljenost vodom za pie ima Primorsko-goranska upanija (oko 97%), a najmanju Bjelovarsko-bilogorska upanija (oko 34%). Ukupno gledajui, zdravstvena ispravnost vode za pie iz javnih vodoopskrbnih sustava je zadovoljavajua. Zdravstvena ispravnost vode za pie20 18 16

voda za pie nalazi pod stalnim nadzorom javnozdravstvenih slubi, sanitarne inspekcije i ovlatenih laboratorija, a prati se u skladu s propisanim odredbama 9. Trend i trenutno stanje S obzirom na mikrobioloke i kemijske parametare, uoava se trend smanjivanja udjela zdravstveno neispravnih uzoraka vode za pie iz javnih vodoopskrbnih objekata te je od 1997. njihov pojedinani udio u ukupnom broju ispitanih uzoraka manji od 10%. Najei uzrok zdravstvene neispravnosti nekih uzoraka s obzirom na mikrobioloke parametre povezan je sa nezadovoljavajuim stupnjem higijene u vodoopskrbnom sustavu uslijed prisustva heterotrofnih bakterija i ukupnih koliforma. S obzirom na rezultate kemijskih ispitivanja najei uzrok neispravnosti je poveana razina amonijaka, nitrata, eljeza i mangana, to je u najveem broju sluajeva posljedica prirodnog mineralnog sastava sirove vode. Uoene su znaajne razlike meu upanijama, kako u kakvoi vode za pie, tako i u opskrbljenosti iz javnih vodoopskrbnih sustava. Promatrajui razdoblje od 2005. do 2009., najmanji udio zdravstveno neispravnih uzoraka, s obzirom na kemijske i mikrobioloke parametre, zabiljeen je u Liko-senjskoj, Meimurskoj i Istarskoj9

Udio uzoraka (%)

14 12 10 8 6 2 0 1995.1996.1997.1998.1999.2000.2001.2002.2003.2004. 2005.2006.2007.2008.2009. Udio (%) kemijski neispravnih uzoraka vode za pie Udio (%) mikrobioloki neispravnih uzoraka vode za pie Izvor podataka: HZJZ 4

Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za pie (NN 47/08)

28


ZDRAVLJE I SIGURNOSTVektorski prenosive bolestipreko treeg organizma tzv. Zarazne bolesti koje se prenoseodreenunazivaju se vektorske vektora (komarci, krpelji, muhe, ui i sl.), bolesti. Njihov sezonski karakter i geografsku rasporostranjenost uvjetuje upravo bioloki ciklus vektora (npr. krpeljske bolesti obino se javljaju u proljee i ljeto kada je aktivnost krpelja najvea). Uz navedeno, klima (temperatura i vlaga) izrazito utjee na raspostranjenost i gustou vektora, pa time i na poveanje njihova potencijala prijenosa bolesti. Trend i trenutno stanje Zahvaljujui sustavnim mjerama (dezinsekcija) za suzbijanje nekih vektora (komarci i flebotomi), kao i provedbi preventivnoga cijepljenja osoba koje esto borave u prirodi (umski radnici, lovci, poljoprivrednici, planinari) u sluaju virusnog krpeljnog meningoencefalitisa (KME), stanje vektorskih bolesti u Republici Hrvatskoj je povoljno i pod nadzorom. Dok se KME sustavno odrava na niskoj razini cijepljenjem, u sluaju Lyme borelioze, koja je najea vektorska bolesti, nema mogunosti zatite cijepljenjem. Ipak, za ovu bolest postoji efikasan nain lijeenja koji sprijeava teke generalizirane oblike ove bolesti. Sporadino se javlja limanijaza, a u vrlo rijetkim sluajevima prisutna je mediteranska pjegava groznica. Do sada nije bilo zabiljeeno niti jedno oboljenje od Chikungunya groznice, dok je poslijednji sluaj autohtone malarije evidentiran 1954. godine. U 2010.Murini tifus Dengue groznica *** Ehrlihioza* **

Broj oboljelih od vektorski prenosivih bolestiVektorski prenosiva bolest Lyme borelioza KME Autohtona malarija Limanijaza Chikungunya Mediteranska pjegava groznica Ostale vektorske bolesti Ukupno 2005. 220 28 0 2 0 1 1* 252 2006. 301 20 0 2 0 1 0 324 2007. 266 11 0 7 0 4 0 288 2008. 438 20 0 5 0 2 0 465 2009. 433 44 0 2 0 1 0 480 2010. 492 36 0 3 0 0 1**+3*** 535

Izvor podataka: HZJZ/Sluba za epidemiologiju zaraznih bolesti

godini zabiljeena su tri sluaja humane erlihioze, bolesti koja se prenosi ubodom krpelja (izaziva je nekoliko bakterijskih vrsta iz roda Ehrlichia). Takoer, u junom priobalju RH po prvi je puta zabiljeena autohtona Dengue groznica (tipina za trope i subtrope), prenesena komarcima vrste Aedes albopictus (tigrasti komarac). Kako ova pojava ne bi postala proirena, nuno je i dalje provoditi sve potrebne zakonski odreene mjere suzbijanja komaraca i flebotoma, kao i stalnu edukaciju ljudi.

OPA PITANJA ZATITE OKOLIAProgrami zatite okoliazatite okolia, kao od dokumenata zatite okolia i odrivog razvitka, definiraju Programomi unapreenje njegovejednimseumjere tes planira ouvanje okolia zatite skladu regionalnim Cjeloviti dokumenti te podaci o dokumentima i izraivaima nalaze se u Bazi dokumenata odrivog razvitka i zatite okolia koju vodi AZO. Status izraenosti Programa zatite okolia u upanijama i Gradu Zagrebu u 2010. godiniDonesen (17 upanija i Grad Zagreb)

i lokalnim posebitostima i obiljejima, a na temelju ciljeva i mjera stratekih dokumenata na dravnoj razini. Program zatite okolia, uz suglasnost MZOPUG-a, donose predstavnika tijela upanije, Grada Zagreba i velikih gradova u skladu sa zakonskom obvezom10. Trend i trenutno stanje Program zatite okolia sadri uvjete i mjere zatite okolia, prioritetne mjere zatite okolia po sastavnicama okolia i pojedinim prostornim cjelinama, subjekte koji su duni provoditi mjere i ovlatenja u svezi s provedbom utvrenih mjera, praenje stanja okolia i ocjenu potrebe uspostave mree za dodatno praenje stanja okolia, nain provedbe interventnih mjera u izvanrednim sluajevima oneiivanja okolia, rokove za poduzimanje pojedinih utvrenih mjera, izvore financiranja za provedbu utvrenih mjera i procjenu potrebnih sredstava. Za razliku od 2005. godine kada je 12 upanija imalo izraene Programe zatite okolia, do kraja 2010., Program je donesen u 17 upanija i Gradu Zagrebu te u dva velika grada. Program je u izradi u jednoj upaniji, a nije donesen u dvije upanije i 20 velikih gradova.10

U izradi (1 upanija)

Nije izraen (2 upanije)

Zakon o zatiti okolia (NN 110/07)

30


Izvor podataka: AZO

SURADNJA S JAVNOUBroj i struktura traenih informacija u upitima javnosti upuenih AZO od 2006. do 2010. godineod temeljnih zadataka Agencije te se informacije, podaci, baze Komunikacija s javnou jedan je podataka,biizvjea i dokumenti objavljuju na internetskoj stranici AZO, kako u svakome trenutku prethodnu godinu. U promatranome razdoblju JLS uputile su 7,7% od ukupnoga broja upita, strane institucije i tvrtke 6,5%, znanstvena zajednica 4,5%, dravne tvrtke 4%, a ministarstva 3,4% upita. U pet godina OCD su uputile samo 37 upita (1,7%). Priblino jednako u upitima sudjeluju kole i zdravstvene ustanove (1,8%) te javne ustanove (1,5%), dok s najmanjim udjelom u ukupnom broju upita sudjeluju sudionici raznih projekata (0,8%). Broj traenih informacija u upitima upuenima AZO900 800

bili javno dostupni. Istovremeno, aurno se odgovara na sve pristigle upite. Trend i trenutno stanje U pet godina AZO je zaprimio 2 141 upit kojim su zatraene ukupno 2 803 informacije. Podruje otpada i dalje biljei najvei broj upita (47%) s obzirom da zahtjevi u najveoj mjeri dolaze iz privatnih tvrtki (52,6%) ija se djelatnost vee uz postupanje s otpadom. Razlog dodatnom poveanju broja upita od strane strune i ire javnosti je i injenica to je AZO u potpunosti preuzeo izvjeivanje za ovo podruje. U stalnome su porastu zahtjevi za informacijama iz baza (ukupno 9,3%), dok je podjednako zanimanje za opa pitanja (5,8%), zrak/klimu (5,6%) i vode/more (4,4%). Najslabiji interes javnost iskazuje za tlo (1,7%), prirodu (1,1%) te podatke o sektorskim optereenjima (1,3%). Tijekom posljednje tri godine biljei se porast zanimanja za Registar oneiavanja okolia (ROO), posebice iz poslovnoga sektora (obveznici dostave podataka u bazu), pa se 30,5% upita u tom razdoblju odnosio na ROO. Prema strukturi traitelja informacija znaajno raste broj upita graana, posebice 2010., kada biljeimo porast od 140% u odnosu na

Broj traenih informacija

700 600 500 400 Izvor podataka: AZO 300 200 100 0 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

OKOLI NA DLANUKraticeAPPRRR - Agencija za plaanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju AFZ - Agronomski fakultet Zagreb AZO - Agencija za zatitu okolia CO2 - ugljikov dioksid CH4 - metan DZS - Dravni zavod za statistiku DZZP - Dravni zavod za zatitu prirode EE- otpad - Elektrini i elektroniki otpad EIHP - Energetski institut Hrvoje Poar FAO - Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (Food and Agriculture Organization of the United Nations) FZOEU - Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost Gg - Giga gram (10 9 g)32

GWh - gigavatsat (10 9 Wh) HCR - Hrvatski centar za razminiranje HFC - fluorougljikovodici HPA - Hrvatska poljoprivredna agencija HZJZ - Hrvatski zavod za javno zdravstvo IOR - Institut za oceanografiju i ribarstvo JLS - Jedinice lokalne samouprave KME - krpeljni meningoencefalitis LRTAP Konvencija - Konvencija o dalekosenom prekograninom oneienju zraka (Convention on Long Range Transboundary Air Pollution) MINGORP - Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva MPRRR - Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja


OKOLI NA DLANUKraticeMZOPUG - Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva MUP - Ministarstvo unutarnjih poslova NIR - Nacionalni inventar staklenikih plinova (National Inventory Report) N2O - diduikov oksid NP - nusproizvodi ivotinjskog podrijetla OCD - organizacija civilnog drutva PFC - perfluorougljici PG - poljoprivredno gospodarstvo PJ - petadul (1015 J) PM 2,5 - estice (particle matter) promjera manjeg od 2,5 m ROO - Registar oneiavanja okolia SF6 - sumpor- heksafluorid UNP - ukapljeni naftni plin UNFCCC Konvencija - Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime (United Nations Framework Convention on Climate Change)

OKOLI NA DLANUPojmovnikBiomasa - kvantitativna procjena organizama na nekom podruju (npr. ukupna masa jedinki jedne vrste po jedinici povrine ili volumena stanita); pokazuje produktivnost toga podruja. Biozaliha, stok (engl. stock) - primjerci iste vrste koji nastanjuju odreeno geografsko podruje, imaju zajedniki genetski materijal i gotovo se ne mijeaju s primjercima iz drugih podruja. Biokemijska potronja kisika u pet dana (BPK5) - metoda kojom se odreuje razina biokemijskih procesa u vodi prema tome koliko kisika potroe mikroorganizmi koji ive u vodi i razgrauju organsku tvar, pri emu troe kisik. to je vie organske tvari u vodi vie je mikroorganizama, pa se troi vie kisika za biokemijske procese. BPK je pokazatelj oneienja vode organskim tvarima. Cvjetanje mora - pojava kada u odreenim uvjetima dolazi do naglog rasta i razmnoavanja fitoplanktona, pa morska voda postaje obojena crveno, zeleno ili smee. ista sjea - sjea svih ili gotovo svih stabala u nepomlaenoj umskoj sastojini koja nije predviena za promjenu namjene umskog zemljita. Divlja odlagalita odlagalita koja nisu predviena prostorno-planskim dokumentima i ne raspolau posebnim dozvolama niti odobrenjem tijela lokalne samouprave. Drugi stupanj (II) proiavanja otpadnih voda - obrada34

komunalnih otpadnih voda postupkom koji openito obuhvaa bioloku obradu sa sekundarnim taloenjem kojim se uklanja 70-90% BPK5 ulaznih otpadnih voda i 75% KPK ulaznih otpadnih voda. Ekvivalentna emisija ugljikovog dioksida (CO2-eq) emisija staklenikih plinova iskazana kao ekvivalentna emisija ugljikova dioksida (CO2 eq). Izraunava se umnokom emisije i staklenikih potencijala svakog pojedinanog staklenikog plina. Emisija - isputanje ili istjecanje tvari u tekuem, plinovitom ili vrstom stanju, i/ili isputanje energije (toplina, zraenje, buka, vibracije, svjetlost) te isputanje organizama, iz pojedinog izvora u okoli, nastalo kao rezultat ovjekovih djelatnosti, kao i mikrobioloko oneiivanje okolia. Endemi - svojta koja je ograniena u svojoj rasprostranjenosti na odreeno podruje i koja se ne pojavljuje drugdje. Energetske transformacije - svaki proces pretvorbe energije iz jednog oblika u drugi oblik (npr. energija sunevog zraenja u elektrinu energiju). Erozija - prirodni proces pomicanja zemlje, blata, kamena, itd. pod utjecajem vjetra, vode ili pomicanja koja su uvjetovana silom gravitacije. Eutrofikacija proces poveanoga unosa hranjivih tvari u ekosustav, to ima za posljedicu pojaani razvoj primarnih proizvoaa organske tvari (rast algi i drugoga bilja).OKOLI NA DLANU | I - 2011

OKOLI NA DLANUPojmovnikFitoplankton - biljni plankton koji je prisutan u morskim i slatkovodnim ekosustavima. Glavninu morskog fitoplanktona ine jednostanine alge poput algi kremenjaica (Diatomeae) i svjetleih biaa (Dinoflagellatae). Flebotomi insekti iz porodice Phlebotomineae; posrednici u prijenosu parazita iz roda Leshmania na psa i na ovjeka. Fosilna goriva - goriva nastala od ostataka biljaka i/ili ivotinja (nafta, zemni plin, ugljen i treset). Trenutno su osnovni izvor energije na zemlji. Glacijacije ili ledena doba - razdoblja tijekom geoloke prolosti za vrijeme kojih je dolazilo do zaleivanja kontinenata, stvaranja ledenjaka i naglog intenzivnog zahlaenja. Gospodarenje otpadom - skup aktivnosti, odluka i mjera usmjerenih na sprjeavanje nastanka otpada, smanjivanje koliine otpada i/ili njegova tetnog utjecaja na okoli, na obavljanje skupljanja, prijevoza, oporabe, zbrinjavanja i drugih djelatnosti u svezi s otpadom te nadzor nad obavljanjem tih djelatnosti, kao i na skrb za odlagalita koja su zatvorena. Hidrologija - znanost koja se bavi vodama iznad, na i ispod Zemljine povrine; pojavljivanjem, otjecanjem i raspodjelom vode u vremenu i prostoru; biolokim, kemijskim i fizikalnim svojstvima vode i djelovanjem vode na okoli, ukljuujui i utjecaj na iva bia. Izvanredni dogaaj je vrsta dogaaja prouzroena djelovanjem ili utjecajima koji nisu pod nadzorom i imaju za posljedicu ugroavanje ivota i zdravlja ljudi i u veem obimu nanose tetu okoliu. Komunalne otpadne vode - otpadne vode iz sustava javne odvodnje koje ine sanitarne otpadne vode, oborinske vode ili otpadne vode koje su mjeavina sanitarnih otpadnih voda s tehnolokim otpadnim vodama i/ili oborinskim vodama odreene aglomeracije. Krenje uma - ista sjea uma radi prenamjene uma i umskih zemljita drugoj kulturi, odnosno za namjene sukladno dokumentima prostornog ureenja. Naelo odgovornosti proizvoaa - proizvoa proizvoda od kojega otpad potjee odgovoran je za odabir rjeenja najprihvatljivijeg za okoli prema svojstvima proizvoda i tehnologiji proizvodnje, ukljuujui vijek trajanja proizvoda i uporabu najbolje dostupne tehnologije. Naelo oneiiva plaa - oneiiva snosi trokove nastale oneiavanjem okolia. Nautiki turizam specifian oblik turizma kojeg obiljeava boravak turista nautiara u lukama nautikog turizma ili izvan njih te koritenje plovnih objekata i drugih objekata vezanih za nautiku turistiku djelatnost, radi rekreacije, porta, razonode i drugih potreba.

OKOLI NA DLANUPojmovnikNeenergetska potronja energije potronja nekog od oblika energije u druge svrhe (npr. potronja prirodnog plina za proizvodnju umjetnih gnojiva). Neposredna potronja energije - isporuka energetskog proizvoda industriji, prometu, kuanstvima, uslugama, poljoprivredi i graditeljstvu u energetske svrhe. Nusproizvodi ivotinjskog podrijetla (NP) cijeli ivotinjski trupovi ili dijelovi trupova te proizvodi ivotinjskog podrijetla koji nisu namijenjeni prehrani ljudi, ukljuujui jajaca, embrije i sjeme. Obnovljivi izvori energije izvori energije koji se ne iscrpljuju procesom dobivanja energije, a ukljuuju energiju Sunca, energiju vjetra, hidroenergiju i geotermalnu energiju. Odrivo gospodarenje nain gospodarenja u kojem je uravnoteen odnos privrede i zatite okolia kako bi se prirodno bogatstvo zemlje sauvalo i za budue narataje. Opasni otpad - otpad odreen kategorijama i sastavinama, a obavezno sadri jedno ili vie svojstava (npr. eksplozivnost, zapaljivost, toksinost) utvrenih listom opasnog otpada prema Uredbi o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (NN 50/05, 39/09). Oporaba otpada - svaki postupak ponovne obrade otpada radi koritenja u materijalne ili energetske svrhe.36

Pijezometarske buotine - posebno opremljene istrane buotine za utvrivanje razina podzemnih voda i prouavanje njihova kretanja. Plankton - grupa jedno i vie staninih organizama koji ive u vodi i u njoj plutaju noeni strujama. Plankton je bitna i prva karika hranidbenog lanca u morskom ekosustavu i veini slatkovodnih sustava. Ponor - proces, aktivnost ili mehanizam kojim se iz atmosfere uklanjaju stakleniki plinovi, aerosoli ili prethodnici staklenikog plina, npr. biljke procesom fotosinteze. Popis mjernih postaja na kojima je u 2009. godini praena brojnost fitoplanktona: OC 1 Dubrovnik OC 2 Bistrina OC 3 Ploe (luka) OC 5 Splitska vrata OC 5a Stonica OC 6 Katelanski zaljev (centralna) OC 7 Vranjic OC 9 ibenik (zaljev) OC 10 ibenik (kanal Sv. Ante) OC 12 Zadar OC 14 Crikvenica OC 16 Rijeki zaljev OC 17 Kvarner OC 18 RovinjOKOLI NA DLANU | I - 2011

OKOLI NA DLANUPojmovnikOC 19 5 Nm (nautikih milja) ispred Rovinja Prethodni stupanj proiavanja otpadnih voda - primjena radnji i postupaka kojima se iz otpadnih voda uklanjaju krupne, rasprene i plutajue tvari. Primarna energija - energija uzeta iz prirode bez pretvorbe, bilo da se radi o kemijskom potencijalu fosilnih goriva, drva ili biomase, nuklearnoj energiji, kinetikoj energiji vjetra, potencijalnoj energiji vodenih tokova ili toplinskoj energiji geotermalnih izvora. Prvi stupanj (I) proiavanja otpadnih voda - obrada komunalnih otpadnih voda fizikalnim i/ili kemijskim postupkom koji obuhvaa taloenje suspendiranih tvari ili druge postupke u kojima se BPK5 ulaznih otpadnih voda smanjuje za najmanje 20% prije isputanja, a ukupne suspendirane tvari ulaznih voda za najmanje 50%. Putniki kilometar (pkm) mjerna jedinica koja izraava prijevoz jednog putnika na udaljenosti od jednog kilometra. Sabiralita za NP objekti u kojima se privremeno skladite nepreraeni NP-i i u kojima se, ukoliko je potrebno, moe obaviti deranje koe, post mortem pregled, razvrstavanje, rasijecanje, hlaenje ili zamrzavanje. Sanacija odlagalita - skup propisanih mjera i/ili aktivnosti kojima se uspostavlja ili nadomjeta stanje okolia koje je bilo prije poetka odlaganja, odnosno oneienja okolia. Odlagalite se moe sanirati: - zatvaranjem odlagalita s potpunim uklanjanjem otpada, - zatvaranjem odlagalita i sanacijom na nain kojim se svodi negativni utjecaj na okoli otpada na najmanju moguu mjeru, ali otpad ostaje na lokaciji i - na nain kojim se svodi negativni utjecaj na okoli otpada na najmanju moguu mjeru, ali odlagalite je jo uvijek aktivno te se nastavlja odlagati na sanitaran nain. Sastojina - dio ume koji je po sastavu i strukturi podjednak, a razlikuje se od ostalih dijelova ume po jednom ili vie bitnih obiljeja. Slubena odlagalita sva odlagalita koja zadovoljavaju neke od slijedeih uvjeta: - predviena su prostorno planskim dokumentima, - posjeduju neke od dozvola, rjeenja ili/i odluka nadlenih tijela ili je postupak ishoenja istih zapoeo, - djeluju uz znanje tijela nadlene lokalne samouprave ili u dogovoru s njim. Stakleniki potencijal - mjera utjecaja nekog plina na stakleniki efekt u odnosu na utjecaj CO2, koji je dogovorno uzet kao referentna vrijednost. Stenoendem - endem ija je rasprostranjenost ograniena na vrlo malo podruje, iskljuivo unutar hrvatskih granica. Tercijarni relikti - svojte koje predstavljaju vrlo vrijedne ostatke, veinom izumrle flore ili faune, iz ledenog doba.

OKOLI NA DLANUPojmovnikTrei stupanj (III) proiavanja otpadnih voda - obrada komunalnih otpadnih voda postupkom kojim se, uz drugi stupanj proiavanja, jo dodatno uklanja fosfor za 80% i/ ili duik za 70-80%. Vektor u epidemiologiji oznaava organizam koji ne uzrokuje bolest ve prenosi uzronika bolesti s jednog domaina na drugog. Najei vektori u prirodi su lankonoci (muha, komarac, krpelj), a mogu biti i sisavci (npr. imi). Zakiseljavanje skupni naziv za procese koji dovode do nakupljanja iona vodika u tlu. Posljedica je gubitak iona lunatih elemenata (prije svega kalcija i magnezija). Do antropogenog zakiseljavanja dolazi zbog kiselih kia te intenzivne gnojidbe mineralnim i organskim gnojivima. upanije na podruju Republike Hrvatske brojane oznake, kao i podruno ustrojstvo, definirani su Zakonom o podrujima upanija, gradova, opina u Republici Hrvatskoj (NN 86/06): I Zagrebaka upanija sa sjeditem u Gradu Zagrebu II Krapinsko-zagorska upanija sa sjeditem u Krapini III Sisako-moslavaka upanija sa sjeditem u Sisku IV Karlovaka upanija sa sjeditem u Karlovcu V Varadinska upanija sa sjeditem u Varadinu VI Koprivniko-krievaka upanija sa sjeditem u Koprivnici VII Bjelovarsko-bilogorska upanija sa sjeditem u Bjelovaru38

VIII IX X

Primorsko-goranska upanija sa sjeditem u Rijeci Liko-senjska upanija sa sjeditem u Gospiu Virovitiko-podravska upanija sa sjeditem u Virovitici XI Poeko-slavonska upanija sa sjeditem u Poegi XII Brodsko-posavska upanija sa sjeditem u Slavonskom Brodu XIII Zadarska upanija sa sjeditem u Zadru XIV Osjeko-baranjska upanija sa sjeditem u Osijeku XV ibensko-kninska upanija sa sjeditem u ibeniku XVI Vukovarsko-srijemska upanija sa sjeditem u Vukovaru XVII Splitsko-dalmatinska upanija sa sjeditem u Splitu XVIII Istarska upanija sa sjeditem u Pazinu XIX Dubrovako-neretvanska upanija sa sjeditem u Dubrovniku XX Meimurska upanija sa sjeditem u akovcu XXI Grad Zagreb, glavni grad Republike Hrvatske, posebna je i jedinstvena teritorijalna i upravna jedinica ije se ustrojstvo ureuje Zakonom o Gradu Zagrebu. Oznaka je odabrana radi jednostavnosti prikaza podataka.


Okoli na dlanu I 2011

Documents

Okolis na dlanu_2011