Oliver Krilić Plan restrukturiranja Strateško partnerstvo … ÆELJEZNI»AR 3/ Ljetni mjeseci nisu usporili intenzivan rad na poboljšanju poslovanja. Još jedan korak u tome smjeru

LIST HŽ HRVATSKE ŽELJEZNICE HOLDINGA d.o.o.broj 786 / travanj 2011.broj 789/ kolovoz 2011. LIST HŽ HRVATSKIH ŽELJEZNICA HOLDINGA d.o.o.

/4 /6 /10 /15

Oliver KrilićModernizacijom do konkurentnosti

Strateško partnerstvoGodišnji prihod od 40 mil. eura

HŽ Cargo d.o.o.Potpisan Kolektivni ugovor

Plan restrukturiranjaRaspisan natječaj

/ 4 Oliver Krilić: Xxxxxxxxxxx

/ 6 Plan restrukturiranja: Raspisannatječaj

/ 10 Strateško partnerstvo: Godišnji prihod od 40 mil. eura

/ 16 HŽ Cargo: Potpisan kolektivni ugovor

/ 18 EMV za GPP: Održanapromotivnavožnja

/ 20 TŽV Gredelj: Dovršen gradsko-prigradski

vlak

/Čišćenje putničkih vagona

/ Foto: Branimir Butković

www.hznet.hrÆELJEZNI»AR 3/

Ljetni mjeseci nisu usporili intenzivan rad na poboljšanju poslovanja. Još jedan korak utomesmjerujestiraspisivanjenatječajazaizraduplanarestrukturiranja.Našistruč-njacićeusuradnjismeđunarodnimkonzultantimaponuditi rješenjakakokroznovuorganizaciju,programinvesticijaistrateškeplanoveoptimiziratiposlovanjeipovećatiproduktivnost i konkurentnost.Zaskoru liberalizacijuželjezničkog tržištapripremamose iobnovom imodernizaci-jomvoznogparka, izgradnjomlogističkihcentara,sklapanjemstrateškihsporazumateobnovompruga ikolodvora.Usklopu intenzivnihaktivnostina razvojubudućegalogističkogcentraHŽCargauSlavonskomeBrodupotpisanjestrateškisporazumiz-međuHŽCarga,Agita,OptimaGrupe,Kepolterminala,NestroAdrieSlavonskiBrodi Robno transportnog centra Brod o prijevozu nafte i naftnih derivata. Dogovorenasuradnjanosiprihodeodoko40milijunaeuranagodinu,ajamčiitodaćeterminaluSlavonskomeBroduucijelostizaživjetiudrugojpolovini2012.tedoprinijetidaljnjemrazvojulokalnemetaloprerađivačkeindustrijezbogpovećanjapotrebazavagonskimcisternama. HŽ Infrastruktura neprekidno ulaže u obnovu kolodvora. Prošli mjesec završena jecjelovita obnova kolodvora uGospiću, na veliko zadovoljstvo zaposlenikaHrvatskihželjeznica,aosobitonašihputnika.NedavnosudovršeniradovinaobnovikolodvoraKnin,Vrbovec,DugoSeloimnogimdrugima.Upravoćeulaganjauobnovukolodvorabitijednaodtemausljedećembroju.Velikasuulaganjaunabavuimodernizacijuvučnihvozila.OvegodineHŽVučavlako-vaplanirauložiti65milijunakunaumodernizacijulokomotivaigarnitura.STŽV-om»Gredelj«sklopljen jesporazumoizgradnji20dizel-električnih lokomotiva.Toje jošjedanprimjeraktiviranjadomaćeproizvodnjekojojsetimeosiguravajureferencijenasvjetskometržištu,aželjeznicasepotvrđujekaovažanpokretačdomaćegagospodar-stva.OspomenutimulaganjimavišemožetepročitatiuintervjuusOliveromKrilićem,direktoromHŽVučevlakova.UskladusnovomuređivačkompolitikomuŽeljezničaru,oposlovanjutogdruštvaiubudućećetedobivatinajnovijeinformacije.Todasmonapravomeputupokazuju i objavljeni rezultati poslovanja zaprvihšestmjeseciovegodine.Sponosommogurećidajepremastatističkimpodatcimagubitakprepolovljenuodnosuna2010.godinu.Ulokalnomeprijevozuprevezenoje4,1%višeputnika,dokihjeuprigradskomebiloneštomanje.Tijekomsrpnjaikolovozazabilje-ženjevećibrojprevezenihputnikaumeđunarodnomeprijevozuinarelacijamapremamoru.Opsegželjezničkogateretnogprijevozautonamazaprvihšestmjeseci2011.porastaojeza1,1%iliza62tisućetona,aznatnojebiopovećanopsegutovara,itoza14,3%.Prihodiodprijevozarobapovećanisuza3,4%iliza9,8milijunakuna,itouunutarnjemprijevozuza9,2%iliza5,5milijunakuna,aumeđunarodnomza1,9%iliza4,3milijunakuna.Razlog za optimizam jest i to da smo nakon dugotrajnih pregovora timova poslodav-caisindikatapotpisaliKolektivniugovorzaHŽCargonaobostranozadovoljstvo.Iuostalimdruštvimatrajukolektivnipregovoriiočekujemodaćekolektivniugovoribitiuskoro potpisani. ŽelimspomenutiiodlučnostsvihUpravauborbisprotuzakonitimdjelovanjemuže-ljezničkomesustavu.TijekomkolovozaUpravaHŽInfrastruktureunajmilajeprivatnudetektivskuagencijučijisuslužbenicipratiliradšesnaestoricekonobarauvagonskimrestoranima, zaposlenikaŽeljezničkogugostiteljstva.Prikupljeni sudokazida jenjih15sudjelovalounedopuštenimradnjamatejepredmetpredannaobraduPolicijskojupravi zagrebačkoj,as radnicima je raskinutugovoro radu.Na tomeputuustrajatćemoidaljedabismostvoriličvrstitemeljzamodernizacijuirestrukturiranjesustava.

/ UVODNIK

/ 4 Oliver Krilić: Modernizacijom do

konkurentnosti

/ 6 Plan restrukturiranja: Raspisannatječaj

/ 10 Strateško partnerstvo: Godišnji prihod od 40 mil. eura

/ 15 HŽ Cargo d.o.o.: PotpisanKolektivniugovor

/ 17 AGIT d.o.o.: Pozitivno poslovanje

/ 18 Čišćenje i njega

putničkih vagona d.o.o.: Suradnjaisvanjskim

naručiteljima

/ 19 Održavanje vagona d.o.o.: Tvrtkausmjerenanatržište

/ I Z S A D R Ž A J A

/ I M P R E S U M

predsjednik Uprave

HŽ Hrvatskih željeznica holdinga d.o.o.

Zlatko Rogožar, dipl. ing.

Novi planovi za restrukturiranje

predsjednikUpraveHŽHoldingaZlatko Rogožar, dipl. ing.

ŽELJEZNIČAR

list HŽ Hrvatskih željeznica holdinga d.o.o.

Nakladnik: HŽ Holding d.o.o.

Zanakladnika:Zlatko Rogožar

Novinari:Branimir Butkoviċ i Boris Udier

Jezičnaurednica:Nataša Bunijevac

Ovajbrojuredila:Mihaela Tomurad Sušac

Dizajn:Oskar Pigac

Pripremazatisak:Biserka Kelković

Fotografijananaslovnici:Toma Bačić

Adresauredništva:

Zagreb, Mihanovićeva 12

telefoni:01/4577-591, 3783-122, ŽAT 855/4288

telefaks:01/4572-131

e-mail:[email protected]

www.hznet.hr

Tisak: Željeznička tiskara, d.o.o. Zagreb, Petrinjska 87

/Čišćenje putničkih vagona

/ Foto: Branimir Butković

broj789/kolovoz2011.4/

/ INTERVJU / Razgovarala:MihaelaTomuradSušac/ Foto:IdaErceg ŠpiroDmitrović ArhivHŽVučevlakova

OliverKrilić

Modernizacijom do konkurentnostiO novim ulaganjima u vozni park, organizaciji i racionalizaciji poslovanja i drugim aktualnim temama razgovarali smo s Oliverom Krilićem, direktorom HŽ Vuče vlakova d.o.o. i članom Uprave HŽ-ova holdinga.

/Godina2011.najavljenajekaogodinavelikihulaganjauželjez-nicu. U kojem segmentu se to odnosinaHŽVučuvlakova?/ U ovoj godini Vuča vlakovauložit će 65 milijuna kuna umodernizaciju lokomotiva i gar-nitura. Oko 15 milijuna kunauložit ćemoubolje poslovanjeradionica i radne uvjete. Doni-jeli smo srednjoročni plan zamodernizaciju i obnovu voznog parka. S TŽV-om »Gredelj«sklopili smo sporazum o izgrad-nji20dizel-električnihlokomo-

tiva.Nakonšto ihsagrade,kaokrajnjikorisnik iznajmitćemo ihodproizvođača.Te lokomotiveznatnoćedoprinijetipoboljšanjuvoznogparkačijajeprosječnastarostvećaod30godina.Zahva-ljujućitomubitćemokonkurentnijiuočinadolazećeliberalizacije,kadaćeseistranioperateriboritizadionašegatržišta. /Nakojićenačinnabava20dizel-električnihlokomotivaunapri-jediti željezničkipromet?Koji je roknjihove izgradnje ikolikoćekoštati?/ Cilj je novim lokomotivama zamijeniti postojeće na ličkoj pru-zipremaKninu,Splitu,ŠibenikuiZadru.Njimaćemoprepolovititroškoveodržavanja,aza30postosmanjitćemopotrošnjugorivaimaziva.Telokomotiveimajudvostrukovećusnaguodpostoje-ćih,pajednalokomotivazamjenjujesadašnjedvijezateretnevla-kove.Bitćesmanjeniitroškovirada,apouzdanostćeseznatnopovećati. Iako je riječodizel-električnim lokomotivama,onećebitisagrađeneponajvišimekološkimstandardima,tj.udovoljitćesvim ekostandardima europskoga zakonodavstva. Prototip prve lokomotive trebaobi biti sagrađendo kraja godi-ne,nakontogauslijeditćeprototipskaispitivanja,adopolovine2012.krenutćeuredovitipromet.Nakontogauslijeditćenjihovaserijskaproizvodnja,audvijegodinetrebalebibitisagrađenesvelokomotive. Velikomijezadovoljstvoštoćelokomotivesagraditidomaćatvrt-kakojastimproizvodomotvaravratazasvjetskatržišta.Reakcijenatajprojektuglavnomsupozitivne,aprojektjeprepoznalaiVla-daRHteimamonjezinupodršku.

/MogusečutikritikenaračuntogadazbognovihlokomotivaHŽneplaniradaljnjuelektrifikacijupruga.Kakotokomentirate?/Nacionalniprogramrazvojainfrastrukturedefinirarazvoj iula-ganjeuinfrastrukturu,atojedokumentkojidonosiSabor.HŽ-oviposlovniplanoviprilagođavajuseprometnojstrategijiRHiNaci-onalnomeprogramurazvoja infrastrukture.Dosada jeelektrifi-cirano980 kilometara, odnosno36%pruga. Želimnaglasiti daseHŽzalažezadaljnjuelektrifikacijupruga.Akoseubudućnostielektrificiraličkapruga,telokomotivevozitćeposjeverozapadnoj

Hrvatskoj,gdjeprugenisuelektrificirane.Timprojektomnezau-stavljamoelektrifikaciju,većobnavljamovoznipark,smanjujemotroškoveposlovanja,podižemorazinupouzdanosti,povećavamorazinu zadovoljstva kupca i štitimoprirodu.Aktiviramodomaćuproizvodnju i osiguravamo joj referencijenasvjetskome tržištu,aGredelju dovodimo strateškog partnera koji ćemu omogućitiprodajutihlokomotivanatržištimanakojanemapristup.Uzto,poboljšavamovizualniidentitetiimidžtvrtketeuvelikojmjeripo-dižemorazinukvaliteteradnihuvjetastrojovođaiosiguravamoimdostojanstvenoradnomjestoivećusigurnostnaposlu.

/Planiratenabaviti inovevišesustavne lokomotive.Kojesunji-hoveprednosti?/Višesustavneelektrične lokomotivemoguvozitipodviševrstanapajanja.Planiramonabaviti15takvihlokomotiva,međunarod-ninatječajisugotovi,ačimosiguramonovac,objavitćemojavninatječaj.Lokomotivemorajuudovoljitikriterijimaprometovanjausvimsusjednimzemljamaiimatinjihovecertifikate,odnosnomo-rajubitihomologiraneusvimtimsustavima.Najvišećemoihko-ristitinarelacijamaRijeka–Slovenija–AustrijateRijeka–Zagreb–Mađarska–Slovačka,odnosnonakoridorimaX.iV.b.Njihovimuvođenjemuprometpojeftinitćemotroškovevučeteretnogprije-vozaiosiguratikonkurentnost.Velikaprednosttihlokomotivajestdasenagranicamanemorajumijenjativučnavozila,štoznatnosmanjuje troškovevuče te skraćujuvrijemeprijevoza tereta.Telokomotivesubudućnost ibespredmetno je raspravljati trebajuli nam.

/Nakojisunačin tvrtkekćeriuključeneumodernizacijuvučnihvozila?/Modernizaciju gotovo svih vučnih vozila, lokomotiva i vlakovaizvodetvrtkekćeri.DioinvesticijaizvodiseuKončaru,gdjesmotiristorizirali25električnihlokomotiva.Sveostaleposlovemože-moobavitiuradionicamatvrtkikćeri.Kaonajsuvremenijeinajo-premljenijeističusenašatvrtkaOdržavanjevučnihvozila(OVV)teTŽV»Gredelj«,kojijenakonvelikihulaganjaipreseljenjadošaonarazinutvornicekojamožeraditinanajzahtjevnijimmoderniza-cijama, ali i jednako uspješno graditi nova vozila.

/Kakoocjenjujetepostojećestanjevoznogparka?/Nemogu rećidasamzadovoljan. Imamodovoljnovozila kojapokrivaju potrebe voznoga reda, no velike probleme stvara nam raznolikostflote.Čakiunutaristihserijaimamoneunificiranelo-komotivejersutijekomvišerazličitihmodernizacijabiliugrađivanirazličitidijelovi.Toznatnootežavaodržavanjeinabavudijelova.Ovaupravaodpočetkamandatazagovara iprovodiunificiranjeflotejerjetojediniputdasepodignekvalitetanašihvozila,štoseizdosadašnjihaktivnostiividi.Vozilakojanijemogućeunificiratitrebazamijenitinovima.Uspjelismounificirati25električnihi30manevarskihlokomotivaitimesmanjititroškoveodržavanja.Uni-ficiranostfloteolakšavaškolovanjenovihkadrova,aliiposlovanjenačitavojmreži.

/KakoseusklađujupotrebezavozilimaizmeđuHŽVučevlakova,HŽPutničkogprijevozaiHŽCarga?/SHŽPutničkimprijevozomsveidepremaunaprijedplaniranomevoznom redu te nam to društvo krajem godine, kada vozni red stupanasnagu,definirapotrebanbrojvozilazacijelusljedećugo-dinu.SHŽCargomposlujemonadrugačijinačin.Diovlakovavozi


/ INTERVJU

premavoznomereduiutojorganizacijinemamovećihproblema,međutimuvlakovimakojiseorganizirajunaoperativnojrazini,HŽVučavlakovaiHŽCargoorganiziralisuzajedničkuoperativukojafunkcionira tako da se svakodnevno dogovaraju prioriteti, kojeodređujeHŽCargo koji najbolje zna koji vlakovi imaju prioritet,odnosnokojiteretprijetrebadoćidosvojegodredišta.Većprvihdanaostvarenesuuštedezbogzajedničkeoperative.

/UvećiniželjezničkihsustavanijeuobičajenodajeVučavlakovaodvojenodruštvo.Kojesuprednosti,akojemanetakvogfunkci-oniranja?/HŽVučavlakovaorganizacijski jepostavljenapoprincipuAu-strijskih saveznih željeznica (ÖBB). Prijedlozi o osnivanju takvetvrtkedatiraju iz2005. kadase tadašnjaUpravanajvišesavje-tovala s ÖBB-om.Oni su pokazali prednosti samostalne tvrtkezavučuvlakova,štojeuHrvatskojprihvaćenokaodobarmodel.Takvaorganizacijarezultiralajevelikimsmanjenjemtroškovaci-jelogsustava.SličnojeVučavlakovafunkcioniralaiprijepodjele,krozposlovnapodručja.DajedošlodopodjelevučeizmeđuHŽPutničkog prijevoza iHŽCarga, podijelili bi se kadar i osnovnasredstva te bi to rezultiralo poskupljenjem usluge. Uz to, trebalo bi barem20%višelokomotivadabiseudovoljilopotrebamaobajuprijevoznika.Zbogtogajeovakvapodjelaoptimalnaifunkcioniranaekonomičannačin.Nekiminteresnimskupinamatosenesvi-đa,alirezultatipokazujudajetobiladobraodlukaisvakaodlukasuprotna toj ne bi bila utemeljena na ekonomskoj osnovi.

/Štosepromijenilouproteklihpetgodinaotkakostenapozicijidirektora?JestelizadovoljniposlovanjemDruštva?/ZadovoljansamiposlovanjemDruštvaitimomljudikojiradiuHŽVučivlakova.Zaposlilismoiodređenibrojmladih,obrazovanihljudikojisustasaliupravestručnjake.Organizacijskismopojed-nostavili funkcioniranje cijelog sustava, što je rezultiralo boljimoperativnimposlovanjem.UvlasništvuimamotvrtkuOVV,čijemposlovanju smo se dosta posvetili te do sada ta tvrtka nije imala poteškoćau financijskomeposlovanju. Imamokorektneodnosesa svim tvrtkama u sustavu i svoje obveze nastojimo rješavati na vrijeme.Domanjihpoteškoćadolazizbogpojačanenelikvidnosti,jerjevećidiotroškasvakogvlakauHŽVučivlakova,štojeinor-malno,aprihodinedolazeizravno,većkrozHŽCargoiHŽPut-ničkiprijevoz.Međutim,korektnimodnosimairazumijevanjemnaraziniholdinga,tajproblemsvodisenanajmanjumogućumjeru.

/Štoželiteunaprijediti?/Želimomoderniziratiiobnovitivoznipark,moderniziratiradioni-cezaodržavanjetedodatnokadrovskiojačati.

/Nakojinačinprovoditeracionalizacijuposlovanja?Jestelizado-voljnirezultatima?/Racionalizacijusmoproveliprimjenjujućiboljuorganizacijupro-meta,čimesmosmanjilipotrošnjugoriva.Smanjilismobrojkra-đa goriva. Troškove održavanja sveli smo u realne okvire. Brojzaposlenihsmanjilismoza300ljudi,apotomsmozaposlili100novihteukupnoimamo200zaposlenihmanje.

/GdjeviditeHŽVučuvlakovausljedećihpetgodina?/ Vidimo se na domaćem i međunarodnom tržištu kao ključanprijevoznikuregijikojimožeodgovoritinasvezahtjevetržištauokvirima prihvatljivih cijena i zavidne kvalitete usluge i pouzda-nosti.PosebicesevidimonatržištuBosneiHercegovine,Srbije,SlovenijeiMađarske.Uslugomivoznimparkommožemokonkuri-rati operaterima u tim zemljama.

/Jeli lakšebitidirektorHŽVučevlakovailičlanUpraveHŽ-ovaholdinga?Jesulitedvijefunkcijeusporedive?/Nekada je bilo puno teže biti članUpraveHŽ-ova holdinga, adanasmi je to pravo zadovoljstvo. Funkcija direktora HŽ Vučevlakovapodrazumijevamnogovećuodgovornost.Imamovišeod2000zaposlenihtedvijetvrtkekćerisjoš650zaposlenih.Najve-ćaodgovornostjestosiguratiimplaćesvakimjesec.Tosudvijeucijelostirazličitefunkcije.IzpozicijeHoldingazacrta-vasestrateškiputželjeznice,aizpozicijeVučevlakovaonsepro-vodi.Ijednaidrugafunkcijapodjednakosuvažneiodgovorne.

/KakavjebioVašprofesionalniput?/Naželjeznicusamdošao1995.godine.Kaodiplomiraniinženjerelektrotehnikezaposliosamsekaopripravnikudepouzaodrža-vanjevučnihvozilauZagrebu.Dvijegodineradiosamnaodrža-vanjulokomotivauPločama.NakontogapostaosamšefjediniceVučevlakovauPločama,agodinudananakontogapreuzeosammjestošefaVučevlakovauSplitu.TajedinicaobuhvaćalajeKnin,Split,ŠibenikiPločeiugodinamanakonOlujebiojeizazovustro-jiti organizaciju prometa na primjerenu razinu, što sam i uspio. Godine2003.vratiosamseuZagrebnamjestodirektoraRegio-nalnoguredaZagreb.Od1.siječnja2007.direktorsamHŽVučevlakova.

/ZaštoproteklihgodinanistesurađivalisaŽeljezničarom?/Nemogurećidanisamsurađivao.Uvijeksambiotuistajaonaraspolaganju,nomoždazonainteresaŽeljezničaranisubilirezul-tatikojesmouHŽVučivlakovapostizalisvihovihgodinapajetobiorazlogzaštoseotomemalopisalo.Vjerujemdasesadaitopromijenilo,štopotvrđujeiovajintervju.Prijedlogprototipadizel-električnelokomotive

Moderniziranalokomotivaserije2044

/ NOVOSTI


/ Piše:MihaelaTomuradSušac/ Foto:BranimirButković

/ POSLOVANJE

RazgovorsMirkomMišetićem

Raspisan natječaj za Plan restrukturiranja

Prije 20 godina nastankom hrvatske države želje-znice su se našle u nezavidnoj poziciji. Zbog Do-movinskog rata velik dio tereta bio je preusmjeren s koridora X, V.b i V.c, bio je smanjen broj putni-ka, a na željeznici je radilo više od 45.000 ljudi. I željeznica je dala obol stvaranju hrvatske države. Stvaranjem nove države počelo je i restrukturiranje Hrvatskih željeznica.

Danas je u HŽ Hrvatskim želje-znicama holdingu i matičnimdruštvima zaposleno 12.495radnika, a u ovisnim društvima 4887radnika.TijekomproteklihgodinaHŽjevlastitimnaporima,kroz vlastite uštede i racionaliza-ciju poslovanja, napravio puno, no daljnji napredak više nije mo-gućbezpomoćidržave i velikihulaganja. O tijeku restrukturira-nja razgovarali smo s Mirkom Mišetićem, direktorom PP stra-tegije restrukturiranja i kvalitete HŽHoldinga.

KakojeproteklihgodinateklorestrukturiranjeHŽ-a? /Prijedesetakgodina izHrvatskih željeznicakao jedinstvenoga /

trgovačkogdruštva izdvojenasuonaovisnadruštvakojasenebave temeljnom djelatnošću, tzv. core businessom. Taj procestekaojeuznadzorSvjetskebankeiMeđunarodnogamonetarnogfonda.Teinstitucijepomagalesuželjeznicidaseštoboljepripre-mi za ulazak u Europsku uniju. Ciljevi izdvajanja bili su budućaprivatizacija ovisnih društava te dodatno smanjenje broja zapo-slenih.

Kakojedošlodopodjelenadruštva? /UdaljnjemprocesuprilagodbeHŽ-aEuropskojuniji,auskladu /

sEU-ovimzakonodavstvom,bilojenužnoodvojitiupraviteljain-frastruktureodprijevoznika.Zbogtogaje2003.donesenZakonoželjeznicikojijepredvidiopodjeluHrvatskihželjeznicatepodr-žavljenjeinfrastrukturnihpostrojenja.PotomjeZakonomopodjelitrgovačkogdruštvaHŽHrvatske željezniced.o.o. od1. siječnja2007.HŽpodijeljennačetiridruštvainaHŽHoldingkaokrovnuorganizaciju.

Kojesustudijezarestrukturiranjenapravljenedosada? /TijekomrestrukturiranjaHrvatskihželjeznica,ponarudžbiSvjet- /

skebankeiHrvatskihželjeznica,studijesuizradilekonzultantsketvrtke, i to McKinsey omodalitetima restrukturiranja HrvatskihželjeznicauskladusEU-ovimsmjernicama(2006/2007) teRa-ilplanoorganizacijiputničkogprijevoza teopreseljenjudruštvaTŽV»Gredelj«d.o.o.(2007). Sadaseintenzivnonastavljaplanrestrukturiranja? /Da bi se osigurali dugoročna održivost željezničkog sektora, /

trajno smanjenje potreba za sredstvima iz državnog proračunatekonkurentnostnakonotvaranjatržištastranimželjezničkimpri-jevoznicima, treba izraditiPlanrestrukturiranjadruštavaHŽ-ovaholdinga.Uskladustimeraspisalismonatječaj.

Štobikonkretnotajnatječajtrebaodonijeti? /OdpodjeleHŽ-aprošlojegotovopetgodina.Sadaimamoisku- /

stvasfunkcioniranjemčetirijudruštava.BližinamseulazakuEu-ropsku uniju te je sada došlo vrijeme za izradu studije odnosno planarestrukturiranja.Uizradutihplanovahtjelibismouključitiimeđunarodnekonzultantesiskustvomuizradiplanovarestruktu-riranjaeuropskihželjeznicakojibiuskosurađivalisastručnjacimaizHŽ-ovihdruštava.Tajprijedlogsadržavatćenovuorganizacij-sku strukturu, investicijski program te strateški plan, odnosno glavnestrateškeciljevezasvaHŽ-ovadruštva.Zadaća tog plana također jest utvrditi sadašnje stanje i razvojsituacije od podjeleHŽ-a.Uz to, izradit će se analiza poslovnihpodatakasvihdruštavaHŽ-ovaholdinga,aodgovoritćeseinapitanje koje su naše prednosti i nedostatci u odnosu na druge tvrtkenamjerodavnometržištu.Utvrditćeseskojimprepreka-masedruštvaHŽ-ovaholdingasusrećuusvojemposlovanju.Ciljjeizraditiiplanimplementacijenajnužnijihmjerakojebipolučilebrziuspjeh tedetektiratinajnužnije investicijedabidruštvaštospremnijadočekala»sudar«skonkurencijomnaliberaliziranomeželjezničkomtržištu.

KadabimoglibitividljiviprvikonkretnirezultatiPlanarestruk- /turiranja?Međunarodni konzultantibit ćeodabraniu listopadu,po zavr- /

šetkunatječaja.BudućidasumeđunarodnikonzultantiupoznatistematikomtedapoznajueuropskealiiHrvatskeželjeznice,pri-jedlogplanaočekujemourokuod60danapozavršetkunatječajazasvačetiridruštva.Uskladustimekrajemove,odnosnopočet-komsljedećegodinemoglibiimatigotovestrateškeplanove,op-timalnuorganizacijuinoviustroj.Zadvijedotrigodineočekujemokonkretne pokazatelje uspješnijega poslovanja.

Kojisuprioriteti? /UlazakuEuropskuunijusebliži.Već2012.stranioperaterićei /

premameđunarodnimsporazumimamoćiućinahrvatskotržište,čime jedodatnougroženapozicijaHŽ-a.Stoga jenužannasta-vakrestrukturiranjaimodernizacijeinfrastruktureivoznogparka.Proteklihgodinadržava jepunoulagalauceste,a željeznica jebila u drugome planu te je vlastitim naporima pokušavala ostati konkurentnakrozracionalizacijuposlovanja.Nobeznovihvelikihulaganjauvozniparkiuinfrastrukturunećebitimogućezadržatikonkurentnostnatržištu.SdolaskomnoveUpravenačelusgos-podinomRogožarompokrenutjenizkonkretnihinicijativa-gradesenovivlakovi,modernizirajuseputničkiiteretnivagoni,graditćesenovedizel-motornelokomotive,anaručujuseinovivago-nizaprijevozteretategradelogističkicentri.Uzto,izeuropskihfondovapokušavase izvućinovaczaobnovu i izgradnjupruga.Daljnja ulaganja su prioritet.

Hoćelibitipotrebezazapošljavanjemnovihljudi? /Većsadasekodnovihprojekatavidipotrebazanovim,mladim /

stručnim kadrom. Suvremenoj i konkurentnoj željeznici trebajunoviinženjeri,ekonomistiipravnici.

Štoćebitistvrtkamakćerima?Kakavjeplanzanjih? /Dabiseomogućiodaljnjirazvojtakvihtvrtki,trebaizraditistra- /

teškiplanzasvakopojedinodruštvo(tvrtkukćer)kojićeuključivatiipreporukuoreintegracijiiliprivatizaciji.No,procesrestrukturi-ranjaunekimaodtihdruštavavećjeutijeku.TakojeUpravaHŽHrvatskihželjeznicaholdingad.o.o.donijelaPlanrestrukturiranjadruštvaOdržavanjevozilad.o.o. (OV) tećeunjegovuvlasničkustrukturu,uzHŽCargo,ućiiHŽPutničkiprijevoz.Održavanjevozi-


/ POSLOVANJE

Ukupni prihod2011. (u mil. kn)

Ukupni prihod2010. (u mil. kn)

2011/2010.

(%)

2011/2010.

(%)

450,8

624,4

461,1

21,6

1.932,2

HŽ Cargo d.o.o.

HŽ Infrastruktura d.o.o.

HŽ Vuča vlakova d.o.o.

HŽ Holding d.o.o.

HŽ Hrvatske željeznice holding d.o.o.

HŽ Putnički prijevoz d.o.o. 374,3

437,5

677,9

474,2

22,1

2.019,1

407,4

3,0

-7,9

-2,8

-2,3

-4,3

-8,1

-0,1

-8,5

-7,1

0,5

-5,3

-4,3

Ukupni rashod2011. (u mil. kn)

Ukupni rashod2010. (u mil. kn)

Rezultat poslovanjaI-VI. 2011.

Rezultat poslovanjaI-VI. 2010.

466,5

614,3

454,4

20,0

1.952,1

396,9

467,1

671,6

488,9

19,9

2.062,4

414,9

-15,7

10,1

6,7

1,6

-19,9

-22,6

-29,6

6,3

-14,7

2,2

-43,3

-7,5

POSLOVANJE I-VI. 2011(STATISTIČKO)

HŽ-ovholdinguprvihšestmjeseci2011.

Gubitak prepolovljenUprvihšestmjeseci2011.povezanadruštvaHŽHrvatskihželje-znicaholdingad.o.o.ostvarilasu4,3%prihodamanjeuodnosunaistorazdobljeprošlegodine.Rashodisusmanjeniza5,3%uodnosu na isto razdoblje lani.

Uprvojpolovini2011.gubitakjeiznosio19,9milijunakuna,dokjeuistomerazdobljuprošlegodinegubitakiznosio43,3milijunakuna.

Smanjenjegubitkaza23,4milijunakunauprvihšestmjeseciuodnosu na isto razdoblje prošle godine rezultat je procesa restruk-turiranja kao i mjera racionalizacije koje se provode u društvima. DruštvausastavuHŽHrvatskihželjeznicaholdingasvojeposlo-vanjeusmjeravajuprematržištu.Financijskasredstvaizproraču-nasvakesegodinesmanjuju,njihovanamjenatočnojeodređenatesesvevišeprojekatafinanciravlastitimsredstvimaikreditimaposlovnihbanaka,ainfrastrukturniprojektiizEU-ovihfondova.

la40%svojihprihodaostvarujeodržavanjemputničkihvagona,aostatakodržavanjemteretnihvagona.NakondokapitalizacijekojuprovodiHŽPutničkiprijevozslijedispajanjeOV-asOdržavanjemvučnihvozila(OVV).Društvavećinomposlujunaistimlokacijama.Njihovospajanjeunovodruštvojestlogičankorakkojimćemodo-bitiučinkovitijuiracionalnijuorganizaciju.TajjeprocesUpravaHŽHrvatskihželjeznicaholdingavećpokrenulaidokrajagodineoče-kujemodasedruštvaspoje.Timspajanjembitćerestrukturirandiotzv.lakogodržavanja.Tadruštvanećebitiprivatiziranajeronauvijekprateosnovniposao.UpravaHŽ-ovaholdingapotaknulaje

i donošenje planova sanacije i restrukturiranja društava Pro-reg d.o.o.iOdržavanjeprugad.o.o.Provedbatihplanovajeutijeku.Izraditćesedinamičkiplannjihoveprivatizacije.Nekeodtihtvrtkikćeri,osobitotvrtkekćeriHŽInfrastrukture,suupoteškoćamazbogsmanjenogulaganjauinfrastrukturu.Pove-ćanjeinvesticijainjimaćepopravitiposlovnusituaciju.TŽV»Gre-delj«je,primjerice,sveprisutnijinastranimtržištima,anovido-kaznjegoveuspješnosti jesunovielektromotornivlakovi,začijusu serijsku proizvodnju spremni. Restrukturiranjem tvrtki kćeriželisepostićinjihovaštoboljapozicijanatržištu.

/ Piše:IdaErceg/ Foto:DragutinStaničić


/ Piše:AnitaGašparić/ Foto:BranimirButković

/ POSLOVANJE

U prvih šest mjeseci 2011. u lokalnome prijevozu zabilježen je porast broja prevezenih putnika od 4,1%, odnosno broj putnika bio je veći za 406 tisu-ća u odnosu na isto razdoblje 2010. godine, dok je broj putnika u prigradskome prijevozu bio manji. To je utjecalo na smanjenje ukupnog broja prevezenih putnika za oko 3 411 tisuća putnika, odnosno sma-njenje je iznosilo 9,6% u odnosu na isto razdoblje 2010. godine.

Istodobno,brojprevezenihputnikaumeđunarodnomeprijevozunijezabilježiovelikepromjeneuodnosunapromatranorazdobljeu2010.godini.Brojputnikasmanjenjeugradsko-prigradsko-meprijevozujerod1.siječnja2011.GradZagrebvišenesub-vencioniraprijevozradnikatesuod1.ožujkauvedeneradničkepokaznekarteZET-HŽpocijenamaodređenimanakomercijalnojosnovi. Zbog toga su prijevozne karte poskupjele te su radnici mogli birati žele li koristiti zajednički prijevoz ZET-HŽ ili će se

HŽPutničkiprijevozuprvihšestmjeseci2011.

Porast prihoda u lokalnome prijevozuodlučitizajednogodprijevoznika.Tojerezultiralosmanjenjembrojaradničkihpokazaza18,7posto.

U lokalnome prijevozu putnički kilometri također su porasli za4%uodnosunaistorazdoblje2010.godine.Ukupnoostvareniputničkikilometrismanjenisuza4,5%ulokalnomeprijevozu,aumeđunarodnomeprijevozubili suveći za0,3%uodnosunaistorazdoblje2010.godine.

Uprvihšestmjeseci2011.prihodiodprijevozaulokalnomepri-jevozuzabilježilisuporastod3,6%uodnosuna istorazdoblje2010.godine.Budućida jeovihdanapotpisanugovor sGra-domZagrebomo subvenciji prigradskog prijevoza, ukupno ćebitioprihodovano24milijunakunazaprvihšestmjeseci2011.tebiukupniprihodiodputničkogprijevozabilimanjiza3,7%uodnosunaistorazdoblje2010.godine.

Pozitivni poslovni rezultati turističke sezoneodrazili su se i naposlovanjeHŽPutničkogprijevozakoji jetijekomsrpnja ikolo-voza2011.zabilježiovećibrojprevezenihputnikaumeđunarod-nomeprijevozuinarelacijamapremamoru,štoćesenakrajupozitivno odraziti i na poslovni rezultat.


/ POSLOVANJE/ Piše:MiraKlarić-Sobota/ Foto:BorisUdier

Opseg željezničkoga teretnog prijevoza u tonama za prvih šest mjeseci 2011. porastao je za 1,1% ili za 62 tisuće tona u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Natopovećanjeutjecalojepovećanjeopsegaunutarnjegprije-vozaza7,9%,dok jeopsegmeđunarodnogprijevozaostaonarazini prošle godine.

HŽCargouprvihšestmjeseci2011.

Porastao opseg teretnog prijevoza

Utonskimkilometrimazabilježenojesmanjenjeopsegaprijevozaza6,1%iliza78milijunatonskihkilometarazbogsmanjenjaopse-gaprovoza(tranzita),itokombiniranogprovozaluka-granica.Znatnojepovećanopsegutovara,itoza14,3%iliza345tisućatona,dokjeopsegistovarabiomanjiza3,5posto.Prihodiodprijevozapovećanisuza3,4%iliza9,8milijunakuna.Uunutarnjemprijevozuprihodjepovećanza9,2%iliza5,5milijunakuna,aprihododmeđunarodnogprijevozapovećanjeza1,9%iliza4,3milijunakuna.


/ NOVOSTI

Svrha sporazuma jest poticati i jačati poduzetničke inicijative ipovećatiopsegteretnogprijevozaželjeznicom.Tvrtkesemeđu-sobno poslovno povezuju zbog gospodarskog i strateškog razvo-jauprijevozunafteinaftnihderivata.Tvrtkećezajedničkiulaga-tiunaftni terminalHŽCargau luciSlavonskiBrod tedefiniratiupravljanjeivođenjeposlovaprijevoza,pretovaraiskladištenjanaftnihderivatanapodručju terminala.Pregovori ikonzultacijekojisuprethodilipotpisivanjuSporazumatrajalisugodinudana.

/Ovo je važan sporazum zahrvatskogospodarstvo - istaknuoje Zlatko Rogožar,predsjednikUpraveHŽHrvatskih željeznicaholdingaidirektor-UpravaHŽCarga./Ovajsporazumnosinoveprihodeodoko40milijunaeuranagodinu.Onjamčidaćeprojektizgradnjeterminalabitidovedendo kraja, odnosno da će u cijelosti zaživjeti u drugoj polovini2012. kakobi senaodgovarajući načinodgovorilonapotreberafinerijeizBosanskogBroda.

Na mjestu budućega logističkog centra u Slavonskom Brodu,koji se nalazi na sjecištu prometnih putova, odnosno V.c i X.željezničkog koridora, na prostoru od 3,5 ha HŽ Cargo je do-bio dvadesetpetogodišnju koncesiju za obavljanje prijevozne i logističke djelatnosti. Očekuje se da će centar biti dovršen do2013. godine, a sadržavat će kontejnerski terminal, terminalRoLa, industrijske kolosijeke i ceste te terminal za bijelu robu kapacitetaoko60.000 tona.Očekuje sedaćeotvaranjem togcentraHŽCargodobitinoveizvorerobauiznosuodokotrimili-junatona,tj.dvamilijunatonanafte inaftnihderivatate jedanmilijuntonaostalerobe(žitarice,šećer,biogorivoiostaliindus-trijskiproizvodi).Ucentrućesepretovarivatikontejneri izLuke

Sporazumostrateškomepartnerstvu

Godišnji prihod od 40 milijuna euraSporazum o strateškome partnerstvu između tvrt-ki HŽ Cargo d.o.o, Agit d.o.o, Optima Grupa d.o.o, Kepol terminal d.o.o, NESTRO Adria Slavonski Bord d.o.o. i Robno transportnog centra Brod d.d. (RTC - Brod) potpisan je 3. kolovoza 2011. u Slavonskome Brodu.

/ Piše:MihaelaTomuradSušac/ Foto:MihaelaTomuradSušac

PločeiLukeRijekazaodredištanaplovnomputuSaveiDunava,aobavljatćeseiugovaranje,komercijalnaobradaiprijevoznafteiz rafinerije uBosanskomBrodu.Uz to, planira se zaposliti 25novih radnika.

UzrazvojprijevozaSporazumtakođerjamčidaljnjirazvojmetalo-prerađivačkeindustrijeuSlavonskomeBrodu,jerzasobomnosidodatnepotrebeza250cisternizanaftuinaftnederivate.Slijediirevitalizacijatzv.unskepruge,štojedodatnoulaganjeod120milijunakunakojećepotaknutirazvojniskogradnjeugrađevnojindustriji.

StrateškimsporazumomiznimnojezadovoljaniJurij Belov, di-rektorOptimaGrupe:/OvojejakovažansporazumzaOptimagrupujersenjimeotva-rajuvratanabalkanskotržištetepremamoru.IstaknuobihdasuiruskaulaganjadošladoHrvatske,anesamoruskituristi.

Bože Krce,generalnidirektorKepolterminalaidirektorNESTROAdrieSlavonskiBrod,istaknuoje:/Dragomi je da smo konačnopotpisali ovaj sporazum.NjimećemopovezatiSlavonijusDalmacijom,terminaluSlavonskomeBrodusterminalomuZadruteOptimiosiguratiizlaznaSredoze-mlje. Ovaj sporazum trebao bi biti smjernica svim ostalim gospo-darstvenicima da se povezuju da bi se ostvario napredak gospo-darstvajersamotakomožesestvoritinovavrijednost.

Josip Dušak,direktorRTC-aSlavonskiBrod,kazaoje:/PotpisivanjeovogsporazumaznačipunozaHrvatskuizagos-podarstvo,zaŽupaniju igradSlavonskiBrod.TvrtkaRTCBrodproširitćesvojudjelatnost,odnosnobavitćeseprijevozomnaf-tnihderivata,ostvarivatćevećudobitizaposlitinoveradnike.

HŽCargosasvojimtvrtkamakćerimapreuzimaobavezuorgani-zacije prijevoza te cjelokupne logistike. Optima Grupa obvezala sedaćeprevozitiokodvamilijunatonanafteinaftnihderivataod terminala Slavonski Brod do terminala u Zadru. Ovim spo-razumomHŽCargoučvrstitćesvojupozicijuna tržištuususretnadolazećojliberalizacijiželjezničkogtržišta.


/ Piše:BranimirButković/ Foto:BranimirButković

/ KOLODVORI

Gospić

Uskoro useljenje u novu zgradu

Kontureličkeprugenakonvelikerekonstrukcijekonačnosenazi-ru.Radoviseizvodeudvijezavršnefaze.Prvafaza,kojaćepre-maplanu biti završena do kraja ove godine, uključuje potpunuobnovupruge,osiguranjesvihželjezničko-cestovnihprijelaza tepotpunurekonstrukcijukolodvoraGospićiLovinac.Premaplani-ranometempuradova,drugafazabitćezavršena2012.godine.Onauključujepuštanjeuradsignalno-sigurnosnihuređajatepo-stizanjevoznebrzinevlakovaod160km/h.Najmodernijadionicatepruge jestonaodPerušićadoGračaca.Uzkapitalni remont,radovisuuključivaliizgradnju14kilometaraucijelostinovepruž-netraseinovihmostovapokrajGospića,ugradbunovihsignalno-sigurnosnihitelekomunikacijskihuređajaiuvođenjevoznebrzinevlakovaod160km/h.NakondvijegodineICN-vlakoviodZagrebadoSplitavozepetsatii20minuta.Izgradnja novih kolodvorskih zgrada u Gospiću i Lovincu uklju-čuje icjelovitouređenjeokoliša.Objekolodvorskezgrade teškosuoštećeneuDomovinskome ratu.UGospiću jenakonpožarazgradaostalabezkrova,aostalisusamonosećizidovi.Dvojbatreba li obnoviti staru zgradu ili na istome mjestu sagraditi novu

Željeznički kolodvor u Gospiću svojim izgledom i opremljenošću spada u red najbolje uređenih hrvat-skih kolodvora. Nakon što bude izdana uporabna dozvola, radnici Prometnih poslova, Nadzorništva Gospić pri Sekciji ZOP Ogulin, Sekcije SIT Ogulin i ETP-a Rijeka će nakon gotovo dvadeset godi-na useliti u nove radne prostorije. Uz željezničare, otvorenje nove kolodvorske zgrade s nestrpljenjem očekuju i putnici kojima će uskoro na raspolaganju biti jedan od zasigurno najbolje uređenih kolodvora u Hrvatskoj.

brzojeriješenaukorist izgradnjenovezgrade.KrajemkolovozaobavljenjetehničkipregledkolodvorskezgradeuGospiću,apo-četkomrujnaočekujuseizdavanjeuporabnedozvole.IstodobnoćeuporabnudozvoludobitikolodvoruLovincu.Zgradajespremnazapreseljenježeljezničkogosoblja.Trebajošinstaliratisignalno-sigurnosne i telekomunikacijskeuređaje iot-prilike krajem rujna, nakon gotovo dvadeset godina boravka u kontejnerima imagazinu,željezničarićeraditiunovojkolodvor-skoj zgradi dugačkoj 50 i širokoj 15metara.Duž čitave zgradesagrađenajenadstrešnicatesupostavljenametalnasjedala.UnoveradneprostorijeuselitćetridesetakradnikaPrometnihpo-slova,NadzorništvaGospićSekcijeZOPOgulin,SekcijeSITOguliniETP-aRijeka.Radneprostorijeuređenesuucijelosti,avećimdijelomnalazeseuprizemljuzgrade.Nakatunalazeseprostoriješefa kolodvora, školskaprostorija, prostorija za radnikeSekcijezasignalno-sigurnosne i telekomunikacijskeuređaje tepriručnoskladište.Uzsanitarničvorpostavljenisutuševiigarderobnior-marići,aradnicimajenaraspolaganjuičajnakuhinja.Najvećidioprizemlja,čekaonicaivestibulnamijenjenisuputnicima,asagra-đenjeisanitarničvorzainvalide.Uprizemljusenalazikotlovnicacentralnoga grijanja. Nadavnavremenapodsjećajedinoruševinavodotornjaizkojegsu se nekada vodom snabdijevale parne lokomotive. U svakome slučajutrebapozdravitiidejudasevodotoranjkonzerviraisačuvakao povijesna baština. Putničkivlakovizaustavljatćesenatriperona.Prviperonnalaziseodmahuz kolodvorsku zgradu,adodrugog i trećegperonaputnicidolazekrozpothodnik.Dizalozainvalideugrađenoupot-hodnikomogućitće invalidnimosobamapristupperonu.Peronisunatkriveni,ograđeniiosvijetljenireflektorima.Završetkomkapitalnogremontairekonstrukcijeličkeprugevoznavremena vlakova do ličkihmjesta Perušića, Gospića, Lovinca iGreačacapostajuvrloatraktivnaikonkurentnaprijevozuautobu-somipunoisplativijauodnosunavožnjuosobnimautomobilom.


/ NOVOSTI / Piše:BranimirButković/ Foto:BranimirButković

Željeznički kolodvor u Požegi počeli su dobrovolj-nim radom obnavljati željezničari koji u njemu rade. Uz pomoć Grada Požege 2003. počela je cjelovita obnova kolodvorskog prostora i svih željezničkih objekata. Ako se ove godine ostvari planirana iz-gradnja nadstrešnice, željeznički kolodvor Požega bit će obnovljen u cijelosti.

KolodvorPožega

Uskoro obnovljen kolodvor

Riječkapruga

Veći opseg rada / Piše:BranimirButković/ Foto:DragutinStaničić

Ponajvišezahvaljujućipoduzetnimšefovimakolodvoraiželjezni-čarimakojiunjimarade, željezničkikolodvoriupožeškomeba-zenupočetaktisućljećadočekalisuvrlolijepouređeni.RadoveukolodvorimaPleternica,PožegaiVelikaodrađivalisudobrovoljnouglavnomzaposlenici.UkolodvorPožegaHŽInfrastrukturauloži-lajeoko700.000kunauuređenjeslužbenihprostorijaivanjskestolarije,aHŽPutničkiprijevozurediojekrovište,čekaonicu,ve-stibulisanitarnečvorove.

Prviputupovijestiželjezniceutomekraju,GradPožegauključioseuuređenjekolodvoraiuložio280.000kunauobnovupročelja.Povodjebila110.obljetnicadolaskaprvogvlakauPožegukojaseobilježila2004.godine.Radovisubilinastavljeniiovegodine.DanasčitavHŽ-ovprostoruPožegičiniskladnucjelinu.MagazinublizinizgradeiznajmljenjeosječkompoduzećuKemotehna,auz

kolodvorskuzgraduuređenjeprostornakojemusenalaziresta-urirana parna lokomotiva. U nastavku je asfaltirana površina uvlasništvuHrvatskihželjeznicatejeuređenoparkiralište.Parkira-lištejenarokod20godinadanoukoncesijuGraduPožegikojijenatajnačinriješiodioproblemaspremalimbrojemparkirališnihmjesta u gradu.

U prvih šest mjeseci ove godine opseg rada na području Glavne poslovnice HŽ Carga Rijeka povećan je za 8,1% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Ove je godine bilo prevezeno 1.507.436 tona tereta, što je za 113.106 tona više nego lani. Ohrabruju dobre najave za drugu polovinu godine.

GlavnaposlovnicaHŽCargaRijekapodijeljenajenašestdionica.Najdulja i po opsegu rada najvažnija jest dionica odHrvatskogLeskovca do Rijeke, odnosno riječko željezničko čvorište kojaobuhvaćaŠkrljevo,Rijeku iBakar.Na tomepotezupretovarenesu 1.414.964 tone tereta ili 8,9 posto više tereta u odnosu naprvihšestmjeseciprošlegodine.NajvećiporastopsegaprijevozazabilježilisuKarlovac,Moravice,ŠkrljevoiBakar.Vrlovelikopove-ćanjeopsegaradaukolodvorimaFužineiDrivenikpovezanojesremontomriječkepruge.DrastičanpadopsegaradaukolodvoruDonje Dubrave povezan je sa smanjenim opsegom rada kameno-lomauTounju.OpsegradanadijeluodOštarijadoGračacaove jegodinepo-većan za 34,6 posto. Iznadprosječan porast opsega rada zbogremontaprugebilježeLovinaciGospićtePerušićiBlata,araduPlaškome u cijelosti je zamro. OpsegradanadioniciRijeka–Šapjanepovećanjeza12posto.IstarskaprugaPula-Buzetzabilježilajeznatanpadopsegaradaod42,8posto,napruziodLupoglavadoRašenijese radilo,anapruziodKarlovcadoKamanjaopsegradaodržaosenaraziniprošle godine. Zbogsvegatoga,uGlavnojposlovniciHŽCargaRijekaimajudo-sta razloga za zadovoljstvo, tim više što su najave dobre i za drugu polovinu godine. Remontriječkepruge,kojisecijelegodineizvodiodDrivenikadoFužina,ipakjeutjecaonasmanjenjebrojaputnika,aizostalisuiagencijskivlakoviizNjemačkeiAustrije.Remontriječkeprugeizvodiseplaniranimtempom,apovećanjevoznebrzineodFužinadoDrivenikaza30km/hpozitivnoćeutje-cati na vrijeme putovanja vlakom.

www.hznet.hrÆELJEZNI»AR

/ NOVOSTI

13/

/ Piše:BorisUdier/ Foto:BorisUdier

Kojevrsterobaseprevozeunavedenimkolodvorima? /UkolodvoruTuropoljeobavljaseprijevozdrvazaŠumarijuteza /

tvornicu Pana, koja se bavi izvozom drva samnice. Radi se o po-luproizvodimaoddrva.Uprvihšestmjeseci2011.tvornicaPanaizvezla je 6000 tona robe za Egipat, a u 2010. izvezla je 3000tona.U2010.ŠumarijaizVelikeGoriceželjeznicomjeizvezlaoko11.000tonarobe,itozaItaliju.UkolodvoruLekenikposaoseobavljazaHrvatskešume,Šumari-juLekenik-PetrinjaizatvornicuElgrad,kojausvojimskladištimauskladištavapanelskepločezaizradunamještaja.Posaoseobav-ljaizatvrtkuFerus,kojatrgujestarimželjezom.U2010.zaElgradjebilodopremljeno13.300tona,auprvihšestmjeseci2011.bilojeprevezeno6500tonarobe.Šumarijajeu2010.otpremila8000tona, au2011.2000 tona.Tvrtka Ferusu2010.otpremila je2000tona,au2011.1500tonarobe.

KojevrsterobaseprevozeukolodvoruSisak?Tkosunajvažniji /korisnici?USiskusunašiglavnikorisniciuslugaPristaništeiskladišta,Tr- /

gosirovina,kojasebaviizvozomstarogželjeza,teŠumarijaSisakzakoju,nažalost,nemamodovoljnokapacitetazapotrebeutova-ra.Centardostasurađuje i sprivatnom tvrtkomPožgajac, kojaima svoje mjesto istovara u Galdovu, a bavi se prijevozom i prera-domdrvetateimasvojepilaneusjedištutvrtkeuMartinskojVesi.Većinu drva za svoje potrebe tvrtka doprema iz Slavonije, kojeprerađuje u svojim pilanama, a dio izvozi željeznicom. U 2010.za tvrtku Požgajac bilo je izvezeno 1800 tona robe, a prispjeloje tisuću tona.TvrtkaTrgosirovina jeu2010. izvezla5500 tonastarogželjeza.Pristanište iskladištapreradilasuu2010.5000tonaraznihvrstaroba-šljunak,pijesakidrugo.TvrtkaustečajuHerbosjeu2010.dovezla1500tonaherbicida.

Kojevrsteteretnihvagonavamtrebajuiimateliihdovoljno? /Za odvoz iz tvornice Pana bili su nam potrebni vagoni serije / Ha-

bis,zakojimavladavelikapotražnjate jebilopoteškoćauradusnjima.ULekeniku iSiskuvelikiproblemi javljajuseu raduzaŠumariju,posebiceuizvozuzaAustriju,gdjekorisnicitraževago-ne serije Eanos, koji su za metar dulji od vagona serije Eaes. Radi

PodručnicentarprvograngaHŽCargaSisak

Najviše se prevoze drveni proizvodiPodručni centar prvog ranga HŽ Carga Sisak mje-rodavan je za kolodvore Sisak, Lekenik i Turopolje. S IVANOM JURIĆEM, šefom toga centra, razgovarali smo o poslovanju.

seotomedasusvikorisniciuslugakojiizvozeuAustrijuvezaniduljinomikoličinomtereta.Naime,uAustrijisetarifanaplaćujepomasivagona,anepokilometražikaouHrvatskoj.ToznačidaAustrijanciželeteževagonekaoštosuvagoniserijeEanos,čijamasaiznosido65tona,kakobiplaćenutarifumogliiskoristitiunajvećojmogućojmjeri.ProblemaimamoisprijevozomstarogželjezajerkorisniciuslugatraževagoneserijeEaos koji imaju limeni pod, a ne vagone serije Eas koji imaju drveni pod. SadakadasunampotrebnivagonizaŠumariju,nedobivamoihdovoljnojerseprioritetdajevećimkorisnicimauslugakaoštojetvrtkaCMCizSisakCapraga(bivšaŽeljezara),kojimavagonitre-bajuzaprijevozcijevi.Toznačidabisevećekoličineteretamogloprevestiakobibiloviševagonakojetražekorisniciusluga.

Koje sepoteškoće javljaju u izvršavanjuposlova?U kakvu su /stanjukolosijeci?UkolodvoruSisaktrebalibiimativišeutovarnihmjesta.Savuto- /

varobavljasenamalome,suženomeprostoru.MožemonavestiikonkretanprimjertvrtkePeranovićizSiska.TvrtkabihtjelaizvozitikladeiobratilasesazamolbomdabiukolodvoruSisaktovarilašestvagonanadan,amiimtonemožemoosigurati.Zatonema-moodgovarajućiutovarniprostorjersmoumogućnostiutovaritinajvišedvavagona.TakvekorisnikeuslugaupućujemounajbližikolodvorkaoštosuLekenikiliSunja.Drugiproblemjesubranicinadkojimasenalazikontaktnamreža,kojubitrebaloskinutijernijepodnaponom.Timebisedobiovećiprostor za postavljanje više vagona za utovar. Za sada je na uto-varnomemjestumogućetovaritisamojedanvagon.Problem jest i stanje sedmoga kolosijeka, koji je izvan uporabe jer je u dosta lošem stanju. U njegovu nastavku nalazi se industrijski kolosijekbivšetvorniceSegestica,aimanaznakadabigaobno-viosadašnji vlasnikBadel.Premapredviđanjima, tabi tvornicatrebalapočetiraditizanekolikomjeseci,aminećemobitiumo-gućnostipostavljativagonenanašemneuređenomkolosijeku.

Što bi sve trebalo poduzeti za revitalizaciju sedmoga kolosije- /ka?Sedmisekolosijeknalaziuteretnomekolodvoru inanjegase /

veženekadašnjiutovarno-istovarnivojnibranik.Branikseuruša-vaitrebalobigasanirati.Timebisedobiokvalitetanutovarno-istovarniprostor,gdjebiselakšemoglitovaritidrvoiželjezo.Ta-kođerbiseotvorilamogućnostpostavljanjavagonakadaproradibudućatvornicauvlasništvuBadela.Problem je i u tome što se na tome kolosijeku nalazi i dizalica za istovar žitarica.Naime,problem jeuotežanomepristupuvago-nimakojidovozežitariceteunjihovuistovaru.Stimproblemimaupoznali smomjerodavne službe pismenim putem, ali do sadanismo dobili odgovor.

Štojesradommanevreisazadržavanjemvagonaukolodvoru? /Poteškoćeuradujavljajusekodotpremevagonaizkolodvora /

Sisak.Naime,kadasevagonutovarizaizvoz,onsecariniuko-lodvoruSisak.Carinausvojojdeklaracijiodredidatumdokojegvagonmorabitinagranici,avagonsenekolikodanazadržavaukolodvoruteznazakasniti.Timesepravicarinskiprekršaj.Razlozisu različiti,odnedovoljnogbroja trasadonedostatkamanevre.Naime,postojimanevrakojaudovoljavapotrebamakolodvoraodVolinje do Turopolja te ona ne uspijeva napraviti sav posao navrijeme.Zbogtogasedogađadavlakodeizkolodvora,avagonostane.Nadamosedaćetajproblembiti riješennovimvoznimredom.


/ NOVOSTI

PodručnicentarHŽCargaVirovitica

Prijevoz šećera na prvom mjestu

Kojiseposloviobavljajuucentru? /UPodručnomecentruViroviticaobavljajuseposlovivezaniuz /

preuzimanje iotpremuvagonskihpošiljakaudomaćemimeđu-narodnomprijevozu. Teposloveobavlja 19 zaposlenika robne ikolodvorsko-robne blagajne, popisni vlakovođe, zaposlenici va-gonske službe, manevarskih poslova i poslova vezanih uz teh-ničko-preglednuslužbu.Međunjimasušefcentra,kolodvorsko-robna blagajnica, dva prometno-transportna skladištara te po pet popisnihvlakovođa,rukovateljamanevromimanevrista.

KojiseposloviobavljajuukolodvorimaPodručnogcentra? /KolodvorĐulovaczatvorenjezapreuzimanjeiotpremuvagon- /

skihpošiljaka.Trebapodsjetitinatodajenatojpruziizsigurno-sno-prometnihrazlogaprometzatvorennadioniciSirač–PčelićtakodaHrvatskimšumamad.o.o.uslugepružamouvirovitičko-me kolodvoru. OvegodineukolodvorSuhopoljeprispiojetučenaczapotrebeHŽInfrastrukture.UkolodvoruPitomača tovari seotpadno željezo.Utovarobavlja tvrtkaFeliks,kojaradipokorisničkoj tarifi tvrtkeCezard.o.o.kojasebavireciklažomotpadnogmetala.UkolodvorKloštar,kojijedrugipoopseguradausklopuvirovitičkogacentra,korisnicisuHrvatskešumed.o.o.,PilanaPeranovićd.o.o.itvrtkaEurometali d.o.o., koja se bavi sakupljanjem staroga otpadnogželjezaikojatakođerradipotarifitvrtkeCezard.o.o.

Kakosukolodvoriposlovaliuprvihšestmjeseciovegodine? /Uprvihšestmjeseci2011.ukolodvoruKloštarbilojeutovareno /

1813tonateretau82vagona,aistovarenoje12tonaizjednogvagona.KolodvorPitomačazabilježio jeutovar62toneteretaučetirivagona,akolodvorSuhopolje istovario je680 tona teretaili19vagona.

KojisuglavnikorisniciukolodvoruViroviticaiokojimvrstama /robajeriječ?UkolodvoruViroviticanašnajvećikorisnikjestVirotvornicaše- /

ćera d.d., a najviše se prevoze šećerna repa, šećer,melasa irepinirezanci,kaoižutišećer.ZadnjihgodinaukolodvorViroviti-caprispjelesuivelikekoličinekamena,između15.000i20.000tonanagodinu,itoizkolodvoraGornjeDubrave(IGMTounj).Tajkamenkoristiseupreradišećera.Nažalost,ovegodinetajopsegprijevoza je izostao, i to zato jernahrvatskome tržištu tvornicaVironijenašlakamenkojibiodgovaraonjihovimpotrebama.

Područni centar HŽ Carga Virovitica obuhvaća pet kolodvora, i to Kloštar, Pitomača, Suhopolje, Đulo-vac i Virovitica. Mjerodavan je za rad na regionalnoj pruzi Koprivnica - Dalj i na lokalnoj pruzi Banova Jaruga - Pčelić. O poslovanju centra razgovarali smo s njegovim šefom VLADOM KOLARIĆEM.

NaVirod.d.kaonašeganajvećegkorisnikaotpadaoko95%uku-pnog opsega teretnog rada ovog centra, ako se promatra razdo-bljeod2006.do2010.godine.

KakverezultatejekolodvorViroviticazabilježiouprvojpolovini /godine?Uprvihšestmjeseci2011.ukolodvoruViroviticauprispijeću /

i otpremi bile su prerađene 76.593 tone robe ili 1682 vagona.U2010.uprispijećuiotpremibilojeprerađeno6707vagonaili308.627tonarobe,odčega jenatvornicuVirootpalo298.210tona.Upostotku,Virojeuukupnomeopseguradasudjelovaosa97posto.OstalikorisnicinašihuslugajesuHrvatskešumed.o.o.,SilosiVTCd.o.o.iHrvatskiduhanid.o.o.SpomenuobihikorisnikesmanjimopsegomradameđukojimasuHŽInfrastrukturad.o.o.,FloraVTCd.o.o.,Nivokolord.o.o.,RSMetalid.d.,Zead.o.o.,Dibad.o.o. idrugi.

Kojavrstavagonavamjenajpotrebnijaiimateliihdovoljno? /ZapotrebeutovararobanajpotrebnijisunamvagoniserijeT,ito /

zautovaržitaricairepinihrezanaca,serijeHzaprijevozpaletizira-nogšećera,serijeZzaprijevozmelaseiserijeEzaprijevozdrva.Potrebamanašihkorisnikamožemoudovoljitiuvisokomepostot-ku.Narudžbeotežanopodmirujemokadasevagoniodređenese-rijekoristeuvećemopsegu,odnosnokadajenasnazikampanjskiprijevozodređenihvrstaroba.

Kakodolazitedovagonakojisuvampotrebni? /Te vagone naručujemo narudžbenicom naših korisnika. Infor- /

macijuonarudžbisvakodnevnošaljemoplaneru teretnogprije-voza,koji ju zajednosnarudžbama izdrugihkolodvorasasvo-jegpodručjaprosljeđujeglavnomeplaneruHŽCargauZagrebu.Glavniplanerodređuje lokalnimplanerima teretnogprijevoza,aonikolodvorima,gdjesevagoni,povrsti ikoličini,dodjeljujunautovar. Jakojevažnoznatiinformacijuododijeljenimvagonimajertoodnastražekorisnicidabipripremiliiorganiziraliutovarvagona.

Kakvojestanjeinfrastrukture?Gdjeseobavljajunavedenipo- /sloviikakvisukapaciteti?Stanje infrastrukture, ako izuzmemo stanje kolosijeka, zado- /

voljava. Mislim da bi korisnicima financijski trebalo pomoći okoodržavanjapa iproširenjakolosiječnihkapaciteta.To jesvakakouinteresusvihsubjekata.Usudiobihserećidajetoiuopćeminteresudruštva,akopromatramokomparativneprednostiželje-zničkogprometauodnosunaostalevrsteprometa.UpojedinimrazdobljimaukolodvoruViroviticaograničenisuuto-varno-istovarnikapaciteti.Siguransamdabiiopsegradabiovećikadabitopitanjeuspjeliriješiti.Moramrećiitodazapovećanjekapacitetaimamoprostorukolodvorukojijepovezanasfaltiranomcestomikojiseuzminimalnafinancijskasredstvamožeurediti.

/ Piše:BorisUdier/ Foto:BranimirButković


/ NOVOSTI

Kolektivnipregovoripočeli su listopadu2009.godine.UnjimasusudjelovaliSindikatželjezničaraHrvatske,Sindikathrvatskihželjezničara,SamostalnisindikatHŽCargo iSindikat tehničkogpregledavagonaivlakovaHŽ-a.Pregovaračkitimoviposlodavcaisindikataodržalisu39sjednica.NačelutimaHŽCargabilajeLeposava Ovčariček, a na čelu sindikalnog timaMarijan Le-poglavec. IsindikatiiUpravaHŽCargazadovoljnisupostignutimdogovo-rom.

Zlatko Rogožarzadovoljanjedogovorenimipriželjkujenastavaksocijalnog dijaloga – jer i s jedne i s druge strane ima nedosta-taka koji se putem aneksamogu rješavati tijekom sljedeće trigodine.DirektorCargaistaknuojedaćetopotpisivanjebitipo-vod iostalimdruštvimaukojimaveć trajukolektivnipregovorida ih se privede kraju, te je zahvalio svima koji su sudjelovali u ovome poslu. Potpisano trebaju poštivati svi, a ako se nešto nemožepoštivati,redjedaseponovnosjednezastoltedaseproblemi rješavaju socijalnim dijalogom, a ne naprasito, istaknuo jeRogožar.PregovaračkimtimovimazahvaliojeiBranko Kreš, te istaknuo da je tijekomkolektivnogpregovaranjaodržano39sjednicanakojimanijebiloni lakoni jednostavnodoćidoonogašto jena

HŽCargod.o.o.

Potpisan Kolektivni ugovorNakon dugotrajnoga kolektivnog pregovaranja, 4. kolovoza 2011. potpisan je Kolektivni ugovor za HŽ Cargo. Kolektivni ugovor potpisali su ZLATKO ROGOŽAR, direktor HŽ Carga; BRANKO KREŠ, pred-sjednik Sindikata željezničara Hrvatske, i IVAN FOR-GAČ, predsjednik Sindikata hrvatskih željezničara.

papiru.Sindikalničelnikdodaojedasvatkoimasvoježeljeipri-jedloge,alidasvimorajubitirealnitedasunapravljeniodređenipomaci.Istaknuojedabisviželjelidasepovećacijenarada,notouovometrenutkunijemoguće,alivećuprosincu,kadaćebitipoznatiposlovnirezultati,ponovnoćesepregovarati.Ispričavšise zaeventualne teške riječi tijekompregovora,dodao jekakosadasamopreostajedaseKolektivniprimjenjujeonakokakojenapisan. IIvan ForgačizraziojezadovoljstvoKolektivnimugovoromtegajeocijeniodobrimirealnim.Istaknuojedajepostignutazavidnarazinaprava,dasunekeplaćečakiveće,dasunajvećeneprav-deispravljene,alidanisuispravljenisvipropustiiz2002.i2007.godine jerza to,sobziromnasituaciju,nijevrijeme.Kolektivniugovorvrijeditćesljedećetrigodine,automećerazdobljuna-stupitiiliberalizacija.Upravotorazdobljebitćerazdobljenajve-ćihiskušenjazaHŽCargokadaćebitivažnobrinutisezaradnike,zaključiojeForgač.Marija Stefanov izSamostalnogsindikataHŽCargoiBorivoje VučkovićizSindikatatehničkogpregledavagonaivlakovaHŽ-aKolektivniugovorpotpisalisu18.kolovoza2011.godine.MarijaStefanovnijeucijelostizadovoljnapregovaračkimproce-somiKolektivnimugovorom.ZatonekriviUpravuHŽCarga,većsvoje kolege sindikaliste.BorivojeVučkovićzadovoljan jeopćimdijelomKolektivnogugo-vora,nonijezadovoljanštonijedošlododogovoraokopovećanjaplaća.

BrankoKreš,ZlatkoRogožariIvanForgač

MarijaStefanoviBorivojeVučković

Pregovaračkitimovizadovoljnirezultatima

/ Piše:MihaelaTomuradSušac/ Foto:MihaelaTomuradSušac BranimirButković


/ Piše:MartinaElizabetaLovrić/ Foto:DragutinStaničić

/ NOVOSTI

IzaslanstvoMađarskihdržavnihželjeznica(MÁV)izPečuhačinilisu građevinski inženjeri László Koller, Zoltán Orbán, Tamás Szigethy, Irén Kenderesi i Ottó BazsántizDirekcijeuPečuhute János Bózsa, Balázs Wittner i Nándoriz Solymosi izSek-cijezaodržavanjeprugaPečuh.OnisuposjetilisvojekolegeuGrađevinskim poslovima održavanja HŽ Infrastrukture d.o.o.Pozdravio ih je Damir Ćavar, izvršni direktor Poslova, a zatim im je Snježana Krznarić, voditeljica Grupe za konstruktorske građevineičlanicaprojektnogtimazasanacijumostova,prika-zalatijeksanacijemostaSavapokrajJakuševcadajućiopsežneodgovorenamnoštvopitanjamađarskihkolega.Nakon togamađarsko je izaslanstvo razgledalo Zagreb Glavnikolodvor,anakontogauzastručnupratnjuSnježaneKrznarić,

HŽInfrastrukturad.o.o.

Razmjena stručnih iskustavaDana 27. srpnja 2011. osmeročlano Izaslanstvo Mađarskih državnih željeznica iz Pečuha posjetilo je Građevinske poslove održavanja te razgledalo Zagreb Glavni kolodvor i upoznalo se sa sanacijom mosta Sava Jakuševac.

Deana Matovića, zamjenika izvršnog direktora Građevinskihposlovaodržavanja, iPredraga Grbca, rukovoditeljaTehničkeispostaveVaraždinpriSekciji zaodržavanjeprugaKoprivnica,posjetilo i na samom mjestu analiziralo zahtjevne zahvate sana-cije mosta na lokaciji kod Jakuševca.

Inače, Mađarske državne željeznice i HŽ Infrastruktura d.o.o.tradicionalnodobrosurađuju.Simbolsuradnjeprijesvegajepo-graničnimostMuranapruziKotoriba-Murakesztur,održavanjekojega je uređenougovoromo redovitimpregledima i radovi-ma,štonaterenunahrvatskojstraniprovoderadniciTehničkeispostaveVaraždin.Suradnja seočituje i na razmjeni stručnihiskustava. Tako su naši građevinski inženjeri u rujnu 2008. uBudimpeštirazgledalinoviželjezničkimost,kojimsusetadain-tenzivnobavilinjihovimađarskikolege.Rokzazavršetakgrađevinskihradovanajakuševačkommostuje 28. rujna 2011. godine. Nakon toga slijedi osposobljavanjekontaktnemreže, signalno-sigurnosnih uređaja i same pruge.Mostbiupromettrebaobitipredanpolovinomprosinca2011.kadanasnagustupavoznired2011/2012.godine.

MÁV-ovistručnjacinamjestusanacijemosta

NakonutemeljenihsumnjidaskupinazaposlenihuŽeljezničkomugostiteljstvud.o.o.,kćerinskojtvrtkiHŽInfrastruktured.o.o.,nasvojem radnommjestu radi protuzakonito, Uprava Željezničkogugostiteljstva d.o.o. unajmila je privatnu detektivsku agenciju čiji su službenici nekoliko tjedana tajno pratili i promatrali radšesnaestorice konobara u vagonskim restoranima. Nakon štosu prikupljeni dokazi, predmet je predan na obradu Policijskoj

Uspjeh u borbi protiv kriminalaZbog sumnji u protuzakonite radnje nad skupinom radnika Željezničkog ugostiteljstva d.o.o. provede-na je istraga.

upravi zagrebačkoj te je17.kolovozapolicijskaakcija završena. Postoje indicije da su spomenuti radnici prodavali vlastitu hranu i pićeu vagonskim restoranimausastavuvlakovakoji su vozi-li nameđunarodnim relacijama od Zagreba do Münchena i odZagrebadoZüricha.Jedanod inkriminiranihkonobaradobio jeopomenu, jedan izvanredni otkaz, a ostaloj trinaestorici predlo-žen jesporazumni raskidugovorao radukoji suoni iprihvatili. Visinaukupnešteteutvrditćesenaknadnotakoštoćeseopsegbudućegprometausporediti s opsegomdosadašnjegprometa.Razotkrivanje te kriminalne skupine Uprava HŽ Infrastruktured.o.o. smatra još jednim od uspjeha u borbi s protuzakonitim dje-lovanjemuželjezničkomsustavu.

/ Piše: Odjel za komunikacije HŽInfrastrukture


/ OVISNA DRUŠTVA/ Piše:MihaelaTomuradSušac/ Foto:MihaelaTomuradSušac BranimirButković

/ U 2010. poslovali smopozitivnoipovećalikoličineprevezenih roba i ostvarili financijski plan. Uz ulaga-nje maksimalnih napora u komercijalnome pristupu obradi tržišta, usredotočilismo se na iskorištavanje unutarnjih resursa AGIT-a,stežištemnakontroliisma-njenju troškova. Dobro smo nastavili i u ovoj godini. U prvih šest mjeseci AGIT jeposlovao pozitivno, a u us-poredbi s istim razdobljem prošle godine, izuzimajućirefakcije koje je tada odo-

brioHŽ, rezultati su bolji za oko20 posto. Imajući u vidu da-našnjetržišneokolnosti ikrizukojavladanasvimtržištima, toje dobar rezultat.

AGIT se aktivno uključio u proces revitalizacije industrijskih /kolosijeka. Nositelj tog projekta jest HŽ Cargo. Što taj projektznačizavas?Cilj nam je s potencijalnimpartnerimapronaći zajednički in- /

teresumodernizacijipostojećihiuizgradnjinovihindustrijskihkolosijeka.Odposebnesuvažnostiulaganjauslobodnimipo-duzetničkim zonama. Budući da je osnovna djelatnost AGIT-aorganizacija željezničkog i cestovnog prometa, na ovaj način,ulazećiuzajedničkeprojekte,našimpartnerimaomogućujemodananajkvalitetniji inajbržinačinprevezusirovineiproizvodedokonačnogakupca.Tojejedanodnačinakakozajedničkimo-žemoostvaritikonkurentnuprednostnatržištu.

TvrtkajeustopostotnomevlasništvuHŽCarga.Ujednojeje- /dinahrvatskaagencijazaintegralniprijevoz.Imatelikonkuren-ciju?Iakosmojedinaagencijazaintegralniprijevoz,nahrvatskom /

iinozemnomtržištuimamovrlojakukonkurenciju.Mnogotvrtkibavi se različitimoblicimaprijevoza robe.Naša jeprednost taštoobjedinjavamorazličitevidoveprijevoza.Organiziramoiže-ljeznički icestovnipromet,carinskoposredovanje,špediterskeusluge te distribuciju paleta i paketa od »vrata do vrata«. Moramotržišnorazmišljatiiposlovatitestogastalnoradimonaprocesustvaranjazadovoljnogkupca,atojemogućejedinouzpodizanjekvaliteteuslugekojuimpružamo.SvojeposlovanjeuHrvatskojorganiziralistekrozčetiriregionalna /

centra,itouZagrebu,Osijeku,SplituiRijeci.Kakotofunkcionira?OrganizacijaprijevozauHrvatskojtemeljisenaregionalnome /

pristupu,stimeštopostojikoordinacijaizmeđuregionalnihcen-taraisredišnjiceuZagrebu.Tojeposebiceizraženoufunkcio-niranjuDomExpressa,gdjejevrlovažnodajekupaczadovoljannašomuslugom,aonaistodobnoovisionizumeđusobnoovis-nihčimbenika.

Agencijazaintegralnitransportd.o.o.

Pozitivno poslovanje HŽ-ove tvrtke kćeriZadnjih godinu i pol dana AGIT vodi SREĆKO ĐU-RANOVIĆ. Na čelo te državne tvrtke došao je iz pri-vatnog sektora. Suočen s recesijom i lošim gospo-darskim stanjem u zemlji, sa suradnicima je uspio postići dobre rezultate.

Štojesaktivnostimaumeđunarodnomeprijevozuroba? /Nameđunarodnometržištuosnovalismonekolikotvrtkikćeri /

prekokojihposlujemouEuropi.PostojiAGIT2008sasjedištemuBeogradu,AGITBIHkojipokrivapodručjeBIHiAGITBečkojipokrivapodručje zapadneEurope.Osnovni je izazov,naravno,stvoritikonkurentnuprednostnatržištupružanjemštokvalitet-nije usluge.

Kakvisuplanovizaostatakgodine? /Štosetičeplanovadokrajagodine,trebaistaknutitodanaši /

rezultatiuvelikeoviseosituacijiupoljoprivredi(kukuruz,pšeni-caislično),odnosnouvelikeoviseourodužitaricaiprinosimaupoljoprivredi.Izravnonemožemoutjecatinarezultateupoljopri-vredi,alisepripremamozatodauslučajudobrogurodažitaricamožemoodgovoritizahtjevimatržišta.

Priprematelinekevelikeprojekte? /ŽelimonapomenutidasmoupripremipremještajaizlukeRije- /

kauindustrijskuzonuKukuljanovo,gdjesmozakupiliskladišniprostor od 20.000m2. U suradnji s HŽ Cargom kao najvećimpartneromivlasnikomvjerujemodaćemonatajnačinpobolj-šatiusluguipozicijunatržištu.Također,krozboljuiskoristivostželjezničkihkapacitetauDomExpressu,ušlismouprocesrein-vestiranja Zapadnog kolodvora, gdje planiramo premjestiti cje-lokupnudjelatnostDomExpressa.

MnogosegovorilooprivatizacijiHŽ-ovihtvrtkikćeri.Što jes /privatizacijomAGIT-a?BudućidasmotvrtkaustopostotnomevlasništvuHŽCarga, /

jedinovlasnikmožedonijeti takvuodluku.Nameni,kaovode-ćem čovjeku, i svim ostalim zaposlenicima zadatak je postićiplaniranerezultate,kakokoličinske tako i financijske, tena tajnačinpridonijetištoboljojpozicijiAGIT-anatržištu.Utomećeslučajuvlasnik,akoseiodlučinapostupakprivatizacijeAGIT-a,bitiuboljojpregovaračkojpozicijispotencijalnozainteresiranimstranama.



/ OVISNA DRUŠTVA

Čišćenjeinjegaputničkihvagonad.o.o.

Suradnja i s vanjskim naručiteljimaJedna od važnih djelatnosti u sustavu Hrvatskih željeznica jest briga o čistoći putničkih vagona. O tome smo razgovarali sa ZDRAVKOM JAZBECOM, pomoćnikom direktora u tvrtci Čišćenje i njega put-ničkih vagona d.o.o.

Kojimseposlovimabavitvrtka? /TvrtkaČišćenjeinjegaputničkihvagonad.o.o.bavisečišćenjem /

injegomputničkihvagonaimotornihgarnitura,poslovnihprosto-ra,pranjemičišćenjemlokomotivatepranjemposteljnogrubljazaspavaćevagoneivagonesležajima(kušet-vagone).Postojetrikategoriječišćenjaputničkihvagonaimotornihgarnitu-ra.Dnevnočistvagonpodrazumijevasvakodnevnopranjevagon-skog sanduka, unutarnje čišćenje vagona te namiru sanitarnimmaterijalom.Dnevnoodržavanvagonznačisvakodnevnočišćenjeunutrašnjostivagona.Usputnočistvagonpodrazumijevazbrinja-vanje komunalnog otpada iz vagona te namirenje vodom i sanitar-nim materijalom, a odnosi se na vagone u provoznim vlakovima. Svetekategoriječišćenjaodrađujuseponačelu»ključuruke«,adogovorenesusHŽPutničkimprijevozomd.o.o.Danassevagon-skisanduci,kojisuseprijepraliuprosjekusvakih10dana,perusvakidan,a ičišćenjenjihoveunutrašnjosti znatno jeskraćeno.OdsrpnjaovegodinesHŽPutničkimprijevozomdogovorilismodavagonskisandukperemojedanputu48sati.

Gdjesesvenalazemjestačišćenja? /Dvadesetičetirimjestačišćenjaraspoređenasunačitavojmre- /

ži.Tosuuglavnomokretišnikolodvorinakojimasevlakovitretirajuuskladusplanomčišćenjakojijeusklađensvoznimredom.Va-gonskisanduciperusena13mjesta.

NakojemseprostoruobavljaposaouZagrebu? /VagonisečisteiperuuZagrebGK.UZagrebRKtvrtkačistilo- /

komotivezapotrebeHŽVučevlakovad.o.o.upraonicikojusmoosposobili za vanjsko pranje lokomotiva. UZagrebGKposaoodrađujemonauređenojpločizapranjeiči-šćenjekojasenalaziuz18.,19. i20.kolosijek.NakolosijecimauBranimirovojulicičistesespavaćivagoniikušet-vagoni.Tamoseiraspremajuiopremajukreveti.NakolosijecimaVučevlakova,čistimo elektromotorne garniture. Dnevno održavanje i usputnočišćenje vagonaobavlja senagaražnim,odnosnonaprijemno-otpremnim kolosijecima.

Kojasesredstvazačišćenjeupotrebljavajuzateposlove? /

Koristimo sredstva za unutarnje čišćenje i za vanjsko pranje /vagonasurednoizdanimvodopravnimdozvolama.Sredstvana-bavljamo prema zahtjevu naručitelja, odnosno prema zahtjevuproizvođačavagona(TŽV»Gredelj«),itoputemjavnihnatječaja.Do sada smo koristili nekoliko vrsta sredstava za pranje, me-đutimovegodinedobilismonaputakdaupotrebljavamosamosredstvanabazifosfatnekiseline.Zaunutarnječišćenjevagonaupotrebljavaseviševrstaprihvatljivihsredstavarazličitihdobav-ljača.

Poznatojedakodpranjavagonatrebavoditiračunaookolišu. /Kakozbrinjavateotpadnevode?PoštujemonormesustavaISO14001,kojimaseodređujekako /

sezbrinjavajuotpadnevode iostaliotpadnastaočišćenjemva-gona.NacijelojmrežiHrvatskihželjeznicapostojinekolikomjestagdjesuuređenisustaviodvodnjeotpadnihvoda(Rijeka,Kopriv-nica,Varaždin,Osijek iSplitPredgrađe).Svaostalamjestaradauređenasudjelomice.

Imateliplanrješenjazazbrinjavanjeotpadnihvoda? /To je ključni problem izmeđunas, tvrtke kćeri i vlasnika infra- /

strukturnih objekata koji treba riješiti što prije. Predlažemda teprobleme rješava vlasnik navedenih objekata, a da se s našom tvrtkom sklopi ugovor o njihovu korištenju.

Kojeposlovneprostorečistite? /ČistimoprostoresvihpovezanihdruštavaHŽ-ovaholdinga,nje- /

govihovisnihdruštava,aodosnutkaprisutnismoinatržištu,štoznačidačistimoiobjekteizvanHŽ-ovasustava(MORH,Poreznauprava,Carinarnica...).ZaHŽInfrastrukturu,našeganajvećegna-ručiteljausluga,čistimoivanjskeprostore.

Gdjesepereipeglaposteljinazaspavaćevagoneikušet-vago- /ne?

Društvo u svojem vlasništvu ima praonicu rublja u Planinskoj /ulici,gdjeseposteljnorubljezaspavaćevagoneikušet-vagonepere,sušiiglačazapotrebeHŽPutničkogprijevoza.Natomemje-stuperuse,sušeiglačajuzavjesezasvadruštvaHŽ-ovaholdingaizaovisnadruštva.Budućidasukapacitetipraonicedostaveliki,unjimaseuslugepranjapružajuivanjskimnaručiteljima.NajvećivanjskikorisnikteuslugejestPsihijatrijskabolnica»SvetiIvan«uZagrebu,zakojuradimovećšestgodina.RadimoiponarudžbamatvrtkikaoštosuKonzum,TŽV»Gredelj«idruge.



/ OVISNA DRUŠTVA

OV-Održavanjevagonad.o.o.

Tvrtka usmjerena na tržišteDruštvo Održavanje vagona d.o.o. registrirano je 2003. kao samostalna tvrtka kći u stopostotnome vlasništvu HŽ Carga. Njegova osnovna djelatnost jest održavanje putničkih i teretnih vagona te va-gona za posebne namjene. O radu tvrtke razgova-rali smo s BOŽIDAROM MLINAREKOM, direktorom Održavanja vagona d.o.o. Zagreb.

/ Svoju djelatnost Društvoostvaruje u devet radionica koje se nalaze na geopromet-nim lokacijama željezničkemreže u RH s ukupno 390zaposlenih. U Strojarskoj 17u Zagrebu nalazi se radionica Zagreb GK za putničke vago-ne i Uprava Društva. U toj se radionici godišnje obavi 70-ak kontrolnihpregledaP12iP18,oko 1450 kontrolnih pregledaP1iP2ioko1660izvanrednihpopravaka. Ostale radionice nalaze u Za-greb RK, Koprivnici, Osijeku,

Vinkovcima,Rijeci,Moravicama,SolinuiPločama.Utimseradi-onicamaodržavajuisključivoteretnivagoni,vagonizaposebnenamjeneiprikolice,agodišnjesepopravioko7500do8000va-gona, i to najviše izvanrednim popravcima te kontrolnim pregle-dima.RadioniceuZagrebRK,KoprivniciiMoravicamaobavljajui srednje popravke teretnih vagona i prikolica.

ŠtosedogađauDruštvu? /Društvo jeprolazilokrozrazneposlovno-financijskeetape,pa /

jetakood2007.do2009.nagomilalogubitakodoko13milijunakuna.Taj jegubitakvećiodvisine temeljnogakapitalaDruštvakoji iznosi devetmilijuna kuna. Takav negativni trend zaustav-ljenjetijekom2010.godine,itozahvaljujućiprethodnojUpraviDruštvatevlasnikukojisuuložiliveliknaporutodaseposlovnirezultati pokrenu u pozitivnome smjeru. UDruštvudjelujeSindikathrvatskihželjezničara,kojijeuključenu proces restrukturiranja, i to u dijelu koji se odnosi na radni i socijalnipoložajradnika.Prikrajujepregovaračkiprocesvezanuz sklapanje novoga kolektivnog ugovora.

Nakojinačinodržavatevagone? /ZakonomosigurnostiuželjezničkomeprometupropisanjePra- /

vilnikouvjetimaodržavanjaželjezničkihvozila.Program redovitog održavanja putničkih vagona propisan je uskladuspreporukamaproizvođača,a reguliran jemeđunarod-nim normama i UIC-ovim objavama. Održavanje ovisi o prije-đenimkilometrimavagonateovremenuproteklomodzadnjegpregleda.KontrolnipreglediP1iP2izvodesenakon30.000ili35.000prijeđenihkilometara,štoovisiodeklariranojvoznojbrzi-nivagonateseobavljajuvišeputaugodini.KontrolnipreglediP12iP18izvodeseunutar12do18mjeseci,aštoponovnoovisiu deklariranoj voznoj brzini vagona. Uprogram redovitogodržavanja teretnih vagona spadaju kon-trolni pregledi, koji se izvode u roku od tri godine i ovise o vrsti opremevagona.Takođerseizvoderevizijevagona,kojesepro-vode u dozvoljenome roku od šest godina, a ovise o opremljeno-

stivagonaiotomekoristi lisevagoniudomaćemilimeđuna-rodnom prijevozu. Tijekomizvanrednogodržavanjavagonaotklanjajuseoštećenjanastalatijekomuporabevagonatetehničkeneispravnosti.Ura-dioniciseopsegradovamožeproširitiinasklopovetenadrugedijelove koji su važni za tehničko stanje vagona i za sigurnostprometa. SvivagonikojiseupućujuuradionicenapopravakprethodnosudefektiraniodnosnoTehničkipregledvagonaoznačioih je listi-cama. Prilikom preuzimanja olistanoga teretnog vagona, tijekom faza rada te prilikom izlaska popravljenog vagona iz radionicekontroluobavljajuovlaštenipredstavniciHŽCargakaovlasnikavagona. Kodputničkihvagonatakvukontroluobavljajupredstavnicivla-snikavagonaizHŽPutničkogprijevoza.

KakvomocjenjujetesuradnjusdruštvimausklopuHŽHrvat- /skihželjeznica?DruštvojepotpisalougovoresHŽCargomzaredovitepoprav- /

ke teretnih vagona te okvirni ugovor za izvanredne popravke va-gona.UtijekujepotpisivanjegodišnjegugovorasHŽPutničkimprijevozomzakontrolneiizvanrednepopravkeputničkihvagona.Potpisivanje ugovora sHŽ Infrastrukturom,uz korekciju plana,očekujesetijekomkolovoza2011.godine,avodesepregovorioposlovnojsuradnjisostalimHŽ-ovimovisnimdruštvimakojaimaju vagone.

KojisuplanoviikakvajebudućnostOdržavanjevagona? /U protekla tri mjeseca Uprava, suradnici, zaposlenici i socijalni /

partneriuložilisuvelikinaporuprocjenustanjauDruštvu.Nate-meljutogaizrađenjenacrtplanarestrukturiranjaDruštvakojijepredusvajanjem.PlanpredviđaozdravljenjeDruštvausljedećečetirigodinetećesetijekomsljedećihmjeseciintenzivnoraditinaprovođenju iprimjeni togaplana.Planobuhvaćadokapitali-zaciju Društva, i to u najmanjoj mjeri da temeljni kapital pokrije visinu gubitaka iz prethodnih godina, kao i racionalizaciju broja zaposlenih.Tajproblemmisliseriješitipoticajnimotpremninamakojećesepočetidijelitipočetkomlistopada2011.ilipremješta-njem radnika unutar naših radionica ili zapošljavanjem u drugim društvima u sustavu HŽ Hrvatskih željeznica. Plan obuhvaća iplanfinancijskihizmirenjaobvezapremadobavljačima,međuko-jimasunajvećiTŽV»Gredelj«iHŽInfrastruktura.Financijskeob-vezepremaHŽInfrastrukturi,kojesuposljedicanajmaprostora,tvrtkaOdržavanjevagonamoglabipodmirititakodausljedećečetirigodinetojHŽ-ovojtvrtkipružauslugeiradovenaračuntihobveza. Godine2011.tvrtkajepočelasuvođenjemsustavaupravljanjakvalitetomISO9001,akojibi trebaobiti implementirando30.svibnja2012.godine.IstodobnoseradinaprimjeniPravilnikaouvjetimakojimamorajuudovoljavatiradionicezaodržavanježe-ljezničkihvozila,akojinasnagustupa1.srpnja2012.godine.Do31.prosinca2011.uplanujemodularnodograđivanjeinforma-tičkogsustavaERPINSkojibi trebaoslužitizadnevnopraćenjetroškovaiprihodateostalihposlovnihfunkcija,kaoiinformatič-koumrežavanjesvihradionica.U skladu sposlovno-tržišnomorijentacijompredviđeno jepro-širenjekapaciteta tvrtke tepostupniulazaknadrugapodručja.Toobuhvaćaredovitoodržavanjevagonadruštavaunutarsusta-vaHŽHrvatskihželjeznica,uključivanjeusegmenteodržavanjanovijih prijevoznih sredstava, proširenje proizvodnje zamjenskih dijelova ipružanjeuslugatvrtkama izvansustavaHŽHrvatskihželjeznica.



/ PARTNERI

ČimesebavitvrtkaViro? /Virotvornicašećerad.d.Viroviticaosposobljenajezaproizvod- /

njušećera,ponajprijeizšećernerepe.Zapotrebepopunjavanjapreradbenih kapaciteta tvornice, šećer se prerađuje i iz ostalihalternativnihsirovinakaoštosusirovi tršćanišećer,gustisok islično.

Kojesukoličineproizvodaprerađenetijekom2010.godine? /Tijekom 2010. bilo je prerađeno 593.837 tona čistog korije- /

našećerne repe, iz čega jeproizvedeno79.368,5 tonašećera,20.273tonemelase i28.942tonesuhogapeletiranogrezanca.Dabisepreradilagorespomenutakoličinašećernerepe,utvor-nicu su zajedno s njomdopremljene primjese i nečistoće, takodajeutvornicuukupnobilodovezeno687.518tona,odčegaje173.545tonaili25postobilodopremljenoželjeznicom,aostatakkamionima. Osimšećernerepe,tijekom2010.tvornicajepreradilai26.572tone uvezenoga sirovog šećera, iz čega je proizvedeno 23.991tonakonzumnogšećerai1284tonemelase.Kompletansiroviše-ćerdopremljenježeljeznicomizlukeRijeka.Ukupnojetijekom2010.biloproizvedeno103.360tonašećera,21.557tonamelasei28.942tonerezanaca.

Kakvisuposlovniplanoviu2011.godini? /Proizvodno-financijskim planom poslovanja za 2011. predvi- /

đena jedoprema588.478 tonašećerne repe,aproizvelobi se71.640 tona šećera, 20.469 tonamelase i 20.468 tona suhihrezanaca. Uprvihšestmjeseci2011.bilojeprerađeno51.297tonauvozno-gasirovogtrščanogšećera,izčegajeproizvedeno48.485tonašećerai2646tonamelase.

Virotvornicašećerad.d.

Raste opseg prijevoza željeznicomJedan od strateških partnera Hrvatskih željeznica u teretnome prijevozu jest tvrtka Viro tvornica šećera d.d. za proizvodnju i trgovinu iz Virovitice. Tvrtka proizvodi bijeli kristalni šećer, tekući šećer, melasu i repin rezanac. Za svoje potrebe dovozi sirovine i odvozi gotove proizvode. Pritom u velikoj mjeri ko-risti i usluge Hrvatskih željeznica. O radu šećerane i o njihovu odnosu prema HŽ Hrvatskim željeznicama holdingu razgovarali smo s rukovoditeljem nabave ŽELJKOM KNEŽEVIĆEM.

Ukupnoćetijekom2011.bitiproizvedeno120.126tonašećera,23.115tonamelasei20.468tonarezanaca.

Koje se količine potrebne robe prevoze željeznicom i u kojim /smjerovima?U 2010. željeznicom su bile prevezene 167.434 tone šećerne /

repe,itou3093vagonaili130kilogramapovagonu.Tojenajbo-ljiučinakod2006.kadasubileprevezene138.974tone.Riječjeopovećanjuod21,48posto.Napominjemodasuu2009.bileprevezene85.054 tone,adoznatnogpovećanjaopsegaprijevozašećernerepeuslijedilojena-konrazgovorarukovodstavašećeraneiHŽCargad.o.o..Naime,uskladusnaporimakojisuusmjereninatržišnuorijentacijutvrtkeinatodaseštovećekoličinerobâprevezuželjeznicom,HŽCargoponudio je cijene prijevoza jednake cijenama kamionskog prijevo-za.NatemeljuteponuderukovodstvošećeranejenačelusaŽelj-kom Zadrom,generalnimdirektoromšećerane,donijeloodlukuda se dio repe koji se trebao prevoziti kamionima preusmjeri na željeznicu.Akosetakvasuradnjanastavi,sigurnoćesedodatnopovećatikoličinešećernerepeprevezeneželjeznicom.Uprvihšestmjeseci2011.željeznicomjebilodopremljeno48.678tonarobe,aotpremljeno19.316tonailiukupno67.994tone.Tojeporastod48,6postouodnosunaistorazdobljeprošlegodine.U 2010. željeznicom je bilo otpremljeno 36.255 tona šećera,17.752tonerezanaca,18.603tonemelasei747tonauP-vago-nima. Željeznicom jebilodovezeno28.753tonešećera,167.434tonešećernerepe,18.285tonakamena,1374tonemazuta,244tonekoksate1360tonauP-vagonima.U 2010. željeznicom je bilo otpremljeno 26.000 tona šećera usmjeru Njemačke, Bugarske i Rumunjske te 27.000 tona suhihrezanacauItalijuiLukuRijeka.

KakvisuposlovniodnosišećeraneViroiHŽCargad.o.o.? /PoslovniodnosisHŽCargomd.o.oizgodineugodinusvesubo- /

lji.Tojerezultiralopovećanjemprevezenihkoličinašećernerepeidrugihroba.BudućidajetvrtkaViroucijelostiprivatizirana2002.godine, u tvornicu je tijekom godina uloženo oko 500milijunakunadabismoodržalikonkurentnostnazahtjevnomeprodajnomtržištu.OdHŽCargad.o.o.šećeranaViroočekujedaćenastaviti raditinatomedasvojekomercijalneuvjetezaprijevozrobaučinikon-kurentnijimauodnosunacestovneprijevozniketedaćezajednos namapreusmjeriti dopremu i otpremunovih količina robanaželjeznicu.

FOTKE SECERANA, POGON


/ PARTNERI/ Piše:BorisUdier/ Foto:BorisUdier

PristaništeiskladištaSisak

Recesija uvjetuje opseg radaTvrtka Pristanište i skladišta koriste se intermodal-nim prijevozom da bi prevezla teret. O poslovanju tvrtke razgovarali smo s njezinim direktorom GJU-ROM BOJOVIĆEM.

Kamenolom»Veličanka«

Proizvodnja se obnavlja

/KojeposloveobavljatvrtkaPristaništeiskladišta?/TvrtkaPristaništeiskladištaposaoobavljaulukamaSisakiCr-nac.UluciCrnac,kojajespecijaliziranazapretovarsirovenafte,pretovarujesenaftakojašlepovimastižeizSlavonskogBrodateseprekonašihpontonaipumpiprenosiurezervoareINARafine-rijeSisak.Prijenekolikomjesecipotpisanjeugovoriootpremidi-zelskoggorivašlepovimazaSrbijukojesezbogniskogvodostajaSavenijemoglodaljeotpremati.IzlukeCrnacprevezeseoko130.000tonasirovenaftegodišnje,azaovugodinupotpisanjeugovoroprijevozu100.000tona.Uzto,prevezese30.000tonagotovihproizvoda.PredviđenekoličinebitćeteškoprevestizbogniskogvodostajaSave.Rad Luke Sisak sastoji se od rada silosa koji ima kapacitet od6000tonateskladišnogprostorakojiseprostirena5000m²,odčega ih2000pripadacarinskomeskladištu.Posjedujemo ioko4000m²otvorenogaskladišnogprostoratedvijedizalicekojepo-dižu teretmase5000 tona.Njihovopseg radaovisioprijevozuteretadopristaništa,aonje,nažalost,gotovozamroiprijeDo-movinskog rata.

/Kakoposlujusilosi?/Tvrtkajedonedavnousilosimadostaradilasasuncokretovomsačmom, i to za potrebe Agrokor Trgovine. U zadnje vrijeme uskladištima se nalazilo dosta šećera, koji je vagonima stizao izVirovitice,adizalicesuradilenapretovarušljunkakojistižeizBo-tova.Prijerecesijepretovarivalisusedesetcitisućatonatihvrstatereta, a ove godine predviđa se da će biti pretovarena tisuća

tona.NaopsegradautječeitoštojeSisakslabopovezansaširimprometnimokružjem.

/KakvajesuradnjasHrvatskimželjeznicama?/ S Hrvatskim željeznicama surađujemo zadnje dvije godine iprevozimo šljunak iz Koprivnice do pristaništa uSisku.Naši sustručniiposlovniodnosivišenegodobri,nozasadanepostojeprevelike potrebe za skladištenjem roba.

/Postojelinaznakeboljihvremena?/Svarobanamijenjenaskladištenjustizalaježeljeznicom.Akobiseuvjetidotokarobapromijenili,sigurnobiimogućnostiprijevo-zabileveće.Opsegprijevozaovisiozainteresiranostikorisnikazavrstu prijevoza svoje robe te o troškovima prijevoza. U prometnom lancuskladištarisudostaizgubilinaznačenju.Danassvivodera-čunaotomedauzštomanjitrošakostvareštovećuzaraduteuskladu s time nastoje što više uštedjeti na troškovima prijevoza.

/ Piše:BranimirButković/ Foto:SilvijaBošnjak

NakontrigodinezastojauradukamenolomauVelikoj,proizvodnjasepočelaobnavljati,apremariječimaSilvije Bošnjak, voditeljice marketinga,godina2011.vrlojeohrabrujuća.RazlogzatojetajštojeOsijekKoteks,učijemjesastavukamenolomodlipnja2009.godine, dobio nekoliko velikih poslova vezanih uz izgradnju autoce-stenaC-ogrankuV.koridoratemostaprekoDrave.UzVeličanku,OsijekKoteksjestikoncesionarkamenolomauJakšićuiVetovu.PogonuVelikojimpresivnihjedimenzijainalazisenasuprotkolod-voraskojimgapovezujeindustrijskikolosijek.KamenolomuVe-likojotvorenje1938.godine,aintenzivnijesepočeoeksploatiratipozavršetkuDrugogasvjetskograta.Devedesetihgodinaželjezni-com se od tamo prevozilo oko milijun tona kamena na godinu. Ovegodineplaniranjeprijevozoko200.000m³tučenca,anajvećinaručiteljjesttvrtkaSwietelsky,kojaćeoko150.000m³ugraditiunasipprugeKriževci-Koprivnica.Željeznicatučenacprevozizavlastite potrebe, a preostali kamen prevozi se kamionima.U budućnosti željeznicom bi semoglo prevoziti oko 15.000m³tufa,materijalakojisekoristiuproizvodnjicementa.TajmaterijalkamionimaseprevoziizVelikedocementareuZoljanima.Budu-ćidasenazirekraj izgradnje industrijskogakolosijekaodNašicado Zoljana, uz pretpostavku da za promet bude otvorena pruga Pleternica-Našice, tufbisevlakommogaoprevoziti izravnoodkamenoloma do cementare.

Iz kamenoloma požeškog bazena već niz godina željeznicom se prevoze velike količine kamena. Na-kon što je 2009. Osijek Koteks preuzeo kamenolom u Velikoj, proizvodnja je obnovljena, a pokretanje remonta pruga povoljno se odražava i na rad HŽ Carga.



/ DOGAĐAJI

UčeničkidomŽTŠ-auZagrebu

U službi učenika i turista

Dom je jedan od najbolje organiziranih domova u Zagrebu, a na-kon što su nedavno preuređene prostorije, boravak učenika unjemu još je sigurniji. O svemu tome razgovarali smo s Berisla-vom Ledićem,voditeljemUčeničkogdoma.

/KakojeorganiziranraduDomu?/Radudomuorganiziranjetakodaomogućavauspješnupro-vedbuodgojno-obrazovnogprocesainormalanrazvojdjece.Naznanstveno utemeljenim spoznajama stvaramo optimalne uvjete zauspješnoučenje,kaoipozitivnusredinuzacjelovitrazvojlič-nostiučenika i rješavanjenjihovih razvojnihproblema,unapre-đujemoprofesionalniradirazvojstručnihzaposlenikateodgoj-no-obrazovni sustav.

/PostojeliobveznesmjernicepremakojimaDommoraraditi?/Sveškoleidomoviobveznisuraditinatemeljuškolskogaku-rikulumakojičinetemeljni(mentorski),posebniiizborniprogra-mi. Temeljniprogramobuhvaćaobavezuučenikada,podnadzoromodgajatelja,učeisavladavajunastavnogradivo.Posebniprogra-mijesuprogramiprevencijezlouporabedroga,kultureživljenja,vježbanja životnih vještina te filozofsko-teološke radionice zamlade. Izborniprogram ilisekcijeslobodnihaktivnostiobuhva-ćajumultivideozapis,rukotvorine,glazbenu,plesnu,novinarsku,dramsku i recitatorsku sekciju, a imamo i sekcije za stolni te-nis,košarku,nogometišah.SportskeaktivnostiprovodesenasportskimterenimaŽTŠ-a,aostaleuprostorijamaDoma.OtomekolikasepozornostposvećujetimaktivnostimasvjedočenastupinagodišnjimDomijadamaGradaZagrebaiRH,gdjeseuglavnom plasiramo na prva tri mjesta.

/JesuliučeniciuspješniuškoliiDomu?/Vodimoevidencijuuspješnostiučenikakoja je zaprošluškol-

U sklopu Željezničke tehničke škole u Zagrebu nala-zi se i Učenički dom. Zgrada Učeničkog doma u Pal-motićevoj ulici sagrađena je 1929. godine, 1952. u njoj je otvoren đački dom Učiteljske stručne ško-le koji kasnije mijenja naziv u Đački dom učenica srednjih stručnih škola. Dana 27. lipnja 1995. Dom je pripojen ŽTŠ-u i u njemu obitava 155 učenika.

skugodinuiznosila99,3%pozitivnoocijenjenih.SrednjaocjenauspješnostiučenikauDomuiznosi3,53,asnastavesuizostali85sati,štojeuodnosunadrugeškolevrlodobarprosjek.

/KojimprostoromraspolažeDom?/ Dom raspolaže 41 sobom, tri učionice, dnevnim boravkom,trim-kabinetomkojisluži ipotrebamaplesnesekcije i trim-ka-binetomukojemu radiglazbenasekcija.Učenici djelomicesu-djeluju u pokrivanju troškova boravka, i to sa 50%odukupnecijene troška koja iznosi 1260 kunamjesečno.DrugupolovinusufinanciraMinistarstvoznanosti,obrazovanjaišporta.

/Kakvajekvalifikacijskastrukturazaposlenih?/UDomusuzaposlena22radnika, i toravnateljškole,voditeljDoma, pedagoginja, šest odgajatelja, medicinska sestra, pet ku-harica,ekonom,dvanoćnapaziteljatedvaportiraidomara.

/UzadnjevrijemeobnovljenesuprostorijeDoma.Štojesveob-novljenoiukojemuroku?/Obnovaiuređenjepočelisu2009.kadasampreuzeofunkcijuvoditeljaDoma.Temeljitojepreuređenasvakaspavaonica,osimpotkrovlja,kojejebilouređenoprije.Svakasobailidvijespojenesobeimajuzasebansanitarničvor.Unutrašnjostprostorijaopre-mljena jenovim laminatom,sobe imajupriključakna internet itelevizor, a promijenjen je i gotovo sav namještaj u njima. Uz to, ucijelostisupreuređeneprostorijenadrugomitrećemkatu,azgradajepodvideonadzoromiimaprotupožarnialarm.Uređenjejezavršeno2010.godine,au2011.uređenojepročeljeDoma.UređenjejefinanciraloGradskopoglavarstvo,tj.Uredzaodgoj, obrazovanje, kulturu i šport.

/LjetiseprostorijeDomakoristekaohostel.Kakvasudosadaš-njaiskustva?/IdejajepoteklaodIvice Lovrića,bivšegravnateljaŽTŠ-a,kojisedosjetiodabi seDommogaopokušati sufinancirati sam tebiseuskladus timeod1.srpnjado1. rujnaprostorijeDomamoglekoristitikaohostel.ZahvaljujućitomuDomzaradiznatnasredstvatesemožeopskrbitipotrebnimstvarima.OdTurističkezajedniceGradaZagrebadobilismoodobrenjezatakvu aktivnost. Dom je za taj posao educirao osobu koja obavlja taj posao. Usluge hostela reklamiraju se putem interneta. U svim HŽ-ovimpograničnimkolodvorimaputnicimasedijeleletci,ave-lika reklama Domu su i korisnici hostela.ZgradaUčeničkogdoma

Preuređenaspavaonica


UBDRHŽRijeka

Svaka pomoć je dobrodošla

/ DOGAĐAJI/ Piše:BranimirButković/ Foto:BranimirButković

UzzgraduNadzorništvaprugePerušićodnedavno,podnadstreš-nicom, na sigurnom, stoji drezina ili trokolica za obilazak pruge. Drezinesučestmotivuanimiranimfilmovimaivesternima.Trokolicezaobilazakprugekoristilisunadzorniciprugakadasuizlazilinaterenipratilikakoseizvoderadovinapruzi.Trokolicajeistodobnomoglavozitidvijeosobe.Posljednjesupovučeneizuporabeprijeneštovišeoddvadesetgodina,ananjimajeručnipogon zamijenjen motornim. RadniciNadzorništvaPerušić,kojejeusastavuSekcijeZOPOgu-lin,ugaražisuimalijednudotrajalutrokolicuinainicijativuEmila Parala,šefaNadzorništva,počelisujuobnavljati.Vozilodatiraspočetkasedamdesetihgodina,aizprometajepovučenokrajemosamdesetih godina prošloga stoljeća. Nakon što su ju zaštitiliodhrđeiobojiliunjezineizvorneboje,postavilisujunatrimetra

NadzorništvoprugePerušić

Obnovljena drezinaRadnici Nadzorništva pruge Perušić sami su uspjeli obnoviti trokolicu koja je nadzorniku služila za obi-lazak pruge. Uz zgradu Nadzorništva izložena drezi-na vrlo brzo privukla je pozornost mještana, pose-bice djece.

TrokolicaprugeispredNadzorništvaprugePerušić

dugačakkolosijek.Dabijutrajnijezaštitiliodutjecajavremenskihnepogoda, sami su sagradili i nadstrešnicu. Nijeprošlodugo imještani su,posebicedjeca,uočili neobičnovozilo. To je razlog za zadovoljstvo radnika koji su sudjelovali uobnovi drezine. Drezina izloženauPerušiću jedino je takvo izloženo i sačuvanovozilonaličkojpruzi.

/KadajeformiranUBDRHŽRijekaikolikočlanovaokupljate?/UBDRHŽRijekaosnovanje18.prosincaisamostalnodjelujego-tovočetrnaestgodina.Imamo344člana,auudruzisu,uzriječkebranitelje,okupljeniibraniteljispodručjaTounjaiMoravica.Naši braniteljibilisupripadnici110.,118.,128.i9.gardijskebrigade.Nekiodčlanovakojisuumirovini idaljesunašičlanovi.Trebaspomenuti da je 21 članUdrugeumronakon rata, pri čemunijedannijebiostarijiod55godina.

/KakoseUdrugafinancira?/Osnovniizvorfinanciranjasučlanarine,štonijedovoljnozasve

aktivnosti koje provodimo. Program rehabilitacije branitelja većsedamgodinaprovodimouTop-TermamaTopusko.SvakegodinenačetiridanauTopuskošaljemooko100članovaudvijeskupi-ne,aprovodimoidrugeprograme.Članovitamonaraspolaganjuimajubazene,saunuirazličiteradionice.OvegodineuTopuskosmouprvojgrupiotpremili64člana.

/Kakodolazitedododatnihizvorafinanciranjaikojenoveprogra-meželitepokrenuti?/Našprogramimaojeuspjehanajavnomenatječajukojisuras-pisaliPrimorsko-goranskažupanijaiGradRijeka,kojivećsedamgodina sufinanciraju boravak članova u Topuskome.Uz to, ovesmogodinetridanabiliuKopačkomeritu,auVukovaridemo18.prosincanaDansjećanja.Vrlo jevažnodasesnovcemraspo-lažepoštenotesveprihodeirashodeprikazujemočlanovimanagodišnjojskupštini.OvegodinegodišnjuskupštinuodržalismouhoteluAdriatic./KakvomocjenjujetesuradnjustvrtkamakojadjelujuusustavuHŽ-ovaholdinga?/Hrvatskeželjeznicedonirajusredstvaizaradnašeudruge,nozapomoćsmoseobratiliidrugima.TakonamjenedavnopomoglaLučkaupravaRijeka.Svakapomoć jedobrodošla, a svimakojinas prate smo zahvalni. Mislim da imamo znanja i sposobnosti pokrenuti i vlastite gospodarske aktivnosti.

/ČimebiseUdrugabavila?/Želimosebavititurizmom.HrvatskeželjezniceuLovranuimajudvijevrlovrijednezgrade(vileLovoriToplice).Željezničkougosti-teljstvoodustalojeodradautimobjektimaiunajamsmotražiliviluLovor.Umeđuvremenutiobjektipredanisudržavi.Kaoza-mjensko rješenje vidimo pokušaj iznajmljivanja dijela nekadašnje-gaželjezničkogprenoćištauRijeci.Teškojeprognoziratištoćemouspjetiostvariti,alivjerujemdakaoUdrugamožemoostvarivatiprihodebavećisekomercijalnimdjelatnostimaipritomispunjava-ti sve preuzete obveze.

Dan domovinske zahvalnosti 5. kolovoza branitelji iz UBDR HŽ-a Rijeka obilježili su polaganjem vijen-ca na spomenik osamnaestorici riječkih branitelja poginulih u Domovinskome ratu. Tu prigodu iskori-stili smo za razgovor s JOSOM STARČEVIĆEM, pred-sjednikom Udruge.


/ Piše:VjekoslavSuton/ Foto:DavidSallery KolekcijaV.Tošovića DraganKušt

/ OBLJETNICE

Stotinu i deset godina pruge u DubrovnikuDana 1. kolovoza 1891. u 7.40 sati iz Mostara je krenuo prvi vlak za Sarajevo. Na dan otvorenja pru-ge dubrovački načelnik Gondola poslao je brzojav sljedećeg sadržaja: »Čestitamo na današnju sveča-nost koja Bosnu ponosnu sa morem sadružuje, u živoj želji da i stari Dubrovnik na opću korist bude brzo s vama svezan«. Na ostvarenje te želje trebalo je čekati još 10 godina.

Uponedjeljak15.srpnja1901.izMostarakrenuojesvečanivlak.TogaposlijepodnevauUskoplju,gdjeseprugaodvajalazaGružiZeleniku,ondašnjiupraviteljBenjaminKallayproglasiojepruguotvorenom. Vlak se poslije spustio u Gruž. UGružu jeministarVittekuimeaustrijskevladepruguproglasiootvorenomzapro-met.SljedećidanuZelenikijeotvorenaprugaZelenika-Uskoplje.Uzvanici su stigli parobrodom iz Dubrovnika, a put u Uskoplje na-stavili su vlakom. U Uskoplju je u ime gostiju muslimanske, pravo-slavneikatoličkevjeregovorodržaomostarskibiskupBuconjić.Upočetkuvozilasutrivlaka.DvasuvozilanarelacijiGruž-Sara-jevo,ajedanjevoziodoTrebinja.USarajevusuvlakoviostvarivalivezuzaBosanskiBrod.Prvihgodinaopsegprometabiojemali.Čaksuizaprežnakolabilakonkurencija.Opsegprometapostu-pno se povećavao. Spajanjem s uskotračnim prugama u Srbijisredinomdvadesetihgodinaprošlogastoljećaopsegradanaglosepovećavao. Izmeđudvasvjetska rataGruž jebiodruga lukana Jadranu. Sredinom šezdesetih godina prošloga stoljeća bila je otvorenaprugaNikšić -Barnormalnogakolosijeka,a1966.prugaPloče-Sarajevo.Opsegteretnogprijevozadrastičnojepadao.Godine1968.ukinutjeodvojakprugeUskoplje-Zelenika.TadajeprugazaDubrovnikopstala,no zapromet je zatvorena1976.godine.PosljednjivlakizDubrovnikalokomotivomsuodvukliJozoPažiniMilivojVidačić30.svibnja1976.godine.

Parnelokomotiveispredubrovačkeložionice

Prijevozna karta


/ Piše:VlatkaŠkorić/ Foto:VlatkaŠkorić

/ OSOBNO

TomislavGrabar

Volim slikati »po svojoj duši«

U Podravini, kolijevci naivnoga slikarstva, nekada je bilo više od dvije stotine naivnih slikara, a naivno je slikarstvo postalo i njego-vimbrendom.Izazovimodernetehnologijepromijenilisutajtrend,pajenakonzadnjegtečajaslikanjazamladeslikarenaivceuHle-binama tek je jedan od njih nastavio slikati. Danas je u Podravini aktivnotridesetakslikara,ameđunjimajeiTomislav Grabar.TomislavGrabarrođenje1951.uKoprivnici.Godine1972.zapo-slioseuRadionicizaodržavanjevagonauKoprivnicikaostolar,nakondvijegodinepostaojeskladištar,aubrzoiposlovođaskla-dišta.Tajposaoradiiovihdanakadabrojizadnjemjeseceradno-gastaža.TomislavsvakidanputujenaposaoizosamkilometaraudaljeneVelikeMučne,gdježivisobitelji,ukojojjekćernastavilatradicijuslikarstva,asinradanaželjeznici.

/Kakojesvepočelo?/ Glavni »okidač« bio je izlet biciklomuHlebine, gdje sam kaoučeniksedmograzredaprviputugledaoslikeIvanaGeneralića.Ostaosamzadivljenipočeocrtatiolovkom,tušemidrugimtehni-kama, a kasnije sam stvarao uglavnom ulja na staklu. Motiv moje prveslikenastaklujestselo,spotočnicamauprvomeplanu.

/Ranostepočeliizlagati./KadasamotišaousrednjuškoluuVaraždin,mojeradovevidioje galeristOpačić i pozvaomeda ih izložimu njegovoj galeriji.Takosam1969.sa18godinaimaosvojuprvusamostanuizložbu.Godine1972.izlagaosamshlebinskimslikarimauKoprivnici,a1979.primljensamuuzakkrugnajboljihslikaranaivacanaHle-binskim jesenima.

/Kakonastajeslikanastaklu?KolikoVamvremenatrebadana-slikatesliku?/Zaslikusrednjeg formata trebamokomjesecdana,azaslikuvećeg formatado trimjeseca.Prvonacrtamskicunapapiru,apotompočinjemcrtatinastaklu,gledajućiupapir.Lijevomrukompridržavamstaklonastabilnojpodlozi,adesnomslikampostra-žnjojstranistakla.Desnajerukauvijekpomalozgrčenajersenaslikugledasprednje,aslikasesastražnjestranestakla.Kadasampočinjaoslikatinitkonijehtioodavatitajnesvojetehnike,alinakon duljeg prijateljevanja sa slikarima na kolonijama svatko bi otkriosvoju tajnu imislimdasada imamfenomenalnu tehniku.Alijajunečuvamkaotajnu.NjojsampodučiokćiMarijukojajujebrzonapustila iprešlana realizam.Radobihučio idrugedaželeslikati.

/ZaštosedanasmladiPodravcinebavenaivnimslikarstvom? /Zatoštojetomukotrpanposaozastrpljiveismireneljude.Idaljeu Podravini ima jako puno talenata za naivno slikarstvo, ali danas mladi radije vrijeme provode pred televizorom ili igraju igrice na računalu.

/Kritičari zaVas kažuda imateposeban, »grabarovski« stil.Očemuseradi?

Sudjelovao je na 200 skupnih i organizirao 11 sa-mostalnih izložba, jedan je od pokretača oslika-vanja golemih uskrsnih jaja, član je UŽS-a »Plavo svjetlo«, Hlebinske udruge slikara, Likovne udruge »Podravka 72«, Hrvatskog društva naivnih umjetni-ka… Sve to je TOMISLAV GRABAR, poslovođa skla-dišta Radionice za održavanje vagona u Koprivnici.

/Kadasampočeoslikati,bilojetovrijemesnažnekonkurencije.Puno slika se prodavalo, a to je mnogima bio motiv da se bave naivnimslikarstvom.Tosedobrovidjelonakondevedesetihkadajepotražnjazaslikamapala,pasuostalisamoonikojisuslikaliiz ljubavi ihobija.Natomezasićenomtržištupokušaosamnaćisvoju»nišu«inakondugoistraživanjanašaosamseuslikanjuselasbajkovitimkućicamasašiljatimkrovovima.

/ Koliko ste slika naslikali?Može li se živjeti od naivnog slikar-stva?/Naslikaosamvišeod300uljanastaklurazličitihformata,aodtogasamoko150prodaopocijelomesvijetu. Imaosamdostanarudžba,nonajviševolimslikati»posvojojduši«:ptice,vodu,kuće, selo...Dodevedesetih semoglo živjeti samoodnaivnogslikarstva,alidanasse tovišenemože.Niunajboljimdanimanisam razmišljaoo tomedaostavimposao ida živimsamoodslikarstva.Radiosamnavečeriponoći,akadasamneštomoraozavršitizbognarudžbeiliizložbe,uzimaosamgodišnjiodmor.Iiz-držao.Sadaseveselimmirovinijerćuseucijelostimoćiposvetitislikarstvu.

/KakonaVašhobigledajukolegeželjezničari?/Ispočetkasumegledalikaočudaka,alisumesvremenompri-hvatili.Sadasuponosninamojeuspjeheidolazenamojeizložbekadgod mogu.

/Štobistenazvalisvojimuspjesima?/Godine1991.uvrštensamuvodič»Podravskanaiva«,1993.u monografiju »Dvadeset hrvatskih umjetnika naive«, a 1996.predstavljenuknjizio izvornomeslikarstvu»Čudohrvatskena-ive«,štosmatramsvojimnajvećimuspjehom.Zastupljensamuimonografiji»Podravka72«,aprimiosamirazličitapriznanja.Nojošmijeljepšedružitisesaslikarimanakolonijamaizajedničkiizlagati.

/Recitenamkakojenastalaidejaouskrsnomejajetu./PrijenekolikogodinauočiUskrsanasčetvoricaoslikalismojed-nojajeodstiroporavisokooko1,5metartesmogaizložilinaglav-nometrguuKoprivnici.Sljedećegodineparketarnamjeizradiojajeodparketavisokookodvametra,avećsljedećegodinedobilismojajeizlivenoodželjeza.OslikalismoijajekojejebiloizloženouZagrebu,apotomuVatikanu,Rimuidrugdje.JednooddevetjajastiglojeidoNewYorka,adobilismoipozivizJapana.Takosugolema uskrsna jaja oslikana u maniri naive postala prepoznatljiv brendKoprivničko-križevačkežupanije.


/ Piše:IvaJurčić/ DONACIJE

U Beogradu je 14. i 15. lipnja 2011. održana konferencija»Investicije u infrastrukturuu Jugoistočnoj Europi«, uorga-nizaciji izdavačke kuće Russel Publishing. Na konferenciji jesudjelovao Marijan Klarić,članUpraveHŽHrvatskihželjezni-caholdinga.TomprigodomKlarićjeodržaoprezentacijupodnazivom»Multimodalni aspekti vezani uz unapređenje infra-strukture«. Dabimuzahvalionasudjelovanjutenauloženometruduivremenu,organizatorjeiovegodineuimeg.Klarića

Donacija Fondu za pomoć djeciodlučiodoniratisredstvaudobrotvornesvrheudruzi ilipoje-dincu prema njegovu odabiru. Donacijau iznosuod100 funtiotišla jenaadresuFonda zapomoćdjeciželjezničarapoginulihuDomovinskomeratu.U ime Fonda i Hrvatskih željeznica zahvaljujemo izdavačkojkućiRusselPublishingig.Klarićunatojlijepojgestiiželjidapomognu onima kojima je to najpotrebnije.

/ Piše:IdaErcegVeliko srce malom srcu

PlakatiUdrugevezaniuzakcijuVelikosrcemalomsrcupo-stavljeni su u reklamne okvire koji se nalaze u prigradskim vlakovima te u vestibulu, na peronima i u pothodniku Za-greb Glavnoga kolodvora. Društva u sastavu HŽ Hrvatskihželjeznicaholdingaiinačenarazličitenačine,uokvirusvojihmogućnosti, podupiru takve i slične akcije humanitarnogakaraktera.

Hrvatske željeznice priključile su se akciji humani-tarne udruge Veliko srce malom srcu.

Akcija je bila provedena u prostorijama bivšeg restoranadruštveneprehranenaV.peronuZagrebGlavnogkolodvora,gdjesebilasmjestilaekipaHrvatskogazavodazatransfuzij-sku medicinu. Premda je ljeto i mnogi ljudi su na godišnjem odmoru, ipak je od7.30do10.00satidarivanjukrvipristupilo35darivatelja.Mladen Filipčić krvjedarivao112.put,Boris Udier79.,Ve-

AktivDDKHŽHoldingaZagreb

Akcija darivanja provedena uspješno/ Piše:BorisUdier

Dana 3. kolovoza 2011. u Zagrebu, u organizaciji VEDRANA OSTOJČIĆA, zamjenika predsjednika Ak-tiva DDK HŽ Holdinga, održana je treća ovogodišnja redovita akcija dobrovoljnog darivanja krvi.

dran Ostojčić 65.,Ninoslav Kratina62.,aVladimir Radić 61.put.Ovom prigodom treba zahvaliti svim darivateljima krvi koji su se odazvali pozivu na dobrovoljno darivanje krvi te medi-cinskoj ekipi koja je provela akciju, i to doktorici Miji Slade, voditeljici ekipe, hematologu Željku Šantiću i punkterima Julijani Belušić i Damiru Hadžipašiću iz Hrvatskog zavo-dazatransfuzijskumedicinu.NauspješnoprovedenojakcijitrebazahvalitiireferenticiKseniji Zrinjanin izCrvenogkrižaZagreb. Ovomprilikom treba spomenuti i to da je početkom srpnjaakcija darivanja krvi provedena u aktivu Zagreb Ranžirnogkolodvora,a8.kolovozauaktivuZagrebGlavnogkolodvora.

Velikosrcemalomsrcujestneprofitna,humanitarnaudrugaliječnika,zdravstvenogosobljairoditeljadjecesprirođenimsrčanimmanama idrugimsrčanimbolestima.Osnovana je1994.godine.UsvibnjuovegodineUdrugajepokrenulave-likunacionalnuakcijupodnazivomVelikosrcemalomsrcukoja ima dva osnovna cilja. Prvi cilj jest upoznati i pobuditi svijesthrvatske javnostiovažnosti,delikatnosti i težinipe-dijatrijske kardiologije i kardijalne kirurgije. Drugi cilj jest pri-kupiti sredstva za potporu razvoja pedijatrijske kardiologije u Hrvatskoj,posebicezanabavuuređajazaprenatalnuipos-tnatalnu kardiologiju. VišeinformacijaoakcijiidrugimaktivnostimaUdrugedostu-pno je na internetskoj stranici www.velikosrce-malomsrcu.hr, asvikojitoželemoguseuključitiuakcijuzvanjemhumani-tarnogbrojatelefona060-9095putemkojegaseprikupljajusredstavazanabavumedicinskihuređaja.


/ Piše:BorisĆavar/ Foto:BorisĆavar

UsrpnjuodmarališteSindikatastrojovođaMurter-Slanicapo-stalo je još veselije. U njemu su dva dana boravili makedonski folkloraši. Folklorna skupina »Pletenka« iz Bitole uMakedonijiimalajeturnejupoHrvatskoj.ObišlisuprijateljeodZagrebadojadranskih mjesta, pa su odmorili na otoku Murteru. Ugostio ih je Nikola Rebrović,upraviteljodmaralištaSSHMurter-Slanica,afolklorašisumuzahvaliliplesomipjesmom.

Folklornaskupina»Pletenka«izBitoleokupljačlanovesvihuzra-sta,asurađujesnekolikomjestauHrvatskoj.Namurterskomesredišnjem trgu Rudine nastupili su i oduševili publiku.

Makedonci su pokazali da u pjesmi i plesu dostojno predstavljaju svoju zemlju.

Gostovanje makedonskih folkloraša

NalikovnojkolonijiuprekrasnomeokružjuBukovaVrhabilojeukupno13slikaraamateragotovoizcijeleHrvatske.IzUdrugeželjezničaraslikara»Plavosvjetlo«,osimGorana Mancea, bili sunazočni ilisupoklonilislikeMijat Marić, Dragica Križan - Biba, Karlo Zavacki, Vlado Brkić, Nikola Novosel te Antonija Celin. TijekomboravkauBukovuVrhuslikarisuslikalimotiveBukovaVrhaiSkrada.Koristilisutehnikeakvarela,pastelaiulja.Izra-dili suukupno30slika, kojesu tijekomkolovozabile izloženeuDomukulture uSkradu. Izložba je bila prodajna, a savpri-hododprodanihslikaGoranMancepokloniojedječjemvrtićuuSkradu.

PetalikovnakolonijauBukovuVrhu

Obogatila kulturnu ponuduOd 24. do 28. 1ipnja 2011. GORAN MANCE, umi-rovljeni riječki strojovođa i član Udruge željezničara slikara »Plavo svjetlo«, organizirao je peto izdanje likovne kolonije u selu Bukov Vrh, nedaleko Skrada u Gorskome kotaru

Sudioniciovogodišnjelikovnekolonije

Zaodržavanje likovnekolonije zaslužni su iTuristička zajed-nica Općine Skrad te Općina Skrad, koji su pružili i novčanupomoć. Likovna kolonija većpetugodinu zaredomobogaćujeponuduljetnihkulturnihdogađanjauGorskomekotaru.

/ Piše:RudiBelovari/ Foto:RudiBelovari

Od3.do9.kolovoza2011.folklorniansamblitamburaškiorkestarsu pod vodstvom predsjednice Tanje Horvatbiligosti1.međuna-rodnogfestivalafolklorauMataroccunaSiciliji.Usklopufestivalaodržanisučetvrtasmotrasicilijanskogfolkloraitradicionalnodo-gađanje»MirisiiokusiMatarocca«.Domaćinizagrebačkihželjezničarabilisučlanovitamošnjefolklor-neskupine»IpicciottidiMataro «́izMatarocca,mjestašcaubliziniMarsale na zapadnoj obali. ČlanovizagrebačkogHKUD-abilisusudionicisvečanogotvorenjafestivala imimohodaulicamaMatarocca. Više puta nastupili suuMataroccu,Marsali iturističkomemjestunaobaliTreFontane.AtraktivnimnošnjamatepjesmamaiplesovimaizraznihkrajevaHrvatskeželjezničarisuoduševilipublikuidomaćine.NasvečanomeotvorenjufestivalainamisinaglavnometrguMa-taroccečlanoviHKUD-aotpjevalisupjesmu»RajskaDjevo,kralji-ceHrvata«.Massimo Gabriele, predsjednik folklorne skupine, neumorni vi-zionarivelikizaljubljenikufolklor,potrudiose,uzostalečlanoveskupine,daboravaknaSicilijiostaneunezaboravnomesjećanju.

HKUD»Željezničar«naSiciliji

Otok muzikalnih ljudi / Piše:MajaHorvatović/ Foto:TanjaHorvat

/ KULTURA


/ Piše:HelenaBunijevac/ Foto:TamaraŠtefanac

Izložbaćeobuhvatitimuzejskugrađuvezanuuzvinkovačkoželje-zničkočvorištekojusuod1994.prikupljaličlanoviUdrugeželje-zničkihumirovljenikaHŽVinkovci.Proteklihgodinazbirkajebilaizloženauprostoru tzv.mađarskeškoleuVinkovcima.Dabisespriječilo propadanje izložaka, Udruga umirovljenika odlučila jezbirkuod399predmetaimuzejskihjedinicaprenijetiuvlasništvoHŽM-a.Zbirkajepreuzeta10.ožujka2011.potpisivanjemdona-torskogugovorakojimseHŽMobvezaonaprofesionalnuskrbozbircitenaoblikovanjeodgovarajućegaizložbenogpostavaupro-storuvinkovačkogaželjezničkogkolodvora.Svrhaizložbejestprikazatiiočuvatipovijestželjezničkogsustavanaširemvinkovačkompodručju,itouzpomoćmuzejskihpred-meta,arhivskogidokumentacijskogagradiva,fotografija,novin-skihzapisa,specijaliziranihknjižnihizdanjatezabilježenihsjeća-nja željezničara.Osnovu izložbečinepredmeti igrađadoniranezbirkevinkovačkihželjezničarakojisunadopunjenigrađomizfun-dusaHrvatskogaželjezničkogmuzeja,presnimkamarazglednicaizGradskogmuzejaVinkovci,presnimkamadokumenatainovin-skihnapisaizNacionalneisveučilišneknjižniceizZagreba,Grad-skeknjižniceičitaoniceVinkovciiStručneknjižniceHŽHoldinga. Izložba će biti dvojezična, na hrvatskom i engleskom. Autorica

StalnaizložbaukolodvoruVinkovci

»Životopis vinkovačkoga prometnog čvorišta«Hrvatski željeznički muzej priprema stalnu izložbu koja će pod nazivom »Životopis vinkovačkoga pro-metnog čvorišta« biti postavljena u željezničkom kolodvoru Vinkovci, u prostoru nekadašnje čekao-nice 2. razreda, popularno nazvane »bosanska če-kaonica«. Izložba će biti otvorena 16. rujna u sklo-pu Vinkovačkih jeseni.

koncepcije izložbe i izložbenog postava jest Tamara Štefanac, autorica tekstova je Helena Bunijevac. Postavljenje izložbe sponzorirali su Remont i proizvodnja želje-zničkihvozilad.o.o.SlavonskiBrod,ŽPDd.d.Zagreb,vinkovačkeSekcijazaodržavanjeprugaiSekcijazasignalneitelekomunika-cijskeuređaje tePrometna sekcijaVinkovci.Pri stručnoj obradiizložaka pomogli su umirovljeni i aktivni željezničari. S obziromnatematskoodređenjeisadržaj,stalnaizložba»Životopisvinko-vačkogaprometnogčvorišta«nesumnjivoćedoprinositi širenjumemorijeudijelunacionalekulturne i tehničkebaštine.UpravozbogtogajeiotvorenjeizložbeuvrštenouprogramovogodišnjihVinkovačkihjeseni.

/ Piše:MiroslavBudišćak/ Foto:BorisUdier

Dioizložakabudućegpostavauvinkovačkomekolodvoru

Istotakobrižljivobirajući,izabraojetiskarukojapolastoljećati-skajućizasvakodnevicuizabudućnostima-identitet.Željezničkatiskaragotovopedesetgodinatiskasveštoježeljezni-ci trebalo i još uvijek joj treba. U njezinim pogonima pohranjena jesvojevrsnapovijestželjeznicetejedokumentirannjezinrazvoj.Od kartonskih karata tiskanih olovnim slogom preko svih vrsta tiskanica i obrazaca kojima su se koristili njezini radnici i olistavali njeziniputničkiiteretnivagonidomodernihelektroničkihkarata.OdlazakidolazakvlakovausvakomekolodvoruuHrvatskoj,vo-zna karta i rezervacija dio su povijesti i identiteta svakog putnika kojegaježeljeznicavozilausvijetivraćalakući.Prateći digitalizirano doba, Željeznička tiskara njeguje izvrsnoststaroga tiskarskog zanata, ljepotu tvrdoga uveza i šivanja knjiga, a ljubav prema zanatu i njegova puna ljepota vidljivi su upravo na knjiziLjubeStipišićaDelmate.Upravozbogsadržajainamjereknjigekojaukazujenatodanašapovijestodređujenašuvrijednost,Željezničkatiskaraprepoznalaje tu poveznicu i sa zastarjelim strojevima, ali sa znanjem i lju-bavlju prema zanatu, ugradila svoj identitet u identitet i namjeru umjetnika. Zadovoljanknjigom,maestro jezaključio:»Dakle,uovomevre-menurecesijskihmjera,činisedadobrimajstori inadaljeuspi-jevaju znanjem i voljom,marom i predanošću činiti zahtjevna inadasve vrsna zdanja«.

Tradicija tiskarskog zanataGotovo tisuću stranica partitura za zborove i klape Ljubo Stipišić Delmata brižljivo je skladao tijekom više od četiri desetljeća te iznjedrio »Identitet« umjetnika i naroda, istančano spajajući osebujnost umjetnika i tradiciju naroda.

/ KULTURA


/ Piše:IvanaBulimbašićPaulin/ Foto:IvanaBulimbašićPaulin

/ SPORT

Godine1996.poprviputbilesuorganiziraneSportskeigremla-dih.Natimigramasvimosnovcimaisrednjoškolcimatijekomljetaomogućenojebesplatnosudjelovanjeuorganiziranimsportskimnatjecanjima i drugim aktivnostima. Iz godine u godinu odazivdjecejesveveći,anajuspješnijimpojedincimaiekipamaosigura-no je i besplatno ljetovanje. Programmanifestacijevezanjeuzpromotivno-edukativnuakciju“Živimoživotbezdrogejerdrogaoduzimaživot”,anatjecanjeje

Sportskeigremladih2011.

HŽ Putnički prijevoz prevezao natjecatelje/ Piše:IdaErceg

postalonajvećiamaterskisportskidogađajuovomdijeluEurope.ManifestacijajebilaodržanapodpokroviteljstvomMeđunarodno-gaolimpijskogkomiteta iSvjetskenogometne federacije tepodpočasnimpokroviteljstvomPredsjednikaRH,PredsjedniceVladeRHtePredsjednikaHrvatskogsabora.Potporu Igramadajueminentna imena izsportskog,političkog igospodarskogživotakojisuiambasadoriIgara,ameđukojimasupočasnipredsjedniksirDaveRichards,predsjednikPrveengle-skenogometnelige,tepočasnidopredsjedniciGoranIvaniševićiSlavenBilić.VećdesetugodinuzaredomHŽPutničkiprijevozvoziojesudionikeSportskihigaramladihnasportskanatjecanjakojasuodržanauSplitu.Takojeiovegodinevlakombesplatnoprevezenooko1000djecesudionikaigaraizsvihkrajevaHrvatske.Prevezenesubiletrigrupesoko330djeceusvakojgrupi.ZaprijevozsukorišteniredovitiputničkiibrzivlakovidoZagrebainatragtedodatniva-goniusklopupojačanihredovitihbrzihnoćnihvlakovadoSplitai natrag. NatajnačinHŽPutničkiprijevozuključioseupromicanjezdravogživota, tolerancije iprijateljstvameđudjecomimladimakaote-meljnih vrijednosti svakoga civiliziranog društva, a sve kroz sport i zabavu kako ne bi postali taocima negativnih trendova, droge, nasilja i netolerancije.

Usubotu13.kolovoza2011.održanje14.maratonlađanaNe-retvi.Maratonseodržavajednomgodišnje,drugesuboteukolo-vozu, pod pokroviteljstvom Predsjednika Republike, a u organiza-cijiUdrugelađaraNeretve-itakoveć14godina.Rutajeduga22.500metara.Start jekodLučkogmostauMetkoviću,a rutasenastavljanizvodno rijekomNeretvomkrozOpuzendo cilja uPločama.Pobrojusudionikanatjecanja,Maratonlađajednojeodnajma-sovnijihnatjecanjainajvećihsportskihdogađanjauHrvatskojteturistički spektakl i atrakcija.Na14.maratonu lađasudjelovaloje35ekipaspo18članova,odnosno600natjecateljaivišeod50.000gledateljadužNeretve.Ove godine HŽ Putnički prijevoz d.o.o., HŽ Holding d.o.o., HŽInfrastruktura d.o.o. i HŽVuča vlakova d.o.o. omogućili su be-splatanprijevozsvihputnikanavijačakojisubodrilisvojefavori-te.TimesuiHrvatskeželjeznicedoprinijeleočuvanjutradicijejerciljMaratonalađajestočuvatiodzaboravaispriječitipropadanjeizvorneneretvanskelađe.

NavijačkivlakzaMaratonlađa

Spektakl na Neretvi

mr.RenatoHumić,OliverKrilićiZlatkoRogožar

PrvomjestoosvojilajeekipaGusariKomin,drugoekipaBaćina,atrećeekipaOpuzen,kojojjenagradudodijelioOliver Krilić, di-rektorHŽVučevlakova.Nadogađanjusubili iZlatko Rogožar, predsjednik Uprave HŽ Hrvatskih željeznica holdinga, iRenato Humić,predsjednikUpraveHŽPutničkogprijevoza.


/ Piše:BranimirButković/ Foto:BranimirButković

/ SPORT

Podatak da je Boksački klub »Lokomotiva«, na prvenstvu Hr-vatskeodržanomusvibnju2011.uKoprivniciosvojiopeharkaonajboljiboksačkiklubuHrvatskojvjerojatnonijepoznatširojjav-nosti.UspjehLokomotivemoždajeiznenađenje,alitrebarećidajeuzadnjihdesetakgodinaKlubkontinuiranoprivrhuljestvice.Naravnodazaslugezatajrezultatpripadajucijelojmomčadi,alinajvećeipakpripadajuprvacimaHrvatske,braćiBorni i Borisu Kataliniću te Iliru Merdju.Iakoonnevolidagaseprevišespo-minje, svakako treba istaknuti Ivana Sertića, trenera Lokomo-tive.OnnemožetočnorećikolikodugojeuKlubu,aliotprilikeznadajedošaouvrijemelegendarnogBorisaBande,šezdesetihgodinaprošlogastoljeća.Utovrijemeboksaojeusrednjojkate-goriji i po vlastitu priznanju nije ostvario posebne rezultate.

Boksačkiklub»Lokomotiva«

Najbolji u HrvatskojNa ovogodišnjem prvenstvu Hrvatske Boksački klub »Lokomotiva« osvojio je prvo mjesto, a BOR-NA KATALINIĆ deveti je put najbolji hrvatski boksač u kategoriji velter. Uspjeh Lokomotive tim je veći ako se zna da Klub djeluje u vrlo skromnim uvje-tima.

MeđuLokomotivinimboksačimanajpoznatijijedvadesetosmo-godišnjiBornaKatalinić.Useniorskojkonkurencijionjedevetiputdržavniprvakukategorijivelter (do69kilograma),anaeu-ropskome prvenstvu u Liverpoolu prije tri godine zamalo mu je izmaklopolufinale.Porazodfrancuskogboksačastručnjacisudoživjelikaonezaslužen,aBornasevišenatoneosvrće:

Tojejednostavnotako.Imanepravdi-jedansudacvidijedno, /a drugi drugo. Protiv toga se nemože, tim više štoHrvatskanema previše utjecaja umeđunarodnim boksačkim organiza-cijama.UHrvatskoj je boks relativno slabo praćen, a publiku najvišezanimajumečeviu teškoj kategoriji. Lokomotiviniboksačido-minirajuutzv.lakšimkategorijama-IlirMerdjaprvakjedržaveukategorijido56kilograma,BorisKatalinićdo64kilograma,aBornaKatalinićdo69kilograma.IakoBornanedjeluje»mrša-vo«,činimisedanijejednostavnoodržavatipotrebnutežinu:

Štosetičetežine,tojeindividualno.Menitonijeproblem,no /BorisiIlirprednatjecanjamoraju»skidatitežinu«.Istinajedasekodnaspratemečeviteškekategorije,kojičestonisuprevišeatraktivni.AmerikavećdesetgodinanemavelikihšampionautojkategorijiibraćaKličkodanassubezpremca.Izvrsnisubok-sači,visokisuiimajudugačkeruketeimsenemožepriči.Nemožeihsenokautirati,anabodoveihgotovonijemogućepo-bijediti.Sdrugestrane,usvijetusuvrlopopularnimečeviutzv.lakšimkategorijama.Imaizvrsnihboracaiizuzetnihmečeva,atozaštoseuHrvatskojtimečevimanjeprate,drugojepitanje.Napitanjeouzorimateoboksačimau»poodmaklojdobi«,Bor-najeodgovoriodameđuhrvatskimboksačimacijeniMatuPar-lovaiMiljenkaRubelja.Danasjepunoizvrsnihboksačaiboksačviše nemožemisliti o tome kako je imao sreće sa žrijebom.Izvrsni su borci iz Rusije, Kube temnogih europskih zemalja.Kazahstannasvakomesvjetskomprvenstvuimatriiličetiripr-vaka.Danasuafričkimzemljamaradetreneri izRusije, i toseitekako vidi. Također, puno je izvrsnih boksača koji suprešli tridesetu go-dinu.EvanderHolyfieldsekaopedesetogodišnjakborioprotiv220centimetaravisokogValujevaistručnjacismatrajudajetajmeč izgubionezasluženo.HenryMoorboksao jedopedesete,rekaojeBorna.UHrvatskoj jeboksamaterskisport.Klubovinemajunovac,abeznapornogtreninganemožesepostićidobarrezultat.BorisKatalenićradiuPrintstudiju,aIlirMerdjasnalazisekakoznaiumijejerod600kunastipendijenemožespojitikrajskrajem.BornaKatalinićuboksjeuložiopuno.Unajboljimjegodinamairazmišljaoprofesionalnojkarijeri.Prvikorakprematomeciljumogaobiostvaritiovegodinenatječućiseupoluprofesionalnojsvjetskojboksačkojligi(World Series of Boxing).Tonatjecanjepočelojeprošlegodine,aovegodineudvijegrupepodvanaestmomčadinatjecatćeseklubovi izLosAngelesa,Miamia,Mo-skve,Pekinga,Bakua,Pariza,Istanbula…Četirinajboljeekipeiz svake skupine ulaze u razigravanje.Mečevi traju pet rundi,bez kaciga i, kaoprofesionalci, bezmajica, a sustavbodova-njajekaouprofesionalnimnatjecanjima.Odhrvatskihboksačaprošle godine u toj ligi nastupao je »teškaš« Filip Hrgović, a u studenomeove godine vrlo vjerojatno ćemu se priključiti iBornaKatalinić.OstrahuodnovesredineidrugačijegsustavanatjecanjaBornajerekao:

Neosjećamstrah.Mislimdaćusebrzoprilagoditi.Dosada /samboksaopotrirunde,nomislimdamipetrundinećepred-stavljatinikakavproblem.Uovometrenutkuvažnojesamodaprođemnadraftu.NatjecanjeuligiWSBnećebitipreprekamo-jimnastupimazaLokomotivu,štomijetakođervrlovažno.

BornaKatalinić

/Radovi u tunelu Bukovac

/ Foto: Dragutin Staničić

Documents

Oliver Krilić Plan restrukturiranja Strateško partnerstvo … ÆELJEZNI»AR 3/ Ljetni mjeseci nisu usporili intenzivan rad na poboljšanju poslovanja. Još jedan korak u tome smjeru