Ljudska bića su prošla kroz mnoge teške i strašne uslove tokom svog postojanja. Među te uslove sa kojima se ljudi suočavaju spadaju i prirodne nepogode, poput poplava. Poplave su jedna od najgorih mogućih elementarnih nepogoda. One su u stanju da ubiju na hiljade ljudi, unište imovinu i zbrišu sa lica zemlje usjeve i stoku. Poplave izazivaju nenadoknadive i ogromne gubitke. Neki ljudi vjeruju da su ovakve nesreće Božiji znak da je kraj svijeta blizu, piše nationalgeographic.rs.

Poplava Sjevernog mora iz 1212. Ova poplava je počela u junu 1212. godine u Holandiji i odnijela je oko 60.000 života. Bilo je potrebno oko šest mjeseci za izmještanje i saniranje posljedica. U to vrijeme nije bilo tehnologije koja bi upozorila na nadolazeći ciklon, a da je postojala sigurno bi na hiljade života bilo spašeno. Spada u jednu od najgorih prirodnih nepogoda u historiji Holandije. Poplava Svete Lucije iz 1287. Godine Sveta Lucija pogodila je Holandiju i sjevernu Nemačku 14. decembra 1287. godine. Oluja je bila odgovorna za nesreću koja je odnijela oko 80.000 života. Poplava koju je oluja izazvala nazvana je po Svetoj Luciji, koja se slavila dan ranije. Neka mjesta su bila u potpunosti potopljena. Poplava rijeke Jangcekjang iz 1911. Poplava Jangcea iz 1911. godine bila je jedna od najsmrtonosnijih nesreća koju je Kina ikada doživjela. Ova rijeka teče 6.418 kilometara od glečera do istoka Kine. Predstavlja glavni izvor navodnjavanja, transporta i sanitacije u Kini. Najveća hidroelektrana na svijetu bila je sagrađena upravo na ovoj rijeci. Godine 1911, Jangce je poplavio i usmrtio oko 100.000 ljudi. Ostavila je oko 40.000 ljudi bez doma i načinila imovinsku štetu od nekoliko milijardi dolara. Poplava delte Crvene rijeke i Hanoja Tokom Vijetnamskog rata, 1971. godine Crvena rijeka je 1. augusta u svojoj delti počela da plavi i usmrtila je više od 100.000 ljudi. Grad Hanoj se nalazi tik iznad nivoa mora, što je doprinjelo ovoj katastrofi.

Pripremio: Fadil

Hadžiabdić

Historijski kutak

Poplava Svetog Feliksa Sveti Feliks zadesio je Holandiju 5. novembra 1530. godine, kada je veći dio zemlje pogođen vodom koja je odnijela više od 120.000 života. Danas su potopljeni gradovi pretvoreni u oblasti slatine, ali je tadašnji imovinski gubitak procijenjen na preko 100 miliona američkih dolara. Poplava rijeke Jangcekjang iz 1935. Najduža rijeka u Aziji i treća najduža rijeka na svijetu 1935. godine još jednom je izazvala poplavu. Tom prilikom poginulo je više od 150.000 ljudi, a veliki broj preživjelih je ostao bez doma. Nakon poplave pojavile su se i brojne bolesti širom zemlje poput malarije, dermatitisa i tuberkuloze. Tajfun Nina Na rijeci Ru u gradu Džumajden izgrađena je 1949. godine Bankjao brana. Proizvodila je 20 GW struje i mnogi gradovi su zavisili od struje sa ove brane. U augustu 1975. godine, kvar na brani je doveo do plavljenja pola Kine. Više od 160.000 ljudi je poginulo, a oko milion je ostalo zarobljeno više od devet dana. Imovinska šteta bila je preko 500 miliona američkih dolara. Poplava rijeke Huanghe iz 1938. Dok je Drugi kinesko-japanski rat bio u punom jeku, Kina se nalazila pod velikim pritiskom, jer joj nijedan napad nije uspio. Tada su odlučili da podignu kapiju sa brane na Huanghe rijeci, što je kasnije dovelo do nesrećne poplave koja je odnijela živote oko 800.000 ljudi, uništilo usjeve i učinilo zemlju neplodnom. Poplava rijeke Huanghe iz 1887. Poplava iz 1887. godine bila je razorna za Kinu. Tog 28. septembra riječna voda je preplavila i usmrtila više od 900.000 ljudi. Više od dva miliona ljudi ostalo je bez doma, a oko 50.000 kvadratnih kilometara tla je potopljeno. Kineska poplava iz 1931. Poplava centralne Kine iz 1931. se smatra najsmrtonosnijom nesrećom na svijetu. Počela je tokom jula 1931, kada su se rijeke Huanghe, Huaj i Jangce izdigle i usmrtile oko 2.500.000 ljudi na spavanju. Vjeruje se da je ovom poplavom bilo pogođeno ukupno 28 miliona ljudi.

Džejna Ferhatović

Džejna Ferhatović je učenica četvrtog razred OŠ “Zahid Baručija” Vogošća. Boluje od distrofije mišića. Izdala je zbirku pjesama ''Osmijeh iznad Olova''. “ Od prvog razreda počela sam pisati pjesmice i sa nadom da ću izdati knjigu sam izdala knjigu. Jako volim da pišem pjesmice to je moj hobi. Pisem i dalje pjesmice i sa nadom ću još jednu zbirku pjesmica izdati” – ističe nam naša sagovornica, djevojčica koja teži svom cilju i polahko korača ka ispunjenju svojih želja. “Volim da pišem o svemu, a talenat su mi otkrile drugarice” –napominje nas Džejna.

Predstavljamo njene najdraže pjesme: “Životna želja” i “Nada”.

O talentima

Pripremila:

Hodžić Aida

ŽIVOTNA ŽELJA Želim u životu da okrenem stranicu novi, želim da krenem u budućnost novu. Da se u mom životu ostvari mnogo želja da na mom licu blista sreća nova. Želim da svoj život ispišem samo srećnim trenucima i da živim kao u oblacima. Moja želja je da moj život bude kao nebo noću, kad ga zvijezde objasjaju svojim sjajom i kad se budi sa Žutim suncem kao da baca zlatne iskre mojim stazama. NADA Zadesi me bol i tuga voljela bih da sam neka druga radosna i sretna ali imam mnogo nade. U životu svakom pripada zrno sreće, ali mene nešto neće. Nadu ne gubim, završetak nade početak je sreće

Pripremila:

Džamić Velida

Budite kreativni!

Kreiranje ličnosti

Ljudi, kao živa bića i kao lutke kojima je sudbina predodređena, zahtijevaju od okoline ono što će ih potaknuti ka ispunjenju cilja zbog kojeg i jesu samo prolazna bića. Samim tim čovjek stvara svoju ličnost i karakter, pokušavajući biti socijalno prihvaćen i u isto vrijeme teži nečemu što je već socijalno prihvaćeno.

Stvaranje ličnosti je proces koji traje od šeste do osamnaeste godine. Psiholozi imaju mnogo citata kojima se koriste prilikom interpretiranja znakova realnosti koji utiču na kreiranje ličnosti i karaktera. Čovjek, kao ljudsko biće, teži ka savršenstvu.

Da li je ispravno voditi se na takav način kroz život? Stvrajaući idealnog sebe, čovjek često podlegne nabojima mase, često želi biti dio nje ili pojedinac kome nečiji uspijeh i slava bude dozu ljubomore i želje za kopiranjem i idealiziranjem takvih ličnosti.

Pojedinac se odriče svake trunke svog samopoštovanja jer neko iza ovog platna namiče drugačije. Čovjek postaje ličnost koja zapravo i nema osobine kvalitetne ličnosti. Čovjek zanemaruje individualizam, zanemaruje sebe kao osobu koja može postignuti isto što i neko

Piše:

Duraković Maida

drugi. Razmišlja na način da ako do svoje tridesete nije uspio izgraditi sebe, da ni nakon toga neće uspjeti.

Uzimajući u obzir da je čovjek, kao živo biće, markiran sa poprilično dugotrajnim rokom trajanja, dosta je vremena u kom osnovni zadatak i cilj treba da bude izgradnja ličnosti. Ja mislim da je zapravo biti negdje između savršenstva i grozote najprikladnije za bilo koju ličnost. Naravno neko će nakon odgledane emisije na TV-u promijeniti sebe. U neku ruku to je loše, ali s druge strane to je dobra stvar. Čovjek pokazuje svoje adute poniznosti i sposobnosti, međutim ako se to dešava iz dana u dan osoba nema svoje „ja“. Osoba posjeduje alter ego koji koči normalno bitisanje.

U nekim emisijama je od zamaha leptirovih krila napravljen uragan, ako vi u takvim emisijama vidite sebe, želite stvoriti sebe kroz priču i kreaciju zanimljivije realnosti epitetima, griješite!

To je samo jedan u nizu od primjera koji pokazuju kako čovjek griješi prilikom građenja svoje ličnosti povjeravajući se nekoj običnoj mašini koja radi kako je sam čovjek upravlja. Zar isto tako nije lako da upravlja sam sobom? Da izgradi sebe kao ličnost, kao dobar karakter, kao čovjeka koji zna šta hoće?

Sve je u našim rukama. Ako želimo izgraditi dio sebe sami to moramo učiniti. Ako želimo srušiti dio sebe, sami moramo srušiti i ponovo sagraditi za trunku drugačiji, jer na greškama se uči, a greška uvijek ide sa greškom.Moguće je stvoriti ličnost introvertnošću.

Moguće je spoznati čitav prostor pa čak i galaksiju ako ti znaš da to možeš. Moguće je napraviti bilo kakav korak ako znaš da ćeš nakon njeg napraviti još njih, ali i da si prije njeg napravio njih bezbroj. Moguće je vjerovati u sebe, onda i samo onda kada spoznaš svoje „ja“.

Javna kampanja "Građani i novinari zajedno u borbi za istinu" bio je projekat koji smo realizovali u ovom mjesecu. Vijeće za štampu u BiH u saradnji sa Omladinskom novinskom asocijacijom u BiH povodom 3. maja - Svjetskog dana slobode medija organizovalo je javnu kampanju koja je sprovedena u 35 gradova širom BiH. Članovi Lokalnog tima ONAuBiH Olovo su na info-štandu postavljen preko puta AR marketa građanima dijelili Kodeks za štampu i online medije te sproveli anketno ispitivanje o stanju slobode medija u BiH. Kampanja je trajala od 12h do 14h. Odziv građana je bio zadovoljavajući,a rezultati ankete se nalaze na slici.

Pripremila:

Karavdić Adisa

Naši projekti

Kolumna: “Sve će to narod “pomlatiti” ”

Kišovito prijepodne. Srijeda. Sjedimo u školskim klupama, a već neko vrijeme se tu i tamo čuje priča o prekidu nastave. Nama drago, a kome ne bi bilo. Imamo više vremena da provedemo u Time-u. Nismo ni zamišljali da bi se moglo desiti nešto ovakvo. Samo da se ide iz škole. Nekako mi početak „baca“ na ratne dnevnike, ali namjera je opisati početak poplave u Olovu sa aspekta srednjoškolca. Kontamo nema više časova. Dolazi profesor, ipak imamo njemački. Sjedili na času, malo se šprdali na račun poplava. Zapravo ja sam najviše. Otkud sam znala da imam mogućnost predviđanja?! Kontam da hoće škola 'nako malo poplavit'. Čisto da... Ma odnekud mi naumpalo. Dolazi čarobna sveska iz zbornice. Nastava se prekida. Nema razmišljanja. Idemo put Time-a.

Zove mama. Čula da je nastava prekinuta, pita gdje sam. Informacije su prolazile komunikacijske kanale prije nego sam uspjela doći u Time. Prošla je nekako ta srijeda, 13. maj. Naziralo se da će se desiti mnogo gore stvari nego one na čije smo račune zbijali šale. U gradu

Piše:

Duraković Maida

haos. Nema vode ni struje. Najgore mladima, nema interneta. Dosadno im. Kontaju da izađu vani pomoći ljudima koji nesebično grade nasipe i evakuišu građane. „Jebi ga, mama iznijela kabanice i skafandere u podrum. Nemam u čem' “- žale se sa petih spratova.

Ima ko može. U šorcu, potkošulji, sa prslukom i rafterskom opremom momci kreću u spašavanje. Narod pomaže koliko može. Izašli su oni sa 60 godina, dok momci sjede kući čekajući konekciju. Sramota. Ali sve će to narod pozlatiti.

Rijekom koja je donijela mnogo više osim vode, kamenja, drva, vrata, stolova i stolica prolazili su neumorni momci dostavljajući hljeb i vodu onima kojima je to bilo potrebno.

Vrijeme je odmicalo. Voda se danima poslije povukla. Iza nje je ostalo mnogo toga, najviše očaja, tuge i boli.

Narod postaje očajan. Više se ne tolerišu greškice koje čine veliki ljudi. Više nema ljubavi, lajkova i sreće kao prethodnih dana. Lajkuju se sad stranice i preduzeća koja bi mogla dostaviti pomoć. Ljudske oči postaju gladnije. U Olovu nikad nije bilo više hrane i više gladnih ljudi.

Narodu puca linija strpljenja. Tolerancija opada. Al' zato šećer u žene što „volontira“ za CK i „dere“ humanitarna kinder buena zakucava. Narod iznerviran. Ma sve će to obični narod „pomlatiti“. Čuju se dječica koja kontaju naudarat' nekog što im je pokupio adidas patike što su oni htjeli. Pašteta je zavadila dvije žene. Uprkos svemu bosanski humor je među najčitanijim člancima bh. portala.