Opća Psihologija II Prezentacija - Mišljenje

  • View
    22

  • Download
    13

Embed Size (px)

DESCRIPTION

miljenje

Transcript

Miljenje

MiljenjeUniverzitet u TuzliFilozofski fakultetOdsjek Pedagogija-psihologijaMeliha Jai, 10.04.2015.ta su misli?Neki kau da je misao jezik uma. Ako uinimointrospektivni napor i pogledamo ta nam seu glavi odvijalo neposredno prije, vidjeemopovorke reenica.

Povorke reenica koje kao da utke izgovaramo unaem umu su najkarakteristiniji i najboljeizuen oblik misli. Nazivaju se propozicionalne misli. Onepredstavljaju unutranji govor. Slikovne misli - one se sastoje od predstava i slika, prvenstveno vizuelnih.Motorne misli- sastoje se iz mentalnih reprezentacija pokreta.Kritiko miljenje- svjesno usmjeren mentalni proces sa ciljem reprezentacije informacija i njihove obrade. Najbolje se ilustruje razmiljanjem koje pokreemo kada elimo neto da zakljuimo, da prosudimo ili da rijeimo neki problem.Nekritiko miljenje- rutinsko miljenje, iji je tok slobodan ili je malo svjesno i ciljano usmjeravan, odnosno nije predmet nae panje.Definicije miljenjaMiljenje se definie kao posredno i uopteno odraavanje predmeta i pojava objektivne stvarnosti u glavi subjekta i njihovim vezama i meusobnim odnosima.

Druga definicija naglaava da je miljenje uoavanje veza i odnosa meu predmetima i pojavama objektivne stvarnosti. Miljenje je mentalna aktivnost ukljuena u razumijevanje, manipulaciju i sporazumijevanje o informacijama.Miljenje zahtijeva usmjeravanje panje na informaciju, mentalnu reprezentaciju informacije, rasuivanje o njoj, te odluivanje.

Sloeni psihiki procesi koji nam omoguavaju da mnogo potpunije upoznamo stvarnost i da se uspjenije u njoj snalazimo jesu procesi miljenja.Pojedini psiholoski pravci su definisali miljenje:GETALT: miljenje je rjeavanje problema.

STRUKTURALISTI: miljenje se moe svesti na ulne elemente, osjete i opaaje i njihove reprodukcije kojima odgovaraju predstave. Povezivanje predstava je miljenje.

BIHEVIORISTI: miljenje je unutranji govor.Izraz miljenje upotrebljava se u znaenju:Izjednaeno je sa pojmom osjeanje, npr. na ta misli?

Kada se konstatuje neki odnos ili iznosi odreena karakteristika, npr. kada pogledamo kroz prozor i konstatujemo ulice su mokre

Kada se zamilja i mata, npr. : kako bi bilo lijepo da sam na Havajskim ostrvima

Karakteristike miljenja:Operisanje znacima ili simbolima, npr. ukljuimo tv, a on nee da radi, pogledamo zato i pitamo se ta mu je..Usmjerenost miljenja, npr. ako razmiljamo o jabuci, onda je nae miljenje usmjereno na voe, ishranu..Uvianje odnosa mi operiemo znacima i usmjeravamo nae miljenje da bismo doli do rjeenja problema, odnosno da bismo uvidjeli odnose. To je aha doivljaj.Sredstva mislene aktivnostiU psiholokoj nauci najee navoena sredstva mislene aktivnosti su sljedea:1.opaaji2.predstave3.govor4.pojmovi i drugi simboli...Opaaji kao sredstvo mislene aktivnostiUglavnom se misli o onome to se opaajno doivljava, bez obzira na uzrast.

Prvi i najjednostavniji oblik miljenja jeste opaajno praktino miljenje. Kod ove vrste miljenja se razmilja o onome to je u opaajnom polju.Predstave kao sredstvo mislene aktivnostiDrugi oblik miljenja, koji je neto sloeniji, je opaajno predstavno. Ono ima veze sa opaajnim doivljavanjem, ali je istovremeno i apstraktnije jer mu podlogu ine predstave.

ta su predstave?Saet odgovor bi glasio: To su reproduktivno stvaralake slike o ukupnojstvarnosti koje imaju svoj specifini realitetu psiholokim procesima konkretne linosti.

Stvaralake slike se odnose na imaginaciju i njene zakonitosti, a reporoduktivne su doivljene slike ranijih ulnih utisaka.Govor kao sredstvo mislene aktivnostiGovor je forma u kojoj se misao ostvaruje i sredstvo pomou koga se misao tanije precizira i razvija.

Misao nije samo spolja isposredovana znaenjima (rijei, reenice..) nego je ona i iznutra isposredovana znaenjima rijei, reenicama govora.

Da li postoji razlika izmeu miljenja i govora?Da postoji razlika izmeu miljenja i govora moe da poslui i primjer kada osoba ita knjigu na glas, a misli joj lutaju na drugu stranu.

Meusobni osnosi miljenja i govora:Govor je neophodan za miljenje i definie gaMiljenje prethodi govoru i nuno je za njegov razvojGovor i miljenje imaju nezavisne korijene svoga razvojaOdnos izmeu miljenja i govora nije stalna veliina u toku njihova razvojaU razvoju miljenja i govora pouzdano je utvrena predgovorna faza razvitka intelekta i predintelektualna faza razvitka govora kao i njihovo sudaranjeRazvoj miljenja po Pijaeu1.Stadij senzomotorne inteligencije (od roenja do kraja druge godine) - U ovom stadiju simbolika aktivnost je minimalna i ponaanje je uglavnom motoriko.2.Stadij preoperativnog miljenja (od kraja druge, do kraja sedme godine) ovaj stadij karakterie razvoj govora i jezika i ubrzan razvoj pojmova. Dijete je jo uvijek egocentrino.3.Stadij konkretnih operacija (od osme do 11. godine) karakterie se razvojem sposobnosti za logiko miljenje na osnovu konkretnih situacija.4.Stadij formalnih operacija (od 11. do 15. godine) u kome kognitivne strukture djeteta dostiu najvii stepen i na tom stupnju razvoja dijete postaje sposobno da primjenjuje logike zakone na sve vrste problema.etiri oblika miljenja:Rezonovanje cilj je izvlaenje zakljuaka na osnovu dostupnih podataka.Rjeavanje problema cilj rjeavanja problema je da od situacije koja je nezadovoljavajua stignemo do zadovoljenja, prevazilazei prepreke na tom putu.Suenje i odluivanje cilj suenja i odluivanja je da odaberemo izmeu vie mogunosti, prosuujui koja od njih je najpovoljnija.Stvaralatvo cilj stvaralatva je da stvori neto novo, originalno i vrijedno.

Formiranje pojmova:Propozicije - iskazi o objektima, svojstvima i odnosima.Propozicije se sastoje od pojmova, pa se pojmovi nameu kao vana karika u lancu koji povezuje memoriju, jezik i misli.Objekte koje vidimo oko sebe razvrstavamo u jednu ili drugu klasu procesom kategorizacije. Ona se bazira na prepoznavanju nekih kljunih svojstava objekta.Prototip i jezgro pojma na osnovu kojih svojstava vrimo kategorizaciju? ta mora da ima ivotinja da bismo je prepoznali kao maku?

Postoje dva tipa svojstava na osnovu kojih obavljamo veinu kategorizacija:

Prototip pojma ona svojstva koja opisuju najbolji primjer pojma.(Prototip je ono to nam prvo padne na pamet kada se sjetimo nekog pojma)Jezgro ili srce pojma predstavlja nuan i dovoljan skup svojstava koje neki objekat mora da ima da se kategorizuje u pojam.-Neki pojmovi su dobro definisani i imaju vrsko jezgro dok su drugi razliveni (nije mogue ili je teko formuisati jezgro.)Usvajanje pojmova, uenje na iskustvuNajee se koristi za uenje prototipova.Smatra se da su dva glavna oblika uenja na iskustvu: strategija modela i testiranje hipoteza.Strategija modela sastoji se u tome da djeca nove predmete porede sa starim (modelom) i na osnovu slinosti vre kategorizaciju.Testiranje hipoteza karakteristino je za odrasle, gdje oni na osnovu postojeih pojmova postavljaju hipoteze o tome koje osobine su kljune i provjeravaju da li postoje kod novog objekta.RezonovanjePropozicionalno miljenje je po prirodi stvari organizovano ima poetak, kraj i stukturu.Najvii stupanj organizacije ima logiko miljenje, koje nazivamo rezonovanjem.Kada angaujemo logiko miljenje?Kada god su nam potrebni zakljuci!Ispostavilo da se da ljudi, ma koliko bili obrazovani ili ne, mladi ili stari, primjenjuju dva osnovna tipa rezonovanja: deduktivnoinduktivno.DedukcijaSilogizam - (Aristotel) sastoji se od tri propozicije. Prve dvije su premise, trea je zakljuak.

Npr. (najpoznatiji, najjednostavniji silogizam):Premisa 1: Svaki ovjek je smrtan.Premisa 2: Sokrat je ovjek. Zakljuak: Sokrat je smrtan.

Deduktivni nain razmiljanja se moe predstaviti uformi sljedee propozicije: ako p onda q (otprilike,ako je ovjek onda je smrtan)

Prve dvije propozicije, premise, proistiu iz prethodnog znanja i opaanja stvarnosti, a trea se direktno zakljuuje iz njih.

ivotna, pa i psiholoka, sutina dedukcije je:nemogue je da zakljuak bude pogrean ako su premise tane.IndukcijaPsiholoki gledano, induktivno rezonovanje koristi dostupne informacije da bi generisalo zakljuke koji su najvjerovatnije tani.Npr. Milan je studirao ekonomiju. Milan radi u agenciji za knjigovodstvo. Milan je ekonomista.(Ne znamo ta Milan radi u agenciji, moda je portir)Zakljuak je taan onoliko koliko je tano naeiskustvo o tome kako ljudi i stvari funkcioniu.

ivotna sutina indukcije je:

nije vjerovatno da je zakljuak pogrean ako su premise tane.

Indukcija i dedukcija su uroene i fizioloki razliite.Suenje i odluivanjeSuenje, rezonovanje i zakljuivanje su nam potrebni da bismo donijeli odluke, jer prva funkcija naeg miljenja je da nam olaka snalaenje u ivotu.Odluivanje je biranje, a izbor prave opcije u realnom svijetu je vrlo teko.Da bismo odabrali pravu opciju, moramo pravilno prosuditi svaku od njih.Sudimo i donosimo odluke na osnovu nae linosti u cjelini, naih elja, iskustava i socijalne okoline.Omeena racionalnostHerbert SimonNeomeena racionalnost iskazujemo je onda kada imamo sve relevantne informacije i druge resurse. To nam omoguuje da budemo potpuno racionalni i da donosimo najbolje mogue odluke, ali je nepromjenjiva na svakodnevni ivot.Omeena racionalnost posjedujemo je za svakodnevni ivot i posebno smo prilagoeni na nju. Moramo da pronaemo dovoljno razumna i upotrebljiva rjeenja bez obzira na nae ograniene mogunosti obrade informacija, koristei heuristiku.RJEAVANJE PROBLEMARjeavanje problema poinje nekom potrebom, a postoji prepreka na putu da je zadovoljimo. Takoe, obino postoji vie moguih postupaka koji bi mogli dovesti do cilja, tj. zadovoljenja potrebe, sve u zavisnosti od trenutnih okolnosti.Rjeavanjem problema se u velikoj mjeri bavi vjetaka inteligencija.Newell i Simon:-Oni su problem definisali kao problemski prostor.Dobro struktuisani problemi se odlikuju time to su poetno i ciljano stanje, kao i skup operacija u potpunosti definisani.Koraci rjeavanja p