6
Opis Idejnog rješenja krajobraznog uređenja kao podloge za radionicu i predavanje s temom uvoda u uređenje “Šumskog vrta” (Grafički prilog 1., Grafički prilog 1.A. i Grafički prilog 2., Grafički prilog 2.A.) Predavanje je održano u u suradnji Udruge “Vilenice” i Udruge “Peron 8” u prostorima Udruge „Peron 8“ Vrijeme održavanja: 16.10.2013. Izradila: Marina Butorac ,mag.ing.prosp.arch., članica Udruge “Vilenice” u suradnji s radnim timom Udruge “Peron 8” Idejno rješenje za krajobrazno uređenja ovog dijela vrta, koji je zamišljen kao podloga za radionicu i održano predavanje u svrhu obrazovanja odraslih u području tema vrtne kulture, inspiriran je uređenjem povijesnih vrtova historicizma i romantizma, uz dvorce namijenjenih zabavi u koncertima , performansima, te uživanju u okruženju prirodnih i uređenih krajobraza, te jestivom bilju tzv. „Vrtova uživanja“ (njem. Lustgarten, engl. Pleasure garden) prenesenih u duh suvremenosti i uz primjenu ekoloških metoda vrtnog dizajna prema uzorku rasta bilja u šumi. Plan dizajna pratio je postojeću konfiguraciju terena, te postojeće uvjete osunčanja, komunikacije,te je uvjetovan blizinom vode (tuš je u blizini planiranih biljnih gredica), a cilj je bio očuvati postojeći nasad divljih kupina uza zid predviđen za učvršćivanje potpornom konstrukcijom ili zamjenom novim. Oblikovni koncept inspiriran je i nadograđuje se na postojeće dominantne oblikovne motive vrta: šesterokut i trokut. Prema uzoru na jestive vrtove uživanja romantičnih povijesnih dvoraca osmišljene su gredice s primjenom nekoliko sorti aromatičnog bilja mente ili kadulje (prigodne za područja mediteranske klime). Ovo aromatično bilje centralni je i repetitivni motiv koji varira kroz sadne drvene okvire bojom lišća i ornamentalnosti, mirisom i teksturom. Ovaj mirisni motiv ujedno čini prvi nivo šumskog vrta koji u svojem originalu ima čak 7 slojeva, te je u okruženju nižih povrtnica, zatim voćarica, grmolikih trajnica i voćarica stablašica čija se krošnja može lijepo oblikovati u kuglastu formu. Cijela gradacija nadopunjuje se biljkama cvjetnim penjačicama, te jestivim biljem sa puzajućim lišćem poput batata. Šumski vrt se oblikuje u slojevima i prema principima koji podržavaju bioraznolikost vrta. Bioraznolikošću u vrtu ujedno se smanjuje konkurencija među biljem, jer se sadi bilje različitog habitusa, te korijenja koje zahtijeva različiti prostor. Sadnjom bilja u slojeve po uzoru na prirodni habitat dobivamo vrt u kojem bilje pruža hlad jedno drugima, te podržava u zadržavanju vlage tijekom sušnih mjeseci, štiti tlo tijekom zimskih mjeseci, kao i inducira prirodnu zaštitu od štetnika, prirodnim repelentskim svojstvima pojedinog bilja. Biljne gredice povijesnih vrtova, bilo da je riječ o vrtovima uz dvorce, seoske ili manje gradske vrtove su često bile višeslojne sadnje, najčešće u tri sloja. Možemo reći kako su tadašnji vrtlari i uzgajivaći jestivih vrtova prepoznali dobrobiti ovakvog načina uzgoja bilja.

Opis idejnog rješenja krajobraznog uređenja kao podloge za radionicu i predavanje s temom uvod u šumski vrt

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Opis idejnog rješenja krajobraznog uređenja  kao podloge za radionicu i predavanje s temom uvod u šumski vrt

Opis Idejnog rješenja krajobraznog uređenja kao podloge za radionicu i predavanje s temom

uvoda u uređenje “Šumskog vrta” (Grafički prilog 1., Grafički prilog 1.A. i Grafički prilog 2.,

Grafički prilog 2.A.)

Predavanje je održano u u suradnji Udruge “Vilenice” i Udruge “Peron 8” u prostorima Udruge

„Peron 8“

Vrijeme održavanja: 16.10.2013.

Izradila: Marina Butorac ,mag.ing.prosp.arch., članica Udruge “Vilenice” u suradnji s radnim timom

Udruge “Peron 8”

Idejno rješenje za krajobrazno uređenja ovog dijela vrta, koji je zamišljen kao podloga za radionicu i

održano predavanje u svrhu obrazovanja odraslih u području tema vrtne kulture, inspiriran je

uređenjem povijesnih vrtova historicizma i romantizma, uz dvorce namijenjenih zabavi u koncertima ,

performansima, te uživanju u okruženju prirodnih i uređenih krajobraza, te jestivom bilju tzv.

„Vrtova uživanja“ (njem. Lustgarten, engl. Pleasure garden) prenesenih u duh suvremenosti i uz

primjenu ekoloških metoda vrtnog dizajna prema uzorku rasta bilja u šumi.

Plan dizajna pratio je postojeću konfiguraciju terena, te postojeće uvjete osunčanja, komunikacije,te

je uvjetovan blizinom vode (tuš je u blizini planiranih biljnih gredica), a cilj je bio očuvati postojeći

nasad divljih kupina uza zid predviđen za učvršćivanje potpornom konstrukcijom ili zamjenom novim.

Oblikovni koncept inspiriran je i nadograđuje se na postojeće dominantne oblikovne motive vrta:

šesterokut i trokut. Prema uzoru na jestive vrtove uživanja romantičnih povijesnih dvoraca osmišljene

su gredice s primjenom nekoliko sorti aromatičnog bilja mente ili kadulje (prigodne za područja

mediteranske klime). Ovo aromatično bilje centralni je i repetitivni motiv koji varira kroz sadne

drvene okvire bojom lišća i ornamentalnosti, mirisom i teksturom.

Ovaj mirisni motiv ujedno čini prvi nivo šumskog vrta koji u svojem originalu ima čak 7 slojeva, te je u

okruženju nižih povrtnica, zatim voćarica, grmolikih trajnica i voćarica stablašica čija se krošnja može

lijepo oblikovati u kuglastu formu. Cijela gradacija nadopunjuje se biljkama cvjetnim penjačicama, te

jestivim biljem sa puzajućim lišćem poput batata.

Šumski vrt se oblikuje u slojevima i prema principima koji podržavaju bioraznolikost vrta.

Bioraznolikošću u vrtu ujedno se smanjuje konkurencija među biljem, jer se sadi bilje različitog

habitusa, te korijenja koje zahtijeva različiti prostor. Sadnjom bilja u slojeve po uzoru na prirodni

habitat dobivamo vrt u kojem bilje pruža hlad jedno drugima, te podržava u zadržavanju vlage

tijekom sušnih mjeseci, štiti tlo tijekom zimskih mjeseci, kao i inducira prirodnu zaštitu od štetnika,

prirodnim repelentskim svojstvima pojedinog bilja.

Biljne gredice povijesnih vrtova, bilo da je riječ o vrtovima uz dvorce, seoske ili manje gradske vrtove

su često bile višeslojne sadnje, najčešće u tri sloja. Možemo reći kako su tadašnji vrtlari i uzgajivaći

jestivih vrtova prepoznali dobrobiti ovakvog načina uzgoja bilja.

Page 2: Opis idejnog rješenja krajobraznog uređenja  kao podloge za radionicu i predavanje s temom uvod u šumski vrt

Cilj ovoga rada bio je pokazati nekoliko mogućnosti spajanja kanona estetike tzv. „Vrtova uživanja“ i

primjene permakulturnih principa, koji nam pomažu u kasnijem ekološkom održavanju vrta, a koji se

ogledaju na jedan od najsavršenijih prirodnih habitata na Zemlji – šume!

Predio vrta planiran za provedbu radionice i uspostavu „Šumskog vrta“, Vrt ispred objekta Udruge

„Peron 8“, Savska 16, Zagreb

Foto a) Foto b)

Foto c) Foto d)

Page 3: Opis idejnog rješenja krajobraznog uređenja  kao podloge za radionicu i predavanje s temom uvod u šumski vrt

Foto e) Kupina – postojeće bilje

Odabir bilja za plan sadnje:

Foto 1. Leptirov grm (Buddleia sp.) Foto 2. Kadifica (Tagetes sp.)

Page 4: Opis idejnog rješenja krajobraznog uređenja  kao podloge za radionicu i predavanje s temom uvod u šumski vrt

Foto 3. Lavanda (Lavanda angustifolia) Foto 4. Rudbekija, sorte (Echinacea purpurea)

Foto 5. Rudbekija, sorte (Echinacea purpurea)

Page 5: Opis idejnog rješenja krajobraznog uređenja  kao podloge za radionicu i predavanje s temom uvod u šumski vrt

Foto 6. Začinsko bilje (timijan, majčina dušica) Foto 7. Ogrozd (Ribes uva- crispa)

Foto 8. Jagode (Fragaria x ananassa Duch., Foto 9. Josta (Josta sp.)

Šumska jagoda, Fragaria vesca)

Foto 10. Menta (Mentha x piperita ) Foto 11. Menta, varijetet (Mentha suaveolens

variegata)

Umjesto mente – za područja s mediteranskom klimom

Page 6: Opis idejnog rješenja krajobraznog uređenja  kao podloge za radionicu i predavanje s temom uvod u šumski vrt

Foto 12. Kadulja Foto 13. Šarenolisna kadulja

Napomena:

Nacrt za izradu biljnih okvira je shematski (Grafički prilozi).

Izvor fotografija: Fotografije: Foto a) – Foto e) i Foto 1.-8. i Foto 11. – 13. izradila: Marina Butorac

Fotografije 9. I 10. : Wikipedia

Preporuka literature za održavanje vrta: “How to make a forest garden”, Patrick Whitefield

Ova publikacija je ostvarena uz financijsku potporu Europske komisije.

Ova publikacija odražava isključivo stajalište autora publikacije i Komisija se ne može smatrati

odgovornom prilikom uporabe informacija koje se u njoj nalaze.