ORGANIZACIJA POJEDINAČNIH ILI ANALITIČKIH … · unutarnja isprava (zapisnik) o preuzimanju isporuke. Anal. imovina i potraživanja P6 30 1.3.2.2. a) Isprave o pribavljanju imovine

1

Anal. imovina i potraživanja

P6 1

ORGANIZACIJA POJEDINAČNIH ILI ANALITIČKIH KNJIGOVODSTAVA


P6 2

Pojedinačna ili analitička knjigovodstva

Svrha:

�Za upravljanje i vođenja poslovnih politika

�Za rukovođenje poslovnim procesom na nižim strukturnim razinama

�Nije praktično sve detaljne podatke osiguravati u glavnome knjigovodstvu

2


P6 3

Pojedinačna ili analitička knjigovodstva

Obuhvaćaju:

�knjigovodstvo dugotrajne imovine,

�knjigovodstvo potraživanja,

�knjigovodstvo obveza,

�knjigovodstvo zaliha,

�knjigovodstvo plaća,

�troškovno knjigovodstvo,

�kreditno knjigovodstvo.


P6 4

Pojedinačna ili analitička knjigovodstvaOrganizacijsko ustrojstvo:

Iako su izdvojena kao samostalne evidencije, analitička se knjigovodstva u pravilu organizacijski svrstavaju u financijsko računovodstvo

�analitičko knjigovodstvo kredita i sve pomoćne bilješke o financijskom poslovanju biti svrhovitije voditi u sklopu financijske funkcije

�analitičko knjigovodstvo sirovina i materijala, zbog kontrole raspolaganja, vodi u financijskome računovodstvu, ali će se pomoćna evidencija voditi u sklopu komercijalne (nabavne) funkcije. Isto je i s analitičkim knjigovodstvom gotovih proizvoda i trgovačke robe.

3


P6 5

Pojedinačna ili analitička knjigovodstva�Analitičko knjigovodstvo dugotrajne imovine uvijek je u sklopu financijskoga računovodstva

�Pomoćne evidencije o dugotrajnoj materijalnoj imovini, osobito o vrstama sredstava s obzirom na njihova tehnička obilježja, često će biti ustrojene u sklopu tehničke funkcije, a ponekad, zbog posebnih uvjeta čuvanja i skrbi nad imovinom, u sklopu funkcije za administrativne i opće poslove.

�Analitičko knjigovodstvo potraživanja u pravilu se vodi u financijskome računovodstvu, no u praksi ćemo naići na slučajeve da je organizacijski ono smješteno u prodajnu funkciju (npr. u elektroprivredi), a pomoćne knjigovodstvene bilješke o spornim (utuženim) potraživanjima – u pravnoj funkciji.


P6 6

1. Knjigovodstvo dugotrajne imovine

Zadaće knjigovodstva dugotrajne imovine � otvaranje poslovnih knjiga, � preuzimanje knjigovodstvenih isprava, � razvrstavanje isprava,� provjera postojanja likvidature i računovodstvena kontrola, � provjera početnog i naknadnih mjerenja imovine, � kontiranje, � knjiženje nabave i drugih oblika pribavljanja imovine

(investicija u tijeku), � usklađivanje evidencije o investicijama u tijeku s tehničkim

evidencijama u službi za investicije (nadzorni inženjeri),

4


P6 7

1. Knjigovodstvo dugotrajne imovine – zadaće (2)

� prinavljanje imovine, � usklađivanja vrijednosti imovine, � potpora popisivanju imovine, � knjiženje razlika utvrđenih popisom, � obračun amortizacije, � knjiženje ispravka vrijednosti, � povlačenja i likvidacija imovine,� računovodstveno izvješćivanje o stanju i promjenama

imovine, � godišnji zaključak poslovnih knjiga, � odlaganje i pohranjivanje knjigovodstvenih isprava i

poslovnih knjiga.


P6 8

Pojam i vrste imovine

Općenito se pod imovinom podrazumijevaju one ekonomske stavke koje su rezultat prošlih (obvezujućih) događaja i za koje je vjerojatno:

�da ih subjekt kontrolira, što znači da su u vlasništvu subjekta ili da je dobiveno pravo na njihovo vlasništvo odnosno gospodarska prava iz vlasništva,

�da će ekonomske koristi od njih pritjecati i u budućnosti te

�da se mogu pouzdano izmjeriti.

Imovina resursi

5


P6 9

Pojam i vrste imovine S obzirom na vrijeme povrata ulaganja u imovinu, te na zakonsku obvezu bilančnog iskazivanja, sva se imovina razvrstava u dvije glavne podskupine:

�dugotrajnu ili stalnu imovinu i

�kratkotrajnu ili obrtnu imovinu.

Predmet je ovoga knjigovodstva samo dugotrajna imovina


P6 10

Dugotrajna imovinaDugotrajna imovina može imati različit stupanj uporabljivosti :

�u pripremi,

�u uporabi i

�izvan uporabe

tri vrste evidencije o dugotrajnoj imovini

6


P6 11

Dugotrajna imovina

DUGOTRAJNA IMOVINA

IMOVINA U PRIPREMI

(Investicije u tijeku)

IMOVINA U UPORABI

(Radna sredstva)

IMOVINA IZVAN UPORABE

(Nepotrebna imovina)


P6 12

Dugotrajna imovinaNa bilančnoj stavci investicija u tijeku iskazuju se:� izdatci za pribavljanje i građenje stalne imovine, � besplatno primljena stalna imovina,� primljene državne potpore u obliku stalne imovine, � stalna imovina uzeta u financijski najam za koju su

ugovorena korištenja gospodarskih i nekih drugih prava iz vlasništva te

� viškovi stalne imovine utvrđeni popisom.

7


P6 13

Oblici dugotrajne imovineOBLICI DUGOTRAJNE

IMOVINE

OBLICI STVARNIHSREDSTAVA

PRIJELAZNI OBLICIIMOVINE

NEMATERIJALNAIMOVINA

FINANCIJSKAIMOVINA

MATERIJALNAIMOVINA

POTRAŽIVANJA


P6 14

1.2.1. Nematerijalna imovinaNematerijalna imovina obuhvaća izdatke za stjecanje istraživačko-razvojnih saznanja ili nekih prava od kojih će se u budućnosti ostvarivati koristi, i to za:

� razvoj,� zaštitne znakove,� trgovačka imena, oznake i publicirajuće nazive,� aplikativne softvere,� licencije, franšize i koncesije,� vlasnička, zaštitna i poslovna prava,� recepte, formule, modele, dizajne i prototipove te� iznose plaćenih troškova stjecanja drugih pravnih osoba iznad

iznosa njihove fer vrijednosti (tzv. goodwill iz poslovnih spajanja).

Korištenje prava i ostvarivanje koristi proteže na razdoblje koje je duže od godine dana.

8


P6 15

1.2.2. Materijalna imovinaMaterijalnu imovinu čine nekretnine, postrojenja i oprema te ostala imovina, kao:� zemljišta, � građevinski objekti, � postrojenja i oprema, � krupni alati, � pogonski i uredski inventar, � transportni uređaji, � zgrade i stanovi, � višegodišnji nasadi,� osnovno stado i � ostala materijalna imovina


P6 16

1.2.2. Namjena materijalne imovine

Namjena materijalne

imovine

Za znajmljivanje drugima

Za obavljanjedjelatnosti

U administrativne

svrhe

9


P6 17

1.2.2. Ostali pojavni oblici materijalne imovine

Obilježje dugotrajne imovine imaju i sljedeći pojavni slučajevi:

�sredstva pribavljena prema ugovoru o financijskom najmu pod uvjetom da su ugovorom rizici i koristi iz vlasništva u cjelini ili većim dijelom preneseni na najmoprimca i da se trajanje najma odnosi na veći dio korisnog vijeka trajanja sredstva,

� veliki pričuvni dijelovi i pomoćna oprema, koji su potrebni za održavanje funkcionalne ispravnosti stalnih sredstava i neprekinutosti radnoga procesa,


P6 18

1.2.2. Ostali pojavni oblici materijalne imovine

�dani predujmovi za materijalnu imovinu te svi drugi izdatci u svezi sa stjecanjem imovine do njezina dovođenja u radno stanje za namjeravanu uporabu (investicije u tijeku),

� nekretnine, postrojenja i oprema koji su, iz bilo kojih razloga, povučeni iz aktivne uporabe, do trenutka njihova otuđenja ili likvidacije (dugotrajna imovina izvan uporabe).

10


P6 19

1.2.3. Financijska imovina

Pod dugotrajnom financijskom imovinom podrazumijevaju se novčana ulaganja u:

�vlasničke vrijednosne papire - dionice,

�otkup vlastitih dionica,

�stjecanje udjela u drugim subjektima te

�dane zajmove, pologe i druga davanja.


P6 20

Kao dugoročna potraživanja iskazuju se prodaje na zajam s odgodom plaćanja preko godine dana, i to:

�potraživanja za prodaje povezanim društvima,

�potraživanja za prodaje ostalima,

�potraživanja za prodaje imovine,

�potraživanja za prodaje stanova fizičkim osobama i sl.

Poseban oblik dugoročnih potraživanja su koncesijska potraživanja

1.2.4. Potraživanja

11


P6 21

1.3. Računovodstvene podloge knjigovodstva dugotrajne imovine

�Poslovne knjige

�Knjigovodstvene isprave

�Tehnike i način knjiženja i računalni program


P6 22

1.3.1. Poslovne knjige

Za vođenje pojedinačnih stanja i promjena na dugotrajnoj imovini uporabljuju se sljedeće poslovne knjige:

�dnevnik,

�analitička knjiga,

�knjiga inventara i

�pomoćni popisi inventara.

12


P6 23

1.3.1.1. Dnevnik

služi za vođenje kronologije i kontrolu knjiženja u analitičkome knjigovodstvu dugotrajne imovine. Veće značenje ima u ručnoj i strojnoj tehnici knjiženja, gdje je osnovno pomagalo za otkrivanje pogrešaka u knjiženju i glavna spona analitičkoga s glavnim knjigovodstvom.

U računalnoj tehnici uloga je dnevnika svedena na kontrolnu vezu sa sintetičkim kontima u glavnoj knjizi.

za vođenje analitičkih bilježaka o investicijama u tijeku i o zalihama investicijskoga materijala i opreme vode posebni dnevnici.


P6 24

1.3.1.2. Analitička knjiga

Analitička knjiga dugotrajne imovine skup je analitičkih kontnih kartica koje služe vođenju stanja i promjena pojedinačnih imovinskih predmeta i predstavljaju analitiku konta glavne knjige.

Kontne se kartice sređuju prema načinu koji će udovoljiti zahtjevima razvrstavanje imovine i zahtjevima za obračun amortizacije. Zato najčešće nailazimo na sređivanje prema vrstama sredstava i unutar toga prema amortizacijskim skupinama (stopama), koje su propisane Pravilnikom o amortizaciji na temelju kojega se obračunava porezno priznata amortizacija.

13


P6 25

1.3.1.3. Knjiga inventara

je pomoćna knjiga za kronološki popis imovine, redoslijedom njezine nabave i davanja na uporabu.

Upisom u knjigu inventara, svaki imovinski predmet dobiva redni broj, koji se naziva inventarski broj

U knjizi inventara za imovinske se predmete vode raznovrsni podatci: naziv sredstva, naziv dobavljača, nadnevak nabave, nabavni trošak, naknadno ulaganje, godina i iznos revalorizacije, djelomičan otpis i druge pojedinosti, sve do podatka o konačnoj likvidaciji i isknjiženju iz uporabe.


P6 26

1.3.2. Knjigovodstvene isprave

Knjigovodstvene isprave na temelju kojih se obavljaju knjiženja u analitičkom knjigovodstvu dugotrajne imovine sagledat ćemo prema područjima rada odnosno knjiženja, a odnose se na:

�otvaranje poslovnih knjiga,

�promjene na imovini,

�obračun amortizacije i ispravak vrijednosti,

�usklađivanje vrijednosti i popisivanje imovine i

�zaključak poslovnih knjiga.

14


P6 27

1.3.2.1. Isprave o otvaranju poslovnih knjiga

Za knjiženje otvaranja poslovnih knjiga ručnom i strojnom tehnikom upotrebljavaju se unutarnje knjigovodstvene isprave –temeljnice ili nalozi za knjiženje. U pogledu kontiranja, one su inverzne temljnicama za knjiženje zaključka poslovnih knjiga u prethodnoj poslovnoj godini (potražne stavke iz zaključnoga knjiženja dugovne su stavke u knjiženju otvaranja knjiga i obrnuto).

Kod računalne tehnike knjiženja otvaranje je knjiga automatsko pa je nalog za knjiženje sadržan u instrukcijama za korištenje računalnog programa.


P6 28

1.3.2.2. Isprave o promjenama na imovini

Na imovini mogu nastajati različite poslovne promjene. Tako imamo:

�pribavljanje imovine,

�stavljanje imovine na uporabu i

�povlačenje iz uporabe.

15


P6 29

1.3.2.2. a) Isprave o pribavljanju imovine

Cjelokupan se postupak pribavljanja najprije knjiži na privremenim kontima koji se nazivaju konta investicija u tijeku

Pribavljanje imovine može biti: kupnjom i izgradnjom, vlastitom izvedbom, dobivanjem bez naknade, pronalaženjem viška

Kod kupnje i izgradnje među vanjskim ispravama najčešće se radi o računima dobavljača sredstva, računima prijevoznika i montažera, ugovorima o djelu za nužne ekspertize, o privremenim i okončanim obračunima (situacijama) izvođača građevinskih i zanatskih radova, kao i ispravama o plaćanju carinskih i poreznih obveza. Kod kupnje, u slučaju da preuzeta sredstva po količini i kvaliteti ne odgovaraju ugovoru ili dostavnoj ispravi, za knjiženje je privremeno mjerodavna unutarnja isprava (zapisnik) o preuzimanju isporuke.


P6 30

1.3.2.2. a) Isprave o pribavljanju imovineAko se imovina izrađuje u vlastitoj izvedbi, za knjiženje se ispostavlja unutarnji račun ili obračun vlastite izvedbe, koji je ujedno temelj za knjiženje prihoda od uporabe vlastitih proizvoda i usluga.

Sredstva koja su dobivena bez naknade knjiže se na temelju odluke (rješenja, ugovora i sl.) darovatelja, ali se mjerenje po kojoj će vrijednosti biti proknjižena provodi po posebnom računovodstvenom postupku o čemu se sastavlja posebna unutarnja isprava

Višak se knjiži na temelju odluke odgovarajućeg nadzornog tijela, o čemu se sastavlja knjigovodstvena temeljnica

16


P6 31

1.3.2.2. b) Isprave o stavljanju/povlačenju imovine na uporabu/iz uporabeNakon završetka postupka pribavljanja, konto nabave odnosno investicija u tijeku potrebno je obračunati i sredstvo dati na uporabu (aktivirati). Obračun se sastavlja u obliku posebnog izvještaja (elaborata) ili obrasca za prinavljanje sredstva. Izvještaj sastavlja mjerodavna služba za investicije (nadzorni inženjer).

U izvještaj o sredstvu unose se svi podatci predviđeni za vođenje u analitičkom knjigovodstvu: točan naziv sredstva s kratkim opisom tehničkih i drugih obilježja, tehnička šifra, količina i jedinica mjere, ukupan nabavni trošak, nadnevak početka uporabe, organizacijska jedinica, smještaj i šifra uporabe, inventarski broj i druge zahtijevane pojedinosti.


P6 32

1.3.2.2. b) Isprave o stavljanju/povlačenju imovine na uporabu/iz uporabe -nastavak

Ako je riječ o privremenom povlačenju iz aktivne uporabe, nalog za povlačenje daje mjerodavna osoba odgovorna za korištenje imovine, a o važnijim povlačenjima i uprava. Nalog za povlačenje osnova je za ispostavljanje naloga za knjiženje.

Kada se radi o trajnom povlačenju imovine iz aktivne uporabe, u knjigovodstvu se nalog za knjiženje ispostavlja na temelju odluke vlasnika odnosno njegova predstavnika (nadzornog odbora ili drugog upravljačkog tijela). U odluci o povlačenju najčešće je riječ o rashodovanju imovine, zatim prodaji, darovanju i drugim razlozima povlačenja.

17


P6 33

1.3.2.3. Isprave o obračunu amortizacije i ispravcima vrijednosti

Obračun amortizacije je računski postupak koji se obavlja prema računovodstvenim politikama subjekta. Na temelju izračuna sastavljaju se temeljnice za knjiženje amortizacije u analitičkom knjigovodstvu troškova i protuknjiženje na kontu ispravka vrijednosti u knjigovodstvu dugotrajne imovine.

Kod računalne tehnike knjiženja obračun se sređuje prema odgovarajućim analitičkim kontima amortizacije i ispravka vrijednosti i time osigurava podloga za automatsko knjiženje. Obračun je u stvari temeljnica za knjiženje.


P6 34

1.3.2.4. Isprave o usklađivanju vrijednosti i popisivanju imovine

Usklađivanje vrijednosti imovine obavlja se u skladu s računovodstvenim politikama za koje ne postoji posebna izvorna isprava; odgovorna osoba za usklađivanje sastavlja temeljnicu za knjiženje kojoj prilaže dokaznice za opravdanost primjene pojedine računovodstvene politike (tržišna cijena, fer vrijednost, tečajna lista i sl.).

Za usklađivanje knjigovodstvenoga stanja sa stvarnim stanjem također se ispostavlja temeljnica za knjiženje. Uporište joj je u odluci mjerodavnoga upravnog tijela o načinu likvidiranja razlika koje su utvrđene prigodom popisivanja imovine.

18


P6 35

1.3.2.5. Isprave o zaključku poslovnih knjiga

Za zaključak se ispostavljaju posebne temeljnice, koje će u inverznom obliku poslužiti za sastavljanje temeljnica za otvaranje poslovnih knjiga u idućoj godini.

Poslovne knjige koje se vode pomoću računala zaključuju se automatski, pa ne postoj posebna pisana temeljnica. Međutim, i ovdje u šifri i opisu knjiženja mora biti jasno istaknuto da se radi o stavci zaključnoga knjiženja.


P6 36

1.3.3. Tehnike i način knjiženja i računalni program

Tehnike knjiženja u analitičkim knjigovodstvima, tako i u ovome, iste su kao i u glavnome knjigovodstvu. Međutim, danas prevladava računalna tehnika gdje su podaci u bazama podataka

Zahatjevi za računovodstvene programe i kriteriji kakvoće:

�prvi uvjet kod kupnje programa mora biti da isporučitelj u njega može ugraditi tražene specifičnosti, ali ga i neprestano dorađivati u skladu s promjenama propisa i novim zahtjevima subjekta

�uklapanje programa za vođenje analitičkog knjigovodstva dugotrajne imovine u računalni program za vođenje glavnog knjigovodstva i uopće u informacijski sustav subjekta.

�vrsta baze podataka koja podržava program

19


P6 37

1.4. Računovodstveno mjerenje imovine

Mjerenje imovine - način utvrđivanja financijskoga iznosa imovine prema kojemu će biti proknjižena u poslovnim knjigama i iskazana u financijskim izvješćima.

MRS definiraju kako pojedinu vrstu imovine treba početno (prilikom pribavljanja) mjeriti, te u kojim slučajevima i na koji način treba naknadno usklađivati proknjiženu knjigovodstvenu vrijednost s realnom vrijednošću.


P6 38

1.4.1. Mjerenje nematerijalne imovine

Nematerijalna imovina koja se pribavlja od drugih treba biti iskazana prema trošku nabave ili drugom iznosu koji zamjenjuje nabavnu cijenu.

Ako se nematerijalna imovina pribavlja u vlastitoj izvedbi, bruto knjigovodstveni iznos iskazuje se prema troškovima proizvodnje, koje čine: plaće i ostali troškovi zaposlenika, potrošeni materijal, usluge drugih, amortizacija postrojenja i opreme i razmjerni dio općih troškova nastalih u tim aktivnostima.

20


P6 39

1.4.2. Mjerenje materijalne imovine

a) Početno mjerenje- sukladno s MRS

Bruto knjigovodstveni iznos materijalne imovine koja se pribavlja od drugih početno se mjeri prema trošku nabave, koji obuhvaća:

� za građevinska zemljišta: kupovnu cijenu prema ugovoru i sve izravne izdatke (takse, nepovratni porezi, provizije i druge pristojbe) koji su u svezi s ovjerom ugovora, uknjiženjem vlasništva i pripremom gradilišta (za rušenje, poravnavanje, isušivanje, čišćenje), kao i troškovi uređenja zemljišta (za kanalizaciju, pristupne ceste, staze, rasvjetu, parkirališta) koje treba proknjižiti na posebnom kontu građevinskog zemljišta, jer imaju ograničen vijek uporabe i predmet su amortiziranja


P6 40

1.4.2. Mjerenje materijalne imovine-nast.1� za građevinske objekte, zgrade i stanove: kupovnu cijenu

prema ugovoru i sve izravne izdatke u svezi s dovođenjem građevinskog objekta u uporabno stanje, kao: nepovratne poreze, takse za potrebne suglasnosti, za tehničke preglede, za uporabne dozvole, izdatke za priključke na infrastrukturu, kamate na kredite za razdoblje do početka otplaćivanja (interkalarne kamate) i dr

� za postrojenja i opremu: kupovnu cijenu s nepovratnim porezima, carinama, provizijama i drugim pristojbama, te sve druge izravne izdatke u svezi s dovođenjem postrojenja i opreme u radno stanje za namjeravanu uporabu, kao: prijevozne i druge troškove isporuke i rukovanja, troškove pripreme mjesta i demontaže ranijeg sredstva, montažne troškove, troškove instaliranja, naknade stručnjacima i dr.

21


P6 41

1.4.2. Mjerenje materijalne imovine-nast. 2� za prijevozna sredstava: kupovnu cijenu prema ugovoru,

kupovnu cijenu za dodatno ugrađenu opemu, carine i druge uvozne pristojbe, možebitne poreze, prijevozne troškove i dr.

� za krupni alat, pogonski i uredski inventar: kupovnu cijenu koja sa svim drugim izravnim izdatcima prelazi propisani iznos (trenutačno je to pojedinačno 2.000,00 kuna) i određenu namjenu.


P6 42

1.4.2. Mjerenje materijalne imovine-nast.3Bruto knjigovodstveni iznos materijalne imovine koja se izrađuje u vlastitoj izvedbi obračunava se prema troškovima proizvodnje (internoj cijeni) koju čine:

� vrijednost utrošenoga materijala,

� prijevozni troškovi u vlastitoj režiji obračunati prema internim cijenama prijevozničkih usluga,

� vrijednost rada obračunata prema internoj cijeni sata izradbe, kojom su uključeni svi izravni i neizravni troškovi u svezi s izradbom u vlastitoj izvedbi

22


P6 43

1.4.2. Mjerenje materijalne imovine-nast.4Naknadni izdatci na ranije stečenim ili izgrađenim sredstvima imaju osobine investicijskih ulaganja samo u slučajevima kad će se time postignuti:

� produžetak procijenjenoga korisnog vijeka uporabe ukupnoga sredstva,

� povećanje kapaciteta i stabilnosti sredstva,

� bitnije poboljšanje kvalitete proizvoda proizvedenih tim sredstvom, ili

� bitnije smanjenje prethodno procijenjenih troškova rada tog sredstva.


P6 44

1.4.2. Mjerenje materijalne imovine-nast.5Troškovi posudbe koji mogu biti predmet kapitaliziranja jesu:

� kamate na posuđena financijska sredstva,

� pomoćni i sporedni troškovi u svezi s posudbom (provizije, naknade),

� financijski troškovi u svezi s financijskim najmom stalne imovine i

� tečajne razlike koje su proizašle iz valutnih posudbi za investicije.

23


P6 45

1.4.2. Mjerenje materijalne imovine-nast.6Troškovi posudbe se pripisuju bruto knjigovodstvenoj

vrijednosti imovine od trenutka:

� početka tehničkih i administrativnih poslova koji prethode početku izgradnje (ishođenje raznih dozvola i suglasnosti),

� nastanka izdataka za imovinu (početka investiranja) i

� nastanka troškova posudbe;

a prestaju se pripisivati imovini u trenutku:

� kada su dovršene bitne aktivnosti na investiciji (kada je imovina spremna za uporabu) i

� kada su dovršene bitne aktivnosti na dijelu investicije koji se može zasebno koristiti.


P6 46

1.4.2. Mjerenje materijalne imovine-nast.8b) Naknadno mjerenje

Na kraju svake godine, s nadnevkom sastavljanja bilance, treba ocijeniti postoji li neki pokazatelj na temelju kojega bi trebalo umanjiti vrijednost pojedinoga predmeta dugotrajne imovine. Ti pokazatelji jesu:

� znatnije smanjenje tržišne vrijednosti pojedinoga sredstva,

� smanjenje korisnosti pojedinog sredstva koje je posljedica tehnološkog zastarijevanja, oštećenja tijekom uporabe, možda nedovoljnog tekućeg održavanja ili drugih ekonomskih čimbenika,

24


P6 47

1.4.3. Mjerenje financijske imovine � Vlasnički se vrijednosni papiri procjenjuju i knjiže prema

metodi troška nabave, koji uključuje kupovnu cijenu vrijednosnog papira i sve popratne troškove u svezi s tom nabavom, kao što su: brokerske provizije, bankarske naknade, pristojbe, honorari i sl.

� Otkup vlastitih dionica knjiži se prema nominalnoj vrijednosti.

� Stjecanje udjela u drugim društvima pomoću kojih se ostvaruje potpuna kontrola ili znatan utjecaj na poslovne i financijske politike društva, procjenjuje se i knjiži prema metodi udjela. Prema ovoj metodi početno se ulaganje iskazuje u visini troška udjela, a nakon toga se usklađuje za iznose promjena neto imovine zajednički kontroliranog subjekta.


P6 48

1.4.4. Mjerenje potraživanja

Dugotrajna se potraživanja bilanciraju u nominalnima iznosima koji su proizašli iz poslovne transakcije. Osim toga, ako je ugovoreno plaćanje kamate, za obračunati iznos potrebno je uvećati potraživanje, ali se to čini na posebnom analitičkom kontu.

25


P6 49

1.5. Vrijednosno usklađivanje i iskazivanje dugotrajne imovine u hiperinflacijskim uvjetima

Hiperinflacija je pojava kada kumulativna stopa inflacije tijekom tri godine dostigne razinu od najmanje 100%.


P6 50

1.5. Vrijednosno usklađivanje i iskazivanje dugotrajne imovine u hiperinflacijskim uvjetima 1.5.1 Vrijednosno usklađivanje imovine

Činjenica je da su svi oblici imovine neprekidno izloženi opasnostima gubitka na vrijednosti ili smanjenja njezine korisnosti u budućnosti; nadoknadivi se iznos procijenjuje na temelju neto prodajne cijene ili na temelju vrijednosti u uporabi ako je ova viša, dakle, na isti način kao kod naknadnog mjerenja

1.5.2. Revalorizacija imovine

Da bi se u financijskim izvješćima odstranio utjecaj hiperinflacije, provodi se postupak revalorizacije nematerijalne i materijalne imovine, čime se financijska izvješća na dan bilance prepravljaju na tekuću mjernu jedinicu i tako postaju usporediva. Revalorizaciju treba obavljati da bi se uskladio knjigovodstveni iznos s fer vrijednosti sredstava.

26


P6 51

1.6. Uporaba i amortizacija dugotrajne imovine

Kako je svako ulaganje u dugotrajnu imovinu zapravo odgođeni trošak, glavno je pitanje kada i u kojem iznosu on dospijeva na obračun

Za korištenje imovine koja u radnom procesu sudjeluje višekratno i postupno se troši, troškovi tekućega razdoblja terete samo s razmjernim dijelom izdataka koji su učinjeni za njezino pribavljanje


P6 52

1.6.1. Amortizacija imovine

Amortizacija - Obračunski trošak korištenja imovine

Utvrđuje se:

� prema očekivanom fizičkom trošenju u procijenjenom vijeku uporabe, i/ili

� prema ekonomskom trošenju sredstva.

Osnovicu za obračun amortizacije čini ukupni trošak kupnje pojedine imovine, ili bruto knjigovodstveni iznos imovineumanjen za rezidualnu vrijednost (iznos procjenjene vrijednosti koja se za imovinu može dobiti)

27


P6 53

1.6.1. Amortizacija imovine -nast. 1.

Amortizacija se obračunava za svu dugotrajnu nematerijalnu i materijalnu imovinu:

� za koju se očekuje da će se koristiti dulje od jedne godine,

� koja ima ograničen vijek trajanja i

� koja se koristi za obavljanje registriranih djelatnosti.

Metode za obračun amortizacije :

� linearna ili ravnocrtna metoda,

� metoda učinaka ili funkcijska metoda i

� metode opadajućih iznosa ili degresivne metode.


P6 54

1.6.1.1.Linearna ili ravnocrtna metoda

najčešće je primjenjivana metoda. Prema njoj se amortizacija obračunava razmjerno vremenu korištenja u utvrđenom vijeku uporabe, tako da se u svakom razdoblju uporabe iskazuje isti iznos troška amortizacije. Zato se naziva još i metoda konstantne amortizacije

Budući da neki subjekti, osobito u djelatnostima proizvodnje teugostiteljstva i trgovine, dugotrajnu imovinu upotrebljavaju intenzitetom duljim od jedne smjene, uobičajeno je da se linearne stope amortizacije povećavaju, i to:

za 25% – ako intenzitet uporabe odgovara radu u dvije smjene (dulje od 2.200, a kraće od 4.000 sati godišnje), i

za 50% – ako intenzitet uporabe odgovara radu u tri smjene (dulje od 4.000 sati godišnje).

28


P6 55

1.6.1.2. Metoda učinaka

Češće je primjenjuju proizvodni subjekti

Amortizacijska se stopa izračunava dijeljenjem nabavnog troška imovine s planiranim brojem jedinica outputa, a amortizacijski se trošak izračunava množenjem proračunane stope s ostvarenim brojem jedinica outputa

Pr. Nc = 100

Plan. Količina = 1000

Ostvarena količina/1 god = 200

Amort. Stopa a= 100*200/1000 = 20%

Primjenjuje se kao stopa iscrpljivanja prirodnih i rudnih bogatstava


P6 56

1.6.1.3. Metode opadajućih iznosa

Metode opadajućih iznosa ili degresivne metode polaze od pretpostavke da se imovina više upotrebljava i troši u ranijim godinama uporabe, jer je novija i nema mnogo zastoja pa time ni troškova održavanja, a sve manje u kasnijim razdobljima, u kojima će biti više zastoja i više troškova održavanja.

Najčešće se primjenjuju dvije degresivne metode: � metoda zbroja godina i � metoda opadajuće osnovice ili dvostruke stope.

29


P6 57

1.6.1.3. Metode opadajućih iznosa – nast.1

Metoda zbroja godina

Primjer: za amortizaciju koju treba obračunavati 5 godina zbroj godina iznosi 15 (5+4+3+2+1), pa će se u prvoj godini osnovica množiti s razlomkom 5/15, u drugoj godini s razlomkom 4/15, u trećoj godini s 3/15, itd. Zbroj godina može se izračunati i prema formuli:

Z = Gx(G+1)/2 ili Z = (G+G2)/2gdje Z označava obračunski zbroj godina, a G je vijek uporabe

izražen u godinama. Osnovica je vrijednost prethodne godine (početka razdoblja)

umanjena za amortizaciju prethodnog razdoblja.


P6 58

1.6.1.3. Metode opadajućih iznosa - nast. 2

Metoda opadajuće osnovice ili dvostruke stope:

amortizacijska se stopa dobivena ravnocrtnom metodom udvostručuje, a osnovicu za obračun amortizacije čini knjigovodstvena neotpisana ili sadašnja vrijednost imovine (u prvoj godini to je nabavna vrijednost). .

30


P6 59

1.6.2. Namjena amortizacije

Kada se dovrši preobrazba materijalnog u novčani oblik, istekne i knjigovodstveni vijek uporabe imovine, a ako je pravilno procijenjen, istekne i fizički vijek

Amortizacijski multiplikator:

Reinvestiranje amortizacije multiplikativno djeluje na proširenje radnih kapaciteta. Takvo proširenje nije rezultat dodatnih kapitalnih ulaganju, već transformacije postojećih sredstava.

Postavlja se pitanje koliki je učinak povećanja kapaciteta iz reinvestirane amortizacije?


P6 60

1.6.2. Namjena amortizacije –nast.

Konstantni amortizacijski multiplikator za svaku amortizacijsku stopu može se izračunati prema formuli

m =2/(1+a/100) (B. Horvat)

gdje je:

m = konstantni amortizacijski multiplikator

2 = najveći raspon multiplikatora

a = godišnja stopa amortizacije.

31


P6 61

1.7. Ispravak vrijednosti dugotrajne imovine

Iskazivanje početnog stanja = nabavna vrijednost

Upotreba = trošenje smanjivanje vrijednosti

Knjiženje: na neizravan način, ne na kontu imovine, već na posebnom korektivnom kontu, tzv. kontu ispravka vrijednosti.

Iznos za koji se ispravlja vrijednost imovine odgovara iznosu obračunate amortizacije


P6 62

1.7. Ispravak vrijednosti dugotrajne imovine

Analitičko knjigovodstvo dugotrajne imovine:

obavlja obračun amortizacije,

Knjiženje: u glavnome knjigovodstvu odnosno prethodno u analitičkome knjigovodstvu troškova, dok je konto ispravka vrijednosti koji se vodi u analitičkom knjigovodstvu imovine protukonto konta troškova amortizacije, ali i korektivni konto nabavnog troška imovine.

Svaki analitički konto imovine ima svoj analitički konto ispravka vrijednosti. Na njemu se tijekom uporabe osigurava podatak o obavljenom ukupnom ispravku vrijednosti, a to znači i o ukupno obračunatoj amortizaciji, pa se još naziva i konto akumulirane amortizacije.

32


P6 63

1.8. Privremena i trajna povlačenja dugotrajne imovine

Imovinu koja iz bilo kojih razloga privremeno nije u uporabi treba preknjižiti s konta imovine u uporabi na poseban konto imovine izvan uporabe

Dugotrajnu nematerijalnu i materijalnu imovinu koja je trajno povučena iz uporabe ili otuđena (prodana) treba isknjižiti iz poslovnih knjiga (rashodovati i likvidirati). Isknjiženje se obavlja protuknjiženjima na kontu imovine i kontu ispravka vrijednosti, a bilježi se i u knjizi inventara


P6 64


Imovinu koja iz bilo kojih razloga privremeno nije u uporabi treba preknjižiti s konta imovine u uporabi na poseban konto imovine izvan uporabe

Dugotrajnu nematerijalnu i materijalnu imovinu koja je trajno povučena iz uporabe ili otuđena (prodana) treba isknjižiti iz poslovnih knjiga (rashodovati i likvidirati). Isknjiženje se obavlja protuknjiženjima na kontu imovine i kontu ispravka vrijednosti, a bilježi se i u knjizi inventara

Ako imovina koja se trajno povlači iz uporabe nije u potpunosti amortizirana, neamortizirani se iznos naknađuje na teret rashoda razdoblja u kojem je sredstvo povučeno iz uporabe

33


P6 65


Učinak prodaje sredstva, kao razlika između prihoda od prodaje umanjena za troškove prodaje i za iznos neotpisane knjigovodstvene vrijednosti sredstva, priznaje se kao prihod ili kao rashod tekućeg razdoblja.


P6 66

1.9. Organizacijska struktura knjigovodstva dugotrajne imovine

Kod vrlo malih subjekata i onih koji imaju malo poslovnih promjena na dugotrajnoj imovini, pa nužnu analitiku imovine vode u sklopu glavne knjige, ne strukturira se posebna organizacijska jedinica

Kod nešto većih i srednjih subjekata i subjekata s više poslovnih promjena na dugotrajnoj imovini Ta je jedinica dio strukture financijskog računovodstva ili jedna od dijelova organizacijske jedinice za analitička knjigovodstva

Kod velikih i osobito vrlo velikih subjekata, kapitalno intenzivnih, s mnogo poslovnih promjena na stalnim sredstvima (elektroprivreda, telekomunikacije, željeznica i druge infrastrukturne djelatnosti), organizacijska je struktura ovoga knjigovodstva razgranana.

34


P6 67

1.10. Radna mjesta u knjigovodstvu dugotrajne imovine

U praksi se često nailazi na slijedeće tipiziranje radnih mjesta, kao npr. voditelj knjigovodstva 1, 2, 3; ekonomist 1, 2, 3; knjigovođa 1, 2, 3. Brojevi označavaju kategoriju radnog mjesta s obzirom na složenost i vrijednost poslova radnoga mjesta.

Za svako radno mjesto treba načiniti popis poslova. Popisom trebaju biti obuhvaćeni:

�zadaće koje se trebaju izvršavati u sklopu poslova radnog mjesta, i

�redoviti, povremeni i izvanredni poslovi pojedinog radnog mjesta,

�kontrolni postupci koji se trebaju provoditi pri izvršavanju poslova i zadaća radnog mjesta.


P6 68

1.11. Popis poslova i zadaća

35


P6 69

2. KNJIGOVODSTVO POTRAŽIVANJA I OBVEZA (saldakontna knjigovodstva)

Zajednička obilježja saldakontnih knjigovodstava :

Gledajući na dospijeće, u bilanci se potraživanja i obveze razvrstavaju na dugotrajna i kratkotrajna

Pri knjigovođenju svi primitci iz okoline (inputi), štete učinjene okolini ili neke druge obveze prema okolini imaju protuknjiženje na kontima obveza, a izdatci okolini (outputi), pretrpljene štete od okoline ili neka druga prava prema okolini iskazuju se na kontima potraživanja

Zajednička je značajka ovih izdvojenih knjigovodstava da su promjene na analitičkim kontima svakodnevne, ali su isto tako svakodnevne i potrebe za podatcima i informacijama o njihovu stanju i promjenama


P6 70

2. KNJIGOVODSTVO POTRAŽIVANJA I OBVEZA (saldakontna knjigovodstva)

Zajednička obilježja saldakontnih knjigovodstava :

U analitičkim se knjigama za svakog komitenta (kupca odnosno dobavljača) otvara poseban analitički konto

Kako se u knjigovodstvu stanje na pojedinom kontu dobije tako da se od dugovnog prometa oduzme potražni, dakle, da se za svaki konto izračuna njegov pritečak ili saldo, ova se knjigovodstva nazivaju još i saldakontnim knjigovodstvima.

Prilikom odlučivanju o kojim će se vrstama potraživanja i obveza voditi analitičko knjigovodstvo treba voditi računa o zahtjevima koji proizlaze iz zakonskih propisa, iz odnosa s komitentima i radi vlastitih potreba. Praktički se to rješava većpri izradi kontnoga plana.

36


P6 71

2.1.KNJIGOVODSTVO POTRAŽIVANJA (saldakonti kupaca)Potraživanja su u najvećem broju slučajeva posljedica

kupoprodajnih transakcija, pa su među potraživanjima najviše zastupljena potraživanja od kupaca

Potraživanja mogu biti posljedica i ostalih poslovnih aktivnosti, nekih zakonskih propisa ili izvanrednih događaja, a računovodstvo je i o njima obvezno osigurati odgovarajuće knjigovodstvene i pomoćne bilješke.


P6 72

2.1.1. Pojam potraživanja Potraživanje je pravo da se za neku činidbu dobije novac i

predstavlja jedan od pojavnih oblika imovine. Tako, prodajom robe, dok se ne dobije novac, u knjigovodstvu isporučitelja roba poprima oblik potraživanja

potraživanje kao pojavni oblik robe, usluge ili druge činidbe, treba biti samo privremeno stanje. Radi nastavka poslovnih aktivnosti potraživanje mora u ugovorenom ili drugom najkraćem mogućem roku biti pretvoreno u novac ili neki surogat novca (lako unovčivi vrijednosni papir).

Potraživanja iz poslovnih aktivnosti najčešće su u svezi s ostvarivanjem prihoda pa je trenutak nastanka potraživanja i način procjene njihove vrijednosti identičan kao i za prihode

37


P6 73

2.1.2. Zadaće knjigovodstva potraživanja

Glavna je zadaća analitičkog knjigovodstava potraživanja da svakodobno osigura podatke o stanju i promjenama na pojedinačnim kontima potraživanja.

Uz glavnu zadaću, ovo knjigovodstvo ima i brojne prateće zadaće, kao što su osiguranje podataka:

•••• o vrstama potraživanja s obzirom na vrste prihoda, vrste komitenata ili zemljopisna područja,

•••• o vremenu dospijeća potraživanja, •••• o nadnevku nastanka vjerovničkog posla, •••• o rokovima potraživanja prema razdobljima otpisa,


P6 74

2.1.2. Zadaće knjigovodstva potraživanja� o suglasnostima salda iskazanih potraživanja, � o primljenim predujmovima iz vjerovničkog posla, � o spornim potraživanjima (sumnjivim, utuženim i u stečaju),� O procjeni i ispravku njihove vrijednosti ako nisu naplaćena u

odgovarajućem roku.

38


P6 75

2.1.2. Zadaće knjigovodstva potraživanja- nastavak

Osiguravajući takve podatke u knjigovodstvu saldakonta moguće je načiniti izvješća i raznovrsne preglede za potrebe:

� vođenja i upravljanja poslovnim odnosno radnim procesom, � vođenja financijske politike i upravljanja financijskim

sredstvima, � posebnog upravljanja potraživanjima, � pokretanja postupka sudske naplate i zastupanja subjekta u

sudskim sporovima, � redovitog i izvanrednih popisa, � temeljnih i drugih financijskih i poslovnih izvješća, � financijske kontrole i revizije poslovanja.


P6 76

2.1.3. Razvrstavanje potraživanja Razvrstavanje potraživanja uglavnom se poklapa s načinom razvrstavanja prihoda

Našim je Zakonom o računovodstvu poduzetnicima propisano da u Računu dobiti i gubitka moraju iskazati posebne pozicije: za prihode od prodaje, za prihode na temelju uporabe vlastitih proizvoda, roba i usluga, za ostale poslovne prihode, za izvanredne prihode, za financijske prihode, za prihode od sudjelujućih interesa s povezanim i odvojeno s nepovezanim poduzećima, za prihode od ostalih ulaganja i zajmova iz okvira stalne imovine s povezanim i odvojeno nepovezanim poduzećima, za prihode od ostalih interesa i sličnih prihoda s povezanim i odvojeno s nepovezanim poduzećima.

39


P6 77

2.1.3. Razvrstavanje potraživanja U analitičnom se knjigovodstvu mogu voditi pojedine vrste

odnosno konta sljedećih potraživanja:� od kupaca za dugotrajnu imovinu, � od kupaca za proizvode,� od kupaca za usluge, � od osiguravajućih organizacija za štete za osigurane rizike, � od povezanih poduzeća,� od nepovezanih poduzeća, � potraživanja u zemlji, � potraživanja u inozemstvu, � potraživanja od državnih tijela, � ostala potraživanja.


P6 78

2.1.3. Razvrstavanje potraživanja Za pojedinog komitenta možemo imati više vrsta potraživanja: � potraživanja iz protekle godine, � tekuća potraživanja ili potraživanja iz tekuće godine, � dospjela potraživanja, � potraživanja za prodaju na kredit, � potraživanja za kamate, � sporna potraživanja, � potraživanja u stečajnom postupku, te � otpisana nenaplaćena potraživanja.

40


P6 79

2.1.4. Računovodstvene podloge knjigovodstva potraživanja 2.1.4.1. Poslovne knjige

2.1.4.2. Knjigovodstvene isprave u saldakontima potraživanja

2.1.4.3. Tehnike i način knjiženja i računalni program


P6 80

2.1.4.1. Poslovne knjige Od poslovnih knjiga u knjigovodstvu potraživanja koriste se:

� dnevnik,

� analitička knjiga, i

� pomoćne bilješke.

41


P6 81

2.1.4.1. Poslovne knjige Dnevnik:

Dnevnik u svim knjigovodstvima ima istu funkciju: kronološku i kontrolnu

Kod računalne tehnike i dnevnik i kontna kartica su bilješke izvedene iz iste baze podataka, pa po obliku nužno ne moraju biti posve isti, ali im sadržaj mora biti isti.


P6 82

2.1.4.1. Poslovne knjige -dnevnici

� dnevnik otvaranja kontnih kartica (rasknjižavanje početnog salda),

� dnevnik za knjiženje izlaznih računa (terećenja komitenata), � dnevnik za knjiženje uplata putem žiroračuna (odobrenja

komitenata), � dnevnik za knjiženje gotovinskih uplata, � dnevnik za knjiženje naplata vrijednosnim papirima (čekovi,

mjenice, obveznice i sl.) i putem namirivanja (kompenzacije, cesije, asignacije i dr.),

� dnevnik za knjiženje temeljnica (o zateznim kamatama, o raznim popustima, o usklađivanju, o preknjižavanju s kartice na karticu, o ispravcima, o preknjižavanju na sporna potraživanja, o otpisivanju, o isknjižavanju i dr.),

� opći dnevnik za knjiženje poslovnih događaja koji neće biti obuhvaćeni posebnih dnevnicima,

� dnevnik za knjiženje godišnjeg zaključka.

42


P6 83

2.1.4.1. Poslovne knjige -Analitička knjiga s gledišta knjigovodstva potraživanja ona je glavna evidencija. Na neki način, kod svih se vrsta potraživanja radi o posebnim

analitičkim knjigovodstvima potraživanjaračunalna tehnika knjiženja omogućuje ustrojavanje baze

podataka prema višestrukim kriterijima. U tu se svrhu za svako obilježje prema kojem se želi formirati datoteka komitenata mora načiniti poseban šifrarnik i prema njemu unositi podatke u računalo.

Iako se danas u saldakontima mimo analitičke knjige, u pravilu, ne vode druge pomoćne knjige, napomenut ćemo da se za kontinuirane (svakodnevne) isporuke za koje je ugovoren mjesečni ili ispodmjesečni obračun i plaćanje, može ustrojiti evidencija takvih potraživanja u posebnim pomoćnim knjigama i time izbjeći preopširnost analitičke knjige. Najčešće to čine mljekare i klaonice za svakodnevne isporuke trgovinama mesnih i/ili mliječnih proizvoda mesnicama, bolnicama, vojnim i dječjim ustanovama i sl., koje se fakturiraju dekadno, polumjesečno ili mjesečno.


P6 84

2.1.4.1. Poslovne knjige -Pomoćne bilješke Od pomoćnih bilježaka u knjigovodstvu potraživanja vodi se

abecedni registar (indeks, šifrarnik) komitenata temeljem kojega se brzo i lako može pristupiti kontnoj kartici pojedinog komitenta.

43


P6 85

2.1.4.2. Knjigovodstvene isprave u saldakontima potraživanjaU saldakontima potraživanja zaduženja se knjiže temeljem

izlaznih računa, dakle vlastitih isprava koje ispostavlja prodajna služba. Zato one po obliku i sadržaju trebaju biti prilagođene i potrebama knjiženja u ovome knjigovodstvu

Osim toga, zaduženja se mogu knjižiti i temeljem:

� obračuna zateznih kamata,

� isprava o plaćenim troškovima sudskih sporova,

� naloga za knjiženje usklađivanja potraživanja, i

� temeljnica koje se ispostavljaju za provođenje tehnika knjiženja.


P6 86

2.1.4.3. Tehnike i način knjiženja i računalni program Prilikom korištenja računalne tehnike pojedinačni podatci s

knjigovodstvenih isprava unose se u bazu podataka, gdje se sređuju prema programiranim zahtjevima i algoritmom računalnog programa prenose na analitička konta potraživanja i istodobno ili u određenim razdobljima (dnevno, tjedno i sl.) u zbrojnim iznosima na sintetička konta glavne knjige.

Programom trebaju biti predviđene ne samo raznovrsne mogućnosti knjiženja s jednostavnim pristupom i pretraživanjem baze podataka i kontnih podataka pojedinog komitenta, već i mogućnosti sastavljanja brojnih izvješća prema svim značajnijim kriterijima. Također je vrlo važno da se računalnim programom mogu obračunavati kamate na odgođena i zakašnjela plaćanja.

44


P6 87

2.1.5. Usklađivanje stanja potraživanja

Točnost knjigovodstvenoga stanja potraživanja u analitičkoj evidenciji potvrđuje se usklađivanjem s komitentima, s pomoćnim knjigovodstvenim bilješkama, sa stvarnim stanjem i s glavnim knjigovodstvom. Vrlo je važno da se provedu sva ova usklađivanja, jer samo u tom slučaju možemo biti sigurni u knjigovodstvene podatke različitih evidencija


P6 88

2.1.5.1. Usklađivanje s komitentima Točnost knjigovodstvenoga stanja potraživanja u analitičkoj evidenciji potvrđuje se usklađivanjem s komitentima, s pomoćnim knjigovodstvenim bilješkama, sa stvarnim stanjem i s glavnim knjigovodstvom. Vrlo je važno da se provedu sva ova usklađivanja, jer samo u tom slučaju možemo biti sigurni u knjigovodstvene podatke različitih evidencija

45


P6 89

2.1.5.2. Usklađivanje s pomoćnim bilješkama Ako se neka od potraživanja vode u pomoćnim bilješkama, npr.

potraživanja u stečajnom postupku, otpisana nenaplativa potraživanja i dr., prije usklađivanja s glavnim knjigovodstvom potrebno je uskladiti pomoćnu s analitičkom evidencijom.


P6 90

2.1.5.3. Usklađivanje s glavnim knjigovodstvom Ako se neka od potraživanja vode u pomoćnim bilješkama, npr.

potraživanja u stečajnom postupku, otpisana nenaplativa potraživanja i dr., prije usklađivanja s glavnim knjigovodstvom potrebno je uskladiti pomoćnu s analitičkom evidencijom. U tu svrhu:

� sastavljaju se (kod ručne i strojne tehnike) odnosno izlistavaju (kod računalne) posebni iskazi stanja i prometa analitičkih kartica prema kontima glavne knjige,

� iskazi se uspoređuju sa stanjem i prometom odgovarajuće kontne kartice glavnog knjigovodstva,

� načini se rekapitulacija iskaza analitičkih kartica i uspoređuje sa sintetičkim kontom potraživanja u glavnoj knjizi

46


P6 91

2.1.5.4. Usklađivanje sa stvarnim stanjem – popis potraživanja Popis obavljaju popisna povjerenstva, tako što, u pravilu, za

svakog pojedinog komitenta i za svako pojedino potraživanje utvrđuju:

je li u knjigama iskazano na temelju vjerodostojne isprave, i

postoji li za njega pisana suglasnost komitenta (ovjereni izvadak otvorenih stavaka).


P6 92

2.1.6. Vrijednosno usklađivanje potraživanja Popis obavljaju popisna povjerenstva, tako što, u pravilu, za

svakog pojedinog komitenta i za svako pojedino potraživanje utvrđuju:

je li u knjigama iskazano na temelju vjerodostojne isprave, i

postoji li za njega pisana suglasnost komitenta (ovjereni izvadak otvorenih stavaka).

47


P6 93

2.1.8. Radna mjesta u knjigovodstvu potraživanja Budući da su poslovi ovoga knjigovodstva vrlo slični poslovima

analitičkoga knjigovodstva obveza i da ih često, pogotovo kod manjih poslovnih subjekata, vode iste osobe.

Documents

ORGANIZACIJA POJEDINAČNIH ILI ANALITIČKIH … · unutarnja isprava (zapisnik) o preuzimanju isporuke. Anal. imovina i potraživanja P6 30 1.3.2.2. a) Isprave o pribavljanju imovine