OrganizatorGradska knjižnica i čitaonica Požega

Financijska potporaMinistarstvo kulture Republike Hrvatske

Stručni skup Narodne knjižnice u novim prostorima - spoj tradicije i suvremenostije jedan od središnjih programa Mjeseca hrvatske knjige 2015.

9. studenoga 2015. Gradska knjižnica i čitaonica Požega

1. 170 godina Gradske knjižnice i čitaonice u Požegi2. Trendovi u arhitekturi knjižničnih prostora3. Iskustva i izazovi – novi prostori, nove mogućnosti

OrganizatorGradska knjižnica i čitaonica Požega

Požega, 2015.

UvodKnjižnični zidovi

Stručni skup Narodne knjižnice u novim prostorima – spoj tradicije i suvremenosti organiziran je uz potporu Ministarstva kulture Repub-

like Hrvatske povodom obilježavanja 170. obljetnice djelovanja Gradske knjižnice i čitaonice Požega.

U prvom dijelu skupa djelatnice Gradske knjižnice i čitaonice Požega predstavljaju bogatu povijest knjižnice koja veže vrijeme hrvatskog narodnog preporoda i osnivanja Čitaoničkog društva s današnjim vre-menom kad knjižnični programi nerijetko prelaze zidove same knjižnice, najvrjedniju knjižničnu građu iz fonda, kao i vrlo vrijedne privatne knjižnice znamenitih Požežana. Uz to, na osnovu iskustva u procesu adaptacije i dogradnje požeške knjižnice govori se i o novim društvenim ulogama knjižničnih prostora i njihovoj uskoj povezanosti s arhitekturom.

O trendovima u arhitekturi knjižničnih prostora govore u drugom dijelu skupa knjižničari i arhitekti polazeći od IFLA-enih smjernica za knjižnične zgrade sve do konkretnih iskustava u planiranju i organizaciji knjižničnih prostora na primjerima knjižnice u Požegi i u Labinu. Novi prostori daju nove mogućnosti jednako kao što i stari i neadekvatni prostori često ograničavaju knjižničnu djelatnost i ne omogućavaju razvoj u skladu s potrebama suvremenih korisnika. U trećem dijelu skupa o iskustvima u novim prostorima govore ravnatelji knjižnica u Novskoj, Pleternici i Šibeniku, voditeljice dviju knjižnica u Zagrebu, a iskustvo u planiranju i projektiranju nove zgrade predstavlja i ravnateljica knjižnice u Rijeci.

Gradska knjižnica i čitaonica Požega u godini 170. obljetnice svoga djelo-vanja je u procesu dovršetka izgradnje i uređenja dvorišnog dijela zgrade nakon čega treba uslijediti adaptacija stare zgrade što će po dovršetku re-zultirati moderno uređenim, jedinstvenim prostorom koji spaja zaštićenu staru zgradu vođenu u Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske i moderni dvorišni dio prepoznatljiv po staklenom pokrovu knjižničnog trga.

Ako govorimo o arhitekturi u suvremeno se doba knjižnični zidovi proširuju ili se grade novi koji najčešće postaju prepoznatljivi uresi gradskih središta. Govoreći, pak, o knjižničnoj djelatnosti i ulozi knjižnica u suvremenom društvu pa i očekivanjima korisnika - čini se kao da su svi knjižnični pros-tori premaleni, svi zidovi preuski, zbog toga što knjižnice 21. stoljeća imaju tendenciju biti multifunkcionalna središta kulturnog života neke sredine s odgovarajućim uvjetima za ponudu trećeg životnog prostora.

Aleksandra Pavlović, dipl. knjiž.ravnateljica GKPŽ

PROGRAMSKUPA9. studenog 2015.

Stručni skup povodom170. obljetnice utemeljenja GKPŽ

Gradska knjižnica i čitaonica Požega, Dvorana Hrvatske gospodarske komore, Županijske komore Požega

Prijava sudionika u knjižnici

170 godina Gradske knjižnicei čitaonice PožegaPovjesnica požeške Knjižnice:od Čitaoničkog društvado Knjižnice bez zidova(Jasenka Bešlić, viša knjižničarka)

Najvrjednija knjižnična građa iz fonda Gradske knjižnice i čitaonice Požega(Dijana Klarić, mag. biblio.)

Narodna knjižnica izmeđusuvremenog i tradicionalnog(Aleksandra Pavlović, dipl. knjiž.)

Trendovi u arhitekturiknjižničnih prostoraTrendovi u suvremenojarhitekturi knjižničnih prostora(Damir Gamulin, dipl. diz., Margita Grubiša, dipl. ing. arh., Igor Presečan,dipl. ing. arh., i Ivana Žalac. dipl.ing.arh.)

Kako sačuvati staro i otvoriti prostor za novo u arhitekturi knjižničnih prostora? (primjer knjižnice u Požegi)

(Boris Vučić, dipl. ing. arh.)

do 08:30

09:00 – 10:00

10:00 – 12:30

IFLA-ine smjernice za knjižnične zgrade u suodnosu na Programsku osnovu i tada nam dostupne izvore iz današnje perspektive(Andreja Silić Švonja, dipl.knjiž.)

Knjižnični prostori danas za sutra(Frida Bišćan, knjiž. savjetnica)

Pauza, osvježenje

Iskustva i izazovi — noviprostori, nove mogućnostiGradska knjižnica Rijeka i prostor —suradnja, razvoj, planiranje, projekti i kompromisi(Gorana Tuškan, dipl.knjiž.)

Knjižnice u novim prostorima — iskustva Knjižnica grada Zagreba(Višnja Cej, dipl.knjiž, Iva Klak, dipl. knjiž.)

Nova knjižnica, nove mogućnosti(Gradska knjižnica Novska)(Darija Jež, dipl. knjiž.)

Narodna knjižnica u Pleternici — iskustva(Franjo Novak, dipl. knjiž.)

10 godina u novom prostoru — iskustvo Gradske knjižnice Juraj Šižgorić u Šibeniku(Vilijam Lakić, dipl. knjiž.)

Koja doobra knjiga!Posjet izložbi “Koja doobra knjiga!” u čast 170 godina Gradske knjižnice i čitaonice Požega u Gradskom muzeju Požega

Ručak

10:00 – 12:30

12:30 – 13:00

13:00 – 15:00

15:00

16:00

170 godinaGradske knjižnice i čitaonice Požega

1.

Povjesnica požeške knjižnice:od Čitaoničkog društva do Knjižnice bez zidova

Jasenka Bešlić, viša knjiž. Gradska knjižnica i čitaonica Požegajasenka@gkpz.hr

Upravo pisana riječ je navrjednije zlato naše Zlatne doline jer je otkrivamo već

u 12. st. ispisanu na pločici “Brat Ian“. Da-nas se najstarije knjige čuvaju u Franjevačkoj knjižnici, Povijesnoj knjižnici Požeške biskupi-je, Knjižnici Gradskog muzeja, Profesorskoj knjižnici Gimnazije i u zbirci “Rara“ Gradske knjižnice i čitaonice Požega.

Ne čudi da je Požega s takovom tradicijom, među prvima u Hrvatskoj, uz Varaždin, Karlovac, Zagreb, Osijek osnovala Čitaonicu 1845. godine pod latinskim nazivom “Lectoria Societas“.

1876., na prijedlog, knjižničara gimnazijske Knjižnice, Mate Vidmara, osnovana je i knjižnica, gotovo sa svim značajkama koje su i danas prisutne. Čitaonica, kao društvo, okupljala je požešku, intelektualnu elitu, ali činjenica da su se njene aktivnosti događale i izvan Požege, ne čudi da je počasni član bio i Josip Juraj Strossmayer. Političke prom-jene omogućile su i promjene u nazivu Čitaonice, tako, 1848. godine Čitaonica, latinski naziv mijenja u Narodna čitaonica, a 1904. u Hrvat-ska čitaonica. I tada, kao i danas, stanovala je u zgradi Prve požeške štedionice, u ulici Antuna Kanižlića.

Današnja knjižnica, svoj rad nakon Drugog svjetskog rata započinje 1951., a samostalna ustanova pod nazivom Narodna knjižnica i čitaonica Požega postaje 23. 10. 1961.. U tom vremenu intenziviraju se organizacije kulturnih događanja, osnivaju se pokretne knjižnice, a najvažniji pomak u stručnom, knjižničarskom smislu je početak su-vremene obrade knjižnog fonda prema UDK – tablicama.

Razdoblje 1971. – 1981. označeno je vremenom pripreme za integraciju svih ustanova kulture u Požegi, u Centar za kulturu i obrazovanje. Tako požeška Knjižnica, kao najstarija ustanova kulture u Gradu, postaje Radna jedinica za bibliotečnu djelatnost Centra za kulturu i obrazo-vanje i to traje od 1981. – 1991. No, u tom vremenu napravljeni su i neki kvalitetni pomaci, kao otvorenje Studijskog odjela, zapošljavanje stručnog djelatnika VSS, osnovan je Aktiv bibliotekara općine Požega, a požeška Knjižnica je 1986. godine i službeno imenovana od Savjeta bibliotekara Hrvatske, Matičnom knjižnicom za općinu Požega. Mreža pokretnih knjižnica odlično funkcionira, uz postojeće otvaraju se u Ka-ptolu i Krivaju, a otvara se, kao ogranak, Narodna knjižnica i čitaonica Kutjevo.

Politička zbivanja 1990. godine i stvaranje nezavisne Republike Hrvat-ske omogućili su ponovno vraćanje samostalnosti požeškoj Knjižnici. I to se dogodilo 1991. godine. Te, ratne godine bile su posebne za našu Knjižnicu. Upisivali smo besplatno izbjeglice iz Slav. Broda, a zahvaljujući Ministarstvu kulture RH, povećavala se i nabava knjiga, uređivali su se i opremali novi prostori. 1992. godine otvoren je Dječji odjel, knjižnica ponovno dobiva naziv Gradska knjižnica i čitaonica Požega, a 1995. i službeno postaje Matična knjižnica za Požeško- slavonsku županiju.

Važno je naglasiti da je cijela naša duga knjižničarska povijest bila borba za pisanu riječ, knjigu, borba za naš identitet, ali ono što nas je pratilo od početka je borba za prostor koji je neophodan da se sve funkcije knjižnice mogu kvalitetno razvijati. Snažan razvoj tehnologije i brze i intezivne promjene u našem poslovanju tjerale su nas da “os-vajamo“ nove prostore, razvijamo nove usluge i postanemo sa svim našim sadržajima, dostupni i on line. I uspjeli smo.

Zahvaljujući našem osnivaču, gradu Požegi, koji nas podržava sve ove godine, ali i stručnim djelatnicima koji su bili i još uvijek jesu najvažniji kamenčići u tom našem mozaiku, proširili smo i opremili Odjel za odra-sle, Studijski odjel, Čitaonicu i Zavičajnu zbirku, a 1996. otvorili smo novi Glazbeni odjel i multimediju.

A danas, preko 80 000 sv. knjižne građe, raspoređenih u Dječji, Odjel za odrasle i Studijski odjel, više od 9 000 jedinica neknjižne građe u Glazbenom odjelu i multimediji, sa gotovo 800 jedinica za slijepe i slabovidne osobe, 95 naslova novina i časopisa, kvalitetnim izbo-rom igračaka za najmlađe, bogatom Zavičajnom zbirkom, zbirkom “Rara“, knjižnicom Julija Kempfa, Franje Cirakija i vrijedne ostavštine naših zavičajnika, kao i bogata vlastita izdavačka djelatnost pruža ne-procjenjivo kulturno blago i izvor informacija, ne samo za naše koris-nike, nego i puno šire.

A sve to omogućuje potpuna informatizacija svih odjela i cjelokupnog poslovanja, koju smo započeli 1994. u programu Crolist, kada smo otvorili i web stranicu. 2004. priključili smo se na Carnet i našim ko-risnicima omogućili besplatan internet, a Facebook u novije vrijeme , otvorio nam je nove širine i doveo nove korisnike. Započeo je i projekt “Digitalizirana baština“ i prvi primjerci naše zavičajne baštine dostupne su online.

Gradska knjižnica i čitaonica Požega ponosna je što je kroz ovih 170 godina uspjela sačuvati vrijednu pisanu baštinu, razviti usluge koje su

nas povezale sa cijelim svijetom, ali ono što je najvažnije, izašli smo i izvan Knjižnice, među građane, postavljamo mini knjižnice i uporno širimo mrežu u mjestima gdje nema knjižnice. Otvaramo stacionare u Jakšiću, Velikoj i Kaptolu. Planiramo budućnost u novim prostorima i stvaramo zajednicu u kojoj se svi dobro osjećaju. A ta zajednica nas prepoznaje, tomu svjedoče brojne nagrade i priznanja kojih je kroz ovih 170 godina bilo zaista mnogo!

Najvrjednija knjižnična građa iz fonda Gradske knjižnice i čitaonice

Dijana Klarić, mag.biblio.Gradska knjižnica i čitaonica Požegadijana@gkpz.hr

Osnivanje Čitaonice

U vremenu političkih previranja, kada se nekolicina zavičajnih odličnika aktivno odlučila uključiti u poglavlje nove povijesti (hr-

vatski narodni preporod), težnje za očuvanjem hrvatskog jezika i na-cionalnog identiteta iznjedrile su Čitaonicu.

Kao društvo koje je okupljalo požešku elitu, Čitaonica je osnovana 1845. g. U samim počecima svoga postojanja, ona nije bila knjižnica u današnjem smislu riječi, nego društvo koje je bilo glavni organizator svih kul-turnih i zabavnih događanja u gradu što ju je činilo vrlo popularnom i omiljenom u to doba. U Čitaonici se vrlo rado provodilo slobodno vrijeme čitajući novine, igrajući šah i pjevajući domoljubne pjesme. U to vrijeme, zahvaljujući procvatu kulturnog i društvenog života, Požega je dobila i svoj poznati epitet “Slavonska Atena“.Krajem 1876. g. osnovana je Grad-ska knjižnica kakvu danas pozna-jemo i to na prijedlog Mate Vidmara, knjižničara gimnazijske knjižnice.

Zavičajna zbirka “Possegana“ i Zbirka starih i rijetkih knjiga “Rara“Svjesna vrijednosti starih i rijetkih knjiga, kao i knjižnične građe vezane uz naš zavičaj, otada, pa sve do današnjih dana, Gradska knjižnica i čitaonica Požega sustavno prikuplja, stručno obrađuje, čuva i u okviru

Biro, Marton de Padanyi: Dussu csuvaiuche pohogjenje to jest oniu koi na nebeskih darovih, milosergiu i milostimah fale…

U Budimu: kod Veronike Nottenstajnin, udovicae, 1750.

(Najstarija knjiga u Gradskojknjižnici i čitaonici Požega)

Knjižnice daje na korištenje građu vezanu uz naš zavičaj – Posseganu, te staru i rijetku knjižnu građu – Raru.Zavičajna zbirka “Possegana” osnovana je 1985. godine. Sadrži preko 1600 svezaka knjiga vezanih uz grad Požegu, Požeško-slavonsku županiju kao i znamenite osobe povezane sa zavičajem. Sastoji se od omeđenih publikacija, zbirke periodike, elektroničke, kartografske, glazbene i filmske građe, grafičkih mapa, slika i tiskovnog materijala. Najveću vrijednost čine originalni primjerci knjiga Antuna Kanižlića, isusovca, pjesnika baroka i rokokoa; zatim Vjekoslava Babukića, pr-vog profesora hrvatskog jezika na zagrebačkoj Kraljevskoj akademiji i autora Ilirske slovnice - prve znanstvene hrvatske gramatike; Mi-roslava Kraljevića, književnika, utemeljitelja prve požeške tiskare,

autora Požežkog djaka – prvog hrvatskog romana novije književnosti i Slavonca - prvog hrvatskog lista u Slavoniji, kao i djela Miroslava Kraljevića, slikara i jednog od utemeljitelja hrvatske moderne.

Babukić, Vjekoslav: Ilirska slovnica. Zagreb: Berzotisak nar. tiskarnice dra. Ljudevita Gaja, 1854.

Značajno mjesto u zavičajnoj zbirci zauzimaju ostavštine znamenitih Požežana: Ivše Bošnjaka Dragovačkog, Zlate Kolarić-Kišur, obitelji Kuntarić i Bore Pavlovića pri čemu posebnu vrijednost imaju rukopisi njihovih objavljenih i neobjavljenih djela, dnevnici, pisma, osobni do-kumenti i razglednice. Zbirku Rara čine knjige iz 18. i 19. stoljeća, ali u novije vrijeme i rijetke knjige iz početka 20. st. Neke su knjige izravno došle u Knjižnicu, a veći dio potječe iz knjižnice Učiteljskog društva, Učeničke knjižnice Na-dbiskupskog sirotišta i Čitaonice Marijina zbora u Požegi. Zbirka ima 670 svezaka knjiga i tu možemo naći Razgovor ugodni naroda Slovinskoga Andrije Kačića Miošića iz 1862. godine, Pjesme Ljudevita Vukotinovića iz 1847. godine, Pjesme Marka Marulića iz 1869. godine i drugu vrijednu građu.

Privatne knjižnice znamenitih Požežana

Kao poseban dio zavičajne zbirke ističu se privatne knjižnice zna-menitih Požežana Julija Kempfa i Franje Cirakija. Franjo Ciraki

pjesnik, pravnik, prevoditelj, narodni zastupnik u Hrvatskom kao i zajedničkom Hrvatsko-ugarskom saboru te požeški gradonačelnik od 1881. do 1904., danas je široj javnosti poznat kao autor Florentinskih elegija u kojima je svoj doživljaj Firence opisao elegijskim distihom. U njegovim Bilježkama i Zapiscima jasno se vidi kako je svakodnev-no pronalazio vrijeme za knjigu, a čitao je s olovkom u ruci kako bi o svakoj pročitanoj knjizi davao i kritički osvrt. O ljubavi prema dobroj literaturi danas svjedoči njegova iznimno bogata privatna knjižnica. Njena važnost za povijest požeškog knjižničarstva očituje se u tome da je ona funkcionirala kao prava narodna knjižnica u vremenu kada Požega još uvijek nije imala knjižnicu. Nakon njegove smrti, jedan dio Knjižnice preuzela je Kraljevska sveučilišna knjižnica, a drugi Gradska pučka škola u Požegi. Fond iz Gradske pučke škole u Požegi, točnije 302 knjige, naslijedila je Gradska knjižnica i čitaonica Požega, a donacijom obitelji Baketarić zbirka je upotpunjena tako da broji ukupno 805 kn-jiga.

Najveći dio zbirke čine knjige iz 19. st. Nekoliko je primjeraka i iz 18. st. Knjige su uglavnom pisane na njemačkom jeziku, a nekoliko primjera-ka pisano je na francuskom, talijanskom i ruskom. Tu su i knjige na hr-vatskom jeziku kao primjerice Pjesni razlike Ignjata Đurđevića (1855.). Lijepa književnost ima središnje mjesto u njegovoj knjižnici, pa su tako u njoj svoje mjesto našla sabrana djela velikana svjetske književnosti (Goethe, Byron, Schiller, Kotzebue, Sade…). Knjižnica sadrži i enciklo-pedije, rječnike i leksikone kao na primjer Universal-Lexikon der Ge-genwart und Vergangenheit u 34 sveska (1840-1846.) kao i udžbenike i priručnike iz prirodnih znanosti. Knjige imaju prepoznatljivu oznaku pripadnosti ex libris – pečat s imenom Franje Cirakija odnosno pečat

s natpisom Opća pučka dječačka škola u Požegi. Od 2011. godine sus-tavno se u knjižničnom programu Crolist radi katalogizacija Cirakijeve knjižnice, a stručno obrađeni dio fonda može se pretraživati unutar skupnog kataloga Knjižnica Grada Požege.

Julije Kempf, povjesničar, književnik, prosvjetno-kulturni i društveni djelatnik svoj trag je ostavio u gotovo svim požeškim kulturnim, ro-doljubnim i humanitarnim društvima. Njegova privatna knjižnica, koju su Davorin i Božidar Kempf, Julijevi unuci, poklonili Gradskoj knjižnici i čitaonici Požega, još je jedno u nizu dobara koja kulturni život grada Požege i danas oplemenjuju. Uz privatnu knjižnicu darovali su i originalni ormar, u kojemu su knjige bile smještene, s katalogom te s Darovnicom koja broji 1094 jedinice knjižne građe.

Kempf je skupio oko 1600 knjiga i časopisa iz različitih područja među kojima svakako vrijedi istaknuti: Požežkog djaka (1863.) Miroslava Kraljevića, Prve pjesme (1871.) Franje Cirakija, kao i sabrana djela klasika svjetske književnosti. Knjižnica sadrži neko-liko rječnika i gramatika iz 18. i 19. st., kao na primjer: Neue Einleitung zur Slavonischen Sprache (1778.) Marijana Lanosovića i Ilir-ska slovnica (1854.) Vjekoslava Babukića. Sadrži i sva objavljena djela Otona Kučere, nekoliko molitvenika, misala i brevijara. Posebno vrijedi istaknuti Officium Hebdo-madae Sanctae Juxta Formam Missalis et Breviarii Romani (1769.) misal i brevi-jar pisan latinskim jezikom, ukrašen sti-liziranim biljnim inicijalima te ilustracijama

na kojima su prikazani evanđelisti. Zanimljivo je spomenuti i manji, ali vrlo vrijedan broj putopisa od kojih je najreprezentativniji Reise nach Siberien, Kamtschatka und zur untersuchung der Muendung des Kowima-Flusses (1803.) Josepha Billingsa.

Slavonska AtenaSvoj slavni epitet Požega je stekla procvatom kulturnog života u 19. stoljeću. Čitaonica je bila temelj na kojemu je sagrađena kultura našega grada i do danas Knjižnica predstavlja kontinuitet čuvanja i promicanja naše slavne zavičajne povijesti. Sudjelujući u aktivnom stvaranja kulturnog naslijeđa, Gradska knjižnica i čitaonica Požega stoljećima čuva kulturnu posebnost našeg zavičaja – našu slavonsku Atenu.

Officium Hebdomadae Sanctae Juxta Formam Missalis et Breviarii Roma-ni. Venetiis: Sumpt. Haeredis Nicolai Pezzana, 1769.

Narodna knjižnica između suvremenog i tradicionalnog

Aleksandra Pavlović, dipl. knjiž.Gradska knjižnica i čitaonica Požegaaleksandra@gkpz.hr

Narodne knjižnice danas zbog prostornih problema često nisu u mogućnosti zadovoljiti informacijske i kulturne zahtjeve suvre-

menih korisnika koje su znatno zahtjevnije nego u prethodnim raz-dobljima. Suvremeni korisnik želi suvremenu knjižnicu koja će mu omogućiti adekvatan prostor za boravak i slobodno vrijeme, prostor za učenje i informatičko-istraživački prostor gdje su mu dostupni svi izvori podataka; bilo da se radi o staroj knjizi ili o jedinici e-građe. Mno-go je knjižnica u Hrvatskoj u neadekvatnim i nenamjenski građenim prostorima pa se stoga u zadnje vrijeme grade nove ili adaptiraju stare knjižnične zgrade. Osim toga, dosta je primjera i knjižnica koje još čekaju nova rješenja.

Projekcija: Knjižnični trg s pultom za centralno posuđivanje

Gradska knjižnica i čitaonica Požega je slučaj adaptacije stare zgrade na koju se dograđuje novi dio što će po završetku učiniti vizualno atraktivnu zgradu koja se sastoji od dva dijela koja čine jednu cjelinu: adaptirana stara zgrada sagrađena na početku 20. stoljeća (ulični dio) i dograđeni dvorišni dio primjer koji je primjer suvremene arhitekture prepoznatljiv po staklenom pokrovu knjižničnog trga.

Programski, požeška knjižnica također nastoji pomiriti tradicionalnu uslugu i suvremene potrebe, uz nemogućnost suvremenije usluge dok se projekt dogradnje i adaptacije ne dovrši. Ovaj rad nastoji predstaviti buduću zgradu knjižnice u Požegi kao spoj tradicionalnog i suvreme-nog u arhitekturi i promišlja knjižnično poslovanje 21. stoljeća na isti način – spoj tradicionalnog i suvremenog na dobrobit ustanove i ko-risnika.

Knjižnica u Požegi – dogradnja i adaptacija

Gradska knjižnica i čitaonica Požega smještena je u zgradi Prve požeške štedionice koja je upisana u Registar kulturnih dobara

Republike Hrvatske i kao takva ima veliko kulturno-povijesno značenje za grad Požegu. Nedostatan i neadekvatan prostor bio je povod za iz-radu Programske osnove za adaptaciju zgrade Prve požeške štedionice za potrebe Gradske knjižnice i čitaonice Požega koju je 2005. godine izradio odabrani stručni tim na osnovu čega je godinu dana kasnije izrađen Projekt obnove i dogradnje zgrade Prve štedionice u Požegi za potrebe Gradske knjižnice i čitaonice Požega, glavni projektant Boris Vučić–Šneperger, Tablinum d.o.o.

Deset godina kasnije projekt je pri dovršetku dvorišnog dijela nakon čega bi trebala uslijediti adaptacija uličnog dijela. Projekt financiraju Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i Grad Požega.

Graditi ili dograditi?

Budući da se u zadatku osmišljavanja novog prostornog rješenja za potrebe Gradske knjižnice i čitaonice Požega nije išlo na izgrad-

nju nove zgrade, nego se pristupilo adaptaciji i dogradnji stare ovom se prilikom mogu istaknuti prednosti i nedostatci takve odluka. Najznačajnija prednost je u tome što knjižnica zadržava lokaciju u samom središtu grada i što će po dovršetku biti izrazito vizualno atrak-tivna zbog svog secesijskog pročelja i staklenog pokrova nad novim di-jelom zgrade.

Najveći nedostatak je otežano poslovanje budući da se radovi izvode, a u knjižnici se radi. Osim toga, probleme zbog lokacije u centru grada

čini i otežan ili onemogućen pristup dostavnim vozilima i nedosta-tak parkinga. U svakom slučaju, po dovršetku će grad Požega imati dobro organiziranu i modernu knjižnicu, dok će se nedostatci zbog zadržavanja izvorne lokacije morati riješiti izvan projekta.

Suvremene prostorne potrebe

Gradska knjižnica i čitaonica u Požegi je županijska matična knjižnica s više od devedeset tisuća primjeraka knjižne i neknjižne

građe (94 465, 30. listopada 2015.) u svom fondu. Neadekvatan i ne-dostatan trenutni knjižnični prostor za smještaj građe rezultira time što znatan dio fonda nije u slobodnom pristupu, a u jednom se trenut-ku moralo osigurati i dodatne prostore izvan zgrade tako da knjižnica sada ima dva lokacijski izdvojena spremišta za građu koja se svakod-nevno traži. U izdvojenim spremištima i stacionarima nalazi se 9,6 % građe iz ukupnog broja primjeraka. Programska osnova za adaptaciju zgrade među zahtjevima je istakla i spremišne prostore sa centralnim spremištem građe za sve odjele koji bi pratili potrebe i poslovanje knjižice, što se u projektu i osiguralo.

Osim toga, naslanjajući se na Standarde za narodne knjižnice, od projekta se tražilo da adaptacijom i preuređenjem zgrade osigura prostore i sadržaje za djelatnosti i funkcije kojih danas nema jer ih u postojećim uvjetima knjižnica ne može ponuditi, poveća prostor Dječjeg odjela (igraonica, računalna igraonica i prostor za mlade),

Projekcija: Stakleni pokrov novog dijela zgradečini ju atraktivnom i prepoznatljivom

Studijskog odjela i prostora za obradu građe, omogući smještaj čajne kuhinje za djelatnike, odvojeni sanitarni čvor za korisnike i djelatnike i garderobni prostor, u Odjelu za odrasle osigura veći prostor za građu u slobodnom pristupu, izdvoji mjesto za korištenje Interneta, u sklopu uređenja zgrade omogući pristup korisnicima s posebnim potrebama (nužno dizalo za potrebe korisnika i potrebe dostave građe), osigura prostor za glazbeni i multimedijski dio, odredi prostor sa sadržajima za mlade, uredi prostor za stručne skupove, sastanke i predavanja, uredi izložbeni prostor i osiguraju prostori za upravu, računovodstvo i Matičnu službu.

Projekt obnove i adaptacije zgrade tražene je prostorne uvjete zado-voljio u maksimalnom mogućem udjelu. Ipak, planirani ritam finan-ciranja projekta nije se uspio održati tako da radovi započeti 2009. godine još nisu dovršeni ni u dvorišnom dijelu zgrade, odnosno nije dovršena dogradnja, poslije koje tek slijedi adaptacija.

Potrebe suvremenog korisnikai tradicionalna ponuda

Ako se želi nametnuti kao središnji gradski informacijski i kulturni centar knjižnica mora moći udovoljiti potrebama suvremenog ko-

risnika koje su davno prerasle osnovnu knjižničnu uslugu (posuđivanje građe) i dosegle potrebu za udobnim i bogato informacijski oprem-ljenim prostorom.

Projekcija: Galerijski prostor i prostor zaslobodno vrijeme (čitaonica dnevnog tiska)

Gradska knjižnica u Požegi u trenutnim uvjetima nije u mogućnosti prostorno, a posljedično ni programski pratiti potrebe korisnika. Uzmimo za primjer skupinu korisnika djeca i mladi. Dječji odjel se nala-zi u cca 90 četvornih metara prostora gdje održava redovite aktivnosti koje u pravilu ne mogu primiti sve zainteresirane. Odjel za mlade ne postoji, kao ni odgovarajući studijski prostor koji bi zadovoljio potrebe studentske populacije u gradu Požegi. Posljedično, mladi i studenti su najmanje zastupljeni u udjelu korisnika knjižnice što je poražavajuće za knjižnicu, ali i obrazovnu ponudu grada. Postojeći Odjel za odrasle i Čitaonica također prostorno ne prate potrebe korisnika jer je otežan pristup dislociranoj građi, nema odgovarajućeg izložbenog prostora i nema dovoljno mjesta za računala i informatičke potrebe korisnika.

Zbog svega toga, Gradska knjižnica i čitaonica Požega, u godini kad obilježava 170. obljetnicu svoga djelovanja, nažalost nije u mogućnosti zadovoljiti sve potrebe svojih korisnika te je svojom ponudom nije usklađena sa tendencijama knjižnica 21. stoljeća. Dovršetkom pro-jekta dogradnje i adaptacije svi će prostorni problemi biti riješeni, a programski će se napokon moći izvoditi sve što se planira i sve što ko-risnici trebaju.

Literatura:

1. Programska osnova za adaptaciju zgrade Prve požeške štedionice za potrebe Gradske knjižnice i čitaonice Požega / priredili: prof. dr.sc. Tatjana

Aparac-Jelušić, Jasenka Bešlić, Anica Grošinić, Branko Šimunović. Požega: Gradska

knjižnica i čitaonica Požega, 2005.

2. Projekt obnove i dogradnje zgrade Prve požeške štedionice za potrebe Gradske knjižnice i čitaonice Požega / glavni projektant Boris Vučić-Šneperger.

Zagreb: Tablinum.

3. Standardi na narodne knjižnice u Rep. Hrvatskoj. / Narodne novine 58/99

4. Library space: Inspiration for buildings and design / edited by Hellen

Niegaard, Jens Lauridsen and Kund Schulz. Copenhagen : Danmarks Biblioteksforen-

ing, 2009.

Trendovi uarhitekturiknjižničnihprostora

Sažetci

2.

IFLA-ine smjernice za knjižnične zgrade u suodnosu na Pro-gramsku osnovu i tada nam dostupne izvore iz današnje perspektive

Andreja Silić Švonja, dipl.knjiž.Gradska knjižnica Rijekaandreja.silic-svonja@gkri.hr

IFLA-ine smjernice za knjižnične zgrade objavljene su 2010. g. S odmakom od 5 godina prijevod ove knjige je već zastario glede

nekih tada recentnih informacija i mrežnih izvora. Svejedno, ova knjiga još uvijek može biti dobar alat za planiranje knjižničnih zgrada.

Programska osnova za novu zgradu Gradske knjižnice Rijeka nastala je tijekom 2003. godine u timskoj radionici Gradske knjižnice Rijeka. Tiskana je 2007. g. kao prvi takav dokument u Hrvatskoj. Premda je Programska osnova nastala prije IFLA-inih smjernica za knjižnične zgrade, izvori koji su korišteni na istome su tragu. Međutim, korišteni internetski izvori korišteni u oba slučaja više nisu dostupni. Možda je baš zato dobro što će IFLA-ine smjernice za knjižnične zgrade, nadam se, ipak ugledati svjetlo dana u hrvatskom izdanju jer mogu poslužiti širenju vidokruga i jačanja kompetencija kako knjižničara kao davatel-ja programa tako i arhitekata.

Glavna je poruka IFLA-nih smjernica za knjižnične zgrade i izvora korištenih pri pisanju Programske osnove da treba biti u dosluhu s trendovima ali i neprestano osluškivati bilò knjižnice iznutra. Nema više jedinstvenog recepta i postoje različitosti među pojedinim zajed-nicama koje se odražavaju na knjižnicu. Dakako, ništa ne može nadmašiti stvarno iskustvo. Simulacija stvar-nog iskustva je dobra vježba ali ne umanjuje želju i potrebu za stvarnim prostornim rješenjem.

Kako sačuvati staro i otvoriti prostor za novo u arhitekturi knjižničnih prostora? — primjer knjižnice u Požegi

Boris Vučić – Šneperger, dipl.ing.arh.Tablinum d.o.o.boris@tablinum.hr

Zgrada nekadašnje Prve požeške štedionice u Požegi izgrađena je 1907. godine. Projektanti ove zgrade bio je slavni arhitekton-

ski dvojac Leo Hönigsberg i Julio Deutsch. Izvorna namjena je bila poslovno stambeni u čijem je prizemlju bila smještena banka, odnosno štedionica, a u gornjoj etaži su bili stanovi, pretpostavljamo voditelja štedionice.

Palača Prve požeške čitaonice je jednokatna historicistička građevina s blagim primjesama secesijskih ornamenata. Nad središnjem rizali-tu se uzdiže mansardni krov što daje akcent horizontalnom pročelju položenom uz ulicu Antuna Kanižlića, podno nekadašnjeg starog gra-da. Ova zgrada je jedna od tri historicistčke građevine ovih arhitekata u Požegi.

Zgrada je zaštićeno pojedinačno kulturno dobro i upisana je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske pod brojem Z-2810. Tijekom vre-mena u dio zgrade je useljena knjižnica, dok su na katu bile prostorije Radio Požege. Nakon što je knjižnica dobila na korištenje cijelu zgradu, 2006. godine angažirani smo da napravimo projekt obnove i dogradnje zgrade za potrebe Gradske knjižnice i čitaonice u Požegi.

Prostori knjižnice su bili u prizemlju, te djelomično na katu. Potkrovlje nije bilo uporabno. U neuglednom dvorištu su bile izgrađene pomoćne građevine te potporni zid prema brdu.

Nakon prihvaćanja koncepta uređenja i prezentacije idejnog projek-ta, 1. kolovoza 2008. godine dobivena je lokacijska dozvola, a nešto kasnije 2009. godine je dobivena i građevinska dozvola nakon čega započinju radovi na izvođenju.

Osnovni koncept preuređenja je bio taj da se stara zgrada nekadašnje štedionice sačuva kao povijesni sloj, a dvorište zatvori i natkrije te pretvori u glavni središnji komunikacijski i servisni prostor buduće knjižnice. Tako je stražnji dio zgrade prema brdu natkriven stak-lenim krovom postao reprezentativni prostor buduće zgrade u ko-jem su smješteni prijemni pult, caffe bar, garderoba, depo za knjige, izložbeno projekcijski prostor kao i glavna komunikacija s pristupom svim odjelima knjižnice. Veliki prostor povijesnog potkrovlja je akti-viran i predviđen za smještaj dijela službenih prostorija kao i prostor medijateke s projekcijskom dvoranom.

Glavni orijentir u projektiranju bio je projektni zadatak dobiven od tadašnjeg investitora Gradske knjižnice i čitaonice Požega. Projektnim zadatkom se tražilo da se postojeći prostori zgrade maksimalno prila-gode budućim namjenama uz zadržavanje povijesnosti građevine koju je izgradio jedan je od tada vodećih suvremeno ustrojenih zagrebačkih atelijera. Povijesni sloj koji je valjalo respektirati se iščitava u, osim vrlo naglašenom urbanom stilu i položaju građevine u tada još mla-dom suvremenom urbanom tkivu Požege, i u ostacima nekadašnje srednjovjekovne komunikacije prema nekadašnjem požeškom castru-mu smještenom na vrhu brijega što se nadvio nad Kanižlićevom ulicom i staklenim pokrovom knjižničkog “trga“.

U prostorima prizemlja stare zgrade bit će smješteni knjižnični odjeli za odrasle i za djecu, a na katu će biti zavičajna zbirka i upravni dio knjižnice. Tijekom građenja, koje je započelo 2008. godine, došlo je do manjih promjena u budućoj organizaciji prostora, sve u cilju što kvalitetnijeg korištenja kao što su smještaj caffe-bara na galeriju uz čitaonicu štampe i izložbeni prostor, formiranje zatvorene dvorane za projekcije a koju je moguće, otvaranjem pomične stijene, pov-ezati s velikim prostorom trga i tako dobiti višenamjenski prostor. Tu svakako pripada i prostor nekadašnje medijateke koji bi se pretvorio u odjel za mlade te opremio poštujući suvremene tendencije u uređenju knjižnica.

Građevinski radovi koji još uvijek traju izvode se fazno, zbog složenosti zahvata i istovremenog korištenja zgrade. Trenutno se radi na dovršenju uređenja “dvorišnog“ dijela zgrade, a nakon preseljenja knjižnice u uređeni, dvorišni dio, krenut će i završna faza u kojoj će se urediti ulični dio zgrade.

Knjižnični prostoridanas za sutra

Frida Bišćan, knjiž. savjetnicaGradska knjižnica “Ivan Goran Kovačić“, Karlovacfrida@gkka.hr

Narodne knjižnice su po svom određenju definirane kao javne ustanove što označava njihovu otvorenost javnosti, djelatnost im

je usmjerena na zadovoljavanje kulturnih i obrazovnih potreba loka-lne zajednice. Prostori u kojima djeluju uvijek su bili rezultat vremena, potreba, mogućnosti i promišljanja tadašnjih knjižničara. Suvremeno doba, doba novih usluga i informacijskih tehnologija, traži novi pristup ne samo korisnicima, nego i prostorima u kojima oni borave.

U uvodnom dijelu bit će prikazan kratki povijesni razvoj karlovačke knjižnice. U radu će biti govora o nedostatku prostora tijekom go-dina, promišljanjima o novim prostorima i javno zagovaranje koje je provođeno u određenim periodima kako bi se taj problem riješio. Bit će obrazloženo rješenje prostora karlovačke knjižnice kroz etape koje je prolazila. Ujedno će se kroz prostore i njihov sadržaj analizirati i us-porediti potrebe korisnika nekada i danas u suvremenom društvu.

Trendovi u suvremenoj arhitekturi knjižničnih prostora

Damir Gamulin, dipl.diz (DamirGamulinDesign)Margita Grubiša, dipl.ing.arh. i Ivana Žalac, dipl.ing.arh. (SKROZ)Igor Presečan, dipl.ing.arh. (Public Design) margita@skroz.org

Kratki osvrt na klasike moderne arhitekture kroz nekoliko svjet-skih primjera knjižnica Temelji suvremenog oblikovanja knjižnica.

Nove tendencije u arhitekturi knjižnica na primjeru knjižnica manjeg mjerila, hibridnih knjižnica, knjižnica amfiteatra i drugih (Južna Amerika, Azija, Europa)Odnos knjižnice, novih medija i komplementarnih sadržaja koji određuju prostorne zahtjeve suvremene knjižnice.

Hrvatski primjer Gradske knjižnice u Labinu Proces i problematika nastanka jedne nove knjižnice u specifičnom arhitek-tonskom kontekstu, kroz relacije starog i novog – u prostornom i sadržajnom smislu.

Brojni europski i svjetski primjeri prenamjene starih i nefunkcional-nih industrijskih objekata i kompleksa u reprezentativne izložbene prostore, kulturne sadržaje i centre pokazali su se kao uspješni mod-eli održivosti napuštenih gradskih lokacija i gradskog tkiva. Labinske rudarske zgrade zaštićene su kao vrijedni primjerci industrijskog nasljeđa, čineći i okosnicu identiteta grada. Kroz dugoročni plan ak-tivacije cijelog kompleksa i fuziju raznih komplementarnih sadržaja, labinski “rudnici“ postaju važni gradski javni prostor i budući genera-tor kulture.

Knjižnica je dovršena krajem 2013. Nominirana je za europsku nagradu MIES VAN DER ROHE 2015., regionalnu nagradu PIRANESI 2014., a osvojila je internacionalnu dizajnersku nagradu ICOGRADA EXCEL-LENCE AWARD. Godine 2014. joj je dodijeljena nagrada za godišnje os-tvarenje u arhitekturi, 2013. VLADIMIR NAZOR te nagrada Udruženja hrvatskih arhitekata za interijer BERNARDO BERNARDI.

Iskustvai izazovi —noviprostori,novemogućnosti

3.

Nova knjižnica —nove mogućnosti

Darija Jež, dipl. knjiž.Gradska knjižnica i čitaonica “Ante Jagar“ Novskaknjiznica-novska@email.t-com.hr

Knjižnice kao kulturne ustanove od općeg značenja korisnicima pružaju aktivnosti vezane uz kulturu, obrazovanje, informiranje i

razonodu. U novim prostorima knjižnice poprimaju i nove društvene uloge s obzirom na nove mogućnosti. Prezentacijom želimo prikazati mogućnosti u korištenju novog, privlačnog i funkcionalnog prostora i opreme u pružanju i osmišljavanju novih knjižničnih usluga te kako prostorne mogućnosti i opremu iskoristiti u radu na neobičan način.

Novi, suvremeni prostori svojim mogućnostima znatno utječu na prepoznatljivost i vidljivost knjižnice u javnosti te vizualno i kulturno oplemenjuju lokalnu zajednicu.

Narodna knjižnica u Pleternici — iskustva

Franjo Novak, dipl. knjiž.Hrvatska knjižnica i čitaonica Pleternicahrvatska.knjiznica.i.citaonica@po.t-com.hr

Narodne knjižnice i čitaonice u Hrvatskoj počele su se osnivati u 19. stoljeću. Među knjižnicama koje su tada osnovane (Zagreb, Vi-

rovitica...) osnovana je i današnja HKČ Pleternica. Trebalo je suprot-staviti se mađarizaciji jer je u Pleternici postojala Mađarska željeznička škola, stoga je 4. svibnja 1907. godine osnovana Hrvatska čitaonica.

Predsjednik Privremenog odbora, koji je predložio pravila bio je župnik Matej Golek, a pravila su podrazumijevala: članom društva može postati svaka neporočna ličnost jednog i drugog spola ako želi pro-micati društvenu svrhu; u društvenim se prostorijama treba vladati pristojno i čedno. Svrha osnivanja Čitaonice bila je razvoj i napredak društvenog života u hrvatskom duhu.

Pravila su odobrena 6. lipnja 1907. godine. Od tada počinje zanimljiva povijest pleterničke knjižnice. Selila se iz prostora u prostor, od Reze Miškić, Nikole Banovića, Franje Ergovića, Osnovne škole, Gradske up-rave do Požeške banke, odnosno, današnje Podravske banke. Godine 1960. prestaje biti društvo i postaje ustanova. Od 28. 12. 1994. Općinsko poglavarstvo donijelo je odluku kojom pleternička knjižnica postaje sa-mostalna ustanova. Godine 1997. donesen je novi Zakon o knjižnicama, čime je knjižničarska struka zauzela zasluženo mjesto u hrvatskoj kul-turi. Preseljenjem u Požešku banku Knjižnica je znatno unaprijedila svoj rad sa čitateljima, posebno sa djecom. Dobila je mnoga priznanja u bivšoj Jugoslaviji, ali i u samostalnoj Republici Hrvatskoj.

Knjižnica je oduvijek imala posebnu ulogu u oblikovanju kulturnog života Grada Pleternice. U prostoru od 150 m2 više nije bilo moguće fizički odlagati knjige, pa se ozbiljno počelo razmišljati o izgradnji nove zgrade knjižnice. To se i dogodilo i nova zgrada je otvorena 6. 12. 2014. godine.

Kao i matična knjižnica iz Požege i pleternička će knjižnica koris-titi MetelWin iz Varaždina za svoje poslovanje. Veliki su izazovi pred Osnivačem i djelatnicima knjižnice. Knjižnica će svakako odgovoriti na brojne izazove moderne civilizacije jer za to postoje svi tehnički predu-vjeti uz zapošljavanje novih djelatnika.

Gradska knjižnicaRijeka i prostor —suradnja, razvoj,planiranje, projekti i kompromisi

Gorana Tuškan, dipl. knjiž.Gradska knjižnica Rijekagorana.tuskan@gkri.hr

U domaćoj stručnoj javnosti, pa i šire, dobro su poznati problemi Gradske knjižnice Rijeka koji proizlaze iz neodgovarajućih pros-

tornih uvjeta središnjih odjela, odnosno nepostojanja jedne središnje zgrade Knjižnice.

Rad će se osvrnuti na dva projekta središnje zgrade – onaj planiran na Klobučarićevu trgu koji nažalost neće biti realiziran, te novi plan-iran u sklopu bivšeg industrijskog kompleksa “Rikard Benčić“. Pored planiranja i projektiranja nove središnje zgrade, Gradska knjižnica Ri-jeka aktivno je sudjelovala u planiranju i projektiranju novih prostora ogranaka: Ogranka Drenova 2007.g., Ogranka Zamet 2009.g., Ogran-ka Trsat 2015.g. te Ogranka Vežica (još u projektiranju). K tome, u kolo-vozu 2015.g. prostor Središnjeg odjela proširen je novom lokacijom u središtu grada, u povijesnoj zgradi Filodrammatice. Kroz navedena iskustva oblikovale su se glavne odrednice u procesu koji prethodi ot-varanju novih knjižničnih prostora:

Suradnja – suradnja tima unutar knjižnice, suradnja knjižnice i osnivača te knjižnice i projektanata nužan su preduvjet da bi konačan rezultat bio funk-cionalan knjižnični prostor;Razvoj – novi prostori trebaju se promišljati u kontekstu razvoja djelatnosti, novi prostori prilika su za promjene;Planiranje - što bolje struka definira i isplanira svoje potrebe, oslanjajući se i na Standarde za narodne knjižnice, to će i daljnji tijek procesa biti jednostavniji, a rezultat bolji;Projekti – aktivno sudjelovanje struke u svim fazama projektiranja i izvedbe neophodno je da bi novi prostor u najvećoj mogućoj mjeri odgovorio na potrebe knjižnice i njenih korisnika;Kompromisi – pitanje je prioriteta i ostvarivosti, treba znati kada i u kojoj mjeri

odustati od idealno zamišljenih potreba i pristati na ono što se može ostvariti.

Deset godina u novom prostoru: iskustvo Gradske knjižnice Juraj Šižgorić Šibenik

Vilijam Lakić, dipl.knjiž Gradska knjižnica “Juraj Šižgorić” Šibenikvlakic@knjiznica-sibenik.hr

Gradska knjižnica “Juraj Šižgorić” Šibenik, utemeljena 1922., od 1966. do 2005. bila je smještena podalje od gradskog središta, u

neprimjerenom prostoru u prizemlju nebodera. Nakon godina inten-zivnog zagovaranja, početkom dvijetisućitih Grad Šibenik dodijelio joj je novi prostor: zgradu bivšeg doma JNA na Poljani, središnjem grad-skom trgu, izgrađenu 1961. prema projektu šibenskog arhitekta Ivana

Vitića. Dvije najveće prednosti novoga prostora u odnosu na stari bile su njegov položaj/smještaj, u najstrožem gradskom centru i više od četiri puta veća površina. Projekt “Rekonstrukcije i prenamjene Doma JNA, 1961., u Gradsku knjižnicu ‘Juraj Šižgorić’” zahtijevao je – osim minimalnih građevinskih preinaka – funkcionalnu organizaciju i oblik-ovanje toga prostora. Tog su se izazova šibenski knjižničari prihvatili zajedno s kolegicama iz matičnih službi NSK i KGZ, uz gotovo svakod-nevne konzultacije s arhitektom u vezi s opremanjem Knjižnice.

Knjižnica je u novom prostoru mogla ostvariti brojne nove sadržaje: au-diovizualni odjel, igraonicu, računalnu radionicu, studijsku čitaonicu, centar za vizualnu kulturu djece i mladih, galeriju i multimedijalnu dvoranu, a i zavičajna zbirka dobila je zasebnu prostoriju. Neki od tih sadržaja premašili su očekivanja knjižničara (i korisnika), neki su tijekom godina izgubili na “atraktivnosti”. Pokazalo se da je svako predviđanje na dulji rok, i tehnoloških i trendova u knjižničarstvu, nezahvalno, i da problem nedostatka prostora za smještaj građe uvijek iznova uskrsne! U cjelini, uvaživši specifičnosti sredine u kojoj djeluje, Knjižnica je uspjela ispuniti svoj osnovni cilj, da bude ne samo infor-macijsko-obrazovno i kulturno središte Šibenika, nego – zahvaljujući brojnim i raznovrsnim programima – i mjesto okupljanja i susreta nje-govih stanovnika, koji aktivno sudjeluju u kreiranju kulturnog krajolika grada.

Knjižnice u novimprostorima —iskustva Knjižnicagrada Zagreba

Višnja Cej, viša knjižničarka, voditeljica KGZ Knjižnice Augusta Cesarcavisnja.cej@kgz.hrmr. sc. Iva Klak Mršić, dipl. knjižničarka, koordinatorica KGZ Knjižnice Jelkoveciva.klak.mrsic@kgz.hr

Knjižnice grada Zagreba suvremeno su organizirana mreža narod-nih knjižnica, najveća ustanova među narodnim knjižnicama u

Hrvatskoj, a ujedno i jedna od najvećih kulturnih ustanova u Gradu Zagrebu.

Jezgru mreže čine Gradska knjižnica i Knjižnica Božidara Adžije, koje su po svojim zbirkama i zadaćama narodne i znanstvene knjižnice. Mreža KGZ-a na ukupno četrdeset i dvije lokacije okuplja još dvanaest područnih knjižnica s dvadeset sedam ogranaka i bibliobusnom službom. Dva bibliobusa pokrivaju 73 bibliobusna stajališta u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji. Knjižnice grada Zagreba obavljaju zadaću županijske matične službe za narodne i školske knjižnice na području Grada Zagreba te Zagrebačke županije. Knjižnice grada Za-greba vode brigu o kvalitetnom širenju mreže. Najnoviji primjeri su Knjižnica Augusta Cesarca u Šubićevoj 40 i Knjižnica Jelkovec.

Knjižnica Augusta Cesarca, Šubićeva

Knjižnica Augusta Cesarca osnovana je 1948. godine u sklopu Doma kulture III. rajona. 1949. godine seli u nove prostorije u Maksimir-

skoj ulici. Tom su prilikom otvoreni i ogranci u Županovoj i Petrovoj te čitaonica periodike u Nemčićevoj ulici. Knjižnica Augusta Cesarca za-jedno sa svojim ograncima pripaja se Gradskoj knjižnici 1968. godine u mrežu koja nešto kasnije postaje mreža Knjižnica grada Zagreba. Ogranci u Županovoj i Nemčićevoj zatvaraju se krajem osamdesetih godina. 1990. godine otvorena je nova Knjižnica u Radauševoj ulici na Ravnicama koja preuzima funkciju područne knjižnice.

Krajem 2008. godine procesom denacionalizacije zatvaraju se prostori u Maksimirskoj i Petrovoj. Grad Zagreb i KGZ u međuvremenu traže adekvatan prostor za Knjižnicu. Na početku je pronađen prostor u Šrapčevoj ulici koji se nije pokazao kao dobro rješenje. Nakon toga razmišljalo se o adaptaciji zgrade bivšeg Javnog gradskog kupališta Diana. Kao najbolje rješenje odabran je prostor u vlasništvu Grada Zagreba na lokaciji Šubićeva 40. Taj se prostor od 900m2 nalazi na drugom katu Tržnog centra Gorica u neposrednoj blizini Kvaternikova trga.

Idejni projekt nove Knjižnice načinile su Knjižnice grada Zagreba u suradnji s arhitektonskim studiom AG Mirković Salopek prema pravil-ima struke i najboljim rješenjima iz vlastitog iskustva. Idejni projekt je poslan Gradskom uredu za izgradnju i Gradskom uredu za kulturu koji su ga prihvatili i odlučili financirati. Prostor za Knjižnicu trebalo je prenamijeniti jer je inicijalno bio namijenjen malim poslovnim pros-torima. Rezultat toga procesa je suvremen, estetski uređen prostor, osmišljen i opremljen tako da omogućuje provođenje raznovrsnih knjižničnih programa i usluga. Prema podacima za 2014. godinu fond knjižnične građe Knjižnice Augusta Cesarca u Šubićevoj broji 45.862 jedinica knjižne građe i 6.405 jedinica audiovizualne, zvučne građe i

multimedije. U 2014. godini 7.652 aktivna korisnika su posudila 155.260 jedinice knjižne i 10.540 jedinica AV građe. Korisnici mogu predmet svoga interesa, samostalno ili uz stručnu pomoć djelatnika, pronaći u bogatim zbirkama knjižne, zvučne, audiovizualne i elektroničke građe. Putem 44 korisnička računala informacije također mogu tražiti u bib-liografskim online bazama podataka ili na internetu. Zahvaljujući RFID tehnologiji građu mogu samostalno zadužiti i razdužiti na SelfCheck uređajima. Velika prednost Knjižnice je što se sva građa nalazi u slo-bodnom pristupu.

Knjižnica Jelkovec

Knjižnica Jelkovec, ogranak Knjižnice Sesvete, područne knjižnice u mreži Knjižnica grada Zagreba, smještena je u prvu zgradu

izgrađenu za potrebe narodne knjižnice u gradu Zagrebu, koja se nalazi u novoizgrađenom naselju Novi Jelkovec. Zbog izuzetno male parcele određene za lokaciju knjižnice, zgrada je projektirana tako da ima jednu podzemnu etažu na kojoj je smješteno spremište za knjige i multimedijalna dvorana, prizemlje u kojem je prijemni informacijski pult, prvi kat na kojem je Odjel za djecu i mladež, te drugi kat na kojem se nalazi Odjel za odrasle korisnike. Investitor radova je bio Zagrebački holding.

Knjižnica je opremljena suvremenom knjižničnom i informatičkom opr-emom, te su korisnicima dostupna dva uređaja za samozaduživanje i samorazduživanje građe, temeljena na RIFD-tehnologiji.

Kada je 10. prosinca 2012. Knjižnica otvorena, korisnike je dočekalo 17.000 knjiga, od čega na Odjelu za djecu i mlade 4.000 svezaka a na Odjelu za odrasle 13.000 svezaka, te 700 jedinica AVM građe koja je raspoređena na oba odjela. Od prvog dana rada Knjižnica Jelkovec je zaživjela kao treći životni prostor u naselju Novi Jelkovec.

Kako je Knjižnica postala gotovo dnevni boravak mnogobrojnoj djeci i odraslima iz naselja, jasno se mogu uočiti karakteristike koje prostor knjižnice čine privlačnim, kao i one koje ponekad utječu na smanjenu posjećenost. U izlaganju ćemo govoriti o prednostima i nedostatcima ovog prostora koje smo uočili kroz protekle tri godine rada.

ImpressumNakladnikGradska knjižnica i čitaonica Požega, Antuna Kanižlića 1, Požega

Za nakladnikaAleksandra Pavlović

UredilaAleksandra Pavlović

LekturaMirjana Franculić, dipl.knjiž i prof.

Grafički dizajn i pripremaTočka, Požega

TisakGrafika Osijek

Naklada100 kom

CIP zapis dostupan je uračunalnom kataloguGradske i sveučilišneknjižnice Osijekpod brojem 140302091.

OrganizatorGradska knjižnica i čitaonica Požega

Financijska potporaMinistarstvo kulture Republike Hrvatske

Stručni skup Narodne knjižnice u novim prostorima - spoj tradicije i suvremenostije jedan od središnjih programa Mjeseca hrvatske knjige 2015.

9 789539 632982

ISBN 978-953-96329-8-2