Osnove anatomije i fiziologije ribe

Osnove anatomije i fiziologije riba1. OSNOVE ANATOMIJE I FIZIOLOGIJE RIBA

Ribe su veoma stara i velika grupa kimenjaka, koja se odlikuje znatnom raznolikou i najneobinijim oblicima prilagodenosti uslovima sredine. One su iroko rasprostranjene u gotovo svim vodama na Zemlji. Susreemo ih u vodama visokoplaninskih potoka pa sve do najveih okeanskih dubina, od hladnih voda ija je temperatura blizu take mrnjenja do toplih izvora. Prema rasploivim (i najnovijim) literaturnim podacima u savremenoj fauni ima oko 25.000 vrsta riba. Prema nekim procjenama taj broj bi se mogao kretati i do 40.000, jer se svake godine opie oko 300 novih vrsta riba. Od tog broja, 14.000 otpada na slatkovodne forme. U tom mnotvu postoje dinovske vrste koje narastu i do 20 m i budu teke i do 20 t, kao to je na primjer, jedna vrsta ajkule (Rhynodon typus), kao i neke patuljaste ribe koje ne narastu vie od 1 cm.

Po broju vrsta, ribe (Pisces) su najvea grupa kimenjaka, jer ih ima priblino koliko i svih ostalih zajedno (kolouste, vodozemci, gmizavci, ptice i sisari). Zbog velike raznovrsnosti - diverziteta (naravno i broja vrsta), jos uvijek ne postoji jedinstvena, zaokruena sistematska podjela riba, posebno kada se radi o niim taksonomskim jedinicama. I u tom pogledu, u razliitim knjigama nailazimo na razliite podatke. Polozaj riba u sistemu viih kategorija je dovoljno jasan. Ribe pripadaju:podtipu (podkolu) Vertebrata (kimenjaci, kraljenjaci) tipa (kola) Chordata.

Ranije su ribe svrstavane u jedinstvenu klasu Pisces, u kojoj se jasno razlikuju dvije grupe (grupa nije biosistemska kategorija): Danas se ribama daje rang nadklase, koja obuhvata dvije klase: Chondrichtyes (hrskaviave ribe) i Osteichthyes (koljoribe). Sve slatkovodne evropske vrste, pa i vrste koje ive u slatkim vodama Bosne i Hercegovine, pripadaju klasi Osteichtyes, podklasi Actinopterygii (zrakoperke) i nadredovima Chondrostei (hrskaviavi kanoidi) i Teleostei (prave koljoribe). KolousteTijelo kolousta (krunousta) je izdueno, zmijoliko, koa je gola, bez kotanog pokrova (krljuti) koji je karakteristian za ogromnu veinu riba. Postoje jedna ili dvije lene peraje. Izmeu lene i repne peraje kod nekih kolousta nalazi se vee rastojanje, a ima vrsta kod kojih se lena peraja nastavljaju na repnu. Koluste nemaju ni grudnih ni trbunih peraja. Probavni sistem kod zmijuljica je relativno jednostavan: od usta polazi jednjak, koji se nastavlja u crijevo koje se zavrava analnim otvorom.

Skelet kolousta je veoma jednostavno graen. Du dorzalne strane tijela protee se horda, koja je u glavenom dijelu proirena u lobanjsku ahuru.Zmijuljice imaju samo jedan (neparni) nosni otvor koji se nalazi na lenoj strani sredine glave. Sa obje strane tijela iza glave nalazi se 6-7 (kod nekih i vie) rasprostranjenih organa, od kojih se svaki sastoji od tri dijela: jednog kesastog proirenja sa skrnim listiima i dva kanala, od kojih jedan komunicira sa spoljanjom sredinom preko krnih proreza, a drugi sa naroitim prostorom za disanje koji se nalazi ispod drijela i jednjaka (respiratorna cijev).

Sistem tjelesnih tenosti sastoji se od srca, koje se nalazi trbuno iza skrnih komora, a graeno je od jedne komore i jedne pretkomore. Mozak kolousta je, u odnosu na ostale kimenjake, znatno primitivnije grae. Sastoji se od pet dijelova, od kojih je srednji mozak najrazvijeniji.

Od ula, osim parnih oiju, unutranjeg uha, mirisne duplje i bone linije, postoje i dva neparna oka ispod koe na dorzalnoj strani glave, iza mirisnog otvora. Prednje oko se naziva tjemeni ili pinealni organ, a zadnje pinealni organ.Koluste su odvojenih polova. Polne zlijezde kod mujaka i enki su neparne. Polni produkti, jaja i spermatozoidi, iz polnih lijezda dospijevaju u trbunu duplju, odakle kroz polni otvor izlaze u vanjsku sredinu. Razvie je indirektno, preko larve ammocetus, koja se nizom osobina i nainom ivota razlikuje od odraslih. One se tek nakon 2-4 godine preobraze u odrasle jedinke. Veina odraslih nakon mrijesta ugiba.

Shema grae predusnog lijevka kolousta

Ribe oblik i vanjsko obiljejeOblik tijela dananjih riba je, dakle, izraz adaptacije na takve ivotne uvjete. U mnotvu oblika ribljeg tijela mogue je izdvojiti nekoliko dominirajuih i najrasprostranjenijih. Torpedast oblik imaju ajkule, tunjevi, skue. One se odlikuju sposobnou brzog plivanja. Njihovo tijelo je cilindrinog oblika, pri emu su visina i irina tijela jednaki. Glava im je naprijed suena, izvuena, a rep bono spljoten. Vretenast oblik tijela karakteristian je za mnoge skupine riba, kakve su na primjer: lososi, pastrmke i brojne aranske vrste. unjasto i jako bono spljoteno tijelo imaju brojne riblje vrste koje ive pri dnu mirnih voda (slatkih i slanih). U ovu grupu od slatkovodnih vrsta spadaju: deverike, aran, plotice, grge, a od morskih razne vrste ljuskavki. Zmijolik oblik tijela imaju ribe koje mahom ive pri dnu i odlikuju se sporim kretanjem, gibajui se cijelim tijelom. Popreni presjek njihovog tijela je manje-vie okrugao. Ovakav oblik imaju jegulje, ugori, ikovi itd.

Pantljikasti oblik tijela karakteristian je za ribe koje obitavaju u veim dubinama. Njihovo tijelo je izdueno, bono spljoteno. Plivaju sporo, gibajui cijelo tijelo. Ovakav oblik je karakteristian za sablja ribu, venerin pojas, itd. Loptasti oblik tijela karakteristian je za sporoplivajue ribe, kakva je, na primjer, je riba.

Karakteristini oblici tijela riba:1-skua, 2-morska igla, 4-bucanj, 5-iverak, 6-jegulja, 7-morsko ilo8-venerin pojas, 9-riba koveg, 10-riba je, 11-morski konji, 12-utul

Tijelo riba sastoji se od glave, trupa i repa koji su meusobno vrsto spojeni. Granica izmeu glave i trupa (nema vrata) je zadnji kraj skrnog poklopca, a izmeu trupa i repa analni otvor. Repni dio tijela poinje od analnog otvora i zavrava se do kraja repne peraje. Izgled, spoljanja morfologija i unutranja graa ribe:1-nosni otvor, 2-leno peraje sa bodljikavim bicama, 3-leno peraje sa mehkim, granatim zracima, 5-bona linija, 6-krge, 7-srce, 8-jetra, 9-eludac, 10-trbuno peraje, 11-gonada, 12-riblji mjehur, 13-podrepno peraje, 14-repno peraje

Poloaj usta je znaajna i karakteristina osobina pojedinih vrsta i skupina riba i u neposrednoj je vezi sa nainom ishrane. U principu razlikujemo tri osnovna tipa poloaja usnog otvora: gornja usta oznaavaju poloaj usnog otvora prema gornjoj strani glave, zavrna usta ili terminalna oznaavaju poloaj usnog otvora na samom krajnjem zavrnom dijelu glave, a donja usta su smjetena na donjoj strani glave. Osim ova glavna tri tipa, mogu se razlikovati jos dva: polugornja usta, koja nisu ni gornja ni terminalna i poludonja, kada usni otvor nije izrazito na donjoj strani glave. Na glavi, pored usnog otvora, nalaze se jo nosni otvori, oi i krni otvori. Kod kotanih riba je samo jedan par skrnih otvora, dok ih u veine hrskaviavih riba ima 5. Najkarakteristiniji poloaji usta ciprinidnih riba:1-gornja usta, 2-zavrna(terminalna) usta, 3-poludonja usta, 4-donja usta

Bona linija je karakteristian hidrodinamicki organ riba. Kod nekih riba je potpuna, kod nekih nepotpuna, a postoje ribe kod kojih bona linija kao takva ne postoji, odnosno kod kojih se elementi bone linije nalaze samo na glavi. Peraja su karakteristina osobina riba. Veliina, oblik, broj, poloaj i funkcija peraja su razliiti. Peraja se dijele na parna i neparna. Parna peraja odgovaraju ekstremitetima viih kimenjaka. Parna peraja su grudna (pinna pectoralis) i trbuna (pinna ventralis). Neparna peraja su leno D (p. dorsalis), analno (podrepno) A (po caudalis). Kod salmonida i nekih drugih vrsta riba iza lenog peraja postoji i tzv. masno peraje (p. adiposa) u kome ne postoje perajni zraci. Broj lenih peraja moe biti jedan, dva ili tri; broj analnih peraja je obino jedan, kod nekih vrsta dva, a postoje ribe koje uope nemaju podrepnog peraja.

Oblik repnog peraja je veoma razliit kod raznih vrsta riba, ali globalno razlikujemo dva tipa: simetrino (homocerkno) i asimetrino (heterocerkno) peraje. Heterocerkno peraje je karakteristino za hrskaviave ribe i manji broj kotanih riba (jesetre). Kod svih ostalih riba, repno peraje je homocerkno i moe imati razliit oblik. to se tie trbunih peraja, ona se kod veine riba nalaze na sredini trbuha, dok su kod nekih povuena naprijed i nalaze se ispod grudnih. Trbuna peraja ne postoje kod nekih riba (jegulja, na primjer), a kod nekih ne postoje ni trbuna ni grudna (murina).

Oblici repnog peraja riba:

a, b, c homocerkna peraja, d heterocerkno peraje

Tijelo veine riba pokriveno je krljutima (ljuskama). Kod savremenih riba razlikujemo tri tipa krljuti: plakoidne, ganoidne i kotane. Plakoidne krljusti se odlikuju naroitom graom i strukturom, a danas ih nalazimo samo kod hrskaviavih riba. I ganoidne krljuti su, takoer, posebne grae i prisutne su samo kod malog broja riba. Po karakteru povrine razlikuju se dva tipa kotanih krljuti: cikloidne, sa glatkom povrinom, i ktenoidne, kod kojih je zadnji dio krljuti nazubljen.

Morfoloke karakteristike u biosistematici riba obuhvataju dvije skupine: morfometrijske i meristike. Morfometrijski karakteri oznaavaju proporcije tijela i pojedinih dijelova tijela, dok su meristiki karakteri oni karakteri koje brojimo tj. Koji se serijski ponavljaju na tijelu ispitane jedinke. Tipovi krljuti koljoriba:1-cikloidna krljut, 2-ktenoidna krljut

Morfometrijski karakteriTotalna duina tijelaDuina tijela bez repnog perajaDuina glaveNajvea visina tijelaNajmanja visina tijelaPredoni prostorZaoni prostor Dijametar okaAntedorzalno rastojanje ili ante DAnteventralno rastojanje ili ante V

Postdorzalno rastojanje ili post DPostventralno rastojanje ili post VPostanalno rastojanje ili duina repnog stablaDuina osnove dorzalnog peraja ili osnova DDuina osnove analnog peraja ili osnova AVisina dorzalnog perajaVisina analnog perajaDuina pektoralnih perajaDuina ventralnih perajaRastojanje P-VMorfometrijski karakteriPostventralno rastojanje ili post VPostanalno rastojanje ili duina repnog stablaDuina osnove dorzalnog peraja ili osnova DDuina osnove analnog peraja ili osnova AVisina dorzalnog perajaVisina analnog perajaDuina pektoralnih perajaDuina ventralnih perajaRastojanje P-V

a1_____a2Meristiki karakteribroj zrakova u lenom peraju;broj zrakova u podrepnom peraju;broj zrakova u grudnom peraju;broj zrakova u trbunom peraju ibroj krljuti u bonoj linijiElementi anatomije i organografije ribaKod riba razlikujemo osnovne organske sisteme i to: koa, skelet, miii, sistem za krvotok, sistem za disanje, sistem za varenje (probavu), urogenitalni sistem, nervni sistem, sistem ula i sistem lijezda sa unutarnjim luenjem.Tjelesni pokrov koaKoza riba, kao i kod drugih kiemenjaka, je vaan organ koji okruuje tijelo i titi ga od mehanikih, hemijskih i patogenih uticaja sredine. Pored toga, ona uestvuje u disanju, ekskreciji, osmoregulaciji i regulaciji tjelesne temperature. Sastoji se od dva sloja: debljeg, usmine (krzna), i tanjeg, povrinskog, polusmine (pokoica) - epidermis. U krznu kod veine riba usaeni su kotani elementi koji se nazivaju krljuti. Iznad krljuti je sluzavi epidermis koji smanjuje trenje izmeu povrine ribe i vode. Krljuti, kao to je naprijed reeno, mogu biti razliitog oblika i grae. U koi se nalaze brojne lijezde, a takoer i pigmentne elije od kojih potie razliita boja riba. ivopisne boje naroito imaju vrste tropskih podrucja. I nae pastrmke, grge i neke druge vrste su upadljivih boja.

Kostur (skelet)Kostur riba predstavlja vrstu osnovu tijela i daje mu istovremeno oblik i razmjere. Dananje ribe, s obzirom na grau skeleta, dijele se na hrskaviave (Chondoichthyes) i one iji je skelet kotan. Hrskaviavi skelet imaju ajkule, raze i neke druge ribe, dok sve ostale imaju kotani skelet. Unutar skupine kotanih riba postoje vrste kod kojih je skelet djelimino okotao (jesetre i srodne vrste). U veine riba osovinski skelet sastoji se od kime sa dva izdvojena dijela: grudni dio sa rebrima i repni dio bez rebara. Kimenica se sastoji od kimenih prljenova iji je broj razliit kod raznih vrsta i varira od 16, koliko imaju neke male vrste, 57 (atlantska srdela), 114 (jegulja), do 365 koliko imaju neke vrste hrskaviavih riba (morska lisica). U sastav osovinkog skeleta, kako je reeno, ulaze i rebra. Kod nekih riba broj rebara je jako reduciran, a postoje ribe kod kojih rebra ne postoje. Medumiicne kosti - drae nalaze se u miinim pregradama velikog broja koljoriba. Prednji dio skeleta ine kosti glave, koje tite mozak i ulne organe, i kosti koje uetvuju u pribavljanju hrane.

Na vilinim kostima mnoge vrste riba imaju zube. Kod vrsta kod kojih ne postoje zubi, na vilicama (jeziku i vomeru) postoje tzv. drijelni zubi koji se nalaze na drijelnim kostima, to omoguava usitnjavanje hrane. Oblik i broj drijelnih zuba je vano biosistematsko obiljeje nekih riba (arani, na primjer). Skeletnom sistemu riba pripadaju i potporni elementi peraja. Tako oslonac grudnih peraja ini rameni pojas koji je u vezi sa kosturom glave, dok su trbuna peraja naslonjena na slabo razvijeni karlini pojas. Skelet peraja koljoriba ini kotani zrak bice. One mogu biti sastavljene iz veeg broja uzglobljenih koica, kao kod mehkoperknih riba (pastrmke, arani), ili su u obliku trnolikih tapia, kakve nalazimo kod tvrdoperknih riba (smu, grge i mnoge druge vrste).Kostur ribe

MiiiMiii su aktivni dio lokomotornog aparata koji omoguava tjelesne pokrete, a takoer uestvuju u radu mnogih unutranjih organa. U riba je mogue razlikovati 3 vrste miica: popreno-prugasti skeletni miii, srani mii i glatki miii unutarnjih organa. U skeletnoj muskulaturi se razlikuju dobro razvijeni postrani mii, crveni mii i mii peraja. Postrani miii se sastoje od miomera, meusobno razdvojenih mioseptama. Crveni mii se nalazi ispod bone linije. Miii peraja imaju funkciju pokretanja peraja. Miii glave, kao i miii unutarnjih organa, odgovorni su za funkciju tih dijelova tijela, odnosno organa. Treba napomenuti da kod raznih vrsta riba postoje veoma velike razlike s obzirom na veliinu i grau tjelesne muskulature, od koje ovisi, izmeu ostalog, i kvalitet ribljeg mesa.

Sistem cirkulacije tjelesnih tenostiKrvotok riba se sastoji od srca i krvnih ila. Srce je malo, smjeteno venetralno iza glave. Sastoji se od jedne komore i jedne pretkomore. Kroz srce riba protie samo venska krv, ali prije ulaska u pretkomoru skuplja se u omanje vreasto proirenje - venozni sinus. Stezanjem komore, krv koja je dola iz pretkomore, a koja sadri karbon dioksid i ostale elemente redukcione krvi, odlazi u krge. Tjelesna temperatura riba ovisna je od temperature sredine; obino je za 1-3 C vea od temperature vode u kojoj obitava. Ribe su, dakle, poikilotermni organizmi sa promjenljivom tjelesnom temperaturom.

Shema gare srca koljoriba:1-pretkomora, 2-venozni sinus, 3-komora, 4-trbuna aorta, 5-arterijski konus, 6-bulbus arterijski

Organi za disanjeSistem organa za disanje riba su krge. Osnovna im je funkcija apsorpcija kisika iz vode i izluivanje karbon dioksida. Osim toga, krge imaju i jo neke funkcije vezane za izluivanje nekih produkata metabolizma (amonijak). Dopunski organ za disanje riba je koa. Kod nekih riba ulogu u disanju imaju i riblji mjehur, a takoer i crijevo. krge se nalaze u krnoj upljini i pokrivene su krnim poklopcima, dok su kod hrskaviavih riba sa vanjskom sredinom povezane sa preko 5 krnih proreza. krge koljoriba se sastoje od 2 kompleta, od po 4 krzna luka. Na njima su rasporeena 2 reda dugakih mehkih filemanata, poznati kao krzni listii. Sa unutranje konkavne strane skrnih lukova, kod veine riba nalaze se krai ili dui izrataji - branhiospine. One su osobito izraene kod planktofagnih riba i slue kao filteri hrane. Sistem organa za probavu (varenje)Sastoji se od usno-drijelne upljine, jednjaka, eludca i crijeva. Pripadaju mu jo i jetra i guteraa. Probava poinje u ustima, a zubi, kod vrsta koje ih imaju, se stalno obnavljaju i preteno slue za hvatanje plijena. Kod riba koje nemaju zuba na vilicama postoje tzv. drijelni zubi.

Jezik je tvrd i slabo pomian te ga veina riba ne moe ispruiti. Iz drijela hrana jednjakom odlazi u eludac. Ovisno o vrsti hrane, eludac je razliito razvijen. Kod mesojednih riba je, po pravilu, razvijeniji nego kod biljojeda i omnivora. Crijevo se zavrava analnim otvorom kod kotanih riba, dok se kod hrskaviavih riba otvara u kloaku. Openito se moe rei da je duina crijevnog trakta u korelaciji i sa nainom ishrane, odnosno vrstom hrane. Ribe se praktino hrane svim sto ivi u vodi: neke su iskljucivi mesojedi, neke su biljojedi, a postoje brojne omnivorne vrste. Treba rei da mnoge ribe tokom ivota mijenjaju sastav hrane. Po pravilu, ogromna veina mladih riba hrani se planktonskim organizmima, a kasnije prelaze na biljnu ili zivotinjsku komponentu. Meu ribama nalazimo, s obzirom na pribavljanje hrane, mirne, ali i prave grabljivice.

Oblici probavnog trakta:1-Morski golub, 2-Jesetra, 3-Pastrmka, 4-Grge, 5-aran, 6-Tolstolobik

Urogenitalni sistem Ekskrecioni i polni organi riba su meusobno povezani, pa je uobiajeno da se posmatraju kao izvjesna cjelina. Kod koljoriba su, meutim, potpuno razdvojeni ekskrecioni i polni sistem. Bubrezi riba su metanefrosi, smjeteni na dorzalnoj strani trbune duplje ispod kime. Bubrezi se sastoje od dva ili tri morfoloki i funkcionalno razliita dijela. Prednji (glaveni) dio ima funciju hemopoetskog i endokrinog organa, dok su srednji i zadnji bubreg (kod riba koje ga imaju) ekskrecioni organi. Mokraovodi (ureteri), po izlasku iz bubrega, sjedinjavaju se u jedan kanal koji se protee do zadnjeg dijela trbune duplje gdje se proiruje u mokranu beiku. Ureterom, mokraa izlazi preko urogenitalnog otvora vani (nalazi se iza analnog otvora).

Muki i enski polni organi su dobro razvijeni. Sastoje se od polnih lijezda i odvodnih kanala. Kod veine riba jajnici su parni i nalaze se na dorzalnoj strani tjelesne duplje, izmeu ribljeg mjehura i unutranjih organa. Prema grai razlikujemo dva tipa jajnika. Otvoreni tip jajnika nalazimo kod salmonida i nekih drugih riba. Dozrela jaja direktno dolaze u tjelesnu duplju, nakon ega kroz polni otvor dospijevaju vani. Jajnici zatvorenog tipa (veina riba) imaju bonu ili centralnu upljinu. Od jajnika polaze jajovodi koji se spajaju u jedan kanal, kojim jaja dospijevaju napolje.

Sjemenici (testisi) su parni organi koji se nalaze, kao i jajnici, na dorzalnoj strani unutranje tjelesne duplje. Oblik sjemenika kod raznih skupina riba je razliit. Od sjemenika polaze sjemeni kanalii - sjemenovodi, koji se preko jednog zajednikog kanala odvode vani. Proces - vrijeme polnog sazrijevanja kod riba je razliit. Kod veine koljoriba mujaci i enke polno sazrijevaju sa navrenih 3-7 godina zivota.

Urogenitalni sistem koljoriba:1-jajnik, 2-jajovod, 3-sjemenik, 4-sjemeni kanal, 5-bubreg, 6-mokrani kanal

Nervni sistemNervni sistem riba graen je po opem planu grae u kiemenjaka. Dijeli se na: centralni, gdje spadaju mozak i kimena modina, periferni sistem, koji ine modani nervi i nervi kimene modine i vegetativni - autonomni nervni sistem. Mozak je smjeten u lobanjskom dijelu glave (modanoj ahuri), zatien lobanjskim kostima. Kimena modina se nalazi u kimenom kanalu. Mozak se sastoji od: prednjeg mozga, meumozga, srednjeg mozga, malog mozga i produene kimene modine. Od produene kimene modine, koja spaja mozak i kimenu modinu, polazi vei broj modanih nerava, koji inerviraju krge, srce, organe za varenje i dr.

Mozak riba:1-prednji mozak, 2-mali mozak, 3-meumozak, 4-produena modina

ula ribaOpenito se moe rei da su ula riba relativno dobro razvijena i u punoj mjeri im omoguavaju egzistenciju u konkretnim uvjetima vodene sredine. Kod veine riba oi su postavljene bono, dok se kod riba koje ive na dnu oi nalaze na gornjoj strani glave. Pomou oiju ribe se orijentiu, trae hranu itd. Veliina oiju ovisi od naina ivota i ishrane. Dubinske ribe se odlikuju vrlo krupnim oima. Kod riba koje su nainom ivota vezane za dno, oi su, po pravilu, male. ulo dodira nalazi se po itavom tijelu. Na dodir su osobito osjetljivi brkovi i ostali dijelovi oko usta. Ribe raspolau jo jednim ulom koje se protee du bokova tijela. To su organi bone linije, a slue sa prijem mehanikih podraja - strujanja i titranja vode i pritiska vode. Bona linija, odnosno njeni organi omoguavaju ribama orijentaciju u okolnoj sredini. Razmnoavanje i razvie ribaRazmnoavanje riba je veoma razliito, s obzirom na njihovu raznovrsnost i nain ivota. Moe se rei da u tom pogledu nemaju premca u cjelokupnom ivom svijetu. Zbog toga se treba osvrnuti samo na osnovne i najvanije elemente koji karakteriu problematiku razmnoavanja ove velike skupine kimenjaka. Ogromna veina riba su odvojenih polova. Samo je kod malog broja vrsta zastupljen hermafroditizam. Takoer, postoje vrste sa partenogenetskim razmnoavanjem, kao i oblici sa ginogenezom, kao naroitim oblikom polnog razmnoavanja. S obzirom na vrijeme razmnoavanja, postoje ogromne razlike meu pojedinim skupinama, odnosno vrstama. Tako, na primjer, neke vrste polno sazrijevaju svega nakon 1-2 mjeseca ivotne dobi (gambuzija, na primjer), dok neke vrste acipenserida polno sazrijevaju tek nakon navrenih 25 godina ivota. Veina savremenih (i naih) koljoriba polnu zrelost postiu nakon tri ili etiri godine ivota. Na period polnog sazrijevanja, pored genetikih faktora, znaajan uticaj imaju i sredinski faktori, ishrana prije svega. Veina riba se mrijesti svake godine, neke svake druge, dok postoje vrste koje se samo jednom u ivotu mrijeste. Polni dimorfizam kod ogromne veine riba nije izraen. Meutim, postoje vrste kod kojih su razlike izmeu mujaka i enki veoma naglaene. Polni dimorfizam kod nekih vrsta javlja se samo u toku razmnoavanja. Period razmnoavanja (mrijesta) je razliit, ovisno od uvjeta i naina ivota. U vezi s tim postoje vrste koje se razmnoavaju ljeti, pri relativno visokoj temperaturi vode, dok isto tako postoje brojne vrste iji je period razmnoavanja vezan za zimski period i niu temperaturu vode. Tako, na primjer, optimalni uslovi za razmnoavanje arana, tuke, smua i mnogih drugih vrsta su u proljee i ljeto, kada je temperatura vode od 18-25 C. S druge strane, meutim, salmonidi se razmnoavaju u jesen, odnosno zimi, pri temperaturi vode od 8-1O C.

Kod ogromne veine riba oplodnja je spoljanja. Meutim, postoje itave skupine riba, kao to su hrskaviave ribe kod kojih je oplodnja unutranja i kod kojih se embrionalno razvie odvija u utrobi enki. S druge strane, meutim, postoje ribe koje se odlikuju izuzetno visokom plodnou i koje u toku jednog mrijesta odlau vie stotina hiljada jaja, a neke ak i vie miliona. Tako, na primjer, neke vrste bakalara odlau 9, jegulje 10, a riba mjesec (Mola mola) ak i 300 miliona komada jaja. Mjesto odlaganja jaja je razliito.Neke jaja odlazu direktno u vodeni stub, neke na pijesak ili ljunak, neke na biljke, a postoje i vrste koje svoja jaja odlau u tijelo nekih drugih ivotinja. Postoje vrste koje ive u slatkoj vodi, a mrijeste se u moru (jegulje), kao i morske vrste koje se mrijeste u slatkoj vodi. Period inkubacije i embrionalnog razvia u riba je veoma razliit. Postoje ribe kod kojih se embrionalni simetrini oblici tokom metamorfoze transformiu u asimetrine jedinke, kakav je sluaj kod riba pljosnatica. ivotni vijek je razliit kod raznih vrsta. Neke vrste u prirodnim uvjetima ive 1-2, veina 4-6 godina. Postoje vrste koje ive 20, 30 ili 50 godina, kao i one koje mogu ivjeti i vie od 100 godina (jesetre i srodne vrste).

Razvie riba:1-embriom, 2-predlarva, 3-larva, 4-mla