OSNOVE PODUZETNIŠTVA

Embed Size (px)

DESCRIPTION

poduzetništvo

Citation preview

OSNOVE PODUZETNITVA

Definiranje poduzetnika i obiljeje poduzetnitva:

*Poduzetnik - osobne znaajke* Obiljeja suvremenih trinih uvjeta u kojima se nalazimo - informacija o cijenama i proizvodima dostupne preko interneta = utjee na konkurenciju - skraeni ivotni ciklus proizvoda ( faza rasta, prihoda, zrelosti, izlaska - porast konkurencije u svim segmentima poslovanja- sve su vee i istananije potrebe i elje kupaca

* Nune osobine uspjenog poduzetnika - poslovne znaajke- Peter Drucker, Nicholas Siropolis- PODUZETNIK je uspjean ako je konkurentan u odnosu na druge suparnike na tritu- TO JE KONKURENTNOST?--> sposobnost stvoriti drugaiji proizvod od drugih na tritu (diferencijacija) + cjenovna konkurentnost * to je Porterova teorija konkurentnosti- osobine uspjenosg poduzetnika prema Druckeru - - inovativnost- razumno preuzimanje rizika- samouvjeravanje- uporan rad- postizanje ciljeva - odgovornost

- INOVATIVNOST - stvaranje novog i drugaijeg proizvoda ili usluge - poduzetnitvo temeljeno na inovacijama - klju poduzetnikog uspjeha - razlikujemo inovatore od poduzetnika --> odnos: poduzetnitvo, vlasnitvo, menadment --> poduzetnik: vlasnik + menader - inovacije treba zatiti i pretvoriti u nematerijalnu imovinu =>patenti,znakov - inovativni proizvodi nisu prepoznatljivi na tritu - potrebno je dulje vrijeme da ih kupci prihvate

- PREUZIMANJE RIZIKA - oni koji se najbolje znalaze u iskoritavanju rizika mogu se nazvati uspjenima ( razumno preuzimanje rizika ) - poduzetniki rizik odnosi se na mogunost donoenja pogrene odluke zbog nepredvienog dogaaja i zakazivanja ljudskog faktora u organizacijskom sustavu - rizici: smanjena likvidnost, zasienost trita, nedostatak sirovina, nedostatak potranje

- SAMOUVJERENOST - sposobnost poduzetnika da prepozna i uspostavi razvnoteu izmeu vlastith ambicija i postavljenih ciljeva

- VIZIJA - zamisao poduzetnika kako e ostvariti svoju ideju

- MISIJA - pisani oblik vizije koji treba odgovoriti na pitanja: 1. Koji je na razlog postojanja? 2. Po emu se razlikujem od drugih? 3. Koji su nam kupci? itd.

- STRATEGIJSKI CILJEVI ( do 3. godine ) - jasni nedvosmisleni dugoroni ciljevi poduzetnika o tome tko su mu kupci, sa ime e se baviti, koga e zaposliti, kako e se titi...

- POSTAVLJANJE CILJEVA - cilje je uspjenih poduzetnika kako ostvariti kreativne ideje kojima e konkurenti biti nadmaeni - koliko ambiciozni trebaju biti ciljevi? --> dostini u kratkom roku --> lako dostini --> umjereno dostini DA --> teko dostini --> nedostini - !! poduzetnikov osobni i poslovni cilj usko su povezani !!

- POSTAVLJENJE CILJEVA - PLAN - poduzetnik iskazuje ciljeve u strategiji i svom poslovnom planu

- STRATEKI CILJEVI ( do 3 god ) PBOperativniplan1 godina 2 godine 3 godine

- poslovni plan: --> opisuje ideju --> oblikuje marketinku dimenziju ideje (inovacije) --> plan prodaje proizvoda/pruanje usluge --> proizvodni kapaciteti - investicijski plan (kapitalni budet) --> financijski plan (zarada/profit)OPERATIVNI REZULTAT 130 000 kn - KAMATE 80 000 kn - OSTALI TRKOVI 60 000 kn = - 10 000 kn

- ODGOVORNOST - svjesno priznanje uspjeha ili neuspjeha - odgovoran znai da mari za preuzete obveze i da se brine za konaan ishod jer e u protivnom sam snositi posljedice - Kome su odgovorni poduzetnici? --> prema zaposlenicima - isplata plaa, radno vrijeme --> prema kupcima - za svoje proizvode i usluge --> prema dobavljaima - plaanje obveza --> prema dravi - plaanje poreza --> prema banci - plaanje obveza PROBLEMI S KOJIMA SE SUSREU PODUZETNICI

- 3 koraka u ostvarivanju poduzetnike ideje:1. jasno definiranje ciljeva2. formuliranje odgovarajue konkurentne strategije ( zadovoljni kupci u prvom planu )3. prilagodba kapaciteta onome to je predvieno provedbom strategije - dugoroni aspekt poslovanja - vane odluke za budunost poslovanja, gleda se smjer kojim e ii idue 2,3 ili 5 godina => dugoroni ciljevi - kratkoroni aspekt poslovanja - briga o trenutnim izazovima, dananji i sutranji => kratkorni ciljevi - 4 skupine ciljeva - ne treba :D - SISTEMATIZACIJA - kroz vie malih ciljeva postiemo glavni cilj

- PODUZETNIKA STRATEGIJA - glavna odrednica poduzetnike strategije su resursi- fiziki resursi ( zaposlenici, proizvodni kapaciteti, oprema )- nematerijalni resursi ( know - how, trini ugled, kupci, licenca ) - ogranieni i neogranieni resursi - ako strategija predvia vie resursa nego su mogunosti poduzetnika da ih pribavi, strategija se nee izvriti - kod formuliranja strategije nuno je uzeti u obzir ogranienost resursa i ogranienost upravljanja resursima

- PODUZETNITVO - poduzetnik je osoba koja pokree nove poslove, vodi poslove i upravlja resursima za koje je odgovoran - poduzetnitvo - posebna gosp. funkcija ( razliita od vlasnie i upravljake )

PREDNOSTI I NEDOSTACI PODUZETNITVA

- PREDUVJETI RAZVOJA PODUZETNITVA --> postojanje trita i trinih mehanizama --> mora postojati plateno sposobna potranja za proizvodima i uslugama --> konkurencija - meusobno natjecanje u pogledu cijene, kvalitete i koliine - jaa poduzetniki duh - svi suparnici imaju anse za uspjeh --> autonomija poslovnih subjekata - samostalni odabir djelatnosti i resursa za poslovanje- ak su ispunjeni ovi preduvjeti kaemo da postoji "dobra poduzetnika klima" u nacionalnoj ekonomiji

- PODUZETNITVO I MENADMENT - kakav je odnos izmeu poduzetnika i menadera? 1. Menader se vee uz poduzee, upravljanje, rukovoenje poslovima u poduzeu - iskljuivo je vezan uz plau i korist od poslodavca 2. Poduzetnik u ostvarivanju vlastite vizije mora u pravilu biti menader, ali menader nije poduzetnik

- vana odluka poduzetnika menadera je zapoljavanje radnika kojima e delegirati zadatke da ih obave umjesro njega => traenje kvalificiranih radnika

3. POGLAVLJE: PODUZEE

- def. poduzea je gospodarska, tehniko - tehnoloka, ljudska i organizacijska i pravna cjelina koja koristi i kombinira odgovarajue inpute stvarajui proizvod i usluge namijenjene tritu s ciljem stvaranja profita- poduzee kategoriziramo prema kriterijima Eurostata (broj zaposlenika, prihodi i vrijednost bilance stanja) na: * mikropoduzee * mala poduzeaSME ( Small and Medium * srednje velika poduzea sized Enterprises ) * velika poduzea

- OBLICI PODUZEA - prema poslovnoj orijentaciji : Ne podjela! --> inokosna poduzea ( jedan vlasnik, samostalno posluje ) --> partnerstvo --> korporacijaPodjela ( DA )- drutva osoba - javna trgovaka drutva - komanditna drutva- drutva kapital - drutvo s ogranienom odgovornou d.o.o - dioniko drutvo - gospodarsko interesno drutvo=> Zakon o trgovakim drutvima RH dijeli pravne oblike poduzea na:

* PREDNOSTI I NEDOSTACI INOKOSNOG PODUZEA ( mala poduzea )

PrednostiNedostaci- sloboda djelovanja i odluivanja - neograniena odg. vlastitom imovinom- lakoa osnivanja - nedostatak kontinuiteta- niski trokovi pokretanja - oteano dokazivanje likvidnosti za - porezne pogodnosti dobivanje kredita - opa predodba da je nestabilno

* PREDNOSTI I NEDOSTACI PARTNERSTVA

PrednostiNedostaci- lakoa osnivanja- neograniena odgovornost- poetni ulog novaca- tekoa u prijenosu vlasnitva- mogue porezne pogodnosti - vei izbor talentiranih partnera

* PREDNOSTI I NEDOSTACI KORPORACIJAPrednosti Nedostaci- ograniena odgovornost- visoki poetni zakonski trokovi ( najei razlog za osnivanje ) osnivanja i sklapanja ugovora- kontinuitet poslovanja- regulacija poslovanja - zakonski - lakoa prijenosa vlasnitva uvjeti- lakoa dobivanja kredita - opirno izvjetavanje prema nadlenim institucijama

- VANOST PODUZETNITVA - Klasina teorija ekonomskog rasta --> Adam Smith - djelo Bogatsvo naroda (1776.) --> David Ricardo - teorija granine produktivnosti fizikog kapitala

- Klasina teorija ekonomskog rasta uzima u obzir da model rasta ovisi o:1. funkciji stanovnitva2. funkciji investicija3. tehnolokog usavravanja4. podjele rada5. tednje - tednja potie investicije u tehnologiju iji je konani rezultat rast poduzea - gospodarski rast - investicije se mogu ostvariti samo ako je nastala akumulirana tednja (npr. u banci se aktivira tednja koja se plasira kao kredit poduzetniku)

- NOVIJE TEORIJE

Joseph Schumpeter - suvremena teorija inovativnog poduzetnitva- poduzetnitvo je gospodarska djelatnost usmjerena na stvaranje proizvoda i ostvarivanje dobiti- vanost poduzetnitva je u sljedeem: + potpomae otvaranju novih radnih mjesta i gospodarski rast + od presudnog je znaaja za konkurentnost + razvija osobne potencijale + razvija ope drutvene interese

* INOVATIVNO PODUZETNITVO - poduzetnitvo zasnovano na inovacijama i stvaranju novih proizvoda i usluga

* INSTITUCIONALNI OKVIR PODUZETNITVA - to je institucionalni okvir poduzetnitva? --> regulatorni i administrativni okviri: Zakoni, propisi i direktive EU (adm.okviri) --> standardi kvalitete, zatite zdravlja i sl. (ISO, HACCP) --> regionalne, lokalne i nacionalne strategije razvoja --> pravosudni sustav (sudovi, arbitrae) --> financijske institucije (banke) --> obrazovni sustav (kvalificirano osoblje) --> zdrastveni i mirovinski sustav (zatita zdravlja radnika) --> inspekcije (porezna inspekcija, inspekcija rada i sl.) --> ostale institucije (HGK,Porezna itd.)

VANOST MALIH PODUZEA U GOSPODARSTVU

- poduzee moemo klasificirati i razgraniiti prema:+ kvantitativno kriteriju (broj zaposlenih, god.prihod, zbroj bilance)+ kriteriji osnivanja poduzea (rijetko se koriste)+ kvalitativnom kriteriju gdje treba uzeti u obzir: mala i srednja poduzea nalaze se uvijek u privatnom vlasnitvu kod kojih je vlasnik i menader direktor malih poduzea uglavnom je jedna osoba prisutan osobni odnos izmeu direktora i zaposlenika financiranje vlastitim sredstvima i preko banaka, a ne preko trita kapitala poduzee vano za egzistenciju vlasnika i njegovu obitelj stopa razvoja moe biti ubrzana+ poduzea se esto klasificiraju

* 2002. - 2012. ukupno zatvoreno 40% malih poduzea

- vanost malih poduzea: --> udio SME poduzea u dodanoj vrijednosti 58,9% ( EU prosjek 58,4% ) --> prema istraivanju barometra u 2012. godini: 54% graana doivljava politiku samozapoljavanja poduzetnika pozitivnim 80% graana ga smatra neizvedivim konceptom odnosno da nee poluiti oekivane uinke 54% graana ele biti poduzetnici ( 37% u EU ) --> Ministarstvo poduzetnitva i obrta RH razvilo je strategiju razvoja poduzetnit za razdoblje 2013. - 2020. godine MINPO 1. poboljanje ekonomske uspjenosti - vei stupanj inovacija, porast izvoza 2. poboljan pristup financiranju - razvijanje razliitih financijskih mogunostiza subjekte malog gospodarstva 3. promocija poduzetnitva - pruanje potpore osnivanju novih poduzea 4. poboljanje poduzetnikih vjetina - jaanje uprave malih gospodarstva 5. poboljano poslovno okruenje - uklanjanje preostalih administrativnih opter.

* Znaajke malih poduzea u odnosu na srednja i velika--> mala poduzea obogauju raznovrsnost ponude i potranje, nude ono to velikima nije interesantno --> slue uglavnom lokalnom tritu, ali i ire to su barijere za ulazak na strana trita manja --> vei dio malih poduzea koriste nisku razinu tehnologije--> to je visoka tehnologija dostupnije => to je bolje iskoritena u malim pod.--> organizacijska i svaka druga struktura poduzea su jednostave, nisu zahtjevne za upravljanje - ne trae dodatne menadere za upravljanje organizacijskim cijelinama--> nisu potrebna znaajna sredstva ( iako je ovo relativno )

* Slabosti malih poduzea - krai ivotni vijek od velikih poduzea- nedovoljno razvijen menadment- planiranje je vrlo esto nerazvijeno i podcjenjuje se- pojava nedovoljne obrazovanosti, obuenosti, strunosti i iskustva esto su uzrok propasti- manjkavo poznavanje mogunosti informatikih tehnologija

* Mala poduzea i rizik- uz mala poduzea i poduzetnitvo neminovni su neizvjesnost i rizik- prognoziranje buduih dogaaja i prilagoavanje planova takvim oekivanjima moe se olakati ponaanje u budunosti

NEIZVJESNOST

RIZIK

- alat za smanjenje rizika - prognoziranje- kad postoji neizvjesnot - prognoziranje je oteano, a time i planiranje buduih aktivnosti - RIZIK JE SADA VEI- danas se ulae da bi se nakon nekog vremena zaradilo stoga je prognoziranje buduih kretanje vrlo vaan element poduzetnitva

--> postoji prenosivi i neprenosivi rizik - prenosivi rizik - prenosi se i djeluje na vie poduzetnika ime ih ugroava - neprenosivi rizik - kad je samo jedan subjekt pogoen i involiran u rizik i sa njime se nosi

--> postoji poslovni i neposlovni rizik - poslovni rizik se sastoji od unutarnjih i vanjskih rizika - KAKAV JE TIP RIZIKA SLABLJENJE TRITE AKTIVNOSTI? vanjski - unutarnji --> neisplaivanje plae radnicima u poduzeu - vanjski poslovni rizik:- rizici u okruenju poduzea utjeu na uspjenost poslovanja poduzea+ rizik nemogunosti naplate potraivanja od kupaca+ rizik neispunjenja ugovornih obveza openito (dobavljai)+ politiki rizik+ rizik od inflacije - poduzetniko - menaderski rizik - rizik od posljedica koje se javljaju zbog neprovoenja promijena i inflacije u poslovanju - rizik u malom poduzeu u pravilu snosi vlasnik, a ako postoji menader, onda i vlasnik i menader - vlasnik snosi financijske i materijalne posljedice, dok menader financijske i emocionalne - rizici su stalno prisutni i njima se moe vjeto upravljati kako bi se izbjegle ili ublaile posljedice njihova djelovanja

7.7. POGLAVLJE

* FINANCIRANJE MALOG PODUZETNITVA

--> financiranje poslovanja:+ vlastitim sredstvima poduzetnika - treba voditi rauna o omjerima vlasnika ( ako ih je vie ) - dekapitalizacija ( osnivaki kapital )+ zajmovi ( npr. dobavljaa )+ operativni i financijski leasing ( najam opreme )+ kreditnim zaduivanjem+ ostali izvori - rezultat gosopodarske politike:--> djelomina potpora dr. institucija za projekte ( strogo namjensko troenje )--> bespovratna sredstva ( namjenska sredstva )--> projekti europskih fondova ( namjenska sredstva )- kreditiranje je pribavljanje potrebnih financijskih sredstava pod ugovorenim uvjetima uz kamatu* Kreditiranje- zahtjev za kredit i nuna dokumentacija koju trai banka- potrebno napraviti poslovni plan koji e banka razmotritit i temeljem njega ocjeniti mogunost povrata kredita- postupak odobrenja kredita => ishod moe biti pozitivan ili negativan- kolateral - osiguranje - najee hipoteka nad nekretninama- krediti se vraaju prema otplatnom planu (mjeseno, kvartalno, polugodinje- kamate na namjenske kredite za nabavu opreme su izmeu 2% i 5%- otplatni plan prikazuje...

DUGORONI KREDIT- rok vraanja dui od jedne godine / povrat glavnice dulji od 1 godine- za nabavu osnovnih sredstava ( zemljite ... )- nie kamatne stope

KRATKORONI KREDIT- povrat glavnice unutar godine dana- za potrebe odravanja likvidnosti ( isplata plae zaposlenicima, plaanje dobavljaima )- vee kamatne stope

* Glavne djelatnosti koje privlae male poduzetnike- poduzetniki inkubatori nude strunu i tehniku potporu za start up malih poduzea i poduzetnika s idejom- obuavaju poduzetnike i pomau u pronalaenju kupaca- najprivlanije djelatnosti su one s visokim povratom- stvaranje raunalnih i mobilnih aplikacija- pogoni obnovljivih izvora energije- projektiranje pogona, zgrada, stambenih prostora- iskoritavanje franize- jednostavni ljekoviti pripravci

MJERENJE USPJENOSTI PODUZETNITVA

* Naini pokretanja vlastitog poduzea

4. poglavlje: Temeljne strategije ulaska u poduzetnike aktivnosti - poinjanje od nule- kupnja postojeeg poduzea- kupnja franize

to je franiza i kako funkcionira? (T)

* Logiki koraci u pokretanju poduzea- donoenje odluke da se postane poduzetnikom- ocjena vlastitih snaga i slabosti- pronalaenje vlastitih snaga i slabosti- pronalaenje proizvoda i djelatnosti za kojima postoji potreba- istraivanje trita za odabrani proizvod i djelatnost- odluka o tome hoe li pokrenuti novo poduzee, kupiti neko od postojeih poduzea ili kupiti franizu- donoenje stratekih planova- donoenje taktikih planova- donoenje operativnih planova- donoenje financijskih planova

* Istraivanje trita za izabrani proizvod i posao- istraivanje trita je sustavno prikupljanje, evidentiranje, klasificiranje, analiziranje i interpretiranje podataka koji se odnosi na marketing proizvoda- podaci se prikupljaju raunalom, pretraivanjem literature, od gospodarske komore, poslovnih udruenja, fakulteta, uspjenih poduzetnika, bankara pa ak i od potencijalnih konkurenata- istraivanje trita sastoji se od: procjenjivanja veliine trita procjenjivanja konkurencije procjenjivanje vlastitog trinog uspjeha=> sve to kako bismo otkrili ima li na tritu za nas prostora

* Prednosti pokretanja poduzea od nule prednosti lee u poduzetnikoj slobodi u: - odreivanju prirode poduzea i stilu poslovanja - izboru lokacije - stvaranju eljene vrste zgrade i opreme - izabiranju i razvoju osoblja - nabavljanju novih zaliha - stvaranju klijentele - koritenju prednosti zadanih tehnologija, opreme i materijala

* Nedostaci pokretanja poduzea od nule nedostaci: - problemi u pronalaenju prvog posla - problemi povezani s prikupljanjem resursa - nedostatak afirmirane linije proizvoda, zatitnog znaka i reputacije - pomanjkanje afirmiranih kanala distribucije - problemi u formiranju temeljnog sustava menadmenta - vremenski pomak do spremnosti poduzea za otvaranje, dakle za ... - vei rizik od propadanja nego kod kupnje ve postojeeg poduzea

* Kupnja postojeeg poduzea- problem je u vredovanju poduzea prije kupnje- koji su prodavateljevi motivi- kakvo je poduzee

* Prednosti kupnje postojeeg poduzea - manji rizik- afirmirano ime poduzea i proizvoda- dobra lokacija- lojalni kupci- uvjebano osoblje- poznati dostavljai- mogunost da se odmah posluje

* Nedostaci - zgrada, oprema i zlaihe mogu biti zastarjele- slabija fleksibilnost u razvoju i odreivanju strategije napravljene prema vlasnikovim eljama i snazi- nasljeivanje loih presedana- nasljeivanja nesposobnog osoblja- preplaivanje poduzea - ograniava profite

* Pokretanje poduzea kupnjom franize- franiza je ugovorni sporazum izmeu franizora ( proizvoaa ili veleprodavaa ) i franizanta ( obino neovisnog maloprodavaa ) kojim franizor prodaje pravo koritenja imena prizvoda, zatitonog znaka, ugleda pravo proizvodnje i prodaje proizvoda i naina poslovanja na odreenoj lokaciji i na odreeno vrijeme uz naknadu i obvezu pridravanja franizorovi standarda poslovanja

* Franizam kao strategija poduzetnitva- franizam predstavlja poslovni odnos u kojem jedna strana ( davalac franize ustupa drugoj strani ( primaocu franize ) pravo da u svome poslovanju koristi ime, proizvode i usluge te proizvodno i poslovno iskustvo davaocu franize te se obvezuje da e primaocu franize pruiti potrebnu strunu pomo i savjete dok se primalac franize obvezuje da e strogo potivati upute davaoca franize o organizaciji i nainu poslovanja- franizam predstavlja trajan odnos izmeu franizanta i franizora u kojem je ukupna suma franizorovih znanja, imida i uspjeha proizvodnje uz odreen financijsku naknadu- franizam je koristan i za fanizora jer mu omoguuje:+ da brzo raste upotrebom novca drugih ljudi ( franizanata )+ da se iri i u one krajeve gdje ne bi imao uvjete za razvoj+ smanjeni su trkovi

* 2 temeljne vrste franiznih sporazuma

1. Franizni sporazum o franizi proizvoda / zatitnog znaka2. Franizam sustava ( nain poslovanja )

* Ugovor o franizmu - ugovor kojim se povezuje u svrhu zajednikog obavljanja poslovne djelatnosti poznate ?

Franizam robe Industrijski franizam Franizam proizvodnje

Sastavni dijelovi ugovora o franizmu (T)- koritenje tipskog ugovora preambula obveze davatelja franizanata ostale ugovorne odredbe

ORGANIZIRANJE- organiziranje je upravljaka funkcija kojom menadment alocira ljudske resurse (radnike) na pripadajua radna mjesta- zaposlenicima i skupinama unutar organizacije dodjeljuju se zadaci utvreni planom- organiziranje poslova u poduzeu i oblikovanje organizacijske strukture nuno je kako bi se u svakom trenutku znalo tko obavlja koje poslove

LJUDSKI RESURSI

menaderi radnici (poseban zaposlenik, menaderiski ugovori)

TEMELJNA NAELA ORGANIZIRANJAKod dizajniranja organizacije primjenjuje se 5 naela:1. specijalizacija posla2. grupiranje poslova u odjele3. delogiranje i decentralizacija ovlasti4. raspon menadmenta5. jedinstvo zapovijedanja

1. specijalizacija posla - podjela radnih zadataka u manje zadatke i njihovo dodjeljivanje zaposlenicima - omoguuje zaposlenicima da rade ono to najbolje znaju i da u tome postanu specijalizirani - specijalizacija poveava djelotvornost organizacije - glavni ciljevi su maksimizirati profitabilnost i poveati produktivnost

2. grupiranje poslova u odjele - zaposlenici koji rade slian posao okupljaju se u organizacijske odjele - visoka razina kordinacije poslova u odjelu - grupiranje poslova prema funkciji, proizvodu, lokaciji i kupcu - mala poduzea (funkcionalni oblik organizacije - odjeli za marketing, operacije, ljudske resurse i financije)

3. delegiranje i decentralizacija vlasti - postupak raspodjele moi sa menadmenta na nie razine - mo je sposobnost utjecaja na ponaanje druge osobe - glavni direktor zaduen je za uspjenost i poslovanje itavog poduzea delegiranjem on raspodjeluje svoje poslove na druge menadere i radnike koji mu postaju odgovorni - decentralizirane organizacije - poduzea u kojima menadment svjesno nastoji iroko rasporediti ovlasti na nie organizacijske jedinice

4. raspon menadmenta (kontrole) *plitka organizacija (iroki raspon) - menader daje jednake ovlasti zaposlenicima, 1 razina * duboka organizacija (uski raspon)- nacrtati iz bilj.

5. jedinstvo zapovijedanja - tko daje naloge za poslane zadatke - postoji odnos izmeu nadreenog i podreenog u organizaciji - niti jedna osoba u obavljanju zadanog posla ne bi trebala imati vie od jednog nadreenog - ako se zadaci primaju od dva ili vie nadreenih, stvara se konfliktni odnos jer zahtjev dolazi s vie strana

TEORIJA ORGANIZACIJSKE STRUKTURE- kakvu organizacijsku strukturu moe odabrati poduzee- kakav je odnos linije zapovijedanja? opi oblici organizacijske strukture (teorijski oblici)--> linijska struktura --> linijsko - slubena struktura ( slubene pozicije nemaju linijske ovlasti zapovijedanja )--> struktura samostalnog odjela

RAZVOJ ORGANIZACIJSKE STRUKTURE- org. struktura prikazuje se organizacijskim dijagramom ili shemom- organizacijski dijagram prikazuje samo formalne odnose- neformalna organizacija nije "uitana" u dijagram, ali ima vrlo vaan utjecaj

5 VRSTA ORGANIZACIJSKIH STRUKTURA - svaka organizacijska struktura je varijacija 5 osnovnih vrsta organ.strukture1. funkcionalna2. geografska3. samostalnog odjela ili strateke poslovne jedinice (SBU)4. matrina5. proizvodno - timska

FUNKCIONALNA ORGANIZACIJSKA STRUKTURA- prednosti i nedostaci--> djelotvorno koritenje resursa specijalizacijom

MRENA STRUKTURA- nije organizacijska struktura - trina struktura- kako su rasporeeni odnosi poslovnih subjekata na tritu

U EMU SE SASTOJI UPRAVLJANJE LJUDSKIH RESURSA ILI HRM ( Human Resources Managment )- cilj je postii viosku razinu produktivnosti rada- faze menadmenta ljudskih resursa--> regrutiranje, razvoj, zadravanje ili oputanje- vani dokument HRM-a je sistematizacija radnih mjesta- uvjebavanje i razvoj ljudskih resursa- ocjenjivanje radne uspjenosti- odreivanje plae i naknade zaposlenicima

SISTEMATIZACIJA RADNIH MJESTA- vaan dokument u procesu planiranja organizacije- sistematizacija radnih mjesta je sustavni dokument koji se temelji na organizacijskoj strukturi- sadri nazive radnih mjesta, broj izvritelja na radnom mjestu, potrebne kvalifikacije, potrebne god. radnog staa, visina plae koju radno mjesto nosi- opis posla za svako radno mjesto sastoji se od popisa obveza radnika=> specifikacija poslova i zadataka

PROCES PLANIRANJA LJUDSKIH RESURSA- polazite je u strategiji- prognoziranje prodaje i proizvodnje - broj i kvalifikacija radnika- prognoziranje potrebnih ljudi na temelju prognoze prodaje i proizvodnje- analiziranje tekue, unutarnje i vanjske ponude zaposlenika- usporeivanje postojeeg stanja s potrebnim- regrutiranje novih zaposlenika, unapreivanje radnika

UVJEBAVANJE I RAZVOJ ZAPOSLENIKA- aktivnosti koje oznaavaju sustavno nastojanje poduzea da odri i pobolja kvalitetu radne snage- uvjebavanje (trening) znai jaanje postojeih i stjecanje novih vjetina uz pomo strune edukacije i primjene vjetine u realnom okruenju- na svim razinama organizacije- razvoj je rast sposobnosti zaposlenika dodatnim strunim usavravanjem, obrazovanjem...- coaching - osoba mentor neprestano prati razvoj zaposlenika

OCJENJIVANJE RADNE USPJENOSTI- sustav mjerenja sloenosti poslova i ocjenjivanja radne uspjenosti predstavlj temelj za formiranje plaa radnika i nagrada (bonusa, dodataka)- kompenzacijski menadment - visina plae- na osnovu ocjene uspjenosti donosi se odluka o napredovanju, financijskom nagraivanju, premjetanju, otputanju

ZAHTJEV SUVREMENIH TRINIH UVJETA PREMA HRM-u- trai se sve vea fleksibilnost radnog vremena to kod zaposlenih stvara neizvjesnost i nesigurnost (rad na odreeno vrijeme ili rad na puno radno vri)- pritisak na trokove rada- sve vea ponuda od potranje uz nedostatak kvalificirane radne snage- sve zastupljenije pribavljanje usluga izvana (outsourcing)- fragmentirana menaderska karijera- poveana specijalizacija poslova- pomicanje odgovornosti menadmenta na manje skupine bolje obrazovanih lj- poveana izloenost poduzea i menadera razliitim interesnim skupinama (stakeholdersima) --> dobavlja, kupac, radnik, banka, drava => svi imaju koristi od poduzea

chefholders => zadovoljene potrebe vlasnika

VOENJE KAO FUNKCIJA MENADMENTA

- proces utjecanja na lanove organizacije i poticanje, motiviranje i usmjeravanje njihovih aktivnosti na postizanje zajednikih ciljeva- jedna od 4 glavne funkcije menadmenta:- voenje podrazumijeva pridobivanje lanova organizacije da rade zajedno i s voljom za postizanje grupnih ili organizacijskih ciljeva- voa je pojedinac koji je sposoban upotrijebiti utjecaj na druge ljude kako bi to iskoristio u postizanju zajednikih ciljeva

STILOVI VOENJA- stil voenja je nain ponaanja i ophoenja voe prema grupi- menader moe primjenjivati: autokratski stil vodstva - oslanja se na strogu kontrolu participativni stil vodstva - prakticiraju ovlaivanje zaposlenika i obogaivanje njihovih poslova, ostaju i dalje glavni u procesu, ali umjesto kontrole oni igraju ulogu pomagaa kako bi osigurali praenje i

OSOBINE I VJETINE UINKOVITIH VOA- polet: ambicija, energija, upornosti inicijativa- elja za voenjem- otvorenost i potenje- samopouzdanje- inteligencija

UPRAVLJANJE TIMOVI- voenje timovi - danas su timovi i timski rad glavni organizacijski alat za poveanja konkurentnosti poduzea- udruivanjem u timove udruuju se ljudi sa razliitim sposobnostima to daje svestranost timu - vizionar, analitiar, kritiar, proceduralni - poveana konkurentnost dogaa se zbog sljedeih razloga: timovi bolje reagiraju od hijerarhije timska razliitost inputa dovodi do kreativnih odluka timovi poveavaju motivaciju i prednost lanova timovi smanjuju hijerarhiju, tede vrijeme i novac i smanjuju frustracije zaposlenika

UINKOVITA KOMUNIKACIJA- sposobnost da se izrazi miljnje (kroz pisan, verbalnu i neverbaln u komunikaciju)koje e drugi razumijeti- voe moraju unaprijivati komunikaciju kako bi razvili vjetinu prezentiranja, sluanja te zauzeli pozitivan stav- komunikacija omoguuje funkcioniranje timskog rada- uinkovita komunikacija temeljni je aspekt radnog uinka i voine uinkovitosti- dobra komunikacija ukljuuje: razumijevanje ljudi - pridonoenje ciljevima i timu - sluanjeKAKO IZGLEDA SUVREMENI VOA U PODUZETNITVU- vjeti u sluanju- spremni su dijeliti uspjeh uz istovremeno preuzimanje odgovornosti na sebe za promaaje i neuspjehe- donose nadu ljudima, zdravu klimu i jednistvo poduzeima- sposobni su donositi neugodne odluke

FUNKCIJE KONTRLIRANJA U PROCESU MENADMENTA - 4 funkcije menadmenta

TO PODRAZUMIJEVA KONTROLA- kontroliranje je upravljaki proces usporeivanja ostvarenih rezultata s postavljenim ciljevima u planovima i izvjetavanje o tome- poduzetnik ili menader koji ne koristi mehanizam kontrole nema povratnu informaciju o tijeku postizanja ciljeva- kontrola mora biti integrirana s planiranjem tako da kontroler moe lakousporeivati stvarne rezultate sa planiranim projekcijama

Temeljni koraci procesa kontrole:1. postavljanje standarda rezultata2. mjerenje rezultata i njegovo uspreivanje sa standardom3. poduzimanje korektivne akcije

Oblici kontrole:- organizacijska kontrola- operacijska kontrola- strateka kontrola- financijska kontrola

Oblici operacijske kontrole prethodna kontrola - prati odstupanje u kvaliteti i kvantiteti resursa s ciljem spreavanja odstupanja prije njihovog ulaska u sustav- obavljaju je kontrolori tekua kontrola- zahtjeva standardne prihvatljivog ponaanja, aktivnosti i izvrenja tekuih operacija- provode ju poslovoe nadgledanjem rada naknadna kontrola- koncentrira se na proizvode poduzea nakon to izvre proces preoblikovanja- provode je kontrolori- nadzire kvalitetu proizvoda prije isporuke kupaca ( naknadna kontorola )

Strateka kontrola- poduzima se radi postignua stratekih ciljeva- bez strateke kontrole menaderi nebi imali ??

Financijska kontrola - financijska kontrola organizira menadment kako bi se osigurala ispravnost financijsko - rauvodstvene evidencije i kako bi se pratilo ispunjavanje financijskogplana- financijska kontrola nije revizija

Analiza financijskog izvjetaja- 2 glavna financijska izvjetaja koja se koriste u financiskoj kontroli su bilanca i raun dobiti i gubitka- prate se kretanja i pokazatelji poslovanja ( financijske performanse )

Analiza financijskih pokazatelja

Financijska revizija - povremeno i opseno povjeravanje financijskih podataka poduzea, kao kontrolna tehnika ona pokazuje jesu li bile tone informacije na kojim su oni temeljili svoje odluke

OPERACIJSKI MENADMENT U PODUZETNITVU

Definiranje operacijskog menadmenta- operacijski menadment je upravljanje proizvodnjom koritenjem razliitih tehnika za rijeavanje problema koji se pojavljuju u proizvodnji- menader operacija, menader proizvodnje- operacije su iri pojam od proizvodnje tako da tu ulazi i logistika i nabava i upravljanje zalihama- proizvodnja je uvijek na prvom mjestu, ona je transformacija ulaznih inputa ili resursa u proizvodnji- razlika nabave i resursa

- materijalni resursi --> transformacija uz pomo --> proizvod tehologije i ljudskog znanja

Planiranje i oblikovanje operacijskog sustava- nakon to je zavren probni model ili prototip proizvoda, operacijski menadmentutvruje normativ materijala i vremena za proizvodnju- utvrditi normativ znai odrediti tonu koliinu potrebnih materijala za proizvodnju proizvoda, potrebnu tehnologiju...

PLANIRANJE KAPACITETA I POGONA planiranje operativnih procesa ukljuuje:- planiranje kapaciteta je koliina resursa koju neki pogon moe preraditi ili koliina proizvoda koja se njime moe proizvesti- o planiranju kapaciteta ovisi iskoritenoist opreme i radne snage planiranje pogona obuhvaa izgradnju ili dogradnju proizvodnog objekta prema optimalnom rasporedu opreme za proizvodnju proizvoda i vrsti tehnologije

- lokaciju pogona treba odrediti uzimajui u obzir vie imbenika:+ gdje je glavno trite proizvoda+ geografski poloaj dobavljaa sirovina i materijala+ raspoloivost radne snage+ dostupnost energije+ klimatski uvjeti+ lokalna zajednica i slino

SUVREMENE PROIZVODNE TEHNOLOGIJE- software za upravljanje operacijskim procesima u proizvodnji: MRR ( Manufacturing Resource Planning ) - za operacije ERP ( Enterprise Resource Planning ) - za itavo poduzee? proizvodnja po narudbi tehnologija CAD, CAM i robotika integriraju se kroz specijalne baze podataka u raunalom integrirana proizvodnja CIM - Computer Integrated Manufacturing- automatizacija operacijom - manje radne snage, nii troak- MRP je cjelovit raunalni sustav pomou kojeg se zadaju i prati izvravanje proizvodnih naloga, unose normative, definira tijek procesa, razvija nomenklatura sirovina i poluproizvoda i sl.- CAD - crtamo proizvod u 3D tehnologiji- poduzea uvode MRP i CIM kako bi podigla produktivnost i kvalitetu, poveala brzinu i smanjila trokove operacija

MENDMENT LOGISTIKE - logistiari u odjelu logistike moraju osigurati materijal od dobavljaa na vrijemekako bi proizvodnja bila neprekidna- proces kretnja materijala i sastavnih dijelova, nedovrenih i gotovih proizvoda u poduzee, kroz poduzee i izvori poduzea- logistiari organiziraju prijevozne kapacitete, terminiraju njihovo koritenje i popunjavaju kapacitete- logistika se moe organizirati i unutar odjela nabave--> u malim poduzeima- PERT je metoda terminskog planiranja projekata pomou dijagrama koja zahtjeva za svaku aktivnost 3 procjenjena vremena - optimistiko, najvjerojatnije i pesimistik--> moe se primjeniti u cijelom procesu upravljanja

MENADMENT NABAVE- u proizvodnji upravljanje nabavom znai pronalaenje dobavljaa usluge ili materijala tono odreene kvalitete i u tono odreenoj koliini, nabava sklapa ugovore o nabavi s dobavljaima i prati njihove performanse- u trgovini se nabava odnosi na pronalaenje dobavljaa robe namijenjene daljnoj prodaji --> u trgovini nema transforamcije, trgovci nemaju proizvod ve robu( proizvod u trgovini - kruh, meso... )- zaposlenici u nabavi ( buyeri )- odjel nabave nastoji pronai materijal eljene kvalitete u pravim koliinama po najniem moguem troku

MENADMENT ZALIHA- vrste zaliha: zalihe sirovina zalihe nedovrene proizvodnje zalihe gotovih proizvoda zalihe trgovake robe

- ciljevi menadmenta zaliha su planiranje ukupnih zaliha radi maksimiziranja vjerojatnosti ispunjavanja kupevih narudbi i minimiziranja trokova povezanih sa dranjem zaliha

MENADMENT KVALITETE PROIZVODA- kvaliteta odrava stupanj kod kojeg proizvod zadovoljava potrebe i zahtjeve kupaca- odreivanje kvalitete je teko zato to ona ovisi o kupevoj percepiciji koliko dobro proizvod zadvoljava ili premauje njegova oekivanja- ulaganje u kvalitetu proizvoda poboljava produktivnost- kada je proizvod isprva napravljen bez greke, manje napora i novca treba potroit na njegovu preradu i servisiranje nakon prodaje- loa kvaliteta --> smanjuje lojalnost potroaa- postojanje servisne mree --> poboljava kvalitetu proizvoda - obiljeja koja odreuju kvalitetu proizvoda:--> primarne funkcionalne znaajke proizvoda--> dodaci primarnim znaajkama funkcioniranja proizvoda--> pouzdanost--> usklaenost s utvrenim standardima--> trajnost--> pogodan za servisiranje--> dizajn--> percipirana kvaliteta

MJERENJE USPJENOSTI PODUZEA

Mjerenje financijske uspjenosti:- razlikujemo 5 glavnih skupina financijskih pokazatelja:+ pokazatelji profitablinosti+ pokazatelji aktivnosti+ pokazatelji likvidnosti+ pokazatelji solventnosti+ pokazatelji investicija

- forumule - 20

POKAZATELJI PROFITABILNOSTI- mjere koliko je neto profita poduzee sposobno stvoriti u odnosu na njegovu imovinu, vlasniki kapital i prodaju- profitabilnost mirovine mjeri koliko lipa stvori poduzee na svaku kunu uloenu u imovinuneto profitPROFITABILNOST IMOVINE =x 100imovina- profitabilnost vlasnikog kapitala ili profitabilnost ulaganja pokazuje koliko je lipaprofita stvoreno svakom vlasnikovom kunom uloenom u poduzee, tj. mjeri profitabilnost za samog vlasnika neto profitPROFITABILNOST VLASNIKOG KAPITALA=x 100 vlasniki kapital

- profitabilnost prodaje pokazuje koliko poduzee stvori lipa dobiti na svaku kunu prodaje te posredno pokazuje utjecaj trokova na djelotvornost poduzeaneto profitPROFITABILNOST PRODAJE = x 100neto prodaja

POKAZATELJI AKTIVNOSTI- mjere koliko uspjeno poduzee koristi svoju imovinu u stvaranju svake kune neto prihoda od prodaje- keoficijent obrtaja ukupne imovine mjeri koliko je lipa prodaje stvoreno svakom kunom imovineneto prodajaKOEFICIJENT OBRTAJA IMOVINE = imovina

- koeficijent obrtaja zalihe mjeri koliko su puta prosjene zalihe gotovih proizvodaprodane tijekom odreenog vremenskog razdoblja, najee jedne godine

godinji troak prodane robeKOEFICIJENT OBRTAJA ZALIHA = prosjene zalihe

- prosjeno razdoblje prodaje zaliha mjeri koliko je prosjeno dana potrebno da se zalihe robe prodaju365 danaPROSJENO RAZDOBLJE PRODAJE ZALIHA = koeficijent obrtaja zaliha

- koeficijent obrtaja potranje od kupaca pokazuje koliko je puta poduzee naplatilo svoja potraivanja od kupca tijekom godine dana

neto prodajaKOEFICIJENT OBRTAJA POTRAIVANJA = OD KUPACAprosjeno potraivanje od kupaca

POKAZATELJI LIKVIDNOSTI- pokazatelji likvidnosti mjere rizinost poduzea, odnosno usporeuju kratkotrajnuimovinu i kratkorone obveze da bi pokazali brzinu podmirenja dugova kada oni douna naplatu- koeficijent tekue likvidnosti pokazuje koliko za svaku kunu obveza poduzea ima na raspolaganju kuna kratkotrajne imovinekratkotrajna imovinaKOEFICIJENT TEKUE LIKVIDNOSTI = kratkorone obveze

- koeficijent ubrzane likvidnosti mjeri koliko dobro poduzee moe rijeiti svoje kratkorone obveze bez da mora predavati svoje zalihe

kratkotrajna imovina - zaliheKOEFICIJENT UBRZANE LIKVIDNOSTI = kratkorone obveze

- koeficijent financijske stabilnosti pokazuje koliko se trajnog kapitala koristi za financiranje dugotrajne imovinedugotrajna imovineKOEFICIJENT FINANCIJSKE STABILNOSTI = trajni kapital

- odnos zaliha i neto obrtnog kapitala mjeri sposobnost plaanja kratkoronih dugova

zaliheODNOS ZALIHA I NETO OBRTNOG = KAPITALA kratkotrajna imovina - kratkorone obveze

POKAZATELJI SOLVENTNOSTI- koriste se kako bi se usporedila uspjenost jednog poduzea s drugim na jednakoj osnovi ili osnovi po dionici- zarada po dionici pokazuje zardau koje ja na raspolaganju vlasnicima obinih dionic

neto profitZARADA PO DIONICI = broj obinih dionica u prometu

- dividenda po dionici pokazuje stvarni novani primitak za svaku dionicu, na drugaiji nain pokazuje isplativost dioninog ulaganja

ukupno isplaena dividendaDIVIDENDA PO DIONICI = broj dionica u prometu

GRAFIKON PRIJELOMNE TOKEBREAK - EVEN ANALYSIS

- analiza toke profita pokazuje koliko je jedinica potrebno proizvesti da bi se stvorioprofit- toka profita moe se utvrditi grafikonom - pravci fiksnih trokova, varijabilnih trokova, ukupnih prihoda- fiksni trokovi su oni koji se ne mijenjaju s brojem proizvedenih jedinica (npr.najam- varijabilni trokovi su oni koji ovise o broju proizvedenih jedinica

PRIHODI ITRKOVI

FIKSNI TRKOVI

TOKA BROJ PRODANIH POKRIAJEDINICA

!Analiza toke profita je tehnika identificiranja volumena prodaje po odreenoj cijenipotrebnoj za pokrie svih trokova

Koritenje grafikona u odreivanju profitabilnosti poduzea za razliite obujme prodaje- toka profita - razina prodaje kod koje su ukupni prihodi jednaki ukupnim trokovima- toka u kojoj se poslovanje prelazi u podruje profita

fiksni trokoviTOKA PROFITA = jedinina prodajna cijena - jedinini varijabilni troak

Grafikon profita?

FRANIZAM

Franizam predstavlja trajan odnos izmeu franizanta i franizora u kojem je ukupna suma franizorovih znanja, imida, uspjeha, proizvodnje i marketinkih tehnika dana franizantu uz naknadu.

Predstavlja poslovni odnos u kojem jedna strana ( davalac franize ) ustupa drugoj strani ( primaocu franize ) pravo da u svome poslovanju koristi ime, proizvode i usluge te proizvodno i poslovno iskustvo davaoca franize te se obvezuje da e primaocu pruiti potrebnu strunu pomo i savjete, dok se primalac obvezuje da e strogo potovati upute davaoca franize o organizaciji i nainu poslovanja. Ugovor izmeu prodavatelja i kupca koji kupcu ( franizantu ) doputa da prodaje proizvod ili uslugu prodavatelja ( franizora ); bit je da franizant od franizora dobije ve gotovo poduzee koje je vjerovatno preslika svih ostalih u franiznom lancu, a i strunu pomo kao to je: marketinka strategija poetno obuavanje zaposlenika i menadmenta ureenje lokala i njhova oprema standardizirana poslovna politika i postupci centralizirana nabava uz utedu lokacijski odabir i savjet pregovori o zakupnini financiranjeFRANIZNI SPORAZUMI1. franizni sporazum o franizi proizvoda/ zatitnog znaka poduzetnici dobivaju identitet svojih dobavljaa sporazumijevanjem o prodaji proizvoda pod imenom dobavljaa; relativno su neovisni o dobavljaima; moraju prihvatiti odreena pravila poslovanja, ali sami odabiru lokaciju, odreuju opremu i izlaganje robe,radno vrijeme i nain voenja posla ( npr. maloprodavai automobila i benzinske crpke ).2. franizni sporazum o franizi sustava/naina poslovanja vea povezanost izmeu franizora i franizanta; franizant pored prava prodaje prava i usluga dobiva pomo u izboru lokacije, kontroli kvalitete, raunovodstvenom sustavu, obuavanju zaposlenika i menadmenta i rjeavanju problema ( npr. franize restorana, nekretnina, maloprodajnih usluga).

TEORIJSKA UPORITA FRANIZMA1. Resursna teorija prema kojoj se tvrtke u ranoj fazi razvitka zbog oskudice kapitala za razvojne potrebe odluuju ponuditi franize.2. Agencijska teorija koja prednost franize objanjava niim agencijskim trokovima zbog reduciranja problema koji nastaju uslijed odvojenosti vlasnitva i kontrole budui je kupac franize u pravilu i vlasnik i menader franizne jedinice.

PREDMET UGOVORA O FRANIZMUPredmet ugovora o franizmu mogu biti usluge, roba i proizvodnja.Franizam usluga obuhvaa: hotelijerstvo, ugostiteljstvo, proizvodnju odreenih standardiziranih predmeta, negotovinska plaanja ( Diners ), djelatnosti intelektualne naravi ( struna izobrazba, komercijalne usluge poduzeima ).Franizam robe je promet ili distribucija jedne ili vie vrsta proizvoda radi prodaje krajnjem potroau; roba je zatiena igovima i drugim znakovima razlikovanja u vlasnitvu davatelja franize ( znak poveava prodaju, npr.Benneton, Nike ).Industrijski franizam se odnosi na proizvodnju robe ili na neki tehnoloki proces u proizvodnji ( hrane, pia; npr. Cola- Cola ).

OSNOVNI ELEMENTI TIPSKOG UGOVORA O FRANIZMU-sadri paket obaveza ako se obveze ugovaraju svaka zasebno, nee se raditi o franizmu, nego o pseudofraniznom ugovoru.-sklapanje sve veeg broja ugovora o franizmu omoguilo je strunim udrugama s tog podruja stvoriti tipski ugovor u kojem su obuhvaeni elementi koji se najee koriste pri sklapanju takvih ugovora.podjela:PREAMBULA je uvodni dio za identifikaciju ugovornih strana ( franizora i franizanta )OBVEZE FRANIZORA I OBVEZE FRANIZANTA ostale ugovorne odredbe

IZBOR FRANIZE U PODUZETNIKI POTHVAT

Ulaskom u franizu, poduzetnik dobiva ve gotovo poduzee, ali ne i zajamen uspjeh.Stoga poduzetnik mora uloiti dosta rada, sposobnosti i adekvatnih poslovnih odluka.

Upute o nainima i mogunostima najboljeg poslovanja:

1. koje proizvode ili usluge prodavati2. kako ih prodavati3. kako upravljati i kontrolirati trokove 4.koje podatke pratiti i koja izvjea pripremati5. koje radno vrijeme odabrati6. koje kadrove koristiti

FRANIZANT I NJEGOVE OBVEZE

primatelj franize samostalna pravna osoba iji je osnovni interes da plaanjem novane naknade doe u mogunost koritenja uspjenog recepta poslovanja potpisivanje ugovora u franizmu ne mijenja njegovu pravnu samostalnost, ali ne moe biti zastupnik kompanije davatelja; sudjelovati u diobi poslovnog rezultata kompanije kupnjom franize dobije ve oblikovano poduzee izabiru franizu radi ostvarivanja mnogobrojnih ciljeva: jaanje poslovnih kapaciteta zbog oskudnosti resursa, rast djelotvornosti upravljanja i irenja trita. franizmom pribavlja dodatni kapital za pokretanje i voenje posla, aktivno sudjeluje u upravljanju franizom tako se smanjuju trokovi izgradnje objekta i voenja poslovanja, a to mu ostavlja vie kapitala za razvitak djelatnosti i za marketinke aktivnosti.OBVEZE: ustupljene oblike industrijskog vlasnitva duan iskoristiti u poslovanju, ali i tititi od neovlatene uporabe treih-odredba ugovora o uvanju poslovne tajne proizvode koje nudi u svom prodajnom prostoru mora nabavljati od davatelja ( dobavljaa ) koje je davatelj posebno ovlastio mora se u poslovanju pridravati standarda poslovanja koje propie davatelj, nastupati u pravnom prometu pod imenom,igom, tvrtkom ili drugim znakom davatelja i koristiti se znanjem i iskustvom davatelja franize ( franizora ) obvezuje se da nee prodavati robu niti jednog drugog proizvoaa niti pruati tue usluge, da e odravati minimalnu koliinu zaliha, ostvariti minimalnu razinu prometa i sluiti se propisanim obrascima u svrhu sastavljanja financijskih izvjetaja na temelju standardiziranosti raunovodstvenih postupaka duan je plaati naknade davatelju :Franchising fee (pristupnina) svota te naknade pokriva sve trokove koji su nastali neposredno uz usluge koje je prije samog otvaranja poslovnog objekta davatelj stavio na raspolaganje primatelju franchisinga.Franchising royalty (naknada) vezuje se uz krae vremensko razdoblje u kojem se obraunava (npr. mjeseni neto profit primatelja).Naknada za financiranje marketinkih aktivnosti predstavlja priljev u zajedniki marketinki fond.

FRANIZOR I NJEGOVE OBVEZE

davatelj franize naziv za kompaniju koja je voljna za odreenu svotu novane naknade ovlastiti svog poslovnog partnera ( franizanta ) na uporabu robnog iga i tvrtke pri proizvodnji, prodaji robe i pruanju usluga. franizam mu omoguuje brz rast upotrebom novca drugih ljudi: on treba manje menadera, izdaci za plae su smanjen ne preuzima odgovornost za uspjeh franizeOBVEZE: pruanje usluga primatelju pri traenju prikladne lokacije za otvaranje novog prodajnog ili uslunog objekta pomoi primatelju u stvaranju nacrta, projekata i ostale tehnike dokumentacije te gradnje i opremanje objekta pruanje pomoi pri izobrazbi zaposlenih, organiziranje seminara i izdavanje prirunika, pruanje marketinkih usluga te obveza kontrole nad primateljevim poslovanjem.