to je to atom ?Atom je najsitnija estica elemenata koje se ne moze razloiti, a da se pri tom ne promjene osnovna svojstva samog elementa. Atom se sastoji od: atomske jezgre i atomske ljuske. Atomska jezgra sastavljena je od protona (nosioci pozitivnog elektri nog naboja) i neutrona (bez naboja). Atomska ljuska obavija atomsku jezgru i u njoj se nalaze elektroni (negativnog naboja) koji krue oko atomske jezgre.

Slika 1 Primjer sastava helija

to je eletrina struja?Elektri na struja je usmjereno gibanje slobodnih elektrona od mjesta vika elektrona prema mjestu manjka elektrona.

Slika 2 Usmjereno gibanje elektrona

to je elektrini vodi?Elektri ni vodi je materijal koji obiluje slobodnim elektronima pa stoga dobro provodi elektri nu struju. Elektri ni vodi i mogu biti metali (zlato, srebro, bakar, aluminij i dr.), ugljen za etkice elektromotora i elektroliti (otopine soli, kiselina i luina).

to su elektrini izolatori?Elektri ni izolatori su materijali koji gotovo nemaju slobodnih elektrona pa stoga ne provode elektricnu struju. Elektri ni izolatori mogu biti neorganskog podrijetla (porculan, staklo, mramor, azbest i dr.) i mogu biti organskog podrijetla (guma, papir, prepan, fiber, pamuk, PVC mase i dr.).

Koji su uinci elektrine struje?U inci elektri ne struje u vodi ima i njegovoj okolini mogu biti: Kemijski u inak, gdje elektri na struja pri prolazu kroz neke kemijske spojeve rastavlja te spojeve na sastavne dijelove. Primjena kemijskog u inka je u elektrolizi, punjenju akumulatora i dr. Magnetski u inak, gdje elektri na struja pri prolazu kroz vodi stvara oko njega magnetsko polje. Magnetski u inci elektri ne struje omogu uju rad generatora, elektromotora i transformatora, a osnova je i djelovanja ve ine drugih ure aja. Toplinski u inak, gdje elektri na struja zagrijava svaki vodi kroz koji prolazi. Korisno zagrijavanje, gdje se elektri na energija pretvara u toplinu, bilo bi kod: tednjaka, gla ala, grijala, lemila i dr. tetno zagrijavanje, gdje se u elektri nim strojevima i vodovima stvara nepotrebno zagrijavanje uslijed ega se beskorisno troi elektri na energija. Svjetlosni u inak, gdje elektri na struja, na primjer, pri prolazu kroz arnu nit arulje, ari nit i kao posljedica toplinskog u inka svijetli. Fizioloki u inci, gdje elektri na struja pri prolazu kroz ziva bi a stvara kemijski i toplinski u inak. Korisna primjena je u medicini, a moe biti i opasna po ivot nepropisnim rukovanjem. ?

Slika 3 Elektri na struja opasna po ivot

to je elektrini strujni krug?

Elektri ni strujni krug dobivamo kada elektri ni izvor spojimo vodi em na troilo, a tada se elektroni gibaju od negativnog pola prema pozitivnom polu izvora, tj. pote i ce elektri na struja. Tehni ki smjer elektri ne struje je od pozitivnog prema negativnom polu izvora.

Slika 4 Smjer struje i elektrona

to je jakost elektrine struje I?Jakost elektri ne struje I je mnoina elektrona koja za vrijeme jedne sekunde pro e kroz dio strujnog kruga.

to je jedan amper [1A]?Jedan amper [1A] je jedinica za mjerenje jakosti struje, a definira se kao ona struja koja pri prolazu kroz dva vrlo duga ka i tanka paralelna vodi a, me usobno udaljena jedan metar, stvara oko njih magnetska polja koja me usobno djeluju silom od 2*10-7 njutna po metru svoje duljine.

Slika 5 Definicija ampera

to je koliina elektriciteta Q?Koli ina elektriciteta Q je umnoak jakosti struje kroz vodi I [A] i odredenog vremena t [s], a jedinica za mjerenje je [1As] ili kulon [1C]:

Q=I*t

1. Zadatak: kolika je koli ina elektriciteta prola kroz gla alo ako te e struja 4,54 A za vrijeme od 1 sata? I = 4,54 A t=1h Q=? _________ Q=I*t Q = 4,54 * 3600 =16344 As = 4,54 Ah

to je gustoa struje J?Gusto a struje J je odnos jakosti struje I [A] i povrine presjeka vodi a S [m2], a jedinica za mjerenje je amper po kvadratnom metru: I -----J = [A/m2] S

Kako se mjeri jakost struje?Jakost elektri ne struje mjerimo ampermetrom. Upotrebljavaju se: termi ki ampermetar, ampermetar s pomi nim eljezom, ampermetar s pomi nim svitkom i dr. Ampermetar se uvijek spaja u strujnom krugu serijski jer ima mali unutarnj otpor.

Slika 6 Spajanje ampermetra

to je elektromotorna sila EMS?Elektromotorna sila EMS izvora je koli ina energije koju elektri ni izvor moe dati jedinici naboja.

to je elektrini napon U?Elektri ni napon U je dio elektromotorne sile koji djeluje u strujnom krugu.

to je jedan volt [1V]?Jedan volt [1V] je napon izmedu dviju to aka kojim te e konstantna struja jakosti 1A ako se pri tome troi snaga jednog vata.

Slika 7 Definicija volta

Kako se mjeri napon?Napon mjerimo voltmetrom. Voltmetar je po svojoj konstrukciji potpuno jednak ampermetru, ali se uvijek u strujnom krugu spaja paralelno jer ima veliki unutarnji otpor.

Slika 8 Spajanje ampermetra i voltmetra

to je elektrini otpor R?Elektri ni otpor R je otpor kojim se materijal opire prolazu elektrona.

to je jedan ohm [ ]?Jedan ohm [ ] je otpor kroz koji napon od jednog volta tjera struju jakosti jednog ampera.

Slika 9 Definicija oma

to je specifini otpor materijala ?Specifi ni otpor materijala [ mm2/m] je otpor materijala koju prua materijal duljine l = 1 m, presjeka S = 1 mm2 pri 20 C.

Slika 10 Definicija specifi nog otpora

Kako se proraunava otpor vodia R?Prora un otpora vodi a R dan je jednadzbom :

2. Zadatak: koliki je otpor vodi a duljine l = 100 m, od bakra = 0,0175 i presjeka S = 1,5 mm2 ?

to je elektrina vodljivost G?Elektri na vodljivost G je recipro na vrijednost elektri nog otpora, a jedinica za mjerenje je simens [ S ]. 1 G=-------- [ S ] R

to je specificna vodljivost ?Specifi na vodljivost [m/ mm2] je recipro na vrijednost spe ificnog otpora.

=1/

to je temperaturni koeficijent ?Temperaturni koeficijent je broj koji pokazuje za koliko se promjenio 1 nekog materijala pri promjeni temperature za 10 C.

Kako se proraunava "topli otpor" Rt?Prora un "topliog otpora" Rt dan je jednadbom :

3. Zadatak: koliki presjek S mora imati bakreni vodi duljine l = 100 m, a da mu je otpor R = 1,166 ?

otpora

4. Zadatak: bakreni vodi ima pri 200 C otpor 1,166 ugrije na 650 C? ( za bakar iznosi 0,0039)

Kako glasi Ohmov zakon?Ohmov zakon kaze da je jakost struje razmjerna s naponom, a obrnuto razmjerna s otporom.

U I = --------R

5. Zadatak: Pri naponu od 220 V kroz gla alo te e struja jakosti 4,54 A. Koliki je otpor gla ala? U R = ---------= I 220 =------------------= 48,45 4,54

to je pad napona U?Pad napona U je dio napona potroen u pojedinom otporu, a razmjeran je s ja inom struje i veli inom otpora, a to je prema Ohmovom zakonu : U=I*R

Rt = Rh ( 1+

*

) = 1,166 ( 1 + 0,0039 * 45 ) = 1,370

gdje je Rh "hladni otpor",

Rt = Rh (1 +

*

) temperaturni koeficijent, temperaturna razlika.

. Koliki je njegov otpor ako se

6. Zadatak: na shemi sl. 11 otpornici R1, R2 iznose svaki 48,45 , a struja u strujnom krugu iznosi I = 2,26 A. Koliki su padovi napona u pojedinim otpornicima?

Slika 11 U1 = I * R1 = 2,26 * 48,45 = 109,49 V U2 = I * R2 = 2,26 * 48,45 = 109,49 V

to je gubitak napona?Gubitak napona je pad napona u vodovima kao beskoristan gubitak energije.

7. Zadatak: koliki je gubitak napona U na vodu duljine l = 100 m, od bakra = 0,0175 i presjeka S = 1,5 mm2 , ako provodi struju jakosti 2,26 A? U=I*R *l

R = -----------= S 0,0175 * 100 =----------------------------= 1,5 = 1,166 [ ] U = I * R = 2,26 * 1,166 = 2,235 V

to je unutarnji pad napona Uu?Unutarnji pad napona Uu je pad napona na unutarnjem otporu izvora, a prikazan je jednadbom: Uu = I * Ru

Koliki je napon na stezaljkama izvora?Napon na stezaljkama izvora jednak je elektromotornoj sili izvora umanjenoj za pad napona u izvoru, a prikazan je jednadbom: U = E - I * Ru

Koliki je unutarnji otpor izvora Ru?Unutarnji otpor izvora Ru prikazan je jednadbom: E-U Ru = ---------I 8. Zadatak: koliki je napon na troilu U i unutarnji pad napona Uu, ako je elektromotorna sila galvanskog lanka E = 1,6 V, unutarnji otpor clanka Ru = 0,3 struja kroz troilo iznosi I = 1,5 A?

,a

Slika 12 E-U Ru = -----------

I U = E - Ru * I = 1,6 - 0,3 * 1,5 = 1,15 V Uu = I * Ru = 1,5 * 0,3 = 0,45 V

to kae I Kirchhoffov zakon?I Kirchhoffov zakon kaze: zbroj svih struja koje ulaze u voriste jednak je zbroju svih struja koje izlaze iz vorista, primjer na sl. 13:

Slika 13 I = I1 + I2 + I3

9. Zadatak: prema shemi na sl.13 zadane su struje I1 = 2,5 A, I2 = 5A i I = 10 A. Kolika je struja kroz otpor R3? I = I1 + I2 + I3 I3 = I - I1 - I2 = 10 - 2,5 - 5 = 2,5 A

Koliki je ukupni otpor paralelno spojenih otpora?Ukupni otpor paralelno spojenih otpora prikazan je jednadbom kao: recipro na vrijednost ukupnog otpora jednaka je zbroju recipro nih vrijednosti pojedinih otpora.

Ukupni otpor dva paralelno spojena otpora iznosi:

R1 * R2 R = ------------R1 + R2 10. Zadatak: koliki je ukupni otpor R paralelno spojenih otpora prema sl. 14, ako je R1 = 2 , R2 = R3 =4 ?

Slika 14

11. Zadatak: koliki je ukupni otpor R paralelno spojenih otpora prema sl. 15, ako je R1 = 210 , R2 = 210

Slika 15

Kako se proiruje mjerno podruje ampermetra?Proirenje mjernog podrucja ampermetra postiemo paralelnim spajanjem otpornika s ampermetrom (shunt), kao prema sl. 16.

Slika 16

Kak emo izraunati otpor shunta?Izra unat cemo otpor shunta prema jednadbi: Ra Rs = ------n-1 gdje je n broj koji pokazuje koliko puta proirujemo mjerno podru je ampermetra.

Koje su glavne karakteristike kod paralelnog spajanja izvora?Kod paralelnog spajanja izvora ukupni napon jednak je naponu pojedinog izvora, ukupna struja jednaka je zbroju struja koje daju pojedini izvori i ukupni unutarnji otpor izvora smanjuje se jer su paralelno spojeni, prikazano je na sl.17.

Slika 17 Paralelno spojeni izvori U = U1 = U2 = U3 I = I1 + I2 + I3

12. Zadatak: koliki je napon U i struja I ( prema sl. 17 ), ako su naponi U1, U2 i U3 vrijednosti 1,5 V, a struje I1, I2 i I3 vrijednosti 0,2 A? U = 1,5 = 1,5 = 1,5 =1,5 V I = 0,2 + 0,2 + 0,2 = 0,6 A

Koliki je ukupni otpor serijski spojenih otpora?Ukupni otpor serijski spojenih otpora jednak je zbroju pojedinih otpora. R = R1 + R2 + R3 +

13. Zadatak: koliki je ukupni otpor R serijski spojenih otpora prema sl. 18, ako je R1 = 2 , R2 = 4 R3 =6 ?

Slika 18 R = R1 + R2 + R3 = 2 + 4 + 6 = 12

Koje su glavne karakteristike kod serijskog spajanja otpora?Glavne karakteristike kod serijskog spajanja otpora su: kroz svako troilo prolazi jednaka struja i prekid u jednom troilu prekida cijeli strujni krug.

Kako se proiruje mjerno podruje voltmetra?Proirenje mjernog podru ja voltmetra n puta, potrebno je serijski s voltmetrom spojiti predotpornik ciji je otpor ( n - 1 ) puta ve i od otpora voltmetra: RP = ( n - 1 ) * RV

14. Zadatak: prema sl. 19 imamo voltmetar mjernog podrucja UV = 60 V i unutarnjeg otpora RV = 6000 . Izra unaj predotpor RP, da voltmetrom moemo mjeriti napone U do 600 V?

Slika 19 Proirenje mjernog podrucja voltmetra n = 600 : 60 = 10 RP = ( n - 1 ) * RV = ( 10 - 1) * 6000 = 54000

Koje su glavne karakteristike kod serijskog spajanja izvora?Kod serijskog spajanja izvora ukupni napon jednak je zbroju napona pojedinih izvora, struja ne smije biti jaca od dozvoljene struje najslabijeg izvora i ukupni unutarnji otpor izvora jednak je zbroju unutarnjih otpora pojedinih izvora, prikazano je sl. 20.

Slika 20 Serijsko spajanje izvora U = U1 + U2 + U3 I = I1 = I2 = I3

to kae II Kirchhoffov zakon?II Kirchhoffov zakon kaze: zbroj svih elektromotornih sila u zatvorenom strujnom krugu jednak je zbroju svih padova napona u tom krugu.

E= U

Slika 21 E= U

U1 + U2 - U3 = I * R1 + I * R2 + I * R3 1,5 + 1,5 - 1,5 = I ( 1,5 +1,5 +1,5 ) I = 1,5 : 4,5 = 0,33 A

16. Zadatak: koliki je ukupni otpor RU el. kruga prema shemi sl. 22, ako je u krugu bakreni vodic duljine l = 10 m i presjeka S = 1,5 mm2 kao i otpori R1 = 125 , R2 = 25

Slika 22

15. Zadatak: prema sl. 21 i pomo u II Kirchhoffovog zakona treba izra unati struju I u zatvorenom strujnom krugu, gdje su naponi elektromotornih sila U1, U2 i U3 vrijednosti 1,5 V i vrijednosti otpora R1, R2 i R3 svaki po 1,5 ?

RU = RCu + R1 + R2 = 0,11+ 125 + 25 = 150,11 [ ]

17. Zadatak: kolika je struja I1 i I2 prema el. shemi na sl. 23 ako je U = 1,5 V, R1 = 8 i R2 = 8 ?

Slika 23

18. Zadatak: koliki je ukupni otpor izmedu to aka a i b ako je R1 = R2 = 10 R3 = 20 ?

i ako je

Slika 24

R12= R1 + R2 = 20 R12 * R3 Rab = -------------= R12 + R3

20 * 20 = -------------------- = 10 20 + 20 19. Zadatak: pomo u II Kirchhoffovog zakona treba izra unati struju I u zatvorenom strujnom krugu, gdje su naponi elektromotornih sila U1, U2 i U3 vrijednosti 1,5 V i vrijednosti otpora R1, R2 I R3 svaki po 1,5 ?

Slika 25 U1 + U2 + U3 = I * R1 + I * R2 + I * R3 1,5 + 1,5 + 1,5 = I ( 1,5 +1,5 +1,5 ) I = 4,5 : 4,5 = 1 A

20. Zadatak: koliki je ukupni otpor izmedu to aka a i b ako je R1 = R2 = R3 = R4 =10 i ako je R3 = 20 ?

Slika 26 R1 * R2 R12 = -------------= R1 + R2 10 * 10 = --------------------- = 5 10 + 10 R3 * R4 R34 =---------------- = R3 + R4 10 * 10 =---------------------= 5 10 + 10

R1234= R12 + R34 = 10 R1234 * R5 Rab = ----------------= R1234 + R5

10 * 20 =---------------------= 6,66 10 + 20

to je sila i u kojim se jedinicama mjeri?Sila je uzrok svakoj promjeni stanja tijela. Jedinica za mjerenje sile je njutn. Jedan njutn je sila koja masi od jednog kilograma daje ubrzanje od jednog metra u sekundi.

to je elektrina energija?Elektri na energija daje elektri noj struji sposobnost da moe vriti rad.

to je elektrini rad A?Elektri ni rad A ovisan je o naponu U, jakosti struje I i vremenu t, to je dano jednadbom : A = U * I * t [J] ili [Ws]

to je elektrina snaga P?Elektri na snaga P je elektri ni rad izvren u jedinici vremena, to je dano jednadbom A P=--------------= t U*I*t =-----------------t

P = I * U [ W ] ili P = I2 * R [W] ili U2

P =----------- [W] R

to je jedan vat [1W]?Jedan vat [1W] je jedinica za mjerenje elektri ne snage troila, a definira se : jedan vat je snaga troila ako kroz njega te e struja jakosti jednog ampera pri naponu od jednog volta.

21. Zadatak: ako je snaga elektri nog gla ala P = 1000 W i napon na gla alu U = 220 V, kolika je struja I i koliki je otpor R troila?

P = I * U [W] P I = ------------= U 1000 = ---------------=4,54 A 220

P = I2* R [W] P R = ----------= I2 1000 = -----------------= 48,52

4,542

Kako se mjeri elektrina snaga?Mjerenje elektri ne snage vrsi se vatmetrom koji ima naponsku i strujnu granu,kao na slici 27.

Slika 27

Kako se mjeri elektrini rad ili potroak elektrine energije?Mjerenje elektri nog rada ili mjerenje potroka elektri ne energije vri se pomo u elektri nog brojila, a jedinica mjerenja je [kWh] kao na slici 28.

Slika 28

to je Jouleov zakon?

Jouleov zakon definira koli inu topline Q [J] ( uli) koja je razmjerna veli ini struje, naponu i vremenu , kao prema jednadbi: Q = U * I * t [J] ili [Ws]

Q = U * I * t = I * R* I * t = I2* R * t = 4,542* 48,520 *3600 = 3600269 [J]

to je korisnost ?Korisnost h je ekonomi nost strojeva i izraava se koeficijentom iskoristivosti koji se naziva korisnost, a definira se kao : dobivena energija =-------------------------- < 1

privedena energija

to je elektrolit?Elektrolit je elektri ki vodljiva teku ina, za koju vrijedi Ohmov zakon, kao tosu otopine soli, kiseline ili luine.

to je elektroliza?Elektroliza je rastavljanje kemijskih spojeva na sastavne dijelove pomo u elektri ne struje.

to kaze I Faradayev zakon?I Faradayev zakon kae: koli ina izlu ene tvari iz nekog elektrolita razmjerna je s koli inom struje koja pro e kroz taj elektrolit.

to kae II Faradayev zakon?

18. Zadatak: koliko topline nastane u gla alu otpora R = 48,52 struja jakosti I = 4,54 A za vrijeme t = 1 sat?

, ako kroz njega te e

II Faradayev zakon kae: kod dviju posuda s razli itim elektrolitima koje su serijski spojene i priklju ene na izvor, koli ina tvari koje se izlu e iz razli itih elektrolita razmjerne su elektrokemijskim ekvivalentima tih tvari.

to je galvanostegija?Galvanostegija je elektrolitski postupak pri kojem predmete manje vrijednog metala prevla imo tankim slojem vrednijeg metala (niklovanje, kromiranje, pobakrivanje, kositrenje, pozla ivanje i sli no).

to je galvanski lanak?Galvanski lanak je kombinacija elektrolita i dviju razli itih metalnih elektroda izme u kojih dolazi do razlike potencijala, primjer na slici 29.

Slika 29

to je suhi lanak ?Suhi lanak je istosmjerni izvor od cin anog ku ita (- elektroda), ugljene elektrode (+ elektrode) u poroznoj vre ici i kao elektrolit slui salmijak u gnjecavom stanju, kao prema slici 30.

Slika 30

Koji su glavni dijelovi olovnog akumulatora?Dijelovi olovnog akumulatora su: ku ite, olovne plo e i elektrolit sumporne kiseline, kao prema slici 31 koja predstavlja akumulator prije punjenja.

Slika 31

Koji je minimalni napon pranjenja kod olovnog akumulatora?Minimalni napon pranjenja kod olovnog akumulatora ne smije pasti ispod 1,83 V.

to je unutarnji fotoelektrini efekt?Unutarnji fotoelektri ni efekt je pojava da se osvjetljavanjem (zra enjem) nekih materijala iz njihovih atoma osloba aju elektroni i time pove avaju njihovu vodljivost, kao prema slici 32.

Slika 32

to je termoelektrini efekt?

Termoelektri ni efekt je emitiranje elektrona kod zagrijavanja metala, a materijali se zovu termoelementi, prikazano slikom 33.

Slika 33

to je elektrinao polje, elektrine silnice i homogeno elektrino polje?Elektri no polje je dio prostora oko elektri nog naboja u kojem postoje sile koje djeluju na druge naboje . Elektri ne silnice su prikaz smjera i veli ine djelovanja sila. Homogeno elektri no polje je, kada je prostor izme u paralelnih elektri ki nabijenih plo a ispunjen me usobno paralelnim silnicama, prikazano slikom 34.

Slika 34

to je jakost homogenog elektrinog polja E?

Jakost homogenog elektri nog polja E prikazana je jednadbom, a to je ve a to je ve i napon U [V] izme u plo a i manja njihova me usobna udaljenost. l [m], kao na slici 35. Jedinica za mjerenje jakosti elektri nog polja je [V/m].

Slika 35

Kako djeluje sila F na elektrino tijelo u elektrinom polju?Sila F [N] na elektri no tijelo u elektri nom polju djeluje tako da ovisi o jakosti polja E [V/m] i o veli ini naboja na tom tijelu Q [C], prikazano slikom 36.

Slika 36

to je dielektrinost vakuma o?Dielektri nost vakuma o je konstanta: 0 = 8,86 * 10-12[C/ Vm].

Kako glasi Coulombov zakon?

Coulombov zakon kae da dva elektri na naboja djeluju jedan na drugoga silom F koja je razmjerna s veli inom tih naboja, a obrnuto je razmjerna s kvadratom njihove me usobne udaljenosti, kao prema slici 37.

Slika 37

1 Q1 * Q2 F = ------------------[N]

4

r2

to je elektrini kapacitet C?Elektri ni kapacitet C je razmjeran koli ini naboja nekog tijela Q koji je potreban da se tom tijelu povisi potencijal V za jedan volt :

Q C =----------V

Koja je jedinica za mjerenje kapaciteta C?Jedinica za mjerenje kapaciteta C je farad [F].

to je jedan farad [F]?

Jedan farad [F] je kapacitetet tijela kojemu treba dovesti koli inu elektriciteta od jednog kulona, a da bi mu se povisio potencijal za jedan volt, kao prema slici 38.

Slika 38

22. Zadatak: koliki naboj primi kondenzator C = 8 F kad ga priklju imo na U = 220 V ? Q = C * U = 8 * 10-6 * 220 = 1760 * 10-6[C]

tosu to kondenzatori?Kondenzatori su uredaji relativno velikog kapaciteta koji mogu primiti znatnu koli inu elektriciteta.

Koje je karakteristika ploastog kondenzatora ?Karakteristika plo astog kondenzatora je : kapacitet je obrnuto razmjeran s razmakom plo a l, a razmjeran je povrini plo a S i pove ava se ako izme u plo a umjesto zraka stavimo drugi izolator.

to je relativna dielektrinost r?Relativna dielektri nost r je broj koji nam pokazuje koliko se puta pove a kapacitet nekog kondenzatora ako me u njegove plo e umjesto zraka stavimo izolator.

Kako se proraunava kapacitet kondenzatora?Prora un kapaciteta kondenzatora dan je jednadbom :

r* 0*S

C = -------------------= l 4 8,86 * 10-12 * 0,0080 =----------------------------------------= 141,76 * 10-12[F] 0,002

Koliki je ukupni kapacitet paralelno spojenih kondenzatora?Ukupni kapacitet paralelno spojenih kondenzatora jednak je zbroju kapaciteta pojedinih kondenzatora:

Slika 39 C = C1 +C2 + C3 + .....

Koliki je reciprona vrijednost kapaciteta serijski spojenih kondenzatora ?Recipro na vrijednost kapaciteta serijski spojenih kondenzatora jednaka je zbroju recipro nih vrijednosti kapaciteta pojedinih kondenzatora:

C = --------------------[F] l 23. Zadatak: koliki je kapacitet kondenzatora C, ako je povrina plo a S = 80 cm, me usobna udaljenost l = 2 mm i ako je izmedu plo a pertinax r = 4? r* 0*S

Slika 40 ?

Kolika je vrijednost kapaciteta C serijski spojena dva kondenzatora?Vrijednost kapaciteta C serijski spojena dva kondenzatora prikazan je jednadbom: C1 * C2 C =--------------C1 + C2 24. Zadatak: koliki je ukupni kapacitet kondenzatora C, prema slici 41, ako je C1 =2 F, C2 = 2 F, C3 = 1 F ?

Slika 41

25. Zadatak: koliki je ukupni kapacitet kondenzatora C, prema slici 42, ako je C1 = 2 F, C2 = 2 F, C3 = 1 F ?

Slika 42 C = C1 +C2 + C3 = 2 + 2 + 1 = 3 F

26. Zadatak: koliki je ukupni kapacitet kondenzatora C, prema slici 43, ako je C1=4 F, C2=8 F, C3=12 F ?

Slika 43

C = 2,18 F

27. Zadatak: koliki je ukupni kapacitet kondenzatora Cab, prema slici 44, ako je C1 =4 F, C2 = 4 F, C3 = 12 F ?

Slika 44

C1 * C2 C12 =------------- = C1 + C2 4*4 = ----------------=2 F 4+4 Cab = C12 + C3 = 2 + 12 = 14 F

to je magnetsko polje, magnetske silnice i homogeno magnetsko polje?Magnetsko polje je dio prostora oko magneta u kojem se osje a magnetsko djelovanje . Magnetske silnice su prikaz smjera i veli ine djelovanja magnetskog polja. Homogeno magnetsko polje je prostor ije su silnice paralelne i me usobno jednako udaljene, prikazano slikom 45.

Slika 45

Kako se odreduje smjer magnetskog polja ravnog vodia?Smjer magnetskog polja ravnog vodi a odre uje se pomo u pravila desne ruke tako da nam palac bude okrenut u smjeru struje, a savijeni prsti pokazivat ce smjer magnetskog polja, prikazano slikom 46.

Slika 46

Kako se odreuje smjer magnetskog polja svitka?Smjer magnetskog polja svitka odre uje se pomo u pravila desne ruke tako da prste postavimo u smjeru struje, a isprueni palac pokazat e smjer magnetskog polja, prikazano slikom 47.

Slika 47

to je jedan veber [Wb]?Jedan veber [Wb] je jedinica za magnetski tok , a to je magnetski tok koji jednoliko smanjen u jednoj sekundi na nulu pobu uje u svitku s jednim zavojem elektromotornu silu od jednog volta.

Sto je jedna tesla [T]?Jedna tesla [T] je jedinica za mjerenje magnetske indukcije B, a to je magnetska indukcija koja nastaje kad kroz povrinu jednog kvadratnog metra prolazi magnetski tok od jednog vebera. Jedinica magnetske indukcije tesla dana je po Hrvatu pravoslavne vjere Nikoli Tesli.

to je jedan amperzavoj?Jedan amperzavoj je jedinica za mjerenje magnetomotorne sile , a to je sila koja odrava magnetski tok u magnetskom krugu svitka N s jednim zavojem ako kroz njega te e struja I jakosti jednog ampera: = I * N [Az] ili [ A ]

= I * N = 0,6 * 100 = 60 A

to je magnetski otpor Rm?

28. Zadatak: kolika je magnetomotorna sila te e struja I = 0,6 A?

svitka sa N = 100 zavoja ako kroz njega

Magnetski otpor Rm je otpor tvari prolazu magnetskog toka, a ovisi o duljini magnetskog kruga l [m], povrini popre nog presjeka S [m2] i ovisi o faktoru ovisnom o tvari kroz koju prolazi magnetski tok, prikazano jednadbom : l Rm = -----------[ A/Wb ] *S

Kolika je permeabilnost vakuma 0?0 = 1,2560 * 10-6[Wb/Am]

to je relativna permeabilnost r?Relativna permeabilnost r je omjer izme u permeabilnosti neke tvari i permeabilnosti vakuma 0 : r =----------0

Kolika je jakost magnetskog polja H u prstenastom magnetskom krugu?Jakost magnetskog polja H [A/m] u prstenastom magnetskom krugu je dio magnetomotorne sile koja se troi po jedinici duljine magnetskog kruga, prikazano jednadbom i slikom 48:

Slika 48 I*N

H =------------- [A/m] l 29. Zadatak: kolika je jakost magnetskog polja H ako kroz prstenasti svitak srednjeg promjera D = 0,4 m, s brojem zavoja N = 800 te e struja I = 10 A?

I*N H =------------ = l 10 * 800 =---------------------= 6369,42 [A/m] 1,256

Koja je veza izmedu B i H?Veza izmedu B i H prikazana je jednadbom : B = 0 * r * H

to je krivulja magnetiziranja i petlja histereze ?Krivulja magnetiziranja predstavlja odnos magnetske indukcije i jakosti magnetskog polja za pojedine tvari, prikazano na slici 49. Petlja histereze predstavlja odnos magnetske indukcije i jakosti magnetskog polja kad kroz svitak prolazi izmjeni na struja, prikazano na slici 50.

l=D*

= 0,4 * 3,14 = 1,256 m

Slika 49

Slika 50

to je elektromagnet?Elektromagnet je svitak s eljeznom jezgrom.

Kolika je sila privlaenja elektromagneta F?Sila privla enja elektromagneta F [N], prema slici 51, ovisi o konstanti, kvadratu magnetske indukcije B [T] i popre nom presjeku polova S [m2].

Slika 51 F = 400000 *B2 * S [N]

30. Zadatak: kolika je sila U jezgre, kao na slici 51, ako je popre ni presjek polova S = 4 cm i magnetska indukcija B = 1,8 T? F = 400000 * B2 * S [N] F = 400000 * 1,82 * 0,0004 = 518,4 N

to je elektromagnetska indukcija?Elektromagnetska indukcija je pojava da se u vodi u inducira elektromotorna sila ako sje emo magnetskim silnicama, a to se moe posti i ili da silnice miruju, a vodi se giba ili da vodi miruje, a silnice se gibaju.

Kako se odreuje smjer inducirane struje?Odre ivanje smjera inducirane struje vrsi se pomo u pravila desne ruke. Ako silnice udaraju u desni dlan, a palac je okrenut u smjeru gibanja vodi a, onda isprueni prsti pokazuju smjer inducirane struje, prikazano slikom 52.

Slika 52

Kako glasi opi zakon indukcije?Op i zakon indukcije kae da je inducirana elektromotorna sila razmjerna veli ini promjene magnetskog toka , a obrnuto razmjerna s vremenom trajanja promjene

t:

E =------------- [V] t

ili za svitak:

E = N -------[V] t

Kolika je veliina inducirane EMS E?Veli ina inducirane EMS E je razmjerna magnetskoj indukciji B [T], duljini vodi a koji sije e magnetske silnice l [ m ] i brzini gibanja vodi a v [m/s],prikazana je slikom 53 : E = B * l * v [V]

Slika 53

31. Zadatak: kolika mora biti duljina vodi a generatora l, ako je inducirana EMS E = 220 V, magnetska indukcija izme u polova B = 1,5 T i ako vodi sije e magnetske silnice okomito brzinom v = 12 m/s? E = B * l * v [V]

E l =-------------------= B*v 220 =---------------------= 12,22 m 1,5 * 12

Koja je primjena elektromagnetske indukcije?1. Primjena elektromagnetske indukcije bila bi kod Generatora gdje se mehani ka energija pretvara u elektri nu energiju. 2. Primjena elektromagnetske indukcije bila bi kod Transformatora gdje se pretvara izmjenicna struja jednog napona u izmjenicnu struju drugog napona.

Kako glase I i II jednadba transformatora ?

I jednadzba transformatora kae da su naponi svitaka transformatora razmjerni s brojevima zavoja svitaka, prikazano slikom 54: U1 : U2 = N1 : N2

Slika 54 II jednadzba transformatora kae da su struje svitaka transformatora obrnuto razmjerne s naponima svitaka, prikazano slikom 54: U1 : U2 = I2 : I1

Koji su gubici kod transformatora?Gubici kod transformatora javljaju se u eljeznoj jezgri kao gubici zbog histereze i zbog vrtlonih struja, a u namotima javljaju se gubici zbog otpora vodi a.

to je to vrtlona struja?Vrtlona struja "vrtloi" u dinamo limu transformatora, a nastala je elektromagnetskom indukcijom magnetskog toka . Vrtlona struja u ve ini slu ajeva je nepoeljna jer uzrokuje zagrijavanje jezgre, prikazano slikom 55.

Slika 55

to je skin-efekt?

Skin-efekt je pojava kod izmjeni ne struje, da u presjeku vodi a vrtlone struje ko e prolaz osnovnoj struji i to najja e u sredini vodica, a prema povrini sve slabije. Tako je gusto a osnovne struje na povrini vodi a najve a, a u sredini sve manja.

Slika 56

Sto je samoindukcija i meusobna indukcija?Samoindukcija i me usobna indukcija javljaju se , kada priklju imo primarni svitak sa N1 zavoja na napon izvora U1, pote i e kroz primarni namot struja I1, a koja e stvoriti u eljeznoj jezgri magnetski promjenljiv tok . Sinusna promjena magnetskog toka inducirat e samoindukcijom i me usobnom indukcijom EMS E1 i E2 u primarnom N1 i sekundarnom N2 namotu, prikazano slikom 57.

Slika 57

to je induktivitet svitka L [H]?Induktivitet svitka L [H] je ukupna vrijednost svojstva svitka koji ovisi o samoindukciji, a jedinica za mjerenje je henri [H], prikazano slikom 58.

Slika 58

to je henri [1 H]?

Henri [1 H] je induktivitet svitka ako u njemu jednolika promjena struje od 1 A u jednoj sekundi pobudi elektromotornu silu od 1 V.

Kako se izraunava induktivitet svitka L?Izra unavanje induktiviteta svitka L prikazano je jednadbom : 0 * r * S * N2 L = ---------------------------[H] l gdje je S povrsina presjeka svitka [ m2 ], N broj zavoja svitka i l duljina magnetskog kruga [ m ].

32. Zadatak: koliki je induktivitet prstenastog svitka L ako je njegov presjek S = 4 cm, broj zavoja N = 330 , duljina magnetskog kruga l = 1,256 m i = 1 ? 0 * r * S * N2 L =-----------------------------= l 1,256 * 10-6 * 1 * 0,00040 * 3302 =-------------------------------------------------= 1,256 L= 43,56 * 10-6 H

Kako se izraunava meduinuktivitet M?Izra unavanje me uinduktiviteta M prikazano je jednadbom : 0 * r * S * N1 * N2 L = ------------------------------[H] l

ili L =

L1 * L2

gdje je L1 i L2 induktivitet primara i induktivitet sekundara.

Kolika je inducirana EMS u svicima transformatora?Inducirana EMS u svicima transformatora prikazana je jednadbama :

E1 = 4,44 * f * N1 * E2 = 4,44 * f * N2 *

[V] [V]

Kako se odreuje smjer izbacivanja vodia iz magnetskog polja?Odre ivanje smjera izbacivanja vodi a iz magnetskog polja vri se pomo u pravila lijeve ruke. Ako silnice udaraju u lijevi dlan, a prsti pokazuju smjer struje, onda nam isprueni palac pokazuje smjer izbacivanja vodi a, prikazano slikom 59.

Slika 59

Kolika je sila izbacivanja F vodica u magnetskom polju?Sila izbacivanja F [N] vodica u magnetskom polju razmjerna je magnetskoj indukciji B [T], jakosti struje I [A] i duljini vodi a l [m], prikazano je jednadbom : F=B*I*l Moe se kao zaklju ak re i da je sila izbacivanja vodi a u magnetskom polju to ve a sto je ve a magnetska indukcija, jaca struja kroz vodi i ve a duljina vodica.

33. Zadatak: kolika je struja kroz vodi I ako je sila izbacivanja vodi a u magnetskom polju F = 1,5 N, magnetska indukcija B = 0,8 T i vodic je duljine l = 0,4 m? F=B*I*l F I = -------------= B*l 1,5 =----------------------= 4,68 A 0,8 * 0,4

Kako djeluje magnetsko polje na petlju?Magnetsko polje na petlju djeluje kao zakretni moment M [Nm], a razmjeran je sili izbacivanja vodi a u magnetskom polju F [N] i udaljenosti pravca u kojem sile djeluju d [m], prikazano slikom 60. M=F*d

Slika 60

34. Zadatak: koliki je zakretni moment rotora elektromotora, ako je magnetska indukcija B = 0,8 T, duljina petlje l = 0,2 m, broj zavoja N = 1200, promjer d =0,25 m i struja kroz rotor iznosi I = 8 A? F = B * I * l * N = 0,8 * 8 * 0,2 * 1200 = 1536 N

M = F * d = 1536 * 0,25 = 384 Nm

Kako dobivamo izmjeninu struju?Dobivanje izmjeni ne struje postie se jednolikim okretanjem petlje u homogenom magnetskom polju gdje se u vodi ima, prema pravilu desne ruke, inducira elektromotorna sila koja se odvodi preko kliznih kolutova i etkica, prikazano slikom 61.

Slika 61

Kako je vektorski prikaz izmjenine struje?Vektorski prikaz izmjeni ne struje daje se vektorskim dijagramom, gdje se izmjeni na struja mijenja po zakonu sinusa, prikazano slikom 62.

i = I * sin

Slika62

Kakav je sinusni prikaz izmjenine struje i napona?Sinusni prikaz izmjeni ne struje i napona prikazan je slikom 63. Na slici je prikazana perioda izmjeni ne struje i napona gdje imamo niz promjena: ( 0 - 90 ) porast od nule do maksimalne vrijednosti, ( 90 - 180 ) pad od maksimalne vrijednosti do nule, ( 180 - 270 ) porast u protivnom smjeru do maksimalne vrijednosti, ( 270 -360 ) pad od protivnog maksimuma na nulu.

Slika63

Kako izgleda jednadba izmjenine struje?Jednadba izmjeni ne struje prikazana je jednadbom :

i = Imax * sin

gdje je: i trenuta na vrijednost struje [A]

i = Imax * sin

i = Imax * sin 2

ft

t

Imax maksimalna vrijednost struje [V] trenuta ni kut radijvektora

t vrijeme od po etka prve periode [s] f frekvencija struje [Hz] kruna frekvencija struje [1/s]

to je maksimalna i efektivna vrijednost struje ili napona?Maksimalna vrijednost struje ili napona je najve a vrijednost koju izmjeni na struja postigne za vrijeme jedne periode. Efektivna vrijednost struje ili napona je vrijednost koju bi trebala imati istosmjerna struja ili napon da proizvede isti toplinski u inak kao i izmjeni na struja, prikazano slikom 64.

Slika64

Imax Ief =--------2

Umax Uef =--------2

35. Zadatak: kolika e biti vrijednost izmjeni ne struje kao da je istosmjerna struja ako je maksimalna vrijednost Umax = 25 A? Imax Ief =---------------- = 2

25 = ---------------- = 17,73 A 1,41

Koji su glavni dijelovi generatora izmjenine struje?Glavni dijelovi generatora izmjeni ne struje je rotor, uzbudni namot, kojim se pomo u istosmjerne struje stvara magnetski tok i stator, armaturni namot, jednofazni ili viefazni izmjeni ni namot, u kojem e magnetske silnice inducirati izmjeni nu EMS. Konstrukcija generatora, prikazana je slikom 65 .

Slika 65

Koja je karakteristika omskog otpora R u krugu izmjenine struje?Karakteristika omskog otpora R u krugu izmjeni ne struje je da nema faznog pomaka izme u napona i struje, = 0 (struja je u fazi s naponom), prikazano shemom slika 66 i grafi kim prikazom slika 67.

Slika 66

Slika 67

Koja je karakteristika induktivnog otpora XL u krugu izmjenine struje?Karakteristika induktivnog otpora XL u krugu izmjeni ne struje je fazni pomak izme u napona i struje, = 90 (struja zaostaje za naponom) i XL = 2 * f * L, prikazano shemom slika 68 i grafi kim prikazom slika 69.

Slika 68

Slika 69

Koja je karakteristika kapacitivnog otpora XC u krugu izmjenine struje?Karakteristika kapac. otpora XC u krugu izmjeni ne struje je fazni pomak izme u napona i struje, = 90 (struja predhodi naponu) i XC = 1 / 2 * f * C prikazano shemom slika 70 i grafi kim prikazom slika 71.

Slika 70

Slika 71

36. Zadatak: koliki je induktivni otpor XL induktiviteta L = 0,085 H, ako je priklju en na napon U = 220 V i frekvencije f = 50 Hz?

XL = 2

* f * L = 2 * 3,14 * 50 * 0,085 = 26,69 W

37. Zadatak: koliki je kapacitivni otpor XC kapaciteta C = 8 F, ako je priklju en na napon U = 380 V i frekvencije f = 50 Hz? 1 XC = --------------= 2 *f*C 1

=---------------------= 398 W 6,28 * 50 * 8 * 10-6

Kako se zbrajaju sinusne veliine?Zbrajanje sinusnih veli ina moe se realizirati na tri na ina i to grafi ki, vektorski i ra unski. Grafi ki se zbrajanjem ordinata sinusoida zadanih napona dobijaju ordinate rezultante sinusoide. Vektorski se zbrajaju , kod = 0 i = 180, da se na radijvektor jednog napona nanese na radijvektor drugog napona i tako dobije radijvektor rezultantnog napona. Kod 0 < > 90, vektorski se zbrajaju ako radijvektori koji me usobno zatvaraju kut j, tako da se rezultantni radijvektor dobije kao dijagonala paralelograma. Ra unski se zbrajaju radijvektori, kod = 0 i = 180, tako da se algebarski zbroje ili odbiju vrijednosti zadanih napona. Kod 0 < > 90 vektorski se zbrajaju ako radijvektori koji me usobno zatvaraju kut , tako da rezultantu napona dobijemo iz kosinusova pou ka.

38. Zadatak: koliki je rezultantni napon izmjeni nih napona U1 =220 V i U2 = 380V, za slu aj = 0 i = 180? Ra unski :

za

= 0 U = U1 + U2 = 220 + 380 = 500 V

Vektorski :

za

= 180 U = U1 + U2 = 380 - 220 = 160 V

Slika 72

39. Zadatak: koliki je rezultantni napon izmjeni nih napona U1 =220 V i U2 = 380V, za sul aj = 90? Ra unski : prema pitagorinom pou ku

Vektorski :

Slika 73

Kako se prikazuje serijski spoj omskog i induktivnog otpora u krugu izmjenine struje?Serijski spoj omskog i induktivnog otpora u krugu izmjeni ne struje prikazan je shemom na slici 74, vektorskim dijagramom na slici 75 i ra unski prema jednadbama.

Slika 74 Slika 75 UR

cos

=------

U

to je impedancija Z kod serijskog spoja omskog i induktivnog otpora?Impedancija Z [ ] je otpor o krugu izmjeni ne struje i sastoji se od omskog otpora R [ ] i induktivnog otpora XL [ ], prikazano grafi ki slikom 76 i jednadbom.

Slika 76

Kako se prikazuje serijski spoj omskog i kapacitivnog otpora u krugu izmjenine struje?Serijski spoj omskog i kapacitivnog otpora u krugu izmjeni ne struje prikazan je shemom na slici 77, vektorskim dijagramom na slici 78 i ra unski prema jednadbama.

Slika 77 Slika 78 UR

cos

=------

U

to je impedancija Z kod serijskog spoja omskog i kapacitivnog otpora?Impedancija Z [ ] je otpor o krugu izmjeni ne struje i sastoji se od omskog otpora R [ ] i kapacitivnog otpora XC [ ] , prikazano grafi ki slikom 79 i jednadbom.

Slika 79

Kako se prikazuje serijski spoj omskog, induktivnog i kapacitivnog otpora u krugu izmjenine struje?Serijski spoj omskog, induktivnog i kapacitivnog otpora u krugu izmjeni ne struje prikazan je shemom na slici 80, vektorskim dijagramom na slici 81 i ra unski prema jednadbama.

Slika 80 Slika 81

to je impedancija Z kod serijskog spoja omskog ,induktivnog i kapacitivnog otpora?Impedancija Z [ ] je otpor o krugu izmjeni ne struje i sastoji se od omskog otpora R [ ], induktivnog otpora XL [ ] i kapacitivnog otpora XC [ ] , prikazano grafi ki slikom 82 i jednadbom.

Slika 82

40. Zadatak: prema shemi na slici 83 izra unaj koliki je induktivni otpor XL, kapacitivni otpor XC, impedancija Z i jakost struje I, ako je omski otpor R = 45 , svitak induktiviteta L = 0,3 H , kondenzator kapaciteta C = 8 F i izmjeni ni napon U = 380 V, frekvencije f = 50 Hz ?

Slika 83 R = 45 L = 0,3 H C = 8 F

U = 380 V f = 50 Hz XL, XC, Z, I = ? ---------------------

to je serijska rezonancija ?Serijska rezonancija je pojava da kod serijski spojenog induktivnog i kapacitivnog otpora, prema slici 84, u slu aju izjedna enja njihovih otpora (XL = XC), te e maksimalna struja kod rezonantne frekvencije f0 ( Thomsonova jednadba ), prikazana slikom 85.

Slika 84

Slika 85 Thomsonova jednadba :

Kako se prikazuje paralelni spoj omskog i induktivnog otpora u krugu izmjenine struje?Paralelni spoj omskog i induktivnog otpora u krugu izmjeni ne struje prikazan je shemom na slici 86, vektorskim dijagramom na slici 87 i ra unski prema jednadbama.

Slika 86 Slika 87

41. Zadatak: prema shemi na slici 86 izra unaj koliki je induktivni otpor XL, impedancija Z, faktor snage cos i jakost struje I, ako je omski otpor R = 45 , svitak induktiviteta L = 0,3 H i izmjeni ni napon U = 380 V, frekvencije f = 50 Hz ?

Kako se prikazuje paralelni spoj omskog i kapacitivnog otpora u krugu izmjenine struje?Paralelni spoj omskog i kapacitivnog otpora u krugu izmjeni ne struje prikazan je shemom na slici 88, vektorskim dijagramom na slici 89 i ra unski prema jednadbama.

Slika 88 Slika 89

42. Zadatak: prema shemi na slici 88 izra unaj koliki je kapacitivni otpor XC, impedancija Z, faktor snage cos i jakost struje I, ako je omski otpor R = 45 , kondenzator kapaciteta C = 8 F i izmjeni ni napon U = 380 V, frekvencije f = 50 Hz ?

to je paralelna rezonancija?Paralelna rezonancija je pojava da kod paralelno spojenog induktivnog i kapacitivnog otpora, prema slici 90, u slu aju izjedna enja njihovih otpora (XL = XC), te e minimalna struja kod rezonantne frekvencije f0 , prikazana slikom 91.

slici 90

Slika 91

to je djelatna snaga P pri omskom optereenju?Djelatna snaga P [W] pri omskom optere enju je elektri na snaga koja se u troilu pretvara u neki drugi oblik, prikazano jednadbom i slikom 92: P = U * I * cos [W]

slika 92

to je jalova snaga snaga PX pri induktivnom optereenju?Jalova snaga snaga PX [Var] pri induktivnom optere enju je energija koja beskona no krui strujnim krugom, prikazano jednadbom i slikom 93: PX = U * I * sin [Var]

slika 93

to je jalova snaga snaga PX pri kapacitivnom optereenju?Jalova snaga snaga PX [Var] pri kapacitivnom optere enju je energija koja beskona no krui strujnim krugom, prikazano jednadbom i slikom 94: PX = U * I * sin [Var]

Slika 94

to je prividna snaga pri omskom, kapacitivnom i induktivom optereenju?Prividna snaga PZ [VA] pri omskom, kapacitivnom i induktivom optere enju je umnoak napona i struje, prikazano jednadzbom i slikom 95: PZ = U * I [V]

Slika 95

to je faktor snage cos ?

Faktor snage cos P

je odnos djelatne i prividne snage, prema jednadbi i slici 96 :

cos PZ

=------

Slika 96 PZ2 = P2 + PX2

43. Zadatak: jednofazni elektromotor priklju en je na napon U = 220 V i kod optere enja uzima iz mree struju I = 4,4 A, faktor snage iznosi cos = 0,84. Izra unati kolika je djelatna snaga P, jalova snaga PX i prividna snaga PZ ?

to je rad izmjenine struje A [Ws] ?Rad izmjeni ne struje A [Ws] je umnoak djelatne snage P vremena t, prikazano slikom 97.

Slika 97

to su trofazne struje?Trofazne struje sastoje se od tri izmjeni ne struje koje su fazno pomaknute za 120, ili 2 / 3 radijana, prikazano slikom 98.

Slika 98

to je transformator u zvijezda spoju?Zvijezda spoj trofaznog namota je takav spoj gdje su tri kraja faznih namota me usobno povezana u nul to ku, a po eci namota slue za priklju ak trofaznog voda kao na slici 99 gdje je i prikazan pripadaju i vektorski dijagram :

Slika 99 Trofazni namot u zvijezda spoju i vektorski dijagram napona Kod spoja u zvijezdu struja u vodu IL jednaka je faznoj struji IF, a linijski ili me ufazni napon UL jednak je vektorskoj razlici dvaju faznih napona : IL = IF UL = 3 * UF

Sto je transformator u trokut spoju ?Trokut spoj trofaznog namota je takav spoj gdje su sva tri namota vezana u serijski spoj kao na slici 100, gdje je i prikazan pripadaju i vektorski dijagram :

Slika 100 Trofazni namot u trokut spoju i vektorski dijagram napona

Kod spoja u trokut linijski napon UL jednak je faznom UF, a linijska struja IL jednaka je vektorskoj razlici struja dviju faza : UL = UF IL = 3 * IF

to je snaga P trofazne struje?Snaga P [W] trofazne struje troila spojena u trokut ili zvijezdu ista je u oba spoja i prikazana je jednadbom gdje su napon U i struja I linijske veli ine :

P = 1,73 * U * I * cos

[W]

P = 1,73 * U * I * cos P

[W]

cos

=--------------------- =

1,73 * U * I

8500 =-----------------------------------= 0,718 1,73 * 380 * 18

44. Zadatak: koliki je faktor snage cos nazivna struja I = 18 A?

ako je snaga trofaznog motora P =8,5 kW i