1

JU UNIVERZITET U TUZLIMAŠINSKI FAKULTET

Odsijek: Proizvodno mašinstvo

SEMINARSKI RAD

MALE HIDROELEKTRANE U BIH I NJIHOVO UČEŠĆE U

UKUPNOM ENERGETSKOM SISTEMU

Predmet: Osnovi energetike

Student: Semir Softić II-298/08 Profesor: dr.sc. Sandira Eljšan, van.prof

Jasenko Ibričić II-427/10

Tuzla, april 2011.

2

REZIME

U seminarskom radu dat je sažet osvrt na pojam hidroelektra princip rada podjele prednosti nedostaci, a potom je detaljnije analiziran pojam hidroelektrana u BiH tačnije njihovo učešće u ukupnom energetskom sistemu u BiH.

Ključne riječi: elektrane, hidroelektrane, energetski sistem, ….

3

UVOD

Bosna i Hercegovina raspolaže sa značajnim vodnim bogatstvom što je jedan od najvažnijih faktora za opšti privredni razvoj većine područja u narednom periodu. Slatkovodni slivovi su ključni resurs u BiH. Na teritorij BiH godišnje padne oko 1250 L/m2 oborina, što, obzirom na povšinu BiH, daje ukupnu zapreminu oborinskih voda od 64.000 miliona m3 vode, odnosno 2.030 m3/s. Posebnu vrijednost kao prirodni resursi imaju izvorišta površinske i podzemne vode.Ovo nam ukazuje na mogućnost primjene obnovljivih izvora tj. izgradnje hidroelektrana kao i malih hidroelektrana za proizvodnju električne energije koje su danas u svijetu sve aktuelnije.

B&H raspolaže značajnim hidropotencijalom od oko 6000 MW i 21000 GWh,- Dosada iskorišteno oko 2000 MW i 6000 GWh,- Iskorišteno 33% po snazi i 28,5% po proizvodnji- U zemljama zapadne Evrope stepen iskorištenosti i preko 90%- Potencijal na MHE iznosi oko 700 MW ili 2800 GWh- Pod MHE se podrazumjevaju objekti instalisane snage do 5 MW

4

1.0 Pojam i podjela hidroelektrana

Hidroelektrične centrale ili hidroelektrane su električne centrale koje pomoću vodenih turbina pretvaraju potencijalnu energiju vode u kinetičku i mehaničku, koja se dalje koristi za obrtanje električnog generatora. Turbina se sastoji uglavnom od jednog provodnog dijela koji vodi daje dovoljno veliku brzinu i preko jednog obrtnog tačka oduzima energiju od vode.

Prema količini vode i visini vodenog pada koji koriste, razlikuju se:

hidroelektrane s visokim padovima i relativno malom količinom vode, hidroelektrane sa srednjim i niskim padovima i hidroelektrane s niskim padovima i relativno velikom količinom vode

Prema tipovima elektrana dijele se na:

Protočne hidroelektrane : Akumulacijske hidroelektrane : Reverzibilne hidroelektrane :

Akumulacijske hidroelektrane se dijele na dva tipa: pribranskae hidroelektrane i derivacijske hidroelektrane.

Protočne hidroelektrane su elektrane koje nemaju svoju akumulaciju ili imaju akumulaciju koja se, pri radu hidroelektrane pri nominalnoj snazi, može isprazniti za manje od dva sata.Protočna hidroelektrana direktno koristi kinetičku energiju vode za pokretanje turbina.Ovakva vrsta hidrocentrala je najjednostavnija za izradu, ali uveliko ovise o trenutnom protoku vode.Ovakve hidroelektrane imaju mali uticaj na okoliš i okolinu.

Akumulacijske hidrocentrale su tzv. klasične hidrocentrale sa uobičajenim komponentama: akumulacija, brana, vodena komora, zahvat, gravitacijski dovod, zasunska komora, tlačni cjevovod, strojarnica, odvod vode.

Reverzibilne hidroelektrane su verzija akumulacione hidroelektrane koja ima dva jezera (glavno i pomoćno).Reverzibilne hidroelektrane za vrijeme velike potrebe za energijom u mreži proizvode energiju i šalju je u mrežu, a za vrijeme niske potražnje energije (noćni period) pumpaju vodu u pomoćno jezero uzimajući energiju sa mreže i pripremaju se za sutrašnji rad.

Pribranska hidroelektrana je vrsta akumulacijske hidroelektrane kod koje se strojarnica za proizvodnju nalazi u samoj pregradnoj brani.

Derivacijska hidroelektrana je vrsta akumulacijske hidroelektrane kod koje se strojarnica za proizvodnju energije nalazi izmještena na nekoj udaljenosti (nizvodno od brane), a voda se iz akumulacijskog jezera dovodi posebnim cijevima sa zahvata do strojarnice.

Za visoke padove (preko 200 metara) primjenjuju se takozvane Peltonove turbine kod kojih se potencijalna energija vode u provodnom dijelu potpuno pretvara u kinetičku i u obliku vodenog mlaza pokreće lopatice turbine pretvarajući kinetičku energiju u mehaničku.

5

Za srednje padove (do 200 metara) koriste se takozvane Francisove turbine, kod kojih provodni dio s lopaticama okružuje točak. U provodnom dijelu ovih turbina potencijalna se energija vode samo djelomično pretvara u kinetičku tako da s određenim nadpritiskom dospijeva u obrtno kolo (točak) i njemu predaje svoju energiju.

Za niske padove (do približno 40 metara) koriste se takozvane Kaplanove turbine koje rade slično kao i Francisove turbine, s tim da je broj lopatica daleko manji.

Slika1.Shema hidrocentrale

1.1 Male hidroelektrane

Male hidroelektrane su hidroenergetski sistemi manjih snaga, uglavnom izgrađeni na manjim vodotocima, odnosno na manjim rijekama, potocima, raznim kanalima pa čak i vodoopskrbnim sistemom.U B&H je prva (M)HE izgrađena u Jajcu 1899, osam agregata po 1,05 MW, od toga šest sa naizmjeničnom strujom i dva sa istosmjernom strujom.Do 1918. daljnjih šest (M)HE sa 7,3MW.Jedna od najčešćih podjela malih hidroelektrana unutar EU je podjela prema snazi na:

Mikro hidroelektrane, snage do 50 kW specifične cijene između 1.250 - 2.500 €/kW, što je granična isplativost za porodične male hidroelektrane,

Mini hidroelektrane, snage 50 - 500 kW i specifične cijene između 500 - 1.250 €/kW , što je dobra isplativost; te

Male hidroelektrane, snage 500 - 5.000 kW i specifične cijene između 250 - 625 €/kW, što je visoka isplativost.

Prema padu vodotoka (pritisku), odnosno prema visinskoj razlici između zahvata i ispusta vode, male HE se dijele na:

niskotlačne, s padom između 1,5 - 20 metara srednjotlačne, s padom između 20 - 100 metara i visokotlačne, s padom od 100 metara i više

6

Kao i velike HE i male HE se prema načinu iskorištavanja voda dijele na:

protočne, bez akumulacijskog bazena i akumulacijske, s prirodnim ili umjetnim akumulacijskim bazenom.

Neke prednosti malih hidroelektrana

MHE su ekološki vrlo prihvatljive, proizvodnjom električne energije nema emisije ugljičnog-dioksida u okoliš što je izrazito važno.

Smanjuje se potrošnja fosilnih goriva.

Pomažu u zaštiti od poplava, ne zahtjevaju korištenje velikih površina.

Sigurnija i pouzdanija opskrba električnom energijom, stupanj djelovanja do 90%, mali pogonski troškovi.

Pozitivan društveni utjecaj na regiju (zapošljavanje i sl.)

Nedostaci

Iako u znatno manjoj mjeri u odnosu na velike HE (ne utječu na promjene vodotoka), vjerojatan je utjecaj na lokalnoj flori i fauni (migracije i ozljede riba, kvaliteta vode nizvodno i sl.) te se definiraju mjere za zaštitu okoliša koje se mogu poduzeti da se ublaže ti utjecaji:

Rezervni tok

Prolazi za ribe

Skupljanje i skladištenje smeća

Višenamjenski pogoni

Tehnike za smanjenje buke i vibracije

Prijateljske turbine za ribe

Bio-dizajn

Jedan GWh električne energije proizvedene u MHE znači:

izbjegavanje emisije od 480 tona ugljičnog-dioksida (CO2),

opskrbu električnom energijom kroz jednu godinu za 250 kućanstava u razvijenim zemljama, a za 450 kućanstava u zemljama u razvoju,

uštedu 220 tona goriva ili uštedu 335 tona ugljena

7

Problematika izgradnje i priključenja malih hidroelektrana:

• promjena uloge elektrodistributivne mreže;• promjena smjera toka struje;• izgradnja i priključenje mHE na lokalitetima bez značajnijeg distributivnog konzuma;• povećanje tehničkih gubitaka;• poremećaj parametara sistema (napon, tokovi energije, udari na mreži, flikeri...);

Osnovne informacije o mHE potrebne Operatoru distribucije:• položaj prekidača za odvajanje;• napon na pragu elektrane;• trenutna proizvodnja aktivne snage P;• trenutna proizvodnja reaktivne snage Q;• frekvencija.

1.2 Dijelovi male hidroelektrane

Sustav (male) hidroelektrane se sastoji od svih objekata i dijelova koji služe za skupljanje, dovođenje i odvođenje vode, za pretvaranje mehaničke u električnu energiju, za transformaciju i razvod el. energije. Razlikuju se sljedeći karakteristični dijelovi hidroelektrane: brana ili pregrada, zahvat, dovod, vodna komora, tlačni cjevovod, strojarnica (turbina, generator, ...) i odvod vode. Prema tipu hidroelektrane mogu neki od dijelova potpuno izostati, a u drugim slučajevima može isti dio preuzeti više funkcija.

Govoreći o hidroenergiji kao obnovljivom izvoru u užem se smislu misli samo na male hidroelektrane. Male hidroelektrane, u slučaju da su izbor lokacije i tehnološkog rješenja primjereni, nema većih štetnih uticaja na životnu sredinu. Međutim, kao što je poznato velike hidroelektrane mogu da naprave veliku štetu na velikim vodotocima, dok male hidroelektrane mogu napraviti štetu manjim vodotocima a pogotovo ako se na jednom manjem vodotoku nalazi više malih hidroelektrana. Da bi se izbjegli štetni uticaji, pri planiranju gradnje male hidroelektrane posebnu pažnju treba posvetiti:

adekvatnom izboru lokacija malih hidroelektrana protoku vode riziku od pogrešnog upravljanja vodenim resursima nedostatku biološkog minimuma količine vode uticaju na floru i faunu

Princip sustava male hidroelektrane:

Brane ili pregrade imaju višestruku namjenu tj. služe za skretanje vode s njezinoga prirodnog toka prema zahvatu hidroelektrane, povišenje razine vode radi postizanja boljeg pada i ostvarivanje akumulacije.

Zahvat vodu zaustavljenu pregradom prima i upućuje prema hidroelektrani. Postoje dva tipa zahvata, zahvat na površini i zahvat ispod površine.

Dovod spaja zahvat s vodnom komorom. Može biti izgrađen kao kanal ili tunel. Tunel može biti izgrađen kao tlačni ili gravitacijski, hidroelektrane s tlačnim tunelom su puno elastičnije u

8

pogonu jer mogu bez ikakvih djelovanja slijediti promjene opterećenja. Tlačni privod služi za vođenje vode iz vodne komore do turbine. Najćešće se izrađuju od čelika, a za manje padove i od betona. Gravitacijski privod ima slobodno vodno lice. Profil je uglavnom trapeznog oblika. Izvodi se u kanalima i rovovima čija se konstrukcija izvodi tako da se postignu najmanji hidraulički gubici.

Vodna komora se nalazi na kraju dovoda. Dimenzioniranje vodne komore ima velik utjecaj na pravilno funkcioniranje hedroelektrane.

U strojarnici se nalaze generatori zajedno sa turbinama. Hidrogeneratori se rade pretežno u vertikalnoj izvedbi zbog ekonomičnije izvedbe hidrauličkog dijela elektrane. Hidrogeneratori s horizontalnom osovinom susreću se u postrojenjima manje snage ili kad dvije Pelton ili Francis turbine pogone jedan generator.

Na ulazu u tlačni cjevovod se nalazi zaporni uređaj koji ima sigurnosnu ulogu. On automatski sprječava daljni dotok vode u cjevovod ako pukne cijev. Postavljanje zapornih uređaja na dnu tlačnog cjevovoda ovisi o broju turbina koje su spojene na jedan cjevovod.

Vodne turbine

Vodna turbina je pogonski stroj u kojem se potencijalna energija vode pretvara u kinetičku energiju, a zatim promjenom količine gibanja u radnom kolu, u mehaničku energiju vrtnje.

Vratilo turbinskog radnog kola spojeno je u pravilu sa generatorom u kojem se mehanička energija vrtnje pretvara u električnu energiju. S obzirom na način pretvorbe energije odnosno prema promjeni tlaka vode pri strujanju kroz radno kolo, vodne turbine dijele se na: pretlačne (reakcijske) i turbine slobodnog mlaza (akcijske, impulsne turbine).

Pretlačnim turbinama nazivaju se vodne turbine u kojima je tlak na ulazu u rotor veći od onoga na njegovom izlazu. U pretlačnim se turbinama dio potencijalne energije transformira u kinetičku energiju u statoru, a dio u rotoru. Zakretanje radnog kola uzrokuje promjena količine gibanja i reaktivne sile (razlika tlaka, Coriolisova sila i dr.)

U pretlačne turbine spadaju Francisova (konstruirao amerikanac Francis 1849.), Kaplanova (konstruirao čeh Kaplan 1913.), Propelerna (Kaplanova s nepomičnim rotorskim lopaticama) i Deriazova (konstruirao švicarac Deriaz 1952.) turbina.

U turbinama slobodnog mlaza je tlak na ulazu u rotor jednak tlaku na njegovom izlazu, jer se sva potencijalna energija transformira u kinetičku energiju vode u statoru (sapnici) turbine. Zakretna sila nastaje samo na temelju promjene količine gibanja zbog skretanja mlaza u radnom kolu.

Turbine slobodnog mlaza su Pelton (konstruirao amerikanac Pelton 1878.), Turgo (varijacija Peltonove turbine, ali je projektirana da ima veću specifičnu brzinu) i Banki-Michell turbina (za velike vodene tokove i manje padove od Peltonove turbine, izvodi se sa horizontalnom osovinom).

9

1.3 Izvedbe malih hidroelektrana

Da bi se hidroelektrana smatrala malom hidroelektranom, sa ciljem zaštite okoliša, pod samim pojmom se kategoriziraju energetski objekti koji iskorištavaju hidropotencijal, a istovremeno imaju sljedeća svojstva:

karakterizira ih protočni rad ili iznimno mala akumulacija (minimiziran utjecaj na vodotok) paralelan rad sa mrežom i ugradnja asinkronih generatora kod objekata sa instaliranom snagom manjom od 100 kW nema gradnje trafostanice već se

predviđa izvedba transformatora na stupu postrojenje se sastoji od brane (niskog preljevnog praga), dovodnog kanala i/ili cjevovoda,

zgrade strojarnice i odvodnog kanala preljevni prag služi samo zato da uspori vodotok prije ulaska u dovodni kanal umjesto niskog preljevnog kanala može se upotrijebiti tzv. tirolski zahvat dovodni kanal zatvorenog tipa predviđen je samo za vođenje zahvaćene vode po strmim

obroncima i većim dijelom je ukopan (može biti i potpuno ukopan) dovodni kanal otvorenog tipa predviđen je za veće količine vode i u pravilu se nalazi na manje

strmim terenima tlačni cjevovod treba biti što manjih dimenzija i predviđen je da vodu najkraćim putem dovede

do strojarnice zgrada strojarnice je što manjih gabarita i operacija je u potpunosti automatizirana odvodni kanal je otvoren i kratak i njime se voda vraća iz strojarnice u vodotok (ova voda je

gotovo redovito jako obogaćena kisikom, tako da se ribe rado zadržavaju u ovom području)

Ako se pri kategorizaciji i projektiranju malih hidroelektrana drži ovih načela utjecaji na okoliš su svedeni na minimum.

Niskotlačne MHE sa strojarnicom na dnu brane

Male hidroelektrane si ne mogu priuštiti gradnju velikih rezervoara ili akomulacija da se koriste zalihama vode kada je to najpogodnije. Cijena izgradnje relativno velike brane bi bila preskupa i ekonomski neisplativa. Ali ako je akomulacija već izgrađena za druge svrhe, kao što su zaštita od poplave, navodnjavanje, prikupljanje vode za velike gradove, rekreacijska područja ili slično, moguće je proizvoditi električnu energiju koristeći postojeći odvod ili prirodni tok rezervoara (akomulacije).

Niskotlačne MHE sa sifonskim odvodom

U slučaju da brana nije previsoka može su ugraditi sifonski dovod. Integralni sifonski dovod omogućuje elegantnu izvedbu postrojenja, najčešće do visine 10 m i za postrojenje do 1000 kW, iako postoje postrojenja sa sifonskim dovodom sa instaliranom snagom do 11 MW (Švedska) i visine do 35.5 m (SAD).

MHE integrirane unutar kanala za navodnjavanje

Postoje dvije izvedbe malih hidroelektrana koje koriste kanal za navodnjavanje:

1. Ako je kanal dovaljno velik za smještaj zahvata, strojernice, odvoda i bočnog obilaza za vodu. Da bi osigurali opskrbu vode za natapanje, izvedba mora sadržavati bočni obilaz u slučaju gašenja turbine. Ovakva izvedba zahtijeva projektiranje istovremeno kada i projetiranje kanala za natapanje, jer bi ugrađivanje u kanal koji je već u funkciji mogla biti vrlo skupa opcija.

10

2. Ako kanal već postoji, pogodna opcija prikazana je na slici. Kanal bi trebao neznatno povećati za smještaj zahvata i preljeva. Da se širina zahvata reducira na minimum, treba ugraditi izduženi preljev. Od zahvata se voda kroz tlačni cjevovod dovodi do turbine, a zatim se kroz kratki ispust vraća u kanal. Uglavnom u kanalima nema migracije riba pa su prolazi za ribe nepotrebni.

MHE ugrađena u vodoopskrbi sustav

Voda za piće se isporučuje u grad transportom vode iz povišenog rezervoara kroz cjevovod pod pritiskom. Uobičajeno, u takvim vrstama instalacije disipacija energije na nižem kraju cjevovoda, na ulasku u postrojenje za pročišćavanje vode, se ublažava korištenjem specijalnih ventila.

Smještanjem turbine na kraj cjevovoda, da pretvori ionako izguljenu energiju u električnu, je zgodna opcija, pod uvjetom da se uzbjegne vodeni udar. Da bi se osigurala trajna opskrba vodom mora biti ugrađen sustav obilaznih ventila. U nekim vodoopskrbnim sustavima turbina ima ispust u otvoreni bazen ili jezero. Sustav za kontrolu održava nivo vode u bazenu. U slučaju mehaničkog zastoja ili zastoja turbine, sustav obilaznih ventila također može održavati razinu vode u bazenu. U slučaju da glavni obilazni ventil ispadne iz pogona pojavljuje se pretlak, te se pomoćni obilazni ventil brzo otvori. Kontrolni sustavi su još složeniji u sustavima gdje je izlaz iz turbine podvrgnut protupritisku vodene mreže.

1.4 Učešće MHE u ukupnom energetskom sistemu

Učešće proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora:• Danska(53%);• Finska i Nizozemska (38 %);• Latvija (37,5 %);• Češka (26,4 %);• Njemačka (20,5 %);• Japan (16,7 %);• Turska (17,6 %);• Austrija (13,6%), itd.

Hidropotencijal Bosne i Hercegovije koncentriran je na 8 rječnih baza, ukupne dužine 9,012 km. Teoretski hidropotencijal je 99,256 GWh/godišnje što smješta BiH na 8. mjesto u Evropi dok u BiH trenutno je instalisan hidrokapacitet od 2054MW.

007 Teoretski potencijal Bosne i Hercegovine u hidroelektričnoj energiji iznosi 8.000 MW, dok tehnički potencijal iznosti 6.800 MW, a ekonomski 5.800 MW. Trenutno instalirani kapacitet iznosi 2.052 MW (53% ukupno proizvedene energije), naznačava značaj hidropotencijala  za Bosnu i Hercegovinu, iako je u velikoj mjeri neiskorišten (svega 37% od ekonomskog potencijala).

Energetski potencijali malih hidroelektrana BiH iznosi 1004,63 MW snage i 3.520 GWh električne energije godišnje što predstavlja 12,64% ukupnog hidropotencijala BiH. Od toga je iskorišteno svega 1,59 snage, odnosno 2,44% električne energije u 8 izgrađenih od već izučenih 200 malih hidroelektrana.

11

Značajan je broj prilika za potencijalne investitore, i većinom se odnose na infrastrukturne projekte na Drini, Neretvi, Bosni, Uni, Trebišnjici i Vrbasu, ali i na razvoj preko 200 malih hidroelektrana na drugim rijekama.

Trend izgradnje mHE u BiH

• na području ED Zenica-SB Kanton u funkciji ukupno 12 mHE ukupne snage 12,6 MW;• na području ED Zenica116 mHE u fazi izgradnje i pripreme- ukupne instalirane snaga cca 83 MW;Od toga- 47 u Zeničko-Dobojskom kantonu- 69 u Srednjebosanskom kantonu

Raspisane koncesije za neke kantone• Srednjobosanski - 46,89 MW iz 69 mHE;• Zeničko-dobojski - 36,72 MW iz 47mHE;• Hercegovačko-neretvanski - 57 MW iz 52 mHE;• Bosansko-podrinjski - 12,68 MW iz 14 mHE;• Unsko-sanski - 28,14 MW iz 24 mHE;___________________________________________ukupno 202 mHEukupne snage cca 177 MWsvakodnevna izmjena podataka

Takođe aktuelan je projekt izgradnje 15 mini hidroelektrana na rijeci Neretvici. U prvoj fazi projekta bit će izgrađene četiri mini hidroelektrane, u drugoj fazi planirana je izgradnja pet, a u trećoj fazi šest mini hidroelektrana, ukupne inastalirane snage od 26,223 megavata i planirane godišnje proizvodnje od 102,144 gigavat sati električne energije.

Neki od projekata:

U srednjoj Bosni izgrađene su četiri MHE. Realizacija trajala od 2004-2006 ,tokom 2004/2005 vršeno je projektovanje, pribavljanje saglasnosti i dozvola dok je izgradnja i puštanje u pogon bilo 2005/2006.

Četiri MHE:

• MHE Jezernica,

• MHE Mujakovići,

• MHE Majdan,

• MHE Botun,

12

Na sljedećim slikama vidimo izgled tih MHE sa pratećom opremom.

2

Slika2.Strojara MHE Jezernica i vodozahvatna gradjevina MHE Mujakovići

Slika3. Vodozahvatna gradjevina ,strojara i trafo box za blok trafo i kućni trafo na MHE Majdan

13

U sljedećoj tabeli navedeni su osnovni parametric za prethodne MHE Tab1.1

14

2.0 ZAKLJUČAK

Iz prethodnih razmatranja zaključujemo da mini hidroelektrane imaju niz prednosti u odnosu na druge izvore energije.Sama činjenica da nisu štetne za okolinu pokazuje njihovu vrijednost i svrstava ih u sam svjetski vrh.Kako BiH posjeduje ogromne neiskorištene vodene potencijale treba ih nastojati iskoristiti malim hidroelektranama jer samom izgradnjom otvaramo nova radna mjesta a pri tom ne štetimo okolini.

15

LITERATURA:

1. www.voda.ba2. www.voders.org3. www.jadran.ba4. www.fmpvs.gov.ba5. www.fmoit.gov.ba6. www.voda.hr7. www.icpdr.org8. www.savariver.net9. http//en.wikipedia.org10.* www.eawag.ch

Popis slika i tabela Str.

Slika1.Shema hidrocentrale.....................................................................................................5

Slika2.Strojara MHE Jezernica i vodozahvatna gradjevina MHE Mujakovići……………….12

Slika3. Vodozahvatna gradjevina ,strojara i trafo box za blok trafo i kućni trafo na MHE Majdan…………………………………………..……………………………………………………..12

Tabele

U sljedećoj tabeli navedeni su osnovni parametric za prethodne MHE Tab1.1…………….13

16

SADRŽAJ

UVOD………………………………………...................................................................3

1.0 Pojam i podjela hidroelektrana.............................................................................................4

1.1 Male hidroelektrane........................................................................................................5

1.2 Dijelovi male hidroelektrane .........................................................................................7

1.3 Izvedbe malih hidroelektrana ........................................................................................9

1.4 Učešće MHE u ukupnom energetskom sistemu ……………………..………………10

2.0 ZAKLJUČAK……………………………………………………………………………14

Literatura............................................................................ ......................................................15

Popis slika......................... .......................................................................................................15

Popis tabela...............................................................................................................................15