Upload
others
View
4
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Obrazac Metodičkih preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda predmetnih kurikuluma
i međupredmetnih tema za osnovnu i srednju školu
OSNOVNI PODATCI
Ime i prezime LUCIJA STEPANIĆ
Zvanje magistra primarne edukacije
Naziv škole u kojoj ste trenutačno zaposleni OŠ NOVO ČIČE, TRG ANTUNA CVETKOVIĆA 27,
10415 NOVO ČIČE
Adresa elektroničke pošte [email protected]
Naslov Metodičkih preporuka Proljeće i vremenske prilike u proljeće
Predmet (ili međupredmetna tema) Priroda i društvo
Za međupredmetnu temu navesti u okviru
kojeg nastavnoga predmeta, sata razrednika ili
izvannastavne aktivnosti se izvodi.
-
Razred 1.
OBVEZNI ELEMENTI
Odgojno-obrazovni ishod (oznaka i tekst iz
kurikuluma predmeta ili međupredmetnih
tema objavljenih u NN )
PID OŠ B.1.1.
Učenik
uspoređuje promjene u prirodi i opisuje važnost brige za prirodu i osobno zdravlje.
Razrada ishoda; učenik:
- Opisuje vremenske prilike
PID OŠ A.B.C.D. 1.1. (šifra ishoda u tom obliku navedena u kurikulumu za PID NN 7/2019)
Učenik uz usmjeravanje opisuje i predstavlja rezultate promatranja prirode, prirodnih ili društvenih pojava u neposrednome okružju i koristi se različitim izvorima informacija.
Razrada ishoda; učenik:
- Opaža i opisuje svijet oko sebe služeći se svojim osjetilima i mjerenjima.
- Postavlja pitanja povezana s opaženim promjenama u prirodi.
- Raspravlja, uspoređuje i prikazuje na različite načine rezultate – crtežom, slikom (piktogramima), grafom i sl.
- Donosi jednostavne zaključke
Tijek nastavnog sata Uvodni dio – šetnja prirodom (ili grupni rad u
učionici), vremenskih prilika, djelatnosti ljudi,
biljaka i životinja
Glavni dio – kratak izvještaj o šetnji (ili grupnom
radu)
- sistematizacija sadržaja preko
nastavnog listića popraćena igrolikim
aktivnostima
- izrada kalendara vremenskih prilika
Završna aktivnost – interaktivni Kahoot kviz ili
dramatizacija vremenskih prilika vlastitim
tijelom
Opis svih aktivnosti (što rade učenici, a što
učitelj/nastavnik)
U šetnji prirodom, ovisno o godišnjem dobu u
kojem se nalazimo, ovdje pod pretpostavkom
da je to proljeće, učitelj vodi heuristički
razgovor o biljkama, životinjama, djelatnosti
ljudi i vremenskim prilikama. Učenici sudjeluju u
razgovoru, opažaju i donose jednostavne
zaključke. Podijeljeni su u 4 skupine te svaka
skupina ima zadatak iz šetnje i promatranja
prikupiti što više informacija. Svi učenici aktivno
sudjeluju u razgovoru i promatranja, dok grupa
koja ima određen zadatak bilježi svoja
zapažanja na prethodno pripremljenom listiću.
Ta zapažanja kasnije će poslužiti u radu u
učionici. Jedna grupa bilježi o biljkama koje su
prepoznali: vjesnici proljeća, njihov miris, oblik,
boja, veličina (prilika za informirati učenike da
se proljetnice ne beru), izgled drveća i
travnjaka, uočavanje razlike u odnosu na zimsko
drveće i travnjake. U prepoznavanju biljaka
može poslužiti i aplikacija koju učitelj po želji
može skinuti na svoj mobilni uređaj (radi na
način da se određeni cvijet ili biljka fotografira,
a aplikacija izbaci ime i podatke; aplikacija je na
engleskom jeziku te je učiteljev zadatak prevesti
podatke učenicima). Druga grupa skuplja
informacije o životinjama koje su uočili: ovisno
o okolišu u kojem se škola nalazi, pčele, mravi,
ptice (lastavice, rode, vrapci), žabe… Uočavamo
da lastavice grade gnijezda te da životinje
dobivaju mlade. Uočavamo kako su životinje
puno aktivnije nego zimi te su izašle iz svojih
skrovišta. Treća grupa o vremenskim prilikama:
promatraju kakvo je vrijeme taj dan te kako su
se ljudi obukli i što nose sa sobom (možda
kišobran u slučaju oblačnog vremena ili
šešir/kapu u slučaju jakog sunca). Razgovaramo
o tome jesu li primijetili da je dan duži nego
zimi, a noć kraća te kako to utječe na njih (mogu
li se duže igrati vani, kad idu kući iz škole je još
uvijek dan i slično). Četvrta grupa bilježi o tome
kakve poslove ljudi obavljaju u prirodi u proljeće
(kose travnjake, orezuju voćke, sade cvijeće, oru
njive itd). Pri povratku u učionicu najavljuje
temu nastavnog sata te daje učenicima koju
minutu vremena da se rasporede u grupe
prethodno formirane u šetnji i da nadopune
svoje grupne bilješke.
*Ukoliko nema mogućnosti za šetnju (manjak
vremena, neodgovarajući okoliš za šetnju, loše
vrijeme …), uvodna aktivnost može se odraditi i
u učionici, na način da su učenici i dalje
raspoređeni u skupine s različitim zadacima, no
zapažanja zapisuju na osnovu onoga što znaju
od prije.
Slijedi sistematizacija sadržaja. Učitelj svakom
učeniku dijeli nastavni listić koji će popunjavati
tijekom sata, na osnovu izvještaja pojedine
grupe i učiteljeve nadopune.
1. Biljke – grupa koja je bilježila o biljkama,
jedan učenik iz grupe, izvještava s listića o tome
što su opazili. Učitelj po potrebi nadopunjuje
učenike, na računalu pokazuje fotografije
vjesnika proljeća te razgovara s učenicima o
njihovom mirisu, boji, veličini, obliku. Učenici
pišu njihova imena na za to predviđeno mjesto
na listiću, a za domaću zadaću će te proljetnice
ilustrirati. Sljedeće, učenici iznose svoja
zapažanja o travnjacima i drveću te ilustriraju i
dopunjavaju nastavni listić.
2. Životinje - grupa koja je bilježila o
životinjama, jedan učenik iz grupe, izvještava s
listića o tome što su opazili. Učitelj ponovno po
potrebi nadopunjuje učenike, a učenici vođeni
heurističkim razgovorom, popunjavaju nastavni
listić (trebaju ispod fotografija napisati što vide).
3. Rad ljudi u proljeće - grupa koja je bilježila o
djelatnosti ljudi, jedan učenik iz grupe,
izvještava s listića o tome što su opazili.
Ponovno, uz učiteljevu asistenciju, učenici
popunjavaju nastavni listić (trebaju povezati
djelatnosti ljudi s fotografijama).
4. Vrijeme u proljeće - grupa koja je bilježila o
vremenskim prilikama, jedan učenik iz grupe,
izvještava s listića o tome što su opazili. Učenici
bilježe podatke o duljini dana i noći, o
promjenjivom proljetnom vremenu. U
skupinama, slike različitih odjevnih predmeta.
Njihov zadatak je što prije odabrati koje odjevne
predmete bi obukli u proljeće (ovisno o
vremenskim prilikama učenici moraju odabrati
što bi nosili ako je sunčano/oblačno/kišovito i
hladno), objasniti zašto i na nastavnom listiću za
domaću zadaću ispuniti zadatak. Nakon toga,
učitelj učenicima govori kako će se ovaj sat više
pozabaviti vremenskim prilikama u proljeće.
Kao ogledni primjerak, gleda se jedan video o
vremenskoj prognozi i razgovaramo o tome
kako nam vremenska prognoza koristi i što ona
za nas znači te koje informacije iz nje dobivamo
(kakvo će biti vrijeme – oblačno, sunčano,
kišovito, hoće li biti vruće ili prohladno, moraju
li možda nositi kišobran, kakvo će vrijeme biti
do kraja tjedna – to nam je bitno ako planiramo
neki izlet ili aktivnost vani i sl.). Učenici se
okupljaju u parove te izrađuju vlastiti kalendar
za praćenje vremenskih prilika (slikovni primjer
u prilogu) u koji će kroz tjedan dana upisivati
svoja predviđanja za sljedeći dan i pratiti koliko
su pogodili ili promašili vremensku prognozu.
Nastavni sat može završiti interaktivnim kvizom
(link u nastavku metodičke preporuke). Druga
varijanta koja se pokazala vrlo zanimljivom je
igra dramatizacije vremenskih prilika, npr. djeci
se zada pojam „kiše“, a oni položajem ili
kretanjem tijela moraju pokušati dočarati kišu,
na svoj kreativan i univerzalan način.
Sadržaji koji se koriste u aktivnostima Video o vremenskoj prognozi (odabran s
interneta)
Nastavni listić za šetnju prirodom (ili grupni rad)
Nastavni listić za sistematizaciju sadržaja
Samostalno izrađen kalendar vremenskih prilika
Interaktivni Kahoot kviz
Primjeri vrednovanja za učenje, vrednovanja
kao učenje ili naučenog uz upute
Vrednovanje za učenje je kroz usmenu povratnu
informaciju učitelja o dramatizaciji vremenske
prognoze. Učitelj vrednuje jesu li učenici dobro
interpretirali podatke i uopćili ih u kratki
izvještaj. Vrednovanje kao učenje odvija se u
paru pomoću tablice koju prvo ispunjava učenik
za sebe, a nakon toga tablicu izmjenjuje s
prijateljem s kojim je radio te ocjenjuje svog
partnera. Primjer rubrika u tablici: bio sam
aktivan u grupnom radu, naučio sam više o
biljkama/životinjama/djelatnostima
ljudi/vremenskim prilikama u proljeće,
sudjelovao sam u izradi kalendara vremenskih
prilika. Vrednovanje naučenog će se odviti na
kraju nastavnog razdoblja, u obliku brojčane
ocjene.
Razrađeni problemski zadaci, zadaci za
poticanje kritičkog razmišljanja, kreativnosti
i/ili istraživački zadaci; ovisno o predmetu i
nastavnoj temi
1. Prikupljanje i sistematizacija informacija iz
šetnje ili grupnog rada – učenici bilježe na
nastavnom listiću.
2. Rad u skupinama – aktivnosti odabira
odjevnih predmeta za obući u proljeće; ovisno o
vremenskim prilikama učenici moraju odabrati
što bi nosili ako je sunčano/oblačno/kišovito i
hladno.
3. Istraživački zadatak – izrada kalendara
vremenskih prilika i praćenje vremena kroz
tjedan dana te učenikovo popunjavanje
kalendara, provjera rezultata rada nakon
popunjenih tjedan dana i usporedba s radovima
drugih učenika.
DODATNI ELEMENTI1
Poveznice na više odgojno-obrazovnih ishoda
različitih predmeta ili očekivanja
međupredmetnih tema
osr A.1.4.
Razvija radne navike
uku D.1.2.
2. Suradnja s drugima
Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspješno surađuje u različitim situacijama i spreman je zatražiti i ponuditi pomoć.
uku A.1.1.
1.Upravljanje informacijama
Učenik uz pomoć učitelja traži nove informacije
1 Sastavni elementi prijave koji omogućuju dodanu vrijednost provedbi javnog poziva. Nisu obavezni, ali nose dodatne bodove u skladu s kriterijima procjene Metodičkih preporuka.
iz različitih izvora i uspješno ih primjenjuje pri rješavanju problema.
OŠ HJ A.2.1.
Učenik razgovara i govori u skladu s temom iz svakodnevnoga života i poštuje pravila uljudnoga ophođenja.
OŠ LK A.1.1.
Učenik prepoznaje umjetnost kao način komunikacije i odgovara na različite poticaje likovnim izražavanjem.
MAT OŠ E.1.1.
Služi se podatcima i prikazuje ih piktogramima i
jednostavnim tablicama.
OŠ TZK A.1.1.
Izvodi prirodne načine gibanja.
Aktivnost u kojima je vidljiva
interdisciplinarnost
Kroz rad u grupama, ostvaruju se očekivanja
međupredmetnih tema. U aktivnosti
prezentacije prikupljenih informacija, sadržaj je
povezan s vrednotama hrvatskog govornog
jezika. Korelacija s likovnim izričajem vidljiva je
u aktivnosti izrade kalendara vremenskih prilika
i ilustracije određenih elemenata, a s
matematičkim sadržajem prilikom formiranja
tabličnog prikaza vremenskog kalendara. U
završnoj aktivnosti dramatizacije vremenskih
prilika te u izvanučioničkoj šetnji, učenici koriste
prirodne načine gibanja što je jedan od ishoda
TZK.
Aktivnosti koji obuhvaćaju prilagodbe za
učenike s teškoćama
Učenici s teškoćama uključuju se i sudjeluju na
način njima odgovarajući, primjerice, ukoliko
učenik nije u mogućnosti samostalno ili u paru
izraditi kalendar vremenskih prilika,
pripremamo mu gotov primjerak ili ga potičemo
na bilo kakav oblik suradnje s učenikom iz para
(npr. da oboja kalendar, nacrta nešto i slično).
Aktivnosti za motiviranje i rad s darovitim
učenicima
Darovitim učenicima možemo osigurati
raznoliku literaturu o meteorologiji i
vremenskim prilikama te im dati upute kako da
sami mjere temperaturu, određuju smjer vjetra
i predviđaju vremensku prognozu. Po želji,
mogu napraviti prezentaciju za ostatak razreda,
na temu oblaka, vrsta oblaka vjetra,
elementarnih nepogoda ili sličnih sadržaja.
Upute za kriterijsko vrednovanje kompleksnih i
problemskih zadataka i/ili radova esejskoga tipa
Prilikom vrednovanja zadatka izrade kalendara
vremenskih prilika, treba obratiti pozornost na
sljedeće:
- je li kalendar napravljen u obliku tablice
- ima li nazive dana i datume
- ima li u rubrikama slikovni prikaz
vremena, kao i podatak o temperaturi
ujutro i popodne te riječima opisano
vrijeme (oblačno, kišovito, sunčano…)
- je li kalendar bio popunjavan na vrijeme
i redovito, svaki dan
- je li rad u paru bio surađivački, s
ravnomjernim sudjelovanjem oba
učenika.
Dodatno se može nagraditi učenike koji su bili
najbliži stvarnoj vremenskoj prognozi i
najtočnije prognozirali vrijeme.
Prilikom vrednovanja prikupljanja informacija u
skupinama, učitelj treba obratiti pozornost na
to jesu li svi učenici aktivno surađivački
sudjelovali i zajednički popunili listić, kako je
odabrani učenik prezentirao njihove bilješke.
Prilikom vrednovanja aktivnosti odabira
odjevnih predmeta, pratimo ponovno učeničku
suradnju u grupama te njihov logički slijed
odabira odjeće te objašnjenja njihovog odabira.
Projektni zadaci (s jasnim scenarijima, opisima
aktivnosti, rezultatima projekta, vremenskim
okvirima)
Kao nastavak na nastavni sat, može se održati
projektna aktivnost „Tjedan meteorologije“,
povodom Svjetskog dana meteorologije koji se
obilježava 23.ožujka. Aktivnosti kroz tjedan
uključuju zanimljive Hokus-pokus radionice, rad
na nastavnim listićima, samostalno istraživanje
iz literature te praktični rad. Predviđeno vrijeme
trajanja je 5 dana, ovisno o raspoloživoj satnici.
Cilj projektne aktivnosti je kod učenika pobuditi
zanimanje za prirodu oko njih, za istraživački
pristup, traženje informacija iz literature
proširiti znanje o prirodnim pojavama i razviti
interes za praktični rad. Najbolja organizacija
rada je podjela na nekoliko radnih skupina.
Tjedan meteorologije započinje razgovorom o
značenju pojma meteorologija, meteorolog i
vremenska prognoza. Iščitavanjem literature
primjerene dječjem uzrastu (u popisu literature)
i diskusijom, učenici doznaju pravo značenje
navedenih pojmova. Nakon istraživanja, kratko
izvješćuju o tome što su doznali iz literature i
što im je bilo najzanimljivije.
Sljedeći pojam koji se proučava je pojam oblaka
i kiše. Kroz traženje informacija iz knjiga, učenici
pokušavaju otkriti što je to oblak i kako voda
kruži u prirodi. Aktivnost je popraćena Hokus-
pokus radionicom – izradom oblaka u čaši.
Učenici rade u grupama, učiteljica je prethodno
pripremila sav potreban pribor. Pomoću vode,
pjene za brijanje i prehrambene boje, imitira se
prodiranje i padanje kiše iz oblaka (tijek svih
aktivnosti opisan na linku u prilogu). Nakon toga
istražuje se vjetar i vrste vjetrova. U tu svrhu
mogu se uposliti i roditelji učenika te je njihov
zadatak kod kuće napraviti vjetrenjaču prema
gotovom predlošku, koju se sljedeći dan može
isprobati u prirodi. Zadnji dan Tjedna
meteorologije izrađuje se vjetrulja i tornado u
boci. Vjetrulja ili vjetrokaz je meteorološko
pomagalo za određivanje smjera vjetra. Dječja
verzija vjetrulje izrađena je pomoću olovke,
pribadače, slamke te papirnate podloge s
određenim stranama svijeta. Tornado se stvori
vrtnjom pjenušave vode u zatvorenoj boci.
Nakon izrade vjetrulje, izabiremo jedan
vjetroviti dan i idemo ju isprobati u prirodi.
Uočavamo kvalitetu izrade vjetrenjače te
točnost podataka koje pokazuje. Detaljnije o
svim pokusima na poveznicama u nastavku.
Poveznice na multimedijske i interaktivne
sadržaje
http://blog.meteo-info.hr/djecji-kutak/oblaci-i-
kisa-u-casi/ - oblaci i šarena kiša (pjena za
brijanje, prozirna čaša i prehrambena boja)
http://blog.meteo-info.hr/djecji-kutak/napravi-
svoj-vjetrokaz/ - vjetrulja (papir, slamka,
pribadača, olovka)
http://blog.meteo-info.hr/djecji-kutak/napravi-
svoj-tornado/ - tornado u čaši (sapun,
staklenka, voda, prehrambena boja)
https://create.kahoot.it/share/vremenske-
prilike-u-proljece-1-razred/9b49f9b8-9bf2-
4de8-85fe-5640ec087b7c - autorski interaktivni
Kahoot kviz
Prijedlozi vanjskih izvora i literature Rasol, D. (2012). Mali meteorolog. Zagreb:
Školska knjiga.
Sijerković, M. (1990). Čudesan svijet oblaka.
Zagreb: Školska knjiga.
Sijerković, M. (1990). Mala meteorološka
početnica. Zagreb: Školska knjiga.
PREDLOŽAK ZA IZRADU VJETRENJAČE
FOTOGRAFIJE ODRŽANOG TJEDNA METEOROLOGIJE I PRIMJERA VREMENSKOG KALENDARA
PRIMJER TABLICE ZA VREDNOVANJE KAO UČENJE
JA MISLIM… MOJ PRIJATELJ IZ KLUPE MISLI…
Bio/la sam aktivan u grupnom
radu
Naučio/la sam više o biljkama u
proljeće
Naučio/la sam više o
životinjama u proljeće
Naučio/la sam više o
vremenskim prilikama u
proljeće
Naučio/la sam više o
djelatnostima ljudi u proljeće
Sudjelovao/la sam u izradi
kalendara vremenskih prilika
- DA
- NE
- NE BAŠ
NASTAVNI LISTIĆI ZA GRUPNI RAD
BILJKE
1. UOČILI SMO OVE PROLJETNICE:
__________________________________
__________________________________
__________________________________
__________________________________
__________________________________
2. ZAOKRUŽI KAKO IZGLEDA DRVEĆE I PRIRODA U PROLJEĆE
1. 3.
2. 4.
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
ŽIVOTINJE
1. UOČILI SMO OVE ŽIVOTINJE:
__________________________________
__________________________________
__________________________________
__________________________________
2. KAKO SE PONAŠAJU ŽIVOTINJE I ŠTO RADE?
_____________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________
DJELATNOST LJUDI
1. ŠTO RADE LJUDE OKO SVOJIH KUĆA I U SVOJIM VRTOVIMA?
______________________________
______________________________
______________________________
______________________________
2. ŠTO RADE LJUDI U POLJIMA?
________________________________________________________________________________
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
VRIJEME
1. KAKVO JE DANAS VRIJEME?
____________________________________________________________________________
2. NAVEDI ODJEVNE PREDMETE KOJE SI VIDIO DA JE DANAS IMAO OBUČEN NEKI DJEČAK ILI
DJEVOJČICA.
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
3. ZAOKRUŽI SLOVO ISPRED TOČNIH TVRDNJA:
A) KAD DOLAZIM U ŠKOLU JOŠ UVIJEK JE MRAK
B) KAD ODLAZIM IZ ŠKOLE, VANI JE DAN
C) KAD ODLAZIM IZ ŠKOLE, VANI JE MRAK
D) KAD DOLAZIM U ŠKOLU, VANI JE VEĆ DAN
NASTAVNI LISTIĆ ZA SISTEMATIZACIJU SADRŽAJA
BILJKE
1. Imenuj i nacrtaj PROLJETNICE. Proljetnice ____ beremo!
_______________ _______________ ____________ ______________ ______________
2. Nacrtaj kako izgleda drvo i priroda oko njega u proljeće.
ŽIVOTINJE
3. Imenuj životinje koje vidiš.
_______________ __________________ __________________ ______________
4. U proljeće se vraćaju _______________________, poput _____________ i _____________.
(ptice selice, lastavice, rode)
5. U proljeće životinje dobivaju _____________________. (mlade)
6. Neke životinje se bude iz ______________ ______, poput ______________________.
(zimskog sna, medvjeda/ježa…)
DJELATNOST LJUDI
3. Spoji slike s opisom poslova koje ljudi obavljaju u proljeće.
OREZIVANJE VOĆAKA
SADNJA I ZALIJEVANJE BILJAKA
UREĐENJE I OKOPAVANJE VRTA
SIJANJE
ORANJE
VRIJEME
4. Vrijeme u proljeće je _______________________. (promjenjivo)
5. Dani su sve ___________________, a noći sve _________________. (duži, kraće)
6. Dječak i djevojčica idu na cjelodnevni izlet.
Obuci ih prema vremenskoj prognozi.
Prognoza vremena je rekla da će ujutro biti sunčano,
a popodne je moguća kiša.